Home Blog

Električni automobili s ugrađenim solarnim panelima – mobilnost čistija nego ikada

Foto: Bako Motors

Nakon godina fokusiranih na domet, snagu i luksuz, industrija električnih automobila sve više ulazi u trku za cenom. Proizvođači nastoje razviti jednostavnija, lakša i pristupačnija vozila, prilagođena svakodnevnoj upotrebi, posebno u urbanim sredinama. Jedan od najzanimljivijih trendova u ovoj oblasti su električni automobili opremljeni solarnim panelima na krovu.

Takav koncept spaja pristupačnost, održivost i nezavisnost od klasične mreže punjenja. Iako vozila koriste standardne litijumske baterije i mogu se puniti putem običnog priključka, integrisani solarni paneli omogućavaju direktan i besplatan izvor energije.

Bako Motors, startap iz Tunisa, koji stoji iza ovog koncepta do sada je proizveo 100 vozila, ali ima ambiciozne planove za povećanje proizvodnje i izvoza. Kompanija je počela s trotočkašima za prevoz tereta, a sada je proširila ponudu na dva četverotočkaša, prilagođena različitim segmentima tržišta.

Jedan od ključnih modela je B-Van, komercijalni kombi dizajniran za logistiku i dostavu na „poslednjem kilometru”. Vozilo može prevoziti teret do 400 kilograma i ima domet između 100 i 300 kilometara, a cene počinju od 24.990 tuniskih dinara (oko 8.500 dolara).

Pročitajte još:

— Na primjer, B-Van može koristiti besplatnu energiju za oko 50 kilometara dnevno, odnosno 17.000 kilometara godišnje. To je ogromna ušteda — kaže Bubaker Siala, osnivač i izvršni direktor kompanije.

Za svakodnevne gradske vožnje razvijen je Bee, mali dvosed s dometom od 70 do 120 kilometara i maksimalnom brzinom od 45 km/h. Cena mu se kreće od 18.264 tuniskih dinara (oko 6.200 dolara).

Kompanija već radi na trećem modelu, X-Van, koji će moći prevoziti dva putnika i imati veći prostor za teret. Plan uključuje i širenje proizvodne linije, s ciljem povećanja dostupnosti vozila i jačanja izvoza.

Ova inovacija u električnoj mobilnosti pokazuje kako kombinacija električnog pogona i solarne energije može doneti značajne uštede, jednostavnija vozila i održiviju svakodnevnu vožnju.

Energetski portal

Počelo betoniranje temelja za Pakš II

Foto-ilustracija: Unsplash (sergio-perez-mateo)

U Mađarskoj je obeležen početak betoniranja temeljne ploče reaktorske zgrade za projekat Pakš II, čime je projekat prešao u status nuklearne elektrane „u izgradnji“.

Kako smo i ranije pisali, Pakš II predviđa izgradnju dva nova bloka VVER-1200 (blokovi 5 i 6), kao proširenje postojeće nuklearne elektrane Pakš. Prema dostupnim podacima, za temeljnu ploču biće potrebno oko 43.000 kubika armiranog betona, a radovi betoniranja planirani su tokom cele godine.

Lokacija Pakš nalazi se oko 100 kilometara južno od Budimpešte. Postojeću elektranu čine četiri bloka koji su puštani u rad između 1982. i 1987. godine, dok je međudržavni sporazum o novim blokovima potpisan 2014. godine.

Dozvola za izgradnju izdata je 2022. godine, a ranije je usaglašen okvirni plan da novi blokovi budu priključeni na mrežu početkom 2030-ih. Mađarski regulator je krajem 2025. izdao dozvole za početak prvog betoniranja za budući blok 5.

Energetski portal

Robotski psi preuzimaju rizične zadatke u bečkim elektranama

Foto: Foto: (c) Wien Energie/ Michael Horak

Energetska kompanija Wien Energie iz Beča je sada opremljena sa pet robotskih pasa „čuvara” raspoređenih na više lokacija koji pomažu ljudima u svakodnevnom radu, kontroli i sigurnosti sistema.

Prvi robotski pas počeo je raditi još 2023. godine u elektrani Simmering. To je bio prvi slučaj u Evropi da četveronožni robot radi u redovnom pogonu elektrane.

Iako izgledaju futuristički, ovi roboti nisu ni igračka ni marketinški trik. Reč je o ozbiljnim pomoćnicima opremljenim naprednom tehnologijom. Imaju kamere, termalne senzore za otkrivanje pregrejavanja, mikrofone za prepoznavanje neobičnih zvukova i senzore koji mogu otkriti prisustvo opasnih gasova. Drugim rečima vide, čuju i „njuše” potencijalne probleme pre nego ljudi.

Robotski psi samostalno obilaze postrojenja, penju se stepenicama, prelaze metalne rešetke i u realnom vremenu šalju upozorenja ako primete nepravilnosti. Na taj način pomažu tehničkim ekipama da brzo reaguju i spreče veće kvarove ili nesreće.

Iz Wien Energie poručuju da roboti ne zamenjuju radnike. Njihova uloga je da preuzmu rutinske i potencijalno opasne zadatke, dok ljudi donose odluke i upravljaju procesima.

Pročitajte još:

Velika prednost je da u rizičnim situacijama više nije potrebno da radnici prvi ulaze u opasna područja. U vremenu kada i Austrija oseća manjak stručne radne snage, ovakav pristup pomaže da se ljudski resursi koriste pametnije.

Prvi robotski pas u elektrani Simmering već se dokazao u praksi. Do sada je obavio oko 4.000 obilazaka, svaki u trajanju od oko 90 minuta. Ukupno je prešao približno 1.600 kilometara, što je više nego udaljenost od Beča do Pariza.

Radi bez problema na temperaturama od minus 20 do plus 45 stepeni, ima 17 kamera i može se kretati brzinom do 6 kilometara na sat. Na početku je znao imati problema sa stepenicama, ali je to rešeno dodatnom laserskom tehnologijom za precizno snimanje prostora, koja mu pomaže da se stabilnije kreće.

Osim robotskih pasa, Wien Energie koristi i dronove za pregled teško dostupnih delova postrojenja i pomoć u hitnim situacijama. Cilj je veća sigurnost, pouzdaniji rad sistema i stabilno snabdevanje energijom za sve stanovnike Beča.

Energetski portal

U Abu Dabiju održani razgovori sa ADNOC-om o mogućim promenama u naftnom sektoru

Foto-ilustracija: Unsplash (matt-artz)

Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović razgovarala je 5. februara u Abu Dabiju sa rukovodstvom kompanije ADNOC o mogućoj budućoj saradnji u naftnom sektoru Srbije, sa fokusom na vlasničke promene u NIS-u.

Prema informacijama sa sastanka, u toku su poodmakli pregovori između MOL-a i ADNOC-a o kupovini udela Gaspromnjefta u NIS-u. U razmatranom modelu, zajednička kompanija MOL-a i ADNOC-a bila bi većinski vlasnik NIS-a, a emiratska strana imala bi većinski udeo u toj zajedničkoj kompaniji.

Jedna od ključnih tema bila je i budućnost rafinerije u Pančevu. Sagovornici su, kako je navedeno, istakli cilj da rafinerija nastavi rad i da se kapaciteti dalje razvijaju u skladu sa potrebama tržišta.

Na sastanku je otvoreno i pitanje kupovine dodatnih pet odsto udela Srbije u NIS-u, uz poruku da će se dijalog nastaviti u konstruktivnom i transparentnom formatu.

Pročitajte još:

Ministarka je navela da je završetak dubinske analize poslovanja, u vezi sa kupovinom ruskog vlasničkog udela, planiran do kraja februara. Time bi se, prema najavama, stvorili uslovi da se kupoprodajni ugovor eventualno potpiše u martu, u okviru roka koji ističe 24. marta. Za realizaciju transakcije potrebno je odobrenje Kancelarije za kontrolu strane imovine američkog Ministarstva finansija (OFAC), što je važan uslov za dalji status sankcija prema NIS-u.

Istakla je da bi u budućnosti MOL upravljao Naftnom industrijom Srbije kao većinski akcionar u zajedničkoj kompaniji sa ADNOK-om, dok će kompanija iz UAE biti prisutna u organima upravljanja.

Na marginama Svetskog samita vlada ministarka je razgovarala i sa direktorom Masdara Mohamedom Al Ramahijem o mogućnostima širenja saradnje te kompanije sa Elektroprivredom Srbije u oblasti obnovljivih izvora energije.

Energetski portal

Građanski senzori otkrivaju: Više od 80 opština u Srbiji imalo zagađen vazduh tokom 2025. godine

Foto-ilustracija: Pixabay

Preko 80 opština u Srbiji zabeležilo je prekomerno zagađenje vazduha tokom 2025. godine, pokazuju najnoviji rezultati građanske mreže za monitoring kvaliteta vazduha, objavljeni u izveštaju Beogradske otvorene škole (BOŠ).

Ovi tzv. „low-cost” senzori, koje građani postavljaju na prozore, terase i kuće, obezbeđuju podatke o koncentracijama suspendovanih čestica PM2.5 i PM10 na više od 340 mernih mesta u više od 100 opština u Srbiji. Nakon uklanjanja merača sa većim odstupanjima i onih koji nisu radili najmanje 80 odsto vremena tokom godine, u analizu je uvršćeno 85 opština.

Koncentracije čestica PM2.5 premašile su godišnju graničnu vrednost u 37 gradova i opština. Kada se primene stroži standardi Evropske unije i Svetske zdravstvene organizacije (SZO), nijedna opština u Srbiji ne ispunjava sve kriterijume za bezbedan nivo ovih najopasnijih čestica.

Prema važećim srpskim standardima, prekomerno zagađenje vazduha PM10 česticama zabeleženo je u 12 opština, pri čemu je Tutin imao najlošiji kvalitet vazduha. Međutim, po strožim pravilima EU i SZO, samo je Čajetina imala vazduh koji se može smatrati čistim i bezbednim.

Pročitajte još:

Koliko su ovi podaci pouzdani?

Iako su u pitanju jeftini senzori koji ne dostižu kvalitet zvaničnih mernih stanica, uporedne analize pokazuju da građanski senzori dobro oslikavaju prostorne obrasce zagađenja. Razlike postoje zbog kalibracije, mikro-lokacija i vremenskih uslova, ali su podaci dovoljno pouzdani za identifikaciju najugroženijih opština i informisanje javnosti.

BOŠ naglašava da je građanski monitoring dragocen alat, posebno u periodu kada zvanično izveštavanje kasni, ali podaci još uvek nisu dovoljno precizni da bi se koristili u formalnim analizama bez dodatnih korekcija.

Izveštaj „Kvalitet vazduha u Srbiji u 2025. godini meren u mreži građanskih senzora za monitoring kvaliteta vazduha” nastao je u okviru projekta „Lokalni akteri za čistu energiju i vazduh”, koji BOŠ sprovodi uz podršku Evropske fondacije za klimu (ECF).

Energetski portal

EU otvorila istragu o stranim subvencijama u sektoru vetra – jedna kineska kompanija u fokusu

Foto-ilustracija: Pixabay (www_slon_pics)

Evropska komisija nedavno je pokrenula detaljnu istragu o mogućim stranim subvencijama u poslovanju kineske kompanije Goldwind na tržištu vetroenergije u Evropskoj uniji, sa akcentom na proizvodnju i prodaju vetroturbina. U saopštenju Komisije navodi se da postoji preliminarna sumnja da su određeni oblici podrške mogli da poboljšaju tržišni položaj kompanije na način koji narušava ravnopravnu konkurenciju na unutrašnjem tržištu EU.

Prema objašnjenju, ne ispituje se tehnička bezbednost turbina, već tržišni efekat finansiranja – da li su subvencije izvan EU omogućile povoljnije uslove učestvovanja na tržištu u odnosu na konkurente. Komisija kao moguće oblike sporne podrške navodi grantove, preferencijalne poreske mere i povoljne kredite.

Istraga je nastavak procesa započetog po službenoj dužnosti u aprilu 2024, kada je Komisija krenula sa prikupljanjem podataka od više aktera u sektoru vetra. Pravna osnova je Uredba o stranim subvencijama (FSR), koja se primenjuje od 13. jula 2023. i Komisiji daje ovlašćenje da reaguje kada postoji sumnja na narušavanje tržišta EU finansijskom podrškom iz trećih zemalja.

Pročitajte još:

U suštini, slučaj jeste sličan ranijem postupku EU protiv kineskih električnih automobila, jer je i tada u fokusu bilo pitanje da li državna podrška iz treće zemlje daje nepoštenu tržišnu prednost. Međutim, ključna razlika je u pravnom alatu: kod električnih vozila EU je koristila klasični trgovinski anti-subvencijski mehanizam za uvoz robe, koji može da rezultira kompenzacionim dažbinama, dok se u slučaju vetroturbina primenjuju pravila FSR-a (Uredba o stranim subvencijama), koja Komisiji omogućavaju da ispituje šire posledice stranih subvencija na konkurenciju unutar jedinstvenog tržišta EU, uključujući poslovanje kompanija i uslove njihovog nastupa na tržištu, a ne samo cenu uvezene robe.

Po završetku postupka u slučaju Goldwind, Komisija može da prihvati obaveze koje kompanija ponudi, da uvede korektivne mere ili da zaključi da nema osnova za prigovor, u zavisnosti od nalaza istrage.

U Rumuniji je spor oko Goldwind turbina izbio tokom 2024. godine, kada je evropska vetroindustrija javno kritikovala činjenicu da se u vetroparku Urleasca (102 MW) koriste kineske turbine, iako projekat dobija finansiranje EBRD-a, međutim, elektrana je dobila finansije i radovi su naknadno završeni.

Energetski portal

Domaći pčelari odustaju od proizvodnje meda zbog uvezenih falsifikata koji drastično obaraju cenu

Foto-ilustracija: Unsplash (Bianca Ackermann)

Pčelarstvo je jedana od najozbiljnijih poljoprivrednih grana i ne treba je gledati isključivo kroz proizvodnju meda. Njena najveća korist je servis oprašivanja prirode, koji je vredan oko 566 miliona evra na godišnjem nivou, kaže za RTS  Rodoljub Živadinović, predsednik Saveza pčelarskih organizacija Srbije. Živadinović, međutim, upozorava da uvozni falsifikati ugrožavaju opstanak domaćih pčelara.

Najveći problem u sektoru pčelarstva su falsifikati koji su oborili cenu pravog meda do te mere da mnogi napuštaju pčelarstvo.

Predsednik Saveza pčelarskih organizacija Srbije Rodoljub Živadinović kaže da, u zavisnosti od vrste meda, pčelari često ne mogu da pokriju ni troškove proizvodnje.

– Do juče je cena bagremovog meda na otkupu bila na nivou proizvodne cene koja je otprilike 4,5 evra. Najniža proizvodna cena u Srbiji po kilogramu meda je 3,5 evra, ali ponavljam, to je vrlo individualno. Mi smo računali od 2011. do kraja 2023. godine da je proizvodnja meda poskupela 43 odsto. Sad je došlo do dodatnog poskupljenja od 12 odsto, jer sve poskupljuje neopravdano, svi koriste priliku, a otkupna cena meda ostaje ista – ukazuje Živadinović.

Pročitajte još:

Falsifikovani med uvozimo ali ga i sami “proizvodimo”

Živadinović upozorava da je tržište, pored domaćih falsifikata, sada preplavljeno i uvezenim čija se cena kreće od 1,3 evra za kilogram.

– To je 3 do 5 puta manje od proizvodne cene. To su međunarodni falsifikatori, takozvana međunarodna pčelarska mafija. Oni su pre nekoliko godina angaživali hemičare, kako bi zaobišli najmodernije metode utvrđivanja falsifikata – napominje Živadinović i napominje da će se protiv toga boriti uz pomoć evropske platforme. 

Evropska platforma za med

Uskoro se obeležavaju dve godine od osnivanja Evropskog pčelarskog saveza koji je osnovan u Beogradu. 

Živadinović je naveo da je Srbija imala laboratoriju za kontrolu kvaliteta hrane koja je koristila inventivnu metodu čiji je autor predložen za Nobelovu nagradu.

– Mi se na nivou Evropske unije borimo da rešimo problem. EU je prihvatila i napravila radnu grupu koja se zove ‘hani platform’ (honey platform) koja bi trebalo da do kraja ove godine dođe do metode za ispitivanje meda, zahvaljujući kojoj bi 100 odsto bili sigurni da je med pravi. To danas uopšte nije lak posao i to možete da utvrdite samo ako uradite čitav spektar posebnih analiza koje postoje i da se nadate da je falsifikator u nekom delu bio neoprezan – objašnjava za RTS predsednik Saveza pčelarskih organizacija Srbije.

Napomenuo je da je ta laboratorija na samom početku svog rada, za samo nekoliko dana na granici zaustavila oko 200 tona falsifikovanog meda.

Razlog za prestanak rada te laboratorije vidi u nečijem strahu. Smatra da nije toliko u pitanju strah od otkrića falsifikovanog meda, koliko u potencijalnim otkrićima falsifikatima rakija i vina.

Izvor: RTS

Slovenija jača obnovljive izvore: 45,4 miliona evra za solarne elektrane

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Vlada Slovenije je na današnjoj (4.02) dopisnoj sednici usvojila izmene Uredbe o samosnabevanju električnom energijom iz obnovljivih izvora, kako bi dodatno iskoristila prirodne potencijale.

U važeći Plan razvojnih programa za 2026–2029. uključeni su projekti tri solarne elektrane ukupne instalirane snage 39,22 MWh i vrednosti oko 45,4 miliona evra. 

Solarna elektrana Zlatoličje Formin imaće instaliranu snagu od 21,92 MWh i prosečnu godišnju proizvodnju električne energije od 24.093 MWh. Predviđena je ugradnja 37.160 solarnih modula na području hidroenergetskih objekata Zlatoličje i Formin. Projekat se provodi u okviru Fonda za modernizaciju, programa Evropske unije za podršku investicijama u modernizaciju energetskih sistema u periodu 2021–2030.

Ukupna vrednost projekta iznosi 21.687.902 evra, a završetak investicije predviđen je za februar 2028.

Pročitajte još:

Za novi projekat solarne elektrane Kanalski vrh, predviđena je ukupna instalirana snaga 7,3 MW, a predviđena godišnja proizvodnja 8.013 MWh. Ukupna vrednost projekta iznosi 21.687.902 evra,od čega je bespovratnih sredstava do 8.447.570 evra iz Fonda za modernizaciju.

Projekat će omogućiti investitoru Soške elektrane Nova Gorica  dodatno korištenje prirodnih potencijala u području obnovljivih izvora energije, te korištenje proizvedene solarne energije za potrebe fleksibilnosti proizvodnje i mrežnih usluga u povezivanju s hidroelektranom Avče i lancem hidroelektrana na reci Soči.

Izgradnja treće solarne elektrane predviđena je na zapadnom i središnjem delu zatvorenog odlagališta neopasnog otpada Pobrežje s nazivnom snagom do 10 MW. Svrha ove investicije je prodaja i isporuka električne energije u mrežu, kao i povećanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora. Ukupna vrednost projekta iznosi 9.593.350 evra, a rok završetka finansiranja projekta je 31. decemabr 2027. godine.

Jasna Dragojević

Hrvatska započela ispitivanje geotermalnog potencijala u Virovitici

Foto-illustracija: Pixabay (longdan91)

U Virovitici su započeli istražni radovi na geotermalnoj bušotini Virovitica GT-1, čiji je cilj ispitivanje potencijala geotermalne energije za potrebe grejanja.

Bušotina je planirana na dubini od oko 1.300 metara, gde će se tokom istraživanja analizirati geološke strukture sa mogućim ležištima geotermalne vode. Istražno područje nalazi se u središnjem delu Dravske depresije, koja se smatra jednim od perspektivnijih regiona za razvoj geotermalnih projekata.

Na osnovu dobijenih stručnih i proverenih podataka biće procenjene mogućnosti korišćenja geotermalne energije kao lokalno dostupnog obnovljivog izvora, prvenstveno za sistem centralizovanog grejanja. Ovakav pristup mogao bi dugoročno da doprinese smanjenju zavisnosti od fosilnih goriva, nižim emisijama gasova staklene bašte i stabilnijim troškovima energije za građane.

Pročitajte još:

Projekat se realizuje na istražnom prostoru geotermalne vode Virovitica 2, koji obuhvata teritoriju Grada Virovitice i Opštine Lukač, a nosilac istraživanja je Agencija za ugljovodonike.

Kako je istakao državni sekretar Vedran Špehar, u prethodnom periodu Vlada Republike Hrvatske i Ministarstvo privrede obezbedili su modele finansiranja za kapitalno zahtevne geotermalne projekte. 

Kroz aktivnosti Agencije za ugljovodonike već je potvrđen značajan geotermalni potencijal na više lokacija širom Hrvatske, uz stopostotnu uspešnost istraživanja, zahvaljujući sredstvima iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, dok su naredne faze podržane kroz Program konkurentnost i kohezija.

Energetski portal

Italija i Srbija jačaju ekonomsko partnerstvo: Konfindustrija Srbija održala svoju svečanu skupštinu

Foto: Goran Zlatković

Udruženje italijanskih industrijalaca u Srbiji – Konfindustrija Srbija, održala je  svoju četrnaestu Svečanu skupštinu, u rezidenciji ambasadora Italije u Beogradu, uz prisustvo velikog broja zvanica, predstavnika Vlade Republike Srbije, italijanskih i srpskih kompanija članica.

Pod sloganom „Partnerstvo za otpornost”, Konfindustrija Srbija, koja danas okuplja više od 215 kompanija članica u Srbiji, osvrnula se na rezultate ostvarene u prethodnoj godini i predstavila viziju budućeg razvoja i aktivnosti, zasnovanu na pristupu „od potreba kompanija ka politikama, od industrije ka institucijama”, sa fokusom na regionalno povezivanje kroz infrastrukturu i ESG.

– Udruženje deluje kao kao referentna tačka industrijskog dijaloga u regionu, kroz svoju ulogu u Konfindustriji Est Europa (federaciji regionalnih predstavništava Konfindustrije u 9 zemalja), kao i kroz funkciju Generalnog sekretarijata CEBAC-a (Saveta evropskih poslovnih udruženja i privrednih komora u Srbiji). Tokom protekle godine obeležene globalnim i regionalnim neizvesnostima, poseban akcenat stavljen je na transport, logistiku i infrastrukturne koridore, kao i na ESG transformaciju koja direktno utiče na konkurentnost, otpornost lanaca snabdevanja i pristup kapitalu – istaknuto je na skupu.

Centralni deo večeri posvećen je ceremoniji uručenja godišnje nagrade koja nosi naziv po jednom od osnivača Konfindustrije u Srbiji – „Franko Delneri”, i dodeljuje se već četvrtu godinu zaredom kompanijama članicama koje su se istakle u primeni ESG standarda.

Romano Rosi, predsednik Konfindustrije Srbija pozdravio je prisutne i istakao da u ekonomskom i geopolitičkom okruženju koje se neprestano menja, Skupština Konfindustrije Srbija predstavlja značajnu priliku za otvoren dijalog između privrede, institucija i drugih relevantnih aktera, u cilju jačanja saradnje, unapređenja sinergija i promocije održivih i otpornih modela razvoja.

Pročitajte još:

– Partnerstvo Italije i Srbije potvrđuje se kao ključni strateški resurs, koji omogućava uspešno suočavanje sa aktuelnim i budućim izazovima, pretvarajući ih u prilike za zajednički rast – naglasio je predsednik Rosi.

Luka Gori, ambasador Italije u Republici Srbiji izjavio je  prilikom otvaranja skupa da Skupština Konfindustrije Srbija predstavlja dragocenu priliku da se čuje glas naših kompanija i da se dodatno ojača ekonomski dijalog između Italije i Srbije.

– Ambasada Italije, Konfindustrija Srbija i čitav Sistem Italija već su za 2026. godinu pripremili bogat i sadržajan program ekonomskih i naučnih događaja (među kojima je i Forum Inovacija), usmeren na pripreme za Expo 2027 u Beogradu – rekao je Gori.

Prisutnima se obratila i Jagoda Lazarević, ministarka unutrašnje i spoljne trgovine u Vladi Republike Srbije.

– Godinu koja je iza nas pamtićemo po onome što je predstavljalo test za mnoge ekonomije – kako biti otporan u uslovima ekstremnih šokova, kako eksternih, tako i internih. Srbija, kao jedna mala ekonomija, možda velika iz vizure Zapadnog Balkana, ali mala u evropskom i globalnom kontekstu, pokazala je u prethodnom periodu visok stepen otpornosti, onda kada to nije uspevalo većima od nas. Nastavljamo tim putem i u ovoj godini, verujući da ono što radimo – proširivanje tržišta za kompanije u Srbiji – donosi korist svima, pa i italijanskim kompanijama koje posluju u Srbiji i koje su prve, među stranim investitorima, prepoznale značaj sporazuma o slobodnoj trgovini. To je i moja poruka italijanskim kompanijama koje posluju ovde, posebno onima izvozno orijentisanim – Srbija će nastaviti da širi tržišta i obezbeđivaće preferencijalni pristup – istakla je ministarka Lazarević.

Nakon zvaničnih obraćanja usledila je ceremonija dodele nagrada „Franko Delneri” za ESG izvrsnost. U kategoriji velikih preduzeća, nagrada je uručena kompaniji Delta Holding, dok je u kategoriji malih i srednjih preduzeća, nagradu dobila kompanija Structura concept.

Foto: Goran Zlatković

– Zahvaljujemo se na nagradi za primenu ESG kriterijuma, koja potvrđuje da su održivost i odgovornost sastavni deo naše strategije. Smatramo da su ovakvi konkursi izuzetno značajni jer doprinose jačanju svesti o važnosti ESG tema u poslovnoj zajednici. Posebnu vrednost ovom priznanju daje podrška renomirane sertifikacione kuće Bureau Veritas u izboru laureata. Ova nagrada pripada svim našim zaposlenima i partnerima koji svakodnevno doprinose pozitivnim promenama. Nastavljamo da gradimo poslovanje koje stvara vrednost za društvo, zajednicu i buduće generacije – izjavila je Tijana Koprivica, direktor za održivo poslovanje u kompaniji Delta Holding.

Slobodan Mihajlović, menadžer za razvoj u kompaniji Structura Concept, istakao je da nagrada Franko Delneri, koju Konfindustria u saradnji sa sertifikacionom kućom Bureau Veritas dodeljuje, ima poseban značaj za kompaniju Structura Concept jer predstavlja priznanje za dugogodišnji, pionirski, sistemski trud u primeni ESG standarda u građevinskoj industriji.

– Ona potvrđuje kontinuiranu obuku zaposlenih i doslednu primenu ESG principa u svim fazama poslovanja: od projektovanja i izgradnje, preko izbora materijala, do energetske efikasnosti i održavanja objekata. Ovo priznanje predstavlja i snažan podstrek za Structura Concept za dalje unapređenje i širenje ESG standarda u građevinskoj industriji Srbije i regiona – istakao je Mihajlović.

Na Svečanoj skupština, Konfindustrija Srbija još jednom je potvrdila svoju ulogu ključnog aktera u jačanju ekonomskih veza između Italije i Srbije, stvaranju novih prilika za saradnju i unapređenju zajedničke evropske perspektive.

Energetski portal

HIP-Petrohemija u Pančevu počinje ponovo pokretanje postrojenja

Foto-ilustracija: Unsplash (robin-sommer)

U HIP-Petrohemiji u Pančevu započete su predstartne aktivnosti kako bi se ponovo uspostavio rad proizvodnih postrojenja, a početak rada planiran je od 5. februara, navodi se u saopštenju.

Prema informacijama iz kompanije, pokretanje Petrohemije sprovodi se planiranom dinamikom, uz poštovanje internih procedura. Reč je o restartu nakon približno dva meseca zastoja, do kojeg je došlo posle obustave rada Rafinerije nafte Pančevo, od koje Petrohemija zavisi u snabdevanju ključnim sirovinama.

Građani u okolini fabrike u narednim danima mogu primetiti pojave koje su karakteristične za start postrojenja. U fabrici Etilen, tokom startnih aktivnosti uobičajeni su pojačana buka, dim i intenzivan plamen na baklji. Kako je navedeno, ove pojave mogu biti izraženije u periodu od 5. do 8. februara i predstavljaju deo standardnog procesa bezbednog pokretanja proizvodnje.

U Elemiru, u Fabrici sintetičkog kaučuka, start postrojenja planiran je kasnije – očekuje se posle 16. februara, nakon završetka potrebnih priprema.

Tokom obustave rada u Petrohemiji su, prema saopštenju, izvedene planirane remontne aktivnosti, sa ciljem da se nakon ponovnog starta obezbedi pouzdaniji i stabilniji rad postrojenja.

Iz kompanije navode i da će dinamika proizvodnje u narednom periodu zavisiti od količine primarnog benzina koji stiže iz Rafinerije nafte Pančevo, kao i od dugoročno održivog rešenja koje bi omogućilo nesmetano obavljanje operativnih aktivnosti kompanije NIS, što je važno za kontinuitet snabdevanja i planiranje rada Petrohemije.

Energetski portal

Gde je najmanje energetski ranjivih domaćinstava u EU

Foto-ilustracija: Pixabay (ri)

Finska spada među zemlje s najnižim stepenom energetske ranjivosti u EU. Prema podacima Eurostata, samo 2,7 odsto domaćinstava u ovoj zemlji ima poteškoća s obezbeđivanjem adekvatnog grejanja.

U 2024. godini, 9,2 odsto stanovništva EU nije bilo u mogućnosti adekvatno zagrejati svoj dom. U poređenju s 2023. godinom, to predstavlja poboljšanje od 1,4 procentna poena.

Pročitajte još:

Najveći procenat ljudi koji nisu mogli adekvatno grejati svoje domove zabeleženi su u Bugarskoj i Grčkoj (po 19 odsto), zatim u Litvaniji (18 odsto) i Španiji (17,5 odsto).

Suprotno tome, Finska (2,7 odsto), Poljska i Slovenija (po 3,3 odsto), te Estonija i Luksemburg (po 3,6 odsto) prijavile su najniže udele.

Energetski portal

ECA upozorava: EU u opasnosti zbog nedostatka ključnih sirovina za zelenu tranziciju

Foto-ilustracija: Unsplash (Dion Beetson)

Evropska unija suočava se sa ozbiljnim poteškoćama u obezbeđivanju ključnih sirovina potrebnih za ostvarenje svojih energetskih i klimatskih ciljeva – glavni je zaključak najnovijeg izveštaja Evropskog revizorskog suda (ECA). Prema revizorima, mere EU za diversifikaciju uvoza još uvek ne daju opipljive rezultate, domaća proizvodnja nailazi na brojna uska grla, a kapaciteti za reciklažu daleko su od potrebnih nivoa. Zbog toga mnogi projekti koje Unija podržava rizikuju da neće biti završeni na vreme.

Prelazak na obnovljive izvore energije zahteva ogromne količine opreme – od baterija, preko vetroturbina, do solarnih panela – za čiju proizvodnju su ključni litijum, nikal, kobalt, bakar i elementi retkih zemalja. Međutim, većina tih sirovina dolazi iz svega nekoliko zemalja van EU, pre svega Kine, Turske i Čilea, što Uniju čini izrazito ranjivom.

Kako bi smanjila zavisnost, EU je 2024. usvojila Akt o kritičnim sirovinama, kojim je definisano 26 minerala presudnih za energetsku tranziciju. Ipak, prema ECA, taj akt postavlja samo neobavezujuće ciljeve, pri čemu nije jasno na koji su način određeni nivoi koje bi EU trebalo da dostigne do 2030. godine.

– Bez kritičnih sirovina neće biti energetske tranzicije, konkurentnosti ni strateške autonomije. Nažalost, zavisni smo od svega nekoliko zemalja van EU. EU mora ubrzati svoje napore kako bi smanjla ovu ranjivost – upozorila je Keit Pentus-Rosimannus, članica Suda zadužena za reviziju.

Pročitajte još:

Iako EU nastoji da diversifikuje nabavku sirovina, rezultati su ograničeni. U poslednjih pet godina sklopljeno je 14 strateških partnerstava u oblasti sirovina, ali se uvoz iz tih partnerskih država smanjio za oko polovinu analiziranih sirovina. Neki ključni pregovori – poput sporazuma sa SAD – obustavljeni su 2024, dok pojedini veliki sporazumi i dalje čekaju ratifikaciju.

Domaća proizvodnja spora i nedovoljna

EU želi da do 2030. obezbedi 10 odsto sopstvenih potreba iz domaćih rudnika i 40 odsto preradi unutar Unije. Međutim, istraživanja potencijalnih nalazišta su spora, a razvoj rudarskih projekata može potrajati i do 20 godina. Istovremeno, postojeći prerađivački kapaciteti zatvaraju se zbog visokih cena energije, što dodatno ugrožava industrijsku konkurentnost.

Revizori upozoravaju na „začarani krug”: nedostatak dostupnih sirovina otežava pokretanje projekata, što umanjuje motive za povećanje domaće proizvodnje – i tako u krug.

Na aktuelnom listu EU nalaze se 34 kritične sirovine, od kojih je 26 neophodno za tehnologije obnovljive energije, a 17 se smatra strateškim sirovinama. Kako se EU obavezala da će do 2030. smanjiti emisije gasova sa efektom staklene bašte za 55 odsto, a do 2050. postići klimatsku neutralnost, obezbeđivanje stabilnog pristupa ovim sirovinama biće presudno.

Energetski portal

Severna Makedonija objavila plan za 2026. godinu: oko 4,42 GW novih proizvodnih kapaciteta

Foto-ilustracija: Unsplash (dimitar-stevcev)

Ministarstvo energetike, rudarstva i mineralnih resursa predstavilo je Godišnji plan izgradnje energetskih objekata za 2026. godinu, koji objedinjeno prikazuje projekte za koje su investitori podneli inicijative nakon javnog poziva iz septembra 2025. godine (rok za prijavu bio je 1. oktobar 2025), u skladu sa Zakonom o energetici.

Prema podacima Ministarstva, pristigle su ukupno 284 inicijative. Nakon selekcije i evaluacije, formirana je rang-lista, a prihvaćeno je 67 inicijativa za izgradnju novih objekata za proizvodnju električne energije instalisane snage veće ili jednake 1 MW.

Koji su projekti ušli u plan

U prihvaćenim inicijativama dominiraju solarne elektrane, uz vetroelektrane i jednu gasnu kogeneraciju:

  • 59 fotonaponskih elektrana ukupne instalisane snage 3.014,103 MW, uz procenjenu investiciju 2.109.872.100 evra

  • 7 vetroelektrana ukupnog kapaciteta 907,7 MW, uz procenjenu investiciju 1.180.010.000 evra

  • 1 kogeneraciona gasna elektrana instalisane snage 495 MW, uz procenjenu investiciju 445.500.000 evra

Ukupno, plan obuhvata 4.416,803 MW novih proizvodnih kapaciteta, uz procenjenu vrednost investicija od 3.735.382.100 evra.

Pročitajte još:

Skladištenje električne energije

Plan snažno naglašava skladišta električne energije kao element stabilnosti i fleksibilnosti elektroenergetskog sistema (snaga skladišta se iskazuje u MW, a „zapremina“ energije koju mogu da čuvaju u MWh).

Predviđeno je ukupno 96 postrojenja za skladištenje, i to:

  • 77 integrisanih skladišta (u okviru postojećih ili novih elektrana): 1.389,68 MW i 3.465,96 MWh

  • 19 izolovanih skladišta (samostalna): 637,518 MW i 1.494,746 MWh

Zbirno, skladišta iz plana imaju 2.027,198 MW ukupne snage i 4.960,706 MWh kapaciteta, uz procenjenu investiciju od 1.984.282.400 evra.

Uključeni i projekti lokalnih samouprava

Pored velikih investitorskih inicijativa, plan obuhvata i 56 energetskih objekata iz opštinskih energetskih planova koje je podnelo sedam lokalnih samouprava: Makedonski Brod, Lozovo, Debrca, Kavadarci, Kumanovo, Brvenica i Kočani.

U tom segmentu planirane su:

  • fotonaponske elektrane ukupne snage 51,8795 MW

  • kao i 61 postrojenje za skladištenje ukupne snage 27,6792 MW i kapaciteta 117,56 MWh

Ministarstvo navodi i da plan uključuje preliminarne analize mreže i tržišta iz nacrta Integralne studije.

Energetski portal

Rezultati poslovanja NIS grupe za 2025. godinu – smanjena zaduženost prema bankama

Foto-ilustracija: Unsplash (nicholas-cappello)

NIS grupa je saopštila da je tokom 2025. godine obezbedila uredno snabdevanje domaćeg tržišta naftnim derivatima i očuvala socijalnu stabilnost zaposlenih, iako je poslovala u izuzetno složenim uslovima, pre svega pod uticajem sankcija Ministarstva finansija SAD.

Prema podacima kompanije, u razvojne projekte u svim oblastima biznisa uloženo je 28,1 milijardu dinara. NIS navodi da je, pored aktivnosti u istraživanju i proizvodnji nafte i gasa, nastavio razvoj maloprodajne mreže u Srbiji, kao i program izgradnje solarnih elektrana na objektima kompanije.

Finansijski pokazatelji, kako se navodi, bili su pod pritiskom više faktora. Prosečna cena nafte tipa Brent u 2025. iznosila je 69,1 dolar po barelu, što je 14 odsto niže u odnosu na 2024. godinu. Na rezultat su, prema saopštenju, uticale i skupe zalihe nafte, računovodstveni efekat obezvređenja aktiva u Bugarskoj i Rumuniji, kao i poslovanje HIP-Petrohemije, koja je u 2025. zabeležila gubitak od 10,27 milijardi dinara.

U takvom okruženju NIS grupa je zadržala EBITDA (pokazatelj operativne profitabilnosti -dobit pre kamata, poreza i amortizacije) na pozitivnom nivou od 22,2 milijarde dinara, dok je godinu završila sa neto gubitkom od 5,6 milijardi dinara.

Kompanija je navela i da su obračunate obaveze po osnovu poreza i drugih javnih prihoda u 2025. iznosile 207 milijardi dinara, dok je na ime dividende za 2024. godinu izdvojeno 4.595.042.072 dinara (u bruto iznosu). Zaduženost prema bankama smanjena je za 29 odsto u odnosu na 2024. godinu i na dan 31. decembra 2025. iznosila je 396,3 miliona evra.

U 2025. godini proizvedeno je 1,124 miliona uslovnih tona nafte i gasa (zbirni prikaz proizvodnje nafte i gasa u jednoj brojci). Ukupan obim prerade sirove nafte i poluproizvoda iznosio je 3,095 miliona tona, a ukupan promet naftnih derivata 3,023 miliona tona.

NIS je saopštio i da je nastavio ulaganja u društveno odgovorne programe. U okviru ciklusa „Zajednici zajedno“ za 2025. odabrana su 24 projekta u 13 partnerskih gradova i opština širom Srbije, za koje je kompanija izdvojila 144,5 miliona dinara.

Energetski portal

Objavljen kalendar svih poljoprivrednih podsticaja za 2026. godinu

Foto-ilustracija: Freepik (gpointstudio)

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede objavilo je kalendar svih podsticaja za 2026. godinu, čime je poljoprivrednicima omogućeno da unapred znaju kada mogu da očekuju pojedine mere podrške – od premija za mleko i osnovnih podsticaja u biljnoj proizvodnji, do mera u stočarstvu, organskoj proizvodnji i investicija u mehanizaciju, opremu i preradu.

Osim informativne uloge, kalendar predstavlja alat koji unosi red u sistem podsticaja i smanjuje neizvesnost koja je godinama bila jedan od najvećih problema u agraru, navodi se na sajtu Ministarstva.

Javni pozivi vremenski su raspoređeni tokom cele godine, tako da prate proizvodne cikluse i omogućavaju ravnomerno korišćenje mera, bez nagomilavanja zahteva i dodatnih pritisaka na administraciju.

Kalendar je dostupan ovde

Energetski portal