Pokrajinski sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine, objavio je Javni uvid i Javnu raspravu u Nacrt pokrajinske skupštinske odluke o zaštiti predela izuzetnih odlika „Srednja Mostonga” i studiju zaštite predala izuzetnih odluka „Sredna Mostonga”. Javni uvid otvoren je do 12. decembra 2024. godine, dok će se Javna rasprava održati 13. decembra.
Ovaj predeo izuzetnih odlika nalazi se u Vojvodini u Zapadnobačkom okrugu, u prirodnom slivu srednjeg dela toka reke Mostonge, a prostire se unutar opština Apatin, Odžaci i grada Sombora. On obuhvata nizijsko područje sa jedinstveno očuvanim mozaičnim rasporedom močvara, livada i šumostepskim staništima.
PIO „Srednja Mostonga” stavlja se pod zaštitu radi ostvarivanja ciljeva očuvanja i unapređenja stanja prirodnih, predeonih i kulturnih vrednosti zaštićenog područja kao jedinstvenog prostora šumostepe na zaslanjenom zemljištu. Takođe radi zaštite staništa strogo zaštićenih vrsta slatinskih, vlažnih, šumostepskih i šumskih staništa, zatim zbog unapređenja stanja osetljivih i za zaštitu prioritetnih stanišnih tipova, kao i populacija ugroženih vrsta. Na kraju, pod zaštitu se stavlja kako bi se očuvalo tradicionalno znanje, kulturne i etnografske vrednosti tradicionalnog pašarenja, kao i integracije ovih kulturnih vrednosti u razvoj lokalnih naselja.
Kako je navedeno u dokumentu, na ovom području preovlađuju zaslanjene livade, pašnjaci i utrine dok se šumo-stepa na zaslanjenoj podlozi javlja u vidu mozaika šumske i travne vegetacije sa bogatim rubnim šumostepskim staništima.
Pročitajte još:
- Ozelenjavanje parkova u Zrenjaninu
- Stara planina: Obnova šuma izgorelih u požaru
- Specijalni rezervat prirode „Mojstirsko – Draške planineˮ postaje zaštićeno područje
Zabeležene su 54 značajne vrste i podvrste vaskularne flore, i to, 23 vrste i podvrste na slatinskim staništima, a 14 vrsta i podvrsta na stepskim i šumostepskim staništima. U floristički navrednije lokalitete ubrajaju se obodni delovi Gornje šume, među kojima se izdvajaju zabareni meandri Mostonge uz severozapadni obod Gornje šume, koji predstavljaju jedno od nekoliko, u Srbiji, očuvanih staništa kritično ugrožene ljubičice (Viola pumila) i voduške (Limosella aquatica).
Strogo zaštićene, a ujedno i međunarodno zaštićene vrste insekata, kakvi su malena strižibuba (Theophilea subcylindricollis) i panonski endemit – panonski skakavac (Acrida ungarica) predstavljaju temeljnu vrednost faune insekata ovog područja.
Zaštićeno područje naseljava i podunavski mrmoljak (Triturus dobrogicus), jedini balkanski subendemit koji je ujedno i najugroženija i najvrednija ovde prisutna vrsta iz klase vodozemaca.
Ovo područje je veoma značajno za očuvanje nekih od najugroženijih predstavnika ornitofaune na nacionalnom nivou. Osnovnu crtu vrednosti ornitofaune ovog područja predstavljaju vrste koje za gnežđenje zahtevaju komplekse očuvanih šuma i otvorenih staništa kao što su: orao belorepan (Haliaeetus albicilla), crna roda (Ciconia nigra) i crna lunja (Milvus migrans), zatim šumske ptice, pre svega crna žuna (Dryocopus martius), belovrata muharica (Ficedula albicollis) i siva muharica (Muscicapa striata), kao i vrste travnih staništa, modrovrana (Coracias garrulus), ritska sova (Asio flammeus) i sivi svračak (Lanius minor).
Bogatstvo i vrednost faune sisara ogleda se u prisustvu 10 strogo zaštićenih vrsta, od kojih treba posebno istaći strogo zaštićene vrste slepih miševa, patuljastog miša (Micromys minutus), vidru (Lutra lutra) i divlju mačku (Felis silvestris).
Bogat i raznovrstan živi svet i očuvan predeo su opstali zahvaljujući pre svega tradicionalnim načinima korišćenja resursa, posebno u travnim i močvarnim područjima među kojima najznačajniju ulogu imaju ispaša i košenje.
Energetski portal
