Dok drveće može značajno da ohladi gradove tokom dana, nova istraživanja otkrivaju da tokom noći krošnje mogu zarobiti toplotu i tako podići temperature. Porast temperatura u gradovima širom sveta donosi brojne probleme: zdravstvene rizike, povećanu upotrebu energije za hlađenje, socijalnu nejednakost i opterećenje infrastrukture. Iako je sadnja drveća popularna strategija za ublažavanje ovih efekata, nova studija upozorava da pogrešan izbor vrsta i rasporeda drveća može ograničiti njihove koristi.
Stručnjaci sa Univerziteta u Kembridžu objavili su novo istraživanje u časopisu Communications Earth & Environment koje ima za cilj da pomogne urbanistima u odabiru odgovarajućih vrsta i lokacija za sadnju kako bi se smanjio toplotni stres u urbanim sredinama.
Studija otkriva da drveće može smanjiti dnevne temperature do 12°C, ali i povećati noćne temperature u nekim slučajevima. Efekti se razlikuju zavisno od klime, vrste drveća i urbanog dizajna.
Tako u suvim i toplim klimama, poput Nigerije, dnevno hlađenje može dosegnuti 12°C, ali noću se temperatura može povećati za 0,8°C. U umerenim klimama drveće hladi za 6°C, ali noću može podići temperaturu za 1,5°C, dok u tropskim kišnim šumama efekat dnevnog hlađenja je oko 2°C, a noćno zagrevanje je slično.
Ovi efekti zavise od tri ključna mehanizma: blokiranja sunčevog zračenja, isparavanja vode kroz lišće i aerodinamičkih promena u protoku vazduha. Noću, krošnje drveća mogu zarobiti toplotu zbog zatvaranja mikroskopskih pora na površini lišća i aerodinamičkog otpora.
Pročitajte još:
- Drugi najtopliji novembar u istoriji najavljuje klimatski rekord
- Otkriven prah koji izvlači CO2 iz vazduha
- Budućnost klimatskih promena između dva scenarija
Kako saditi strateški?
Studija naglašava važnost pažljive sadnje. Gradovi sa otvorenijim rasporedima i kombinacijom zimzelenog i listopadnog drveća postižu bolje rezultate u umerenim i tropskim klimama.
U suvim klimama zimzelene vrste su efikasnije, posebno u kompaktnim urbanim zonama poput Kaira ili Dubaija. Otvoreni urbani prostori omogućavaju veće krošnje i veću raznolikost vrsta, što povećava hlađenje za dodatnih 0,4°C.
Urbanisti treba da razmotre lokalne klimatske zone, širinu ulica, visinu zgrada i orijentaciju kako bi izbegli zarobljavanje toplote. Preterano gusta pokrivenost krošnjama u ulicama može povećati noćne temperature, pa su preporučene uske vrste i ređe sadnje.
„Prava kombinacija drveća na pravim lokacijama može značajno doprineti ublažavanju toplotnog stresa u gradovima, ali ovo zahteva promišljen i strateški pristup”, zaključuje dr Ronita Bardan, vodeći autor studije.
