Grejna sezona – izbor energenata u doba ekološke krize

Nakon još jednog vrelog leta, vremenska prognoza pokazuje postepeno opadanje temperature, koje će uskoro biti sve osetnije. Ona najavljuje i početak grejne sezone. Nekada je odluka – kako ugrejati dom – bila bazirana na informacijama o tome koliko nam je dostupan određeni energent i koji je finansijski najisplativiji. Današnje zime dočekujemo i uz nedoumicu – koji energent je ekološki prihvatljiviji, u skladu sa drugim mogućnostima svakog domaćinstva. Približavaju se hladniji dani i izazovi koje donose sa sobom, ali osim što ćemo se ogrnuti u tople šalove i jakne, suočićemo se i sa nečim što nas školski udžbenici nisu naučili. Setimo se đačkih dana i časa na kojem smo saznali da vazduh nema boju, miris ni ukus. Prisetimo se đačkih dana i časa na kojem su nam rekli da su svojstva vazduha da je bez boje, mirisa i ukusa. Sve učestalije nailazimo na suprotnu pojavu – vazduh vidimo kroz smog, a osećamo i njegov neprijatan miris.

Kako u Srbiji uskoro počinje zvanično grejna sezona, a mnogi domovi su već počeli i samostano da se greju, želela bih da ukratko izložimo neke od najvažnijih energenata koje koristimo. Teško je obuhvatiti sve, naročito ukoliko u obzir uzmemo činjenicu da se neka domaćinstva greju na sve što pronađu. Kada ovo kažem, mislim na informaciju koju sam saznala na jednom predavanju – određeni građani kao energente koriste upotrebljene dečje pelene, gume, knjige i druge ’pogodne’ predmete koje pronađu u svojim domovima.

Energenti koji se najčešće koriste

U ovu kategoriju mogli bi da se svrstaju ugalj, drvo, mazut, struja, pelet, gas, toplotne pumpe i lož ulje. Svaki od pomenutih na drugačiji način utiču na finansijske troškove i životnu sredinu. Među njima, ugalj se ističe kao najveći zagađivač, dok se prirodni gas, toplotne pumpe nalaze na dnu liste prema zagađenju. Kada je reč o struji, koliki negativan uticaj ima, zavisi od izvora energije za njenu proizvodnju.

Kao što sam prethodno napisala, ugalj predstavlja fosilno gorivo i jedan je od najvećih zagađivača kada je reč o energentima. Tokom sagorevanja dolazi do ispuštanja značajnih količina ugljen-dioksida, sumpor-dioksida, kao i azotnih oksida, čestica PM2.5 i drugih zagađivača. Ima značajan uticaj na klimatske promene i globalno zagrevanje, kao i zagađenje vazduha. Razlog što se i dalje učestalo koristi jeste njegova laka dostupnost u niske cene. Treba istaći problem upotrebe lignita, kao vrste uglja, zato što sadrži visoki udeo vlažnosti što ga čini manje energetski efikasnim energentom. Poznato je da se u našoj zemlji u značajnoj meri koristi ovakav ugalj, koji uz lošiju efikasnost, visoko zagađuje.

Mazut je još jedan energent koji se svrstava u velike zagađivače. Ovo tečno fosilno gorivo nastaje kao nusproizvod rafinacije nafte. Njegovim sagorevanjem emituju se visoki nivou ugljen-dioksida, sumpo-dioksida, azotnih oksida i čestica. Iako je manje štetan od uglja, ostaje visoko na lestvici najvećih zagađivača. Širom sveta radi se na zatvaranju toplana na ova dva energenta. Još jedan energent kao fosilno gorivo jeste lož ulje koje emituje štetne gasove i čestice, ali to čini u manjim količinama u odnosu na ugalj i mazut. Ovo ga čini efikasnijim energentom.

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Upotreba drva smatra se jednim od najstarijih način grejanja. Lako dostupno, ostalo je čest energent, naročito u ruralnim sredinama. Drvo jeste obnovljiv energent, ako ekološki prihvatljiviji može da bude samo ukoliko se održivo i pravilno koristi. Ukoliko se nepravilno sagoreva, može da dovede do viših emisija. To je slučaj kada se sagoreva na niskim temperaturama ili u neefikasnim i starim pećima, kao i kada je drvo mokro ili ispunjeno hemikalijama poput boja ili lepka. Kao potomak drveta mogao bi da se nazove pelet. On spada u biomasu koja se proizvodi od drvenih ostataka. Potrebne su specijalne peći ili kotlovi, a sam pelet ispušta manje emisija i čestica tokom sagorevanja od drveta. Ukoliko se dobija iz drveća uzgajanog u šumama kojima se održivo upravlja i ako su peći kvalitetne, smatra se efikasnim i ekološki prihvaljivijim rešenjem.

Prirodni gas ispušta manje štetnih emisija od drugih fosilnih goriva, ali ne treba zaboraviti da on sadrži metan u sebi koji je snažan gas staklene bašte. Kada je reč o struji, ne dolazi direktno do oslobađanja emisija tokom njenog korišćenja. Da li će biti ekološki prihvaljiv energent ili ne, zavisi koji se izvor koristi za njenu proizvodnju. Ukoliko dolazi iz obnovljivih izvora kao što su vetar ili solar, onda je upotreba struje ekološki prihvatljiva za grejanje.

Na kraju bih pomenula i toplotne pumpe. One su efikasan i ekološki prihvatljiv način grejanja, zato što koriste prirodne izvore toplote iz vazduha, zemlje ili vode. Ono što je važno, kako bi bile ekološki prihvatljive jeste da se napajaju strujom koja se dobija iz zelenih izvora energije. Međutim, razlog zbog kojeg nisu toliko primenjene i dalje, jesu visoki početni troškovi koji su potrebni za njihovu instalaciju.

Kakav izbor pravimo kada je reč o energentima za grejanje u domaćinstvima, ima važnu ulogu u očuvanju životne sredine. Ukoliko odlučite da pređete na drugi način grejanja, trebalo bi da se dobro informišete o odnosu troškova i uticaja na životnu sredinu. Izaberite energent u skladu sa vašim mogućnostima, a koji manje zagađuje.

Katarina Vuinac

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti