Ka boljem upravljanju električnim i elektronskim otpadom u Srbiji

Foto: http://www.srbija.gov.rs
Foto: http://www.srbija.gov.rs

U Beogradu je juče potpisan Sporazum o saradnji Ministarstva zaštite životne sredine sa NALED-om, Nemačkom razvojnom saradnjom (GIZ), kompanijama Gorenje i Koka-kola HBC, na realizaciji projekta „Ka boljem upravljanju električnim i elektronskim otpadom u Srbiji“.

Ministar zaštite životne sredine u Vladi Republike Srbije Goran Trivan objasnio je tom prilikom da pomenuti dokument predviđa formiranje jedinstvenog registra uvoznika i proizvođača elektronskog otpada i unapređenje procedura za prikupljanje i reciklažu tih vrsta otpada u lokalnim samoupravama.

Trivan je istakao da je motiv potpisivanja pomenutog sporazuma da se uvede red i obezbedi fer poslovanje, jer bez uređenog sistema, nema reda, a bez reda, nema zdrave životne sredine.

Koliko je važno doneti zakone, još je važnije obezbediti ravnopravne uslove rada i utvrditi koji proizvođači e-otpada plaćaju naknadu, a koji ne, ukazao je ministar Trivan.

Upravljanje otpadom prvi je prioritet Ministarstva zaštite životne sredine, a činjenica da je potpisan sporazum samo je jedna stepenica više ka rešavanju tog problema, rekao je Trivan, ocenivši da je životna sredina pitanje svih pitanja, te da ona uvek mora biti ispred nečijih ličnih interesa.

Goran Trivan je upozorio na to da nije moguće da profit bude važniji od životne sredine, i dodao da ćemo zbog toga ubuduće biti manje popustljivi prema onima koji ugrožavaju životnu sredinu.

S obzirom na to da nijedna zemlja nema dovoljno kapaciteta da se sama izbori sa otpadom, on je naveo da je važna saradnja sa drugim zemljama, ali i učenje na primerima onih zemlja koje su u zaštiti životne sredine dvadeset godina ispred nas.

Ministar je izrazio zahvalnost Nemačkoj koja je poslednjih godina mnogo uložila u Srbiju, ali i NALED-u koji postaje važna karika u društvu.

Predstavnik Ambasade Nemačke u Srbiji Katrin Čiganovski rekla je da ta zemlja podržava reforme u Srbiji na putu ka Evropskoj uniji, dodavši da se procenjuje da će Srbiju sprovođenje reformi u oblasti životne sredine koštati više od 15 milijardi evra.

Od 2000. godine GIZ podržava Srbiju u oblasti održivog ekonomskog razvoja, oblasti dobre uprave i zaštite životne sredine, pri čemu je za zaštitu životne sredine izdvojeno milijardu evra od početka saradnje, ukazala je Čiganovska.

U evropskom izveštaju za Srbiju, kako je navela, posebno je kao problem naglašeno pitanje separacije otpada i recikliranja, u čemu će Nemačka biti partner našoj zemlji.

Generalni direktor Gorenja i član Upravnog odbora NALED-a Stanka Pejanović rekla je da je cilj potpisanog sporazuma da se sakupe svi oni koji imaju obavezu za plaćanje naknade.

Milisav Pajević

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti