Koristi mera za prilagođavanja na izmenjene klimatske uslove

Foto: UNDP

Na drugom panelu održanog Dijaloga o klimatskim promenama govorilo se o oporezivanje emisija gasova sa efektom staklene bašte nije obaveza u Srbiji, ali je to neminovno i pitanje je trenutka, ako se ima u vidu uvođenje prekogranične takse na CO2 (CBAM).

U drugoj diskusiji o koristima mera ublažavanja i prilagođavanja na izmenjene klimatske uslove Dragana Radulović iz Ministarstva za zaštitu životne sredine je rekla da su pri kraju pripreme za uvođenje sistema izveštavanja (MRV), koji bi trebalo da omogući da Srbija po prvi put ima podatke o emisijama na nivou pojedinačnih postrojenja, kao što je to slučaj u EU, koja ih koristi za potrebe Sistema za trgovanje emisijama EU (EU ETS).

Radulović je rekla da je uz podršku programa UN za razvoj pripremljen informacioni portal EGHG, koji će će da bude sistem za izdavanje dozvola i podnošenje dokumentacije za izdavanje dozvola i komunikaciju između emitera i države.

„Uvođenje ovog sistema je preduslov za posedovanje informacija o emisijama na nivou pojedinačnih postrojenja. Operateri postrojenja će zahvaljujući tim informacijama moći da blagovremeno planiraju proces dekarbonizacije. Obaveza dekarbonizacije sada ne postoji, ali bi mogla da pojavi u nekom trenutku pristupanja EU”, rekla je Radulović.

Pročitajte još:

Jovana Joksimović, iz Ministarstva energetike je rekla da su Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan Srbije za period do 2030. sa vizijom do 2050. godine, kao i Strategija razvoja energetike ozbiljni dokumenti na kojima se intenzivno radi, i da je usvajanje Strategije prvi zadatak nove Vlade. „Potreban je intenzivniji rad na uvođenju OIE u domaćinstva, zgrade, kao i sektor daljinskog grejanja i to ćemo dodatno intenzivirati u narednom periodu. Energetska sigurnost je nacionalna sigurnost i mi idemo ka zelenoj tranziciji. Čeka nas ozbiljan posao, a već smo dosta toga uradili, ali i privreda i nauka, NVO sektor i građani treba zajedno da rade na tome“, rekla je Joksimović.

Foto: UNDP

Antonio Avinjon iz Delegacije EU u Srbiji je istakao da rade na zakonodavnom sistemu i okviru za klimatske promene i o tome će na COP-u 28 razgovarati. Treba imati u vidu da EU čini samo osam odsto emisija štetnih gasova i da ostaje još 92 odsto u ostatku sveta. Prema njegovim rečima, emisije gasova se u svetu ne smanjuju, jer se kasni sa uvođenjem mehanizama. Pravi se okvir i uloženo je 100 milijardi dolara u smanjenje emisija gasova, ali to nije dovoljno.

„U paradoksalnoj smo situaciji sada u svetu, jer imamo porast instalisanih gigabajta OIE, a sa druge strane rezerve uglja i gasa rastu. Puno je novca u industriji fosilnih goriva i bez tih goriva ne možemo. Tranzicija jeste počela, ali treba puno novca za finansiranje, rekao je Avinjon.

Profesor Nenad Petrović iz FAO kaže da u šumarstvu u Srbiji uvodimo adaptivne mere na klimatske promene sa namerom da ublažimo posledice klimatskih promena, da forsiramo mešovite šume i domaće vrste drveća i za to se usvajaju pravne norme.

„Povećavaju se površine pod šumama i prirast na godišnjem nivou i imamo više privatnih nego državnih šuma, jer je sprovedena restitucija vlasništva. Promenila se struktura šumovlasnika u Srbiji. Potrebna je izrada Nove strategije razvoja šumarstva Srbije u skladu sa klimatskim promenama“, kaže Petrović.

Zamljiva tema je i kako zaštiti decu u borbi protiv klimatskih promena. Lidija Kesar, iz UNICEF-a kaže da su dečija prava ugrožena zbog posledica klimatskih promena i da je urađeno istraživanje među decom u 120 zemalja sveta. Istraživanje je iznedrilo zahteve dece za čistu sredinu, da budu saslušani i uključeni u akcije i zahtevaju prostor da i oni daju svoje ideje da budu deo rešenja, kako bi se poboljšala degradirana prava dece u borbi protiv zagađenja životne sredine.

Kesar je rekla da su deca važna i moraju biti uključena jer je važno da budući naraštaji budu uključeni u probleme koje treba rešavati. Ona je istakla da bi za sve zakone trebalo da sprovodimo procenu uticaja na prava deteta, da se obezbedi pristup pravdi i da se deca uključe u odluke o klimatskim promenama. Međutim, većina nacionalnih politika ne obraća pažnju na decu.

Foto: UNDP

Obuke za uvođenje CBAM

Dok se ne uvede oporezivanje emisija, firme u Srbiji moraju da ispoštuju obaveze iz prelaznog perioda za uvođenje CBAM.

O tome kako ove teme pogađaju kompanije u Srbiji koje stvaraju radna mesta i finansiraju tranziciju ka zelenoj ekonomiji, govorio je Vukašin Vojinović iz PKS. On je rekao da u privredi postoji konzervativna linija privrednika koji ne ulaze u klimatske promene dok ne bude zakonska potreba za tim. PKS je počelo obuku privrednika za CBAM za kompanije koje imaju emisije CO2.

„Održano je šest obuka firmi na koje će se odnositi CBAM. Broj takvih preduzeća je 100-120, a sa proširenjem opsega ove takse mogao broj bi da dostigne oko hiljadu firmi, dodao je on.

Obuke su posećene a ceo ovaj proces mora da bude mulisektorski i da u budu uključeni svi – od nabavke, srednjeg menadžmenta, do prodaje. Važno je da sve regionalne komore u Srbiji priđu kompanijama i obučavaju ih o zelenoj tranziciji, primeni ESG principa , CBAM-u i ostalom. PKS organizuje i obuke za banke, jer privreda mora da isfinansira ove procese i mora da sarađuje sa bankama, koje će i same morati da usklade svoje standarde sa ovim procesima“, rekao je Vojinović.

U okviru Dijaloga o klimatskim promenama organizovana je izložba više 60 inovacija iz Srbije koje predstavljaju konkretna, praktična rešenja za prelazak na cirkularnu ekonomiju, povećanje energetske efikasnosti, prelazak na obnovljive izvore energije, poboljšanje kvaliteta vazduha i životne sredine, kao i za smanjenje energetskog siromaštva.

Skup je održan uz podršku projekata, koje UNDP sprovodi u saradnji sa Vladom Republike Srbije, ali i uz pomoć partnera – Delegacije EU u Srbiji, vlada Švajcarske, Švedske i Japana, Zelenim klimatskim fondom (GCF) i Globalnim fondom za životnu sredinu (GEF).

Mirjana Vujadinović Tomevski

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti