Home Blog Page 1002

Za životnu sredinu od najvećeg značaja je namensko trošenje „zelenog dinara“

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

 

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan učestvovao je danas na panelu „Šesto prolazno vreme – otključavanje reformi?“ koji je organizovala Američka privredna komora u Srbiji povodom predstavljanja izveštaja o rezultatima petog godišnjeg istraživanja poslovne klime i investitora  u Srbiji.

Američka privredna komora okupila je na panelu najviše predstavnike Vlade Republike Srbije iz sedam po njima najznačajnijih oblasti, među kojima i oblasti zaštite životne sredine.

U izveštaju, između ostalog, stoji da je preko deset posto ispitanih kompanija ukazalo da je neophodno da se povećaju izdvajanja za oblast zaštite životne sredine.

Ministar Trivan je rekao da oblast zaštite životne sredine još uvek ne zauzima mesto koje bi trebalo kao jedno od prioritetnih pitanja, ali da je Srbija na putu da sledi razvijeni svet. Za godinu dana, Ministarstvo je pokrenulo neka od ključnih ekoloških pitanja, postiglo značajne rezultate na jačanju podrške javnog mnjenja unapređenju stanja životne sredine u našoj zemlji, i snažno povećalo prisustvo Srbije u najznačajnijim međunarodnim organizacijama i regionu kao zemlja koja pravi ključne korake u pogledu životne sredine, sumirao je ministar neke od rezultata Ministarstva. U sektoru zaštite životne sredine investicije su veoma značajne, dodao je.

– Oblast zaštite životne sredine u narednim godinama će postati jedan od motora društvenog razvoja, i zato je neophodno da ulažemo potrebna sredstva i jačamo kapacitete, istakao je Trivan. Za obezbeđivanje neophodnih ulaganja u životnu sredinu od najvećeg značaja je uspostavljanje namenskog trošenja „zelenog dinara“, odnosno puna dostupnost sredstava prikupljenih na osnovu ekoloških taksi. Odgovarajući na pitanje o mogućem uvođenju novih ekoloških naknada, ministar je istakao da novih nameta za privredu po osnovu zaštite životne sredine Ministarstvo ne planira, a da se „zeleni“ dinar može povećavati obezbeđivanjem obuhvata svih obveznika, odnosno doslednom primenom principa „zagađivač plaća“.

– U Srbiju se u narednim godinama u oblast životne sredine mora investirati oko 15 milijardi evra, a tu se krije povećanje broja radnih mesta, podizanje BDP-a i što je najvažnije, podizanje kvaliteta životne sredine, zaključio je ministar Trivan.

Istraživanje percepcije poslovnog ambijenta u našoj zemlji oko dve stotine privatnih kompanija, članica Američke privredne komore, sprovedeno je kako bi se ukazalo na ključne reformske procese koji će dovesti do unapređenja poslovnog okruženja i time podstaći investicione aktivnosti i otvaranje novih radnih mesta. Ovogodišnjim izveštajem poslovna klima u Srbiji ocenjena je trojkom, kao umereno zadovoljavajuća, što motiviše na zajednički rad na njenom unapređenju.

Milisav Pajević

Oduzete divlje guske zbrinute u Prihvatilištu ZOO vrta „Palić”

Foto: Pokrajinski zavod za zaštitu prirode

 

Foto: Pokrajinski zavod za zaštitu prirode

Početkom septembra uspešno je realizovana akcija oduzimanja divljih gusaka (Anser anser) koje su protivzakonito držane u zatočeništvu.

Naime, privatno lice iz naselja Bački Vinogradi je na proleće 2018. godine iz prirode u okolini Ludaškog jezera uzelo sedam mladunaca divlje guske.

Upravljač Specijalnog rezervata prirode „Ludaško jezero”, JP „Palić – Ludaš”, prijavio je ovu protivzakonitu radnju.

Pokrajinska inspekcija za zaštitu životne sredine i Pokrajinski zavod za zaštitu prirode su uz pomoć Policijske uprave Subotica, pronašli i oduzeli ove guske i dostavili ih u Prihvatilište ZOO vrta „Palić”.

Protiv lica koje ih je protivzakonito držalo, biće pokrenut postupak u skladu sa zakonom.

Po dolasku u Prihvatilište, ove guske su pregledane, zbrinute i obeležene mikročipovima.

Krajem septembra je uočeno da se njihovo stanje popravlja, te su puštene u otvoreni deo Prihvatilišta, odakle mogu spontano i samostalno odleteti u prirodu.

Tom prilikom je osnovcima iz okoline Subotice održano predavanje o važnosti očuvanja divljih vrsta i načinima zbrinjava, uz demonstraciju obeležavanja divljih vrsta.

Deca su sa oduševljenjem pomagala u sprovođenju ove plemenite aktivnost.

Milisav Pajević

Neprimeren pokušaj pritiska na Tendersku komisiju za izgradnju solarne elektrane na Briskoj Gori

Foto: Vlada Crne Gore

 

Foto: Vlada Crne Gore

Povodom zahteva za izuzeće ministarke Dragice Sekulić, predsednice Tenderske komisije u postupku davanja u zakup zemljišta radi izgradnje solarne elektrane na lokalitetu Briska Gora, Vlada Crne Gore smatra da je reč o flagrantnoj zloupotrebi instituta izuzeća.

Zahtev koji je podnet bez prethodno donete odluke o izboru ponuđača, odbijamo ne samo kao neosnovan, već i kao neprimeren pokušaj pritiska na Tendersku komisiju, odnosno Vladu Crne Gore.

Uvereni da iza takvog zahteva stoji namera da se Vlada Crne Gore onemogući u vođenju ekonomske politike i zaštiti nacionalnog interesa, odlučni smo da sprečimo da sila privatnog kapitala posluži kao instrument opstrukcije države i njenih institucija, stoji u saopštenju Vlade Crne Gore.

Milisav Pajević

Veliki protesti u Londonu zbog klimatskih promena

Foto: pixabay
Screenshot: twitter @extinctionr

Više od 1000 aktivista blokiralo je puteve oko Parlamentarnog trga pozivajući na akciju u vezi sa klimatskim promenama.

Petnaest aktivista koji su blokirali puteve do Parlamentarnog trga, u prvim fazama rastuće kampanje “građanske neposlušnosti” uhapšeno je. Više od hiljadu ljudi novooformljenog pokreta “Extinction Rebellion” (Pobuna protiv izumiranja) izdalo je Deklaraciju o pobuni na Parlamentarnom trgu u Londonu u sredu. Ovo je pokušaj da se pažnja preusmeri na sve veće klimatske probleme.

U protestu učestvovale su čitave porodice, penzioneri i tinejdžeri. Oni su seli na put blokirajći saobraćaj Londonske najprometnije raskrsnice dok su više od dva sata ljudi raznih profila držali govore upozoravajući na klimatsku krizu koja se dešava.

Članica parlamenta iz Zelene partije, Moli Skot Kato rekla je masi: “Mi smo ovde jer imamo veliku ljubav prema, i konekciju sa prirodom. Mi moramo da se pobunimo. Kada vam zakon govori da podržite nešto protiv čega ste, morate preduzeti nenasilne i direktne korake.”

Protest je usledio jedan dan nakon mračnog upozorenja naučnika da su ljudi istrebili oko 60% svih vrsta, tj. toliko da je budućnost ljudi ugrožena.

Protest održan u sredu bio je simbolični početak kampanje građanske neposlušnosti čiji će organizatori dovesti do toga da veliki delovi Londona budu neprohodni sledećeg meseca.

Organizatori su očekivali da se pojavi nekoliko stotina ljudi ali kada ih je pristiglo više od hiljadu, glasanjem su odlučili da blokiraju put ispred parlamenta. Neki od njih vezali su se lancima a neki su se držali za ruke kada se pojavila policija.

Dvadesetosmogodišnjak Feliks je bio jedan od onih koji su se vezali lancem za svog saborca. On je izjavio:”Nered koji danas izazivamo nije ništa u poređenju sa onim što naše vlade rade ne preduzimajući ništa da zaustave ekološku krizu. Nikada nisam bio privođen ranije ali se osećam kao da moram da uradim nešto!”

Organizacija planira veliku kampanju masovne građanske neposlušnosti koja počinje sledećeg meseca i tvrdi da je na stotine ljudi voljno da bude uhapšeno u svojim naporima da ukažu na ozbiljnost situacije. Akcija će kulminirati na “sedećim” protestima na Parlamentarnom trgu 17. novembra i nizom planiranih blokada mostova grada.

“Pobunjenike” je podržalo preko 100 akademika širom Ujedinjenog Kraljevstva.

U saopštenju koje su poslali Gardijanu prošle nedelje rekli su da je nemogućnost političara da se nose sa klimatskim kolapsom i rastućim izumiranjem vrsta znači da je socijalni poredak poremećen i da je, ne samo naše pravo, već i dužnost da se pobunimo protiv njihovih metoda kako bismo omogućili opstanak naše vrste.

Organizatori su takođe zaključili da je izlaznost od srede pokazatelj snage i frustracije mase kao i  želje da se nešto uradi. “Ljudi više ne žele da sede i gledaju političare i korporacije koji nas vode direktno u ekološku katastrofu. Ovo je drastična situacija i zahteva drastične poteze.”

Milan Zlatanović

Izvor: theguardian

Okrugli sto „Upravljanje Parkom prirode Zlatibor“

Foto: Zavod za zaštitu prirode Srbije

 

Foto: Zavod za zaštitu prirode Srbije

Okrugli sto na temu „Upravljanje Parkom prirode Zlatibor“ održan je 26. oktobra 2018. godine u Kongresnom centru „Romanija“ Studentskog odmarališta „Ratko Mitrović“ na Zlatiboru.

Okrugli sto održan je u organizaciji upravljača ovim prirodnim dobrom, JP „Srbijašume“, u cilju okupljanja svih zaiteresovanih strana za zaštitu, očuvanje i razvoj Parka prirode „Zlatibor“ kroz proces participativnog upravljanja.

Pozivu upravljača na razgovor o upravljanju zaštićenim područjem odazvao se veliki broj učesnika, i to: predstavnici resornog ministarstva, Zavoda za zaštitu prirode Srbije, opština na kojima se Park prostire, stručnih institucija, sektora lovstva i turizma, investitora i upravljača naših najvećih zaštićenih područja.

U radu okruglog stola, kao predstavnici institucija koje su dve najznačajnije zainteresovane strane za zaštitu i razvoj PP „Zlatibor“, učestvovali su predsednik Opštine Čajetina, Milan Stamatović i Igor Braunović, v.d. direktora JP „Srbijašume“.

Foto: Zavod za zaštitu prirode Srbije

Rad skupa otvorili su, uvodnim obraćanjima, predstavnik Ministarstva zaštite životne sredine, Lidija Stefanović i iz Nadzornog odbora JP „Srbijašume“, predsednik Miloš Srećković i prof. dr Milan Medarević.

Ovim povodom Zavod za zaštitu prirode Srbije, na osnovu čijeg predloga i Studije zaštite je proglašen Park prirode „Zlatibor“, predstavio je temu „Uslovi zaštite prirode za izradu prostorno-planske dokumetacije, planova, programa, projekata i osnova za izvođenje radova i aktivnosti u Parku“, na koju je prezentaciju održala Dragana Petraš, prostorni planer i koordinator izrade Studije zaštite PP „Zlatibor“.

U prezentaciji je prikazan rad Zavoda na valorizaciji prostora za zaštitu, metodologija zaštite prirodnih vrednosti prostora kroz određivanja granica zaštićenog područja i tri režima zaštite unutar granica prirodnog dobra sa objašnjenjem dozvoljenih, ograničavajućih i zabranjenih aktivnosti koje nosi svaki od tri režima zaštite, a koji su jedan od osnovnih elemenata za davanje uslova zaštite prirode.

Ovim povodom D. Petraš istakla je da se, od ukupne površine PP „Zlatibor“, u prvom režimu zaštite u kome jedino nisu dozvoljene nikakve aktivnosti, osim naučno-istraživačkog rada i kontrolisane edukacije, nalazi svega 5% od ukupne teritoriji Parka. Takođe, rekla je da su Prostorno planska i razvojna dokumenta svih opština za delove PP „Zlatibor“, koji se nalaze na njihovoj teritoriji, razmatrana i uvažena u određivanju režima zaštite, kao i da su uvaženi privredni i infrastrukturni planovi kroz konsultacije sa predstavnicima opština i stanovnika zlatiborskih naselja.

Foto: Zavod za zaštitu prirode Srbije

Na okruglom stolu predstavljeno je još osam tema od interesa za upravljanje zaštićenim područjem: Obaveze upravljača PP „Zlatibor“ (JP „Srijašume“), Izrada prostornog plana područja posebne namene PP „Zlatibor“ (Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture), Aktivnosti JP „Skijališta Srbije“ u PP „Zlatibor“ (JP Skijališta Srbije), Izgradnja gondole i drugih sadržaja u PP „Zlatibor“ (JP „Gold gondola“, Čajetina), Gazdovanje šumama u PP „Zlatibor“: planski dokumenti u šumarstvu, promena namene šuma i šumskog zemljišta (Uprava za šume, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede), Gazdovanje lovištitma i ribarskim područjima u PP „Zlatibor“ (Sektor za lovstvo ribarstvo i turizam), Izgradnja MHE u PP „Zlatibor“ (Šumarski fakultet i JP „Srbijavode“), Organizacija sistema upravljanja zaštićenim područjima u Srbiji – predlozi za unapređenje (Institut za šumarstvo) i Saradnja sa organizacijama civilnog sektora – Participativno upravljanje zaštićenim područjima (WWF).

Nakon tematskih prezentacija usledila je diskusija u okviru koje su na pitanja u ime Zavoda za zaštitu prirode Srbije odgovarali dr Dragana Ostojić, načelnik Odeljenja za zaštićena područja i Vladan Bjedov, šef Odseka za zaštitu biodiverziteta. Kao jedan od zaključaka diskusije istaknuta je visoka stručnost Zavoda za zaštitu prirode u izradi Studije zaštite i uslova zaštite prirode za PP „Zlatibor“, uz poštovanje i primenu participativnog pristupa, i uvažavanje interesa lokalnih zajednica i stanovnika kako bi se omogućio razvoj koji je usklađen sa očuvanjem prirodnih vrednosti Parka u sprovođenju upravljačkog koncepta koji omogućava razvoj uz očuvanje prirodnih vrednosti.

Za sve učesnike skupa JP „Srbijašume“ su organizovle stručni obilazak PP „Zlatibor“ predstavljanjem lokaliteta Tornik, Čigota i Gostilje.

Izvor: Zavod za zaštitu prirode Srbije

Milisav Pajević

Zagađenje vazduha nas ubija i zaglupljuje

Foto-ilustracija: Unsplash

Masovni ubica koji nam je svima poznat, ali zakon ne može da mu stane na put – barem ne hapšenjem: Vazduh.

Svetska zdravstvena organizacija obelodanila je da više od 90 odsto čovečanstva udiše prljav vazduh i da nečistoće u atmosferi na godišnjem nivou posledično izazivaju 7 miliona smrti. Ovo ih čini četvrtim najčešćim uzrokom umiranja na planeti.

Sitne čestice, uobičajeno nastale kao posledica sagorevanja fosilnih goriva, dospevaju do plućnog krvotoka i vode bolestima disajnih organa i kardiovaskularnim oboljenjima. Njihov uticaj osećaju i bebe dok su još u materici – naučnici su dokazali i povezanost vazdušnog zagađenja sa prevremenim rođenjima, skokom stope smrtnosti novorođenčadi, smetnjama u razvoju i čak – leukemijom. Njegov doprinos ispoljava se i na naše raspoloženje i pamćenje kroz depresivna stanja i demenciju.

Međutim, ovde se ne okončavaju sumorne procene o tome kako loš kvalitet vazduha degradira kvalitet našeg života.

Foto-ilustracija: Unsplash

Hronična izloženost štetnim materijama u atmosferi dovodi do značajnog opadanja rezultata koje ostvarujemo na proverama znanja jezika i testovima računanja, otkriće je novog istraživanja sprovedenog u Kini. Na ovom eksperimentu Univerzitet u Pekingu sarađivao je sa Jejlom iz Sjedinjenih Američkih Država.

S obzirom na to da zagađenje vazduha nije isključivo problem Kineza, ono nas “zatupljuje” uglavnom sve, s izuzetkom srećnika koji mogu da dišu punim plućima.

Prosečan uticaj opasnih gasovitih jedinjenja, čađi i prašine na intelektualne sposobnosti čoveka jednak je gubljenju jedne godine školovanja, ocenili su kineski i američki stručnjaci u svom radu “Uticaj izloženosti zagađenju vazduha na kognitivne performanse”, kod pojedinih osoba i više godina.

Otkud uopšte korelacija između naše inteligencije i udisanja nečiste smeše gasova i kako ju je kinesko-američki tim primetio i potvrdio?

Naučnici su analizirali poznavanje jezika i uspešnost rešavanja aritmetičkih zadataka na ukupno 25 hiljada nasumično odabranih pripadnika kineske nacije u periodu od 2010. do 2014. godine. Kroz poređenje nivoa azot-dioksida, sumpor-dioksida i mikro-čestica (PM10), opazili su snažnu uzročno-posledičnu vezu između zagađenja vazduha i mentalnih karakteristika. Istraživanje se zasnivalo na 24 standardizovana matematička problema i 34 pitanja o prepoznavanju reči.

Kinezi su zaključili i da je više oštećenja pretrpeo intelekt ljudi koji su bili pod uticajem zagađenog vazduha duže vremena, posebno onih starijih od 64 godine. Mozak muškaraca ranjiviji je u odnosu na mozak žena, pogotovo niskoobrazovanih, što se pripisuje činjenici da se oni uglavnom bave fizičkim poslovima na otvorenom. Pored toga, više ispašta naš rečnik nego računanje.

Stručnjaci preporučuju da se zagađenje zauzda oštrijim zakonskim propisima.

Istraživanje je dostupno na sledećem linku: http://www.pnas.org/content/115/37/9193.

I za kraj…

Šta je ibrik i koliko je 3*0+7*(2+1)-17?

Jelena Kozbašić

Vest o otvaranju poglavlja 27 za Crnu Goru bi bila veoma važna

Foto: Kabinet potpredsednika Vlade Crne Gore

 

Foto: Kabinet potpredsednika Vlade Crne Gore

Potpredsednik Vlade za ekonomsku politiku i finansijski sistem i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja mr Milutin Simović sastao se juče sa ambasadorom Savezne Republike Nemačke u Crnoj Gori dr Robertom Veberom.

Potpredsednik Simović je ambasadoru Veberu poželio dobrodošlicu i uspešnu diplomatsku misiju u Crnoj Gori, istakavši da će Crna Gora i dalje doprinositi razvoju snažnih i prijateljskih odnosa sa Saveznom Republikom Nemačkom. Simović je zahvalio Nemačkoj na snažnoj podršci koju je do sada pružala Crnoj Gori, kako na ekonomskom planu tako i na ispunjavanju zahtevne evropske agende.

Iako je na početku integracionih procesa sve izgledalo, zahtevno, obimno i kompleksno, Crna Gora je postala članica NATO, otvorila je 31 poglavlje u pregovorima za članstvo u EU, u značajnoj meri je usaglasila svoje zakonodavstvo sa evropskim, ojačala administrativne kapacitete i uspešno koristi predpristupne fondove za finansiranje projekata koji doprinose ukupnom razvoju, kazao je Simović.

Poruke koje na temu evropske perspektive Crne Gore dolaze iz Nemačke su vrlo ohrabrujuće, istakao je Simović i dodao da je to posebno važno zbog utiska koji se može steći, da je politika proširenja u zamoru.

Simović je kazao da su poruke Nemačke veoma važne i za Zapadni Balkan i predstavljaju ohrabrenje za dalje iskorake u integracionim procesima. U vezi sa tim Crna Gora posebno ceni uticaj Berlinskog procesa na značajnim projektima za celi region.

Sa druge strane, Crna Gora očekuje da se vrednuju rezultati koje ostvaruje u dostizanju standarda i ispunjavanju merila u pregovaračkom procesu i shodno tome očekujemo pozitivan epilog kada je u pitanju otvaranje poglavlja 27 – Životna sredina i klimatske promene. Isto tako očekujemo i pozitivne izveštaje u vezi sa poglavljima 23 i 24, kazao je Simović i naglasio da bez obzira na epiloge, Crna Gora neće stati, jer ispunjavanje standarda EU ne vidi kao uslov za članstvo, već pre svega kao potrebu Crne Gore i svih građana.

Ambasador Nemačke Veber se zahvalio na ukazanom gostoprimstvu i dobrodošlici i kazao da nije teško osećati se dobro u Crnoj Gori, jer je istovremeno lepa i uzbudljiva.

U odnosima dve zemlje u fokusu je pregovarački proces Crne Gore sa EU. Nemačka će i dalje biti partner Crnoj Gori u prevazilaženju izazova na preostalom putu prema članstvu u EU i svim snagama će je podržavati, potvrdio je ambasador Veber. Crna Gora pripada Evropi u političkom, ekonomskom i kulturnom aspektu, dodao je ambasador i zahvalio se na svim naporima koje Crna Gora sprovodi u predpristupnim pregovorima.

Unutar EU su potrebne reforme, ali one ne smeju zaustaviti politiku proširenja. Proces reformi i proces daljeg proširenja Unije se moraju odvijati paralelno, istakao je Veber.

U vezi sa otvaranjem poglavlja 27, ambasador je kazao da se, od kada je započeo mandat u Crnoj Gori, vrlo intenzivno bavi ovim pitanjem. Istakao je da u okviru ove teme postoje dva aspekta, tehnički i politički, i da bi i za Crnu Goru, ali i za celi Zapadni Balkan, vest o otvaranju poglavlja 27 u ovom trenutku bila veoma važna.

Potpredsednik Simović i ambasador Veber su susret iskoristili i za razgovor o intenziviranju saradnje dve zemlje u oblastima investicija, poljoprivrede, turizma i trgovinske razmene.

Milisav Pajević

Dodeljena sredstva za sprovođenje kontrole plodnosti poljoprivrednog zemljišta u Vojvodini

Foto: Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo

 

Foto: Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo

Pomoćnik pokrajinskog sekretara za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo Mladen Petković uručio je juče ugovore poljoprivrednim stručnim službama u Vojvodini, koje su dobile sredstva za sprovođenje kontrole plodnosti poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini.

Sredstva u ukupnom iznosu blizu 15.000.000 dinara dobilo je 12 poljoprivrednih stručnih službi i, prema rečima pomoćnika Petkovića, na ovaj način biće omogućeno da se sprovede analiza makro i mikro elemenata poljoprivrednog zemljišta na više od 1.000 uzoraka.

– Cilj ovih ugovora je sprovođenje kontrole plodnosti obradivog poljoprivrednog zemljišta, te podizanje nivoa kvaliteta proizvodnje na ovim parcelama, kao i smanjenje troškova proizvodnje na osnovu analiza koje će biti urađene, kako bi proizvođači znali koja đubriva i u kojoj meri treba da koriste, naglasio je Petković.

Pozvao je poljoprivrednike da iskoriste usluge stručnih poljoprivrednih službi i urade besplatne analize zemljišta na svojim parcelama, jer će upravo one omogućiti da ostvare kvalitetne pomake u daljoj poljoprivrednoj proizvodnji.

Petković je naveo da će ova podsticajna mera biti nastavljena i u narednoj godini, jer daje izuzetne efekte kako za poljoprivredne proizvođače, tako i kada je reč o poljoprivrednim stručnim službama koje na ovaj način mogu da iskoriste kapacitete kojima raspolažu.

Pomenuta podsticajna sredstva Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo dodelio je stručnim poljoprivrednim službama u Novom Sadu, Vršcu, Bačkoj Topoli, Rumi, Somboru, Pančevu, Senti, Subotici, Vrbasu, Kikindi, Sremskoj Mitrovici i Zrenjaninu, koje su nadležne za teritorije koje su im raspoređene, navodi se u saopštenju Pokrajinske vlade.

Milisav Pajević

Nizak Dunav u oktobru – manje struje i prometa na baržama

Vodostaj Dunava počeo je da raste, a iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda prestali su da upozoravaju na nizak plovidbeni nivo. Ipak, on i dalje otežava plovidbu baržama koje prenose daleko manje tereta od svog punog kapaciteta.

I u Hidroelektrani “Đerdap” kažu – ovo je po dotoku vode najgori oktobar otkad rade, što je prouzrokovalo smanjenje u proizvodnji struje za 20 odsto. Ova godina će ostati zabeležena po najnižem dotoku vode, odmah iza 2003.

Od -3 koliko je iznosio, vodostaj se popeo na 39 centimetara. U RHMZ-u navode da su do porasta nivoa vode dovele obilne padavine u zemljama kroz koje Dunav protiče. Da je sada lakše, ali i dalje ne bez problema, dodaju u Lučkoj kapetaniji.

“U prethodnom periodu kada je vodostaj bio niži i ispod nule, a i sada je na nekim deonicama tako, pored toga što ima dubine i što se plovni put kod nas odlično održava, imamo problema sa širinom”,  kaže Boris Oreb iz Lučke kapetanije Novi Sad.

Tako brodovi, na primer, ne mogu istovremeno prevoziti više barži, niti barže mogu poneti robu u punom kapacitetu.

“Vi sad imate situacije gde brodovi koji nose između 800 i 1300 tona, a imate i URSU koja tovari 4500 i 5000 tona, jednostavno ne mogu da plove”, kaže Dragan Panjković iz Luke Novi Sad.

Tako u Luci Novi Sad, gde kamioni obično čekaju u redu na istovar, radnici sada čekaju njih. Dragan objašnjava da je nivo vode pre dva dana bio još niži, te da će ih nizak vodostaj koštati. Biće srećni ako godinu završe sa pretovarenih 750 hiljada tona robe, za razliku od blizu milion i 200 hiljada koliki im je maksimum.

“To je fabrika pod otvorenim nebom. Znači, vremenski uslovi ovde diktiraju šta će da se radi i kako će da se radi. Prvo, cena žitarica na svetskom i domaćem tržištu je bila jedan od parametara koji nije dozvoljavao učestali izvoz ili uvoz, e sada niska voda je dovela do toga da mi praktično tri meseca tavorimo”, dodaje Panjković.

Izvor: N1

Odlična saradnja Srbije i Švedske u oblasti zaštite životne sredine

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

 

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan sastao se juče sa ambasadorom Kraljevine Švedske u Republici Srbiji Janom Lundinom sa saradnicima.

U otvorenom i prijateljskom razgovoru ukazano je na značaj kontinuirane saradnje dve zemlje u oblasti zaštite životne sredine, i izražena spremnost da se ta saradnja uspešno nastavi.

Ministar Trivan zahvalio je na podršci i pomoći koju Kraljevina Švedska ukazuje Srbiji u realizaciji značajnih projekata na unapređenju zaštite životne sredine, ukazavši da ona predstavlja ujedno i značajan podsticaj procesu otvaranja Poglavlja 27 – životna sredina i klimatske promene, i postizanju evropskih ekoloških standarda u našoj zemlji.

– Saradnja sa Švedskom u oblasti zaštite životne sredine je odlična, ali to ne znači da ona ne može biti bolja. Mi smo uspostavili administrativne kapacitete za oblast zaštite životne sredine, formirano je posebno Ministarstvo, i u prvih godinu dana rada napravili smo snažan korak napred, ali želimo da idemo dalje, i da rešavamo ključna, kako praktična, tako i strateška pitanja, u čemu nam je dragocena pomoć Švedske kao jedne od vodećih zemalja u ovoj oblasti, istakao je Trivan.

Ono što je za napredak u zaštiti životne sredine u Srbiji od najvećeg značaja, kako je naglasio ministar tokom razgovora, jeste jačanje administrativnih kapaciteta Ministarstva, kao i obezbeđivanje namenskog trošenja zelenog dinara za poslove zaštite životne sredine.

Ambasador Jan Lundin  je ovom prilikom naglasio naročitu posvećenost Švedske pitanjima zaštite životne sredine, zbog čega će i u narednom periodu nastaviti da podržava Srbiju na njenom putu ka uspostavljanju evropskih i svetskih ekoloških standarda.

Milisav Pajević

Održan trening za rendžere o osnovama vođenja turista u prirodi

Foto: JP Nacionalni parkovi Crne Gore

 

Foto: JP Nacionalni parkovi Crne Gore

U Nacionalnom parku Biogradska gora održan je trening za rendžere o osnovama vođenja turista u prirodi i “Leave no trace” principima.

Aktivnost je deo terenskog projekta “Posmatranje medveda u NP Biogradska gora i NP Tara” koji Parkovi Dinarida sprovode u partnerstvu sa WWF Adria kroz program “Zaštićena područja za prirodu i ljude”.

Nacionalni park Biogradska gora osnovan je 1952. godine.

Smešten je u prostoru severoistočne Crne Gore, između reka Tare i Lima, u središnjem delu planine Bjelasice, zahvata površinu od 5.650 hektara.

Omeđen planinskim visovima, ispresecan potocima i uvalama, ukrašen prelepim jezerima, okićen vekovnim šumama i pitomim livadama, predstavlja veličanstven dar prirode.

Najznačajnija prirodna vrednost ovog nacionalnog parka je prašuma Biogradska gora, koja zauzima površinu od 1600 hektara i jedna je od poslednjih triju u Evropi. Ima karakter strogo zaštićenog rezervata.

Milisav Pajević

Počinje “Green Economy Congress”

Foto: Udruženje “U mreži”

 

Foto: Udruženje “U mreži”

Međunarodna konferencija “Green Economy Congress” počinje danas i trajaće do 3. novembra u Beogradu, pod sloganom „Shaping Synergies into a Circular Society“.

U tri dana konferencije Green Economy Congress, učesnici će imati priliku da čuju neke od lidera u ekonomiji, preduzetništvu, inovacijama i nauci, zaštiti životne sredine.

Cilj organizatora nije samo podizanje svesti o zelenim temama, već i izgradnja održive zajednice koja će omogućiti brži razvoj zelenih inicijativa na međunarodnom nivou.

Žaklina Živković, iz Centra za održivi razvoj Grupe za analize i kreiranja javnih politika kaže da zelenu ekonomiju posmatraju kao jedan od najprogresivnijih globalnih koncepata jer generiše razvoj i poštuje regionalni i globalni ekosistem, rezultira poboljšanjem životnog standarda i društvene jednakosti, a značajno smanjuje rizike za životnu sredinu.

– Projekti u oblasti zelene ekonomije predstavljaju razvojnu šansu za Srbiju i region. Tokom konferencije, učesnici će imati priliku da čuju odlične predavače i paneliste iz domena cirkularne ekonomije, kao i da učestvuju u speed dating-u sa start up kompanijama priređenim u sklopu kongresa.

Misija “Green Economy Congress-a” je stvaranje globalne mreže koja će omogućiti razvoj zelenih inicijativa na međunarodnom nivou, izjavila je Žaklina Živković.

Konferencija je otvorena za studente, koji tek razvijaju svoje interesovanje za modele zelene ekonomije, kao i za profesionalce i aktiviste.

– Kongres takođe predviđa prostor za prezentacije učesnika, i ako imate neki projekat ili inicijativu koju želite da predstavite ovo je konferencija za vas, poručuje Žaklina Živković.

Organizatori Green Economy Congress-a su udruženja “U mreži” i “Grupa za analizu i kreiranje javnih politika”, organizacije iz Republike Srbije koje od 2012. rade na umrežavanju, razvoju javne politike, podršci i zagovaranju primene principa održivog razvoja u svim sferama – za razvoj zelene ekonomije i lokalnog preduzetništva, zaštite životne sredine, klimatskih promena, ljudskih prava i rodne ravnopravnosti, medijskih prava i sloboda.

Milisav Pajević

Nastavlja se kontrola komunalnog reda u somborskim selima

Foto: Wikipedia

 

Foto: Wikipedia

Odeljenje inspekcije i komunalne policije nastavlja redovne kontrole komunalnog reda u somborskim selima.

Sačinjen je i plan nadzora tokom novembra koji će se vršiti prema sledećem rasporedu: 7.11. Kljajićevo i Telečka, 8.11. Stanišić, 14.11. Stapar i Doroslovo, 15.11. Čonoplja i Riđica, 21.11. Bački Monoštor, 22.11. Bački Breg i Kolut, 28.11. Svetozar Miletić i Aleksa Šantić, 29.11. Gakovo i Rastina i 30.11. Bezdan.

Građani kontakt sa inspekcijom i komunalnim policajcima mogu ostvariti i mimo redovnih poseta selima posredstvom mesne zajednice, ili lično putem telefona broj: 025/468-241, putem elektronske pošte na e-mail: komunalnapolicija@sombor.rs, kao i pisanim putem redovnom poštom na adresu: Odeljenje inspekcije i komunalne policije, Trg cara Uroša 1, 25000 Sombor.

Milisav Pajević

Poljski turoperatori obišli Crno jezero i panoramsku rutu Durmitorski prsten

Foto: JP Nacionalni parkovi Crne Gore

 

Foto: JP Nacionalni parkovi Crne Gore

Nacionalni park Durmitor sa svojim prirodnim lepotama i raznovrsnom turističkom ponudom, predstavlja jednu od najatraktivnijih destinacija na severu naše zemlje koju su imali priliku da posete turoperatori iz Poljske.

U cilju upoznavanja sa turističkom ponudom i brojnim mogućnostima za aktivan odmor u prirodi, gosti iz Poljske obišli su Crno jezero, panoramsku rutu Durmitorski prsten, most na Đurđevića Tari i degustirali tradicionalnu domaću hranu u nacionalnom restoranu Crno jezero.

Takođe je boravak na severu uključivao i posetu etno sela Nevidio.

Pored NP Durmitor i Žabljaka, turoperatori su posetili Ulcinj, Bar i Kotor, te vinski podrum Šipčanik kompanije „Plantaže”. Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore dalo je podršku ovoj poseti imajući u vidu značaj promocije turističke ponude Nacionalnog parka Durmitor na tržištu Poljske, kao i značajan broj turista koji svake godine dolazi iz ove zemlje i posećuje nacionalne parkove.

Program posete turoperatora iz Poljske organizovala je Nacionalna turistička organizacija Crne Gore u saradnji sa AviaRepsom i AdriaAirways koji su boravili u Crnoj Gori od 22-25.oktobra.

Milisav Pajević

Kako se Beč na koristan način rešava opalog lišća

Foto-ilustracija: Unsplash
Foto-ilustracija: Unsplash

Šareno lišće je na sve strane: jesen je stigla i u Beč. Prikupljanjem opalog lišća ovih dana ne bave samo zaposleni bečke komunalne službe, nego i baštovani.

Kako postojeći kontejneri za biootpad koji građanima stoje na raspolaganju ne bi bili pretrpani, te kako bi se zbrinjavanje suvog lišća učinilo što jednostavniji, Gradska služba za zbrinjavanje otpada MA 48 i ove godine građanima nudi biorazgradive vreće za prikupljanje lišća. Vreća kapaciteta 100 litara može se po pristupačnoj ceni od jednog evro kupiti na nekom od 16 bečkih reciklažnih dvorišta.

Napunjene vreće odvoze se istovremeno kada i preostali biootpad te završavaju u bečkoj gradskoj kompostani Lobau. Od 100.000 tona biološkog otpada, koji se godišnje prikupi u Beču, proizvede se između 40.000 i 45.000 tona komposta vrhunskog kvaliteta. Proizvedeni kompost građani već godinama mogu kupiti po pristupačnim cenama od tri evra za vreću od 18 litara i pet evra za vreću od 40 litara, navode iz Eurocomma.

Izvor: Udruženje reciklera Srbije

Da li je novi predsednik Brazila pretnja po Amazon?

Foto: pixabay
Photo: Pixabay

Novi predsednik Brazila, Žair Bolsonaro želi podršku farmera i poljoprivredne industrije. Šta to znači za Amazon?

Hoće li se Bolsonaro, sada kada je dobio izbore posvetiti planiranom uništenju Amazonske prašume. Uzimajući u obzir njegove izjave tokom predizborne kampanje, ovo je vrlo ozbiljno pitanje. Bolsonarovi stavovi vezani za ekološka pitanja zabrinuli su mnoge i naveli ih da se pitaju kakva će biti budućnost najveće prašume na svetu.

Ono što je zbunjujuće jeste da se u Bolsonarovovom zvaničnom predsedničkom programu ne pominje Amazon. On, kada je reč o ekološkoj politici podržava tranziciju na obnovljive izvore energije, naročito na severoistoku zemlje, želi da naruči izgradnju više hidroelektrana i da spoji Ministarstvo poljoprivrede sa Ministarstvom zaštite životne sredine. Takođe planira da razbije monopol nad energetskim sektorom tako što će privatizovati deo energetskog giganta, kompanije Petrobras. U programu nema mnogo o deforestaciji ili pak o napuštanju ciljeva smanjenja gasova sa efektom staklene bašte.

Ipak, novinari, uglavnom na osnovu predsednikove podrške Donaldu Trampu na socijalnoj mreži tviter, tvrde da i on planira da napusti Pariski sporazum koji obavezuje Brazil da do 2030. godine smanji emisiju gasova staklene bašte za 43%, što je direktno povezano sa smanjenjem krčenja Amazona.

Alis Amorim, koordinatorka odeljenja za klimatsko zakonodavstvo na “Clima e Sociedade”, institutu koji promoviše razvoj čiste industrije u Brazilu, izjavila je da novoizabrani predsednik nije najavio da će se povući iz Pariskog sporazuma. “Bolsonarove izjave o zaštiti životne sredine namerno su nepotpune,” rekla je. “On ih prilagođava specifičnim kontekstima u kojima se postavljaju pitanja, ali teško je znati šta zaista planira. Mi radimo sa pretpostavkom da su pitanja i dalje otvorena.”

Novinari tvrde da je Bolsonaro na sastanku sa biznismenom koji se proslavio poslujući osiguranjima, u Riu de Žaneiru, prošlog septembra o Pariskom sporazumu rekao: “U pitanju je 136 miliona hektara zemljišta nad kojim ne smemo izgubiti kontorlu, moramo da izađemo.” Prošle nedelje, potvrdio je da mu nije namera da napusti Pariski sporazum iako traži garanciju kontrole nad zemljištem Amazona.

Kada je reč o međunarodnim sporazumima, Bolsonaro deluje kao da želi da povrati kontrolu nad zemljištem a ne da eksploatiše prašumu. Zapravo, povlačenje iz Pariskog sporazuma ne bi mu omogućilo da promeni zakon o zaštiti Amazona. Da bi to uradio, morao bi da poništi Brazilski zakon o šumama koji omogućava vlasnicima zemlje, domorodačkim plemenima, da zadrže 80% teritorije koju poseduju i koja služi kao rezerva lokalne vegetacije. Drugim rečima, samo 20% zemljišta u privatnom posedstvu bi moglo biti legalno raskrčeno.
Da bi ovo promenio, morao bi da napravi reformu kroz Senat i Kongres gde njegova partija nema većinu. Ono što je zabrinjavajuće jeste da je Parlamentarni poljoprivredni front koji drži 1/3 donjeg doma i ¼ Senata, podržao Bolsonara početkom ovog meseca. Poljoprivredni biznisi su najveća podrška Bolsonara i u interesu mu je da im izađe u susret.

Ponovo, stvari nisu toliko jasne. Neke grupe, poput Demokratske poljoprivredne unije brane konzervativne stavove o poljoprivredi i zalažu se za “labave” zakone o seči šuma kako bi se intenzivna poljoprivreda u Amazonu pospešila. Oni nailaze na rastući otpor od strane agrobiznisa koji budućnost Brazila vide u industriji sa niskim ekoloskim otiskom.

Ono što obećava jeste da je Brazil potpisanik Amsterdamske deklaracije koja je potpisana između Danske, Francuske, Nemačke, Holandije, Norveške i Velike Britanije a njen cilj je da do 2020. godine potpuno prekinu uvoz proizvoda koji su rezultat deforestacije. To bi podrazumevalo soju, najveći izvoz Brazila. Kada se ovo uzme u obzir jasno je zašto bi Brazilu bilo u interesu da je proizvodi bez seče šuma u Amazonu.

Vidimo da strane koje će najviše uticati na Bolsonarov stav o zaštiti imaju različite interese i stoga je on verovatno ostao neopredeljen povodom ovih pitanja. No, stručna javnost je zabrinuta jer je Bolsonaro politički kontroverzna figura koja dovodi na vlast osobe sa podjednako upitnim stavovima i metodama.

Milan Zlatanović

Izvor: wired