P rekogranično kretanje otpada jedan je od indikatora koji prati napredak u ostvarivanju cilja održivog upravljanja otpadom. Najnoviji Izveštaj o stanju životne sredine u Republici Srbiji, koji je objavila Agencija za zaštitu životne sredine (SEPA), prikazuje podatke za 2023. godinu pružajući detaljan pregled količina otpada koji je izvezen i uvezen, kao i njihovih vrsta i zemalja u koje je transportovan.
U toku 2023. godine, iz Republike Srbije izvezene su ukupno 300.003 tone otpada, od čega 15.704 tone čine opasan otpad, dok je 284.299 tona neopasan otpad. Najveći deo ovog otpada čine metali, prvenstveno otpadno gvožđe i čelik. Pored toga, značajne količine izvezenog otpada uključuju papirnu i kartonsku ambalažu, otpadni papir i karton, otpadno staklo i staklenu ambalažu, otpadna jestiva ulja i masti, kao i šljaku iz termičke metalurgije aluminijuma.
Najviše otpada je izvezeno u Bugarsku i Hrvatsku, u koje su transportovane i opasne i neopasne vrste otpada. Po količini otpada koji je napustio našu zemlju slede Mađarska, Slovenija i Italija, ali je u ove zemlje izvožen isključivo neopasan otpad. Kada je reč o izvozu opasnog otpada, on je najviše transportovan u Bugarsku, Saudijsku Arabiju i Nemačku.
Među izvezenim vrstama opasnog otpada prednjače otpad nastao u procesu tretmana gasa iz industrije gvožđa i čelika, mineralna nehlorovana motorna ulja, olovne baterije i opasne komponente uklonjene iz odbačene električne i elektronske opreme. Međutim, i dalje se izvoze velike količine otpada za koje postoje prerađivački kapaciteti u Srbiji, što ukazuje na potencijal za unapređenje domaćih sistema reciklaže i prerade otpada.
U FOKUSU:
- Prvi DC punjači u gradovima širom Srbije
- BiH na početku puta ka cirkularnoj ekonomiji
- U 2025. nastavljamo da se zalažemo za efikasnije upravljanje komunalnim otpadom
Uvoz otpada u Srbiju
U toku 2023. godine, u Republiku Srbiju uvezeno je 320.419 tona otpada, od čega 6.734 tone imaju karakter opasnog, dok je 313.685 tona neopasan otpad. Najveći deo uvezenog otpada čine papirna i kartonska ambalaža, otpadni papir i karton, koji zajedno čine 55 odsto ukupne količine uvezenog otpada. Pored toga, značajno su zastupljeni otpadni metali, plastika i guma, kao i sagorljivi otpad iz postrojenja za obradu otpada.
Najviše je uvezeno iz Hrvatske, Mađarske, Rumunije i Bosne i Hercegovine. Kada je reč o uvozu opasnog otpada, on je najvećim delom pristigao iz Bosne i Hercegovine, a uvezen je i iz Crne Gore i Severne Makedonije. Najzastupljenija vrsta uvezenog opasnog otpada su olovne baterije.
Trendovi u prekograničnom kretanju otpada pokazuju da Srbija nastavlja da izvozi i uvozi iste vrste otpada, poput otpadnog papira i metala. Iako izvoz otpada može biti način rešavanja problema viškova otpada u zemlji, istovremeni uvoz sličnih vrsta otpada ukazuje na potrebu za optimizacijom upravljanja otpadom unutar države.
Prema podacima Agencije za zaštitu životne sredine, uprkos povećanju prenosa otpada preko granica, u Srbiji se i dalje skladište značajne količine otpada, uključujući i opasni otpad, što ukazuje na potrebu za daljim razvojem infrastrukture za njegovo adekvatno zbrinjavanje i reciklažu. Strateški cilj ostaje izbegavanje i smanjenje nastajanja otpada, uz unapređenje domaće prerade otpada kako bi se smanjila potreba za izvozom i uvozom ovih materijala.
Regulativa i izazovi
Upravljanje prekograničnim transportom otpada u velikoj meri zavisi od usklađenosti sa međunarodnim propisima, pre svega Bazelskom konvencijom, kojom se regulišu izvoz, uvoz i tranzit opasnog otpada. Pored toga, Srbija kao zemlja kandidat za članstvo u Evropskoj uniji postepeno usklađuje svoje zakonodavstvo sa regulativama EU, što uključuje i strože standarde za transport i preradu otpada.
Jedan od ključnih izazova ostaje nelegalni promet otpada, koji može dovesti do ekoloških problema i ugrožavanja zdravlja stanovništva. Pojedini slučajevi iz prethodnih godina pokazali su da se otpad iz pojedinih zemalja EU nezakonito odlaže u Srbiji, što ukazuje na potrebu za jačanjem inspekcijskog nadzora i kontrolnih mehanizama.
Mogućnosti za unapređenje sistema upravljanja otpadom
Srbija ima značajan potencijal za razvoj industrije reciklaže, što bi moglo doprineti smanjenju izvoza sirovina koje se mogu obraditi unutar zemlje. Investicije u moderne tehnologije reciklaže, kao i podsticaji za privredu da koristi reciklirane materijale mogli bi doprineti ekonomskoj održivosti sistema upravljanja otpadom.
Takođe, edukacija stanovništva i privrednih subjekata o važnosti pravilnog odvajanja otpada i njegovog tretmana može imati dugoročan pozitivan uticaj. Primena cirkularne ekonomije i smanjenje upotrebe primarnih sirovina kroz ponovnu upotrebu i reciklažu otpada predstavljaju ključne korake ka održivijem upravljanju otpadom u Srbiji.
Priredila: Milena Maglovski
Tekst je objavljen u Magazinu Energetskog portala CIRKULARNA EKONOMIJA