Home Blog Page 965

Potpisan ugovor o izvođenju radova na rekonstrukciji na Hidroelektrani „Đerdap 1“

Foto: Vlada Republike Srbije

Potpredsednica Vlade Republike Srbije i ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Zorana Mihajlović potpisala je juče sa izvršnim direktorom nemačke kompanije „DSD Noel“ Manfredom Singerom ugovor o izvođenju radova na rekonstrukciji brodske prevodnice na Hidroelektrani „Đerdap 1“.

Foto: Vlada Republike Srbije

Mihajlović je tom prilikom istakla da je ugovor za realizaciju ovog projekta, na koji se čekalo decenijama, vredan 27 miliona evra, i podsetila na to da Srbija kroz novi investicioni ciklus ulaže 200 miliona evra u razvoj vodnog saobraćaja.

Vodni saobraćaj je decenijama bio zanemaren. Pored ulaganja u drumske i železničke koridore, uložićemo 200 miliona evra u razvoj tog vida saobraćaja, što znači povećanje plovnosti Dunava, izgradnju novih luka, povećanje bezbednosti plovidbe, ali i veći broj putnika i prevezenog tereta, naglasila je ona.

Potpredsednica Vlade je podvukla da će ovaj projekat izvoditi kompanija koja u svetu radi dugo i kvalitetno na sličnim zadacima, izrazivši očekivanje da će sve biti urađeno po svetskim standardima i najvišem kvalitetu.

Singer je iskazao zahvalnost Vladi Srbije i Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture na ukazanom poverenju, objasnivši da će ovaj važan projekat realizovati konzorcijum koji, pored ove nemačke kompanije, čine i dve srpske firme.

Rekonstrukcija brodske prevodnice na HE „Đerdap 1“ bitna je za celu Evropu. Svesni smo posvećenosti i interesa Vlade Srbije i Ministarstva za ovaj projekat. Daćemo sve od sebe da ga realizujemo na vreme i u najboljem kvalitetu, rekao je on.

Vršilac dužnosti direktora „Elektroprivrede SrbijeMilorad Grčić podsetio je na to da je brodska prevodnica na „Đerdapu“ izgrađena 1970. godine i da do danas nije rekonstruisana, te da su se, zahvaljujući Vladi Srbije i predsedniku Republike Aleksandru Vučiću, stekli uslovi za ovaj investicioni poduhvat.

Sadašnji kapacitet brodske prevodnice je 6.300 plovila, a nakon rekonstrukcije biće 10.000 plovila. Ovaj projekat ima ogroman ekonomski značaj – uticaće pozitivno na turizam i privredu zemlje, podvukao je Grčić.

Milisav Pajević

Tokom vikenda besplatno odnošenje kabastog otpada sa beogradskih ulica

Foto: Grad Beograd

Ekipe JKP „Gradska čistoća” će tokom vikenda, 2. i 3. februara, besplatno odnositi kabasto smeće sa beogradskih ulica.

Foto: Grad Beograd

Nepotrebne kabaste stvari sugrađani mogu da ostave pored kontejnera, odakle će ih ekipe „Čistoće” ukolniti, saopšteno je iz ovog preduzeća.

Ovu besplatnu akciju JKP „Gradska čistoća” tradicionalno sprovodi svakog prvog vikenda u mesecu.

Privredni subjekti uslugu plaćaju po kubnom metru odnetog otpada i broju utrošenih sati, ali po izuzetno povoljnim cenama, dok je za sugrađane odnošenje kabastog otpada besplatno.

„Čistoća” apeluje na sugrađane da akciju iskoriste kako se kabasti otpad ne bi gomilao ostalim danima kada se usluga odnošenja naplaćuje.

Prioritet u odnošenju kabastih stvari iz domaćinstava imaju sugrađani koji raspolažu većim količinama otpada. O tome mogu obavestiti službe JKP „Gradska čistoća” pozivanjem telefonskog broja 3314-131, nakon čega ekipe preduzeća izlaze na teren i uklanjaju otpad.

Milisav Pajević

Bušenje Dinarida u Hrvatskoj u potrazi za naftom

Foto: Wikipedia/K. Korlević
Foto: Wikipedia/K. Korlević

Na potpisivanju ugovora za dokument o dodeli bespovratnog novca iz evropskih fondova za gradnju Centra za upravljanje otpadom Lećevica, hrvatski ministar zaštite životne sredine i energetike Tomislav Ćorić odgovorio je i na pitanje kako će se istraživanje i bušenje Dinarida u potrazi za ugljovodonikom odraziti na turizam.

“Sprovodimo istraživanja koja nisu invazivna i nema štete za turizam. Trajaće od 5 do 7 godina, pa tek onda kada otkrijemo koliko nafte uopšte ima na području Velebita, Dinare, Mosora i Biokova, možemo da govorimo o eksploataciji”, rekao je Ćorić.

Istakao je da će, nezavisno od toga da li na toj teritoriji postoje ili ne postoje zalihe nafte, ceo proces da bude ispraćen jasnom komunikacijom sa lokalnim zajednicama, zato što neke od njih ne žele takav oblik istraživanja kako bi razvijale ruralni turizam. “Međutim, siguran sam da postoje i one zajednice koje bi nakon preliminarnih rezultata istraživanja ocenile da  to i te kako ima smisla”, dodao je.

Ministar je 24. januara u Šibeniku održao radni sastanak s predstavnicima Šibensko-kninske, Zadarske, Ličko-senjske i Karlovačke županije, a tom prilikom je i službeno najavljeno da će se uskoro pokrenuti postupak javnog nadmetanja za izdavanje dozvola za istraživanje ugljovodonika na području Dinarida.

“Upravo lokalna samouprava ima najveću direktnu korist od istraživanja ugljovodonika. Na primeru jedinica lokalne samouprave u istočnoj Slavoniji, na čijem prostoru se odvija istraživanje za koje su dozvole dodeljene 2016. godine, samo na račun naknada uplaćeno je preko 17 miliona kuna koje su opštinama donele mogućnosti za nova, dodatna ulaganja u kvalitet života lokalnih zajednica”, istakli su iz ministarstva.

Na području Dinarida su već obavljana slična istraživanja,  a na priobalnom području i na jadranskim ostrvima istraženo je ukupno 17 istraživačkih bušotina.

Izvor: Slobodna Dalmacija

Poslednji modni krik – Prva veganska nedelja mode

Foto-ilustracija: Pixabay

Kako se sve veći broj poznatih ljudi odlučuje za veganski način života, vreme je da taj pokret osvoji i druge sfere našeg postojanja. Čak i Fashion Week želi da se pridruži ovoj priči.

Foto-ilustracija: Pixabay

Da li ste znali da je Los Anđeles zabranio prodaju i proizvodnju krzna? Upravo zbog tog podatka, ovaj grad je idealni domaćin za prvu ikada Vegansku nedelju mode. Osmislila ju je aktivistkinja za prava životinja Emanuel Rijenda.

“Želim da započnem razgovore i debate unutar industrije, obrazovanjem, uzdizanjem i kreiranjem povezanosti između naših najvažnijih vrednosti – našem poštovanju prema ljudskom životu, životinjskim pravima i prirodnoj sredini”, izjavila je Rijenda.

Sa ciljem stavljanja tačke na svaku vrstu eksploatacije životinja u modnoj industriji, ovaj četvorodnevni događaj će otpočeti 1. februara.

Laureat Nobelove nagrade za mir Robert Lempert će tokom ovog događaja održati govor vezan za klimu unutar Prirodnjačkog muzeja Los Anđelesa. Na modnoj pisti biće predstavljeni komadi ekološki svesnih dizajnera, a uslediće izložba evolucije veganske mode.

Naravno, tu će biti i loža za eksperimentisanje sa veganskom hranom, koju će pripremati najbolji kuvari sveta.

Izvor: Lux Life

Predstavljen deseti Mikser festival 2019

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Srbiji su potrebni novi modeli održivog privređivanja i kreativnog inoviranja koji će neposredno uvažavati ekološke standarde i princip ostvarivanja zdrave i uređene životne sredine, rekao je ministar zaštite životne sredine Goran Trivan na predstavljanju programa desetog jubilarnog Mikser festivala koji će biti održan od 24. do 26. maja u Beogradu, na Donjem Dorćolu.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Deseti jubilarni Mikser festival 2019, kako je objasnila kreativni direktor Festivala Maja Lalić, ove godine posvećen je znanju, inovacijama, razmeni ideja, alternativnim modelima i protoku informacija, pod sloganom „Cirkuliši!“, kako bi građanima ponudili iskustvo održivosti u svim društvenim aspektima, i tako ih podstakli da realizuju principe održivosti u svom svakodnevnom životu.

Izražavajući punu podršku održavanju ove multikulturalne manifestacije sa ekološkim predznakom, ministar Trivan je istakao da je festival Mikser upravo uspešan primer snage i uloge civilnog duštva u menjanju društva na bolje.

Kako je ocenio, Mikser festival ne predstavlja samo manifestaciju gde se mešaju i povezuju ideje i stvaraoci iz različitih društvenih oblasti, već platformu za kreativno promišljanje o održivim rešenjima koji vode napretku. Ona pokazuje kako se naše društvo menjalo u pravcu evropskih vrednosti i standarda, naročito u oblasti zaštite životne sredine.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

– Svi zajedno smo jedno veliko celo, i nijedna država ne može bez razvijenog civilnog društva, naglasio je ministar.

Poslednje decenije pokazale su da održivi razvoj za koji se svet opredelio kao koncept nije dovoljan da sačuva Planetu, i da je potrebno da se menja, ne samo tehnologija, već i navike i ponašanje modernog čoveka, kako bi zaustavili pogubne posledice civilizacijskog razvoja.

Zelena ekonomija ili cirkularna ekonomija je moguć odgovor za budućnost, i nema efikasne zaštite životne sredine i razvoja bez primene principa cirkularne ekonomije u privređivanju i celokupnom društvu, zaključio je Trivan.

Stalna predstavnica UNDP Steliana Nedera, izražavajući zadovoljstvo zbog partnerstva ove organizacije sa Mikser festivalom na pokretanju Platforme za cirkularnu ekonomiju u Srbiji, rekla je da je koncept održivosti u samom središtu programa i rada ove organizacije, a u osnovi održivog razvoja cirkularna ekonomija, odnosno težnja za pametnim korišćenjem, gde se ide na smanjenje otpada, i u što većoj meri na ponovno vraćanje iskorištenih proizvoda u proizvodnju.

Predstavljanju Programa prisustvovao je ambasador i šef Delegacije Evropske unije u Republici Srbiji Sem Fabrici, i direktor Muzeja nauke i tehnike Rifat Kulenović koji je kao domaćin pozdravio prisutne.

Milisav Pajević

Objavljena publikacija “Ka dekontaminaciji zemljišta u Republici Srbiji”

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

U cilju podizanja svesti za održivo upravljanje zemljištem i promovisanja nacionalnog partnerstva za zemljište, Agencija za zaštitu životne sredine je zajedno sa Programom Ujedinjenih nacija za životnu sredinu (UN Environment) i regionalnom nevladinom mrežom FEA – inicijative za šumarstvo i životnu sredinu učestvovala u pripremi i objavljivanju publikacija:„Ka dekontaminaciji zemljišta u Republici Srbiji“, „Towards soil decontamination in the Republic of Serbia“, brošura „Održivo upravljanje zemljištem na lokalnom nivou u Republici Srbiji“ i „Vodič za održivo upravljanje zemljištem na lokalnom nivou u Republici Srbiji“.

U okviru objavljenih publikacija predstavljeni su rezultati UN Environment/GEF projekta „Unapređenje međusektorskog upravljanja zemljištem kroz smanjenje pritisaka na zemljište i planiranje korišćenja zemljišta“, u okviru koga su promovisani osnovni ciljevi partnerstva za održivo korišćenje zemljišta na kojima Agencija radi: Podiže svest o vrednostima zemljišta kao resursa koje obezbeđuje ključne usluge u ekosistemu.

Promoviše održivo upravljanje zemljišnim resursima i unapredi politiku zaštite zemljišta, kao i održivu produktivnost.

Podstiče investicije, tehničku saradnju, politike, obrazovanje i podigne svest u oblasti zaštite zemljišta.

Promoviše ciljna istraživanja i razvoj fokusiran na identifikovanim nedostacima, prioritetima i objedinjavanju ekonomske/produktivne i socijalne dimenzije i životne sredine u oblasti zemljišta.

Poboljšava kvalitet i dostupnost podataka i informacija o zemljištu: prikupljanje, analize, validacija, izveštavanje, monitoring, integracija sa drugim disciplinama.

Harmonizuje uputstva i metode, merenja i indikatore za zaštitu zemljišta i njegovo održivo upravljanje.

Milisav Pajević

Učešće OCD u izradi 6. Nacionalnog izveštaja Кonvencije o zaštiti biološke raznovrsnosti

Foto: Agencija za zaštitu životne sredine
Foto: Agencija za zaštitu životne sredine

U Beogradu je prošlog petka održana radionica Učešće organizacija civilnog društva u izradi 6. Nacionalnog izveštaja Кonvencije o zaštiti biološke raznovrsnosti u organizaciji WWF Adria.

Predstavnici Ministarstva zaštite životne sredine i Agencije za zaštitu životne sredine upoznali su predstavnike civilnog društva sa revidiranom Strategijom očuvanja prirode i principima pripreme indikatora biodiverziteta za potrebe 6. Nacionalnog izveštaja.

U radnom delu sastanka učesnici su definisali moguće indikatore biodiverziteta koje će pripremati organizacije civilnog društva.

Milisav Pajević

Ministarstvo privrede raspisalo javne pozive za bespovratna sredstva za razvoj preduzetništva!

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministarstvo privrede raspisalo je Javni poziv za dodelu bespovratnih sredstava u okviru Programa podsticanja razvoja preduzetništva kroz finansijsku podršku za početnike u poslovanju u 2019. godini. Ukupno raspoloživa bespovratna sredstva za realizaciju ovog programa su 200.000.000,00 dinara, a ukoliko ste zainterestovani da učestvujete, više informacija možete da pronađete na sledećem linku: https://energetskiportal.rs/konkursi/bespovratna-sredstva-u-okviru-programa-podsticanja-razvoja-preduzetnistva-kroz-finansijsku-podrsku-u-2019-godini/.

Ministarstvo sprovodi i Program podsticanja preduzetništva kroz razvojne projekte u 2019. godini. Za njegovu realizaciju obezbeđena su bespovratna sredstva u iznosu od 500.000.000,00 dinara. Više informacija je dostupno na sledećem linku: https://energetskiportal.rs/konkursi/bespovratna-sredstva-u-okviru-programa-podsticanja-preduzetnistva-kroz-razvojne-projekte-u-2019-godini/.

Kako će Kragujevac utrošiti novac iz Fonda za zaštitu životne sredine?

Foto: Wikipedia/PANONIAN

Gradsko veće Kragujevca je na sednici, održanoj 28. januara, donelo Program održavanja komunalne infrastrukture za 2019. godinu. Sredstva u ukupnom iznosu od 834 600 000 dinara biće utrošena na održavanje saobraćajne infrastrukture, zelenih površina, održavanje čistoće javnih površina, atmosferske i kišne kanalizacije, kontrolu i smanjenje populacije napuštenih pasa i mačaka u okviru komunalne delatnosti Zoohigijene, kao i za utrošak vode na javnim česmama i fontanama i utrošak za javno osvetljenje.

Foto: Wikipedia/PANONIAN

Za održavanje gradskih ulica i opštinskih puteva ukupno je opredeljeno 124 600 000 dinara, od čega za program redovnog održavanja 89,6 miliona, a za zimsku službu 35 miliona.

Za održavanje 1 727 975 kvadratnih metara javnih zelenih površina planirana su sredstva u iznosu od 78 miliona dinara. Pored Velikog, Malog i Kreativnog parka, u programu redovnog održavanja nalaze se park, šuma i jezero u Šumaricama, Spomen park Šumarice, zeleni pojasevi oko vodotokova, održavanje neuređenih zelenih površina pored saobraćajnica, kao i zelene površine na grobljima. Za uništavanje ambrozije ove godine opredeljeno je 4 miliona dinara.

Za održavanje čistoće javnih površina u redovnom programu predviđeno je nešto preko 40 miliona, za uklanjanje novonastalih deponija smeća i ostalog otpada 4,5 miliona, a za redovno noćno pranje ulica 20 miliona dinara.

Gradsko veće dalo je saglasnost na Program kontrole i smanjenje populacije napuštenih pasa i mačaka, za čiju je realizaciju planirano pet miliona dinara. Programom su predviđene aktivnosti Službe zoohigijene koje obuhvataju svakodnevni obilazak grada i odlaske po pozivu građana. Posebna pažnja posvećena je prostoru oko škola, vrtića, institucija, odnosno svih prostora gde je povećana frekvencija građana. U daljem radu biće intenzivirana saradnja sa komunalnom inspekcijom i policijom kao i pojačan rad u prigradskim naseljima uz pomoć saveta Mesnih zajednica i građana iz tih naselja.

Na sednici je donet Program raspodele sredstava budžetskog fonda za zaštitu životne sredine u ukupnom iznosu od 27 985 000 dinara. Fond će biti utrošen za kontrolu kvaliteta vazduha, monitoring alergenog polena u vazduhu, merenje nivoa komunalne buke, ispitivanje kvaliteta površinskih voda, dok je za finansiranje projekata, programa i aktivnosti koje se odnose na očuvanje, zaštitu i unapređenje životne sredine opredeljeno 1,5 miliona dinara.

Gradsko veće utvrdilo je predlog odluke Plana detaljne regulacije Specijalizovani sportski centar „Hipodrom“ i uputilo odbornicima na razmatranje i odlučivanje. Cilj izrade plana je uređenje i izgradnja savremenog specijalizovanog sportskog objekta za konjički sport koji pored sportsko rekreativne ima i edukativnu, ekološku i turističku svrhu i čini ga dostupnim za razne aktivnosti tokom cele godine. Predložena rešenja treba da rezultiraju povećanjem atraktivnosti prostora, ali i da omoguće takmičenja na državnom pa i međunarodnom nivou.

Izvor: Grad Kragujevac

Zimski predah u ravnici – Salaši, etno kuće, jedinstvena hrana i vina

Foto: Balkan Media Team
Foto: Balkan Media Team

Prve asocijacije na zimski odmor su planine, skijališta i visoka nadmorska visina, ali da zimski odmor ne mora biti uvek takav pokazuje nam ravnica u Vojvodini svojim posebnim čarima.

Vojvodina koja je izrasla na ,,ničijoj zemlji“ između Dunava, Tise, Begeja i Tamiša je jedna od najlepših srednjevekovnih tvorevina. Kao takva Vojvodina danas kroz svojih 45 gradova i  opština nudi specijalne rezervate prirode, spomenike prirode, arheološka nalazišta, dvorce, tvrđave, verske objekte, pruža jedinstvenu vojvođansku hranu, vina.

Foto: Balkan Media Team

Svojom raznovrsnom turističkom ponudom Vojvodina će zadovoljiti ukuse i najmlađih i najstarijih turista, ponudiće najbolje zaljubljenicima u prirodne lepote, kulturne, istorijske objekte, onima koji žele miran odmor u salašima, ali i ljubiteljima aktivnog odmora, kao što su lov ili jahanje.

Pejzaž iskonske lepote prirode je Fruška gora u kojoj su brojna zaštićena područja u kojima se pružaju odlični uslovi za planinarenje. Osim prirode, sinonim za Frušku goru su manastiri kojih je izgrađeno 35, a danas sačuvano 17. Većina ovih srednjevekovnih blaga su nastala u periodu od XV do XVIII veka, dok su u skorije vreme nastala dva manastira. Fruška gora kao takva je atraktivna turistička ponuda u svim godišnjim dobima.

Kulturni objekti su važna obeležja Vojvodine. Dvorci, kašteli i letnjikovci su brojni, ima ih čak 43, verno oslikavaju srednjevekovni nasleđeni period i većina njih otvoreni su za posetioce. Reprezentativno i poznato zdanje i odlična prilika da se obiđe je kompleks imanje porodice Dunđerski u Kulpinu. U okviru ovog poseda nalaze se dva dvorca, upravna zgrada, kovačnica, konjušnica i žitni magacin. Realizuju se za posetioce tematske i povremene izložbe. Izuzev dvoraca, Vojvodina ima 8 tvrđava i kula. Svaki grad Vojvodine pruža zanimljivosti i specifičnosti mesta kroz gradske muzeje, etno sadržaj, autentičnu arhitekturu iz različitih perioda. Posetiocima su dostupni i muzeji starih zanata, pčelarstva, pivarstva.

Foto: Balkan Media Team

Osim svih ovih bogatih turističkih ponuda, Vojvodina pruža i specifična mesta za prenoćište, te su salaši, etno kuće i turistička naselja verni prikazi i načini života ove ravnice. Kako bi bili zadovoljeni i urbani načini života tu su i brojni wellness i spa centri.

Da bi turistima bilo lakše da odaberu pravo mesto za uživanje u odmoru i otkriju  šta može da im ponudi Novi Sad, Sombor, Subotica, Kikinda, Kovačica i drugi gradovi Vojvodine, otvoren je Turistički info-centar Turističke organizacije Vojvodine, 21. januara u Bulevaru Mihajla Pupina 18. u Novom Sadu. Sada će na jednom mestu turisti moći da saznaju sve pojedinosti, odaberu mesto za odmor i upoznaju se sa lepotama vojvođanskog turizma. U info-centru ponuda je predstavljena na različite tradicionalne načine, kroz brošure i flajere, ali i kroz mnogo savremenih načina, digitalni vodič, mobilnu aplikaciju. Uz to, tu se prodaju i unikatni i različiti suveniri i autohtone vrste vina.

Direktorka Svetske zdravstvene organizacije u Srbiji: Uvesti potpunu zabranu pušenja na javnim mestima

Foto-ilustracija: Unsplash (Paul Zoetemeijer)
Foto-ilustracija: Unsplash (Paul Zoetemeijer)

Direktorka Kancelarije Svetske zdravstvene organizacije (SZO) u Srbiji Žofija Pustai izjavila je danas da je vreme da Srbija konačno uvede potpunu zabranu pušenja, veće akcize na duvanske proizvode, ali i slikovne poruke upozorenja koje odavno imaju mnoge evropske zemlje.

U susret 31. januaru i obeležavanju Nacionalnog dana bez duvanskog dima, SZO upozorava da i dalje mnogo ljudi umire zbog posledica izazvanih upotrebom duvanskih proizvoda, prenosi Tanjug.

Žofija Pustai za RTS ističe da su cigarete i duvanski proizvodi jedna od najvećih pretnji po javno zdravlje i da godišnje od posledica toga u svetu umre sedam miliona ljudi. U Srbiji su cigarete odgovorne za 1500 smrti godišnje.

„To je jedini proizvod koji ubija polovinu svojih korisnika, a to je moguće sprečiti. U svetu u proseku puši oko 20 odsto populacije, u evropskim zemljama 28 odsto, a u Srbiji čak 37 odsto stanovnika puši”, kaže direktorka SZO u Srbiji.

Dodaje da su usvojene neke zakonske regulative, koje npr. predviđaju da ne bi trebalo da se puši u radnom prostoru. Ali, kako kaže, ipak, i dalje je u barovima i restoranima pušenje dozvoljeno.

„Ako su Turska, Rusija, Grčka, i mnoge druge zemlje, gde nismo mogli ni da zamislimo da će pušenje biti izopšteno, uvele potpunu zabranu pušenja na javnim mestima, onda to može i Srbija, koja je, da podsetim, ratifikovala konvenciju o kontroli duvana, i očekujemo da Vlada sprovede potpisano”, kaže Žofija Pustai.

Kako je istakla, duvan i duvanski proizvodi direktno su odgovorni za mnoge maligne bolesti – od raka pluća, grla i pankreasa do plućnih bolesti i kardiovaskularnih problema.

„Konvencija o kontroli duvana jasno predviđa korake koje bi trebalo preduzeti, jedan sam pomenula – da javna mesta – poput barova i restorana, budu bez duvanskog dima. Jer puši 37 odsto populacije, ali ostali ne puše, i naš zadatak je da zaštitimo te ljude, zato što ne postoji sigurna izloženost duvanskim proizvodima. Hemikalije u cigaretama su veoma štetne, a bolesti koje izazivaju mnogobrojne”, upozorava direktorka Kancelarije SZO.

Pustai je pozvala donosioce odluka da uvedu slikovna upozorenja na paklicama cigareta jer je to veoma važno. Takođa, smatra da mediji imaju važnu ulogu kada sprovode kampanje prevencije.

„Pušenje je bolest zavisnosti, a u zdravstvenim ustanovama možete da dobijete neophodnu pomoć i odviknete se od tog zla. Najvažnije je da zaštitimo zdravlje ljudi, i ako mi dozvolite na kraju, rekla bih jednu važnu rečenicu na srpskom: Svaka osoba, svako dete treba da udiše čist vazduh bez duvanskog dima”, poručuje Žofija Pustai.

Izvor: Politika

Bristolom patrolira “policija” za zločine prema životnoj sredini zarad čistijeg grada

Foto-ilustracija: Pixabay

Bristol je lučki grad u Ujedinjenom Kraljevstvu i rodno je mesto autorke “Harija Potera” Džoan Rouling, a samim tim i rodno mesto – magije. U nedostatku vradžbine čistius gradio zarad čistijeg grada, Bristolom patrolira “policija” koja sankcioniše prestupe stanovnika prema njihovom okruženju.

Foto-ilustracija: Pixabay

Do sada je ovaj posao bio poveren kompaniji Kingdom i ograničen na gradsko jezgro, a sada je prešao u ruke 3GS i proširio se i dalje od samog centra Bristola. Prema sopstvenim tvrdanjama, preduzeće 3GS pruža stručne i etičke usluge upravljanja zaštitom životne sredine.

Kako bi se osiguralo da službenici ne sprovode tiraniju nad građanima, oni neće primati bilo kakav bonus na osnovu toga koliko kazni izdaju.

Pomeranje granice teritorije na kojoj stanovnici mogu da dobiju ekološku kaznu pratilo je i produženje liste kažnjivih prekršaja.

Službenici izdaju fiksne kazne onima koji bacaju smeće van kanti i kontejnera, lepe plakate na nedozvoljenim mestima, crtaju grafite, ostave vozila napuštenim ili ne počiste nered za svojim psom.

Tokom prve nedelje poslovanja “uhvatili” su više od 630 prestupnika prema životnoj sredini.

“Razvoj čistijeg i prijatnijeg grada za život i rad ostaje jedan od mojih prioriteta”, rekao je Marvin Ris, gradonačelnik Bristola, naglašavajući da je njegovo održavanje – odgovornost svih.

Jelena Kozbašić

Ledeni talas u Americi

Foto-ilustracija: Pixabay

Ekstremna hladnoća zahvatila je sve delove Amerike, meteorolozi ove nedelje najavljuju i do -53 stepena, a vandredno stanje je već proglašeno u Mičigenu, Alabami, Misisipiju i Viskonsinu.

Foto-ilustracija: Pixabay

Meteorolozi upozoravaju da će Čikago biti hladniji od Antarktika, a trenutno je više hiljada škola zatvoreno, uglavnom na severozapadu SAD. Najmanje 55 miliona ljudi biće pogođeno meteorološkim fenomenom poznatim kao “polarni vorteks”, a službe su upozorile građane da su promrzline na prstima i nogama moguće posle deset minuta provedenih napolju. U skladu sa tim, građani su upozoreni da tokom boravka napolju “svedu priču na minimum”.

Predsednik Donald Tramp oglasio se na Tviteru konstatujući da će biti sve hladnije i da ljudi ne mogu da izađu napolje ni na minut i zapitao se šta se dešava sa globalnim zagrevanjem.

Jutros je u Čikagu izmereno -29 stepeni Celzijusa. Očekuje se da u sredu ledeni talas dostigne vrhunac i dođe do očekivanih -53. BBC navodi da se ovako niske temperature dešavaju jednom u 25 godina.

Poljakinja dobila odštetu od države zbog smoga

Foto-ilustracija: Pixabay

Poljski sud je naredio da država mora da plaća odštetu Poljacima zbog toga što ne vodi dovoljno odlučnu i efikasnu borbu protiv zagađenja životne sredine i time krši prava Poljaka na slobodu kretanja i udisanje svežeg vazduha.

Foto-ilustracija: Pixabay

Glumica Gražina Volščak i nekoliko drugih javnih ličnosti tužilo je u decembru 2018. godine poljsku državu zbog toga što ne preduzima dovoljno da gradovi u Poljskoj ne budu među prvima na neslavnoj listi najzagađenijih mesta za život u Evropi.

Volščak je tražila da država uplati odštetu nevladinoj organizaciji za pomoć obolelima od raka, a sud je, pozivajući se i na izveštaj nacionalnog revizorskog ureda (NIK) iz septembra, uvažio navode iz tužbe da je zbog smoga pogaženo njeno pravo na slobodu kretanja, pravo da izađe iz kuće kad želi i da udiše čist vazduh.

„Evropska legislativa, posebno direktiva Evropskog parlamenta iz 2008. godine, obavezuje Poljsku da vodi računa o zagađenju vazduha. Država je od tada preduzimala niz koraka, ali sa zakašnjenjem i nedovoljno efikasno. Kriva je zato za nedovoljnu aktivnost”, konstatovala je sudija Barbara Sita-Latala, javlja Gazeta viborča.

NIK je u septembarskom izveštaju upozorio da je Poljska jedna od članica Evropske unije s najvećim zagađenjem vazduha, a da je maksimalno srednjoročno zagađenje vazduha smogom mestimično dva puta veće od dozvoljenog i da mere koje preduzimaju država, vlada i lokalne samouprave nisu dovoljne.

Sudija Sita-Latala konstatovala je u presudi da je država pogazila pravo Volščakove na slobodu kretanja, udisanje svežeg vazduha, na šetnju i na provetravanje prostorija u njenoj kući.

„Sasvim sigurno joj je naneta šteta, jer bez straha za svoje zdravlje ne može da se bavi aktivnostima napolju”, rekla je sudija i naredila da država isplati odštetu od 1.190 evra u proračunu.

Glumica je prva osoba koja se pred poljskim sudovima, presudom koja za sada nije pravosnažna, izborila za potvrdu da je njeno pravo da udiše vazduh nezagađen smogom.

Odšteta jeste simbolična, ali ima dalekosežni značaj kao presedan, pošto je pri kraju proces po sličnoj kolektivnoj tužbi kojoj su se priključile stotine Poljaka. Tom tužbom se, uz efikasnije mere borbe protiv zagađenja, od države zahteva isplata odštete i snabdevanje stanovništva maskama protiv smoga i kućnim aparatima za prečišćavanje vazduha.

Prema izveštaju Narodnog fonda zdravlja Poljske s kraja prošle godine, 40.000 Poljaka godišnje umire od posledica zagađenog vazduha.

Predstavnik organizacije Poljski smog alarm Pjotr Šergej rekao je da su troškovi lečenja ozbiljan izdatak za nacionalni budžet i da će od sada vlada koja se odlučila za određenu energetsku politiku morati da ima u vidu i potencijalne troškove tužbi građana.

„Sud u Poljskoj je priznao da imamo pravo da dišemo čist vazduh. Možemo to pravo da tražimo i da tužimo nekog ko nam ga oduzima”, kazao je Šergej.

Izvor: Euractiv

Srbija na začelju po količini otpada, ali i po recikliranju

Foto-ilustracija: Pixabay

Srbija se po količini proizvedenog komunalnog otpada po glavi stanovnika, uz Poljsku i Rumuniju, nalazi na dnu liste evropskih zemalja. Sa druge strane, najveći deo otpada u Srbiji se odlaže na deponijama, reciklira se samo veoma mali deo, a kompostiranje i prirodno razlaganje otpada ili njegova upotreba za dobijanje energije u Srbiji se ne primenjuju, pokazuje istraživanje evropske statističke agencije Eurostat.

Foto-ilustracija: Pixabay

Prosečni iznos otpada po glavi stanovnika u Evropskoj uniji iznosio je u 2017. godini 487 kilograma. To je samo neznatno više nego godinu dana ranije, kada je iznosio 486 kilograma, pokazuje najnovije istraživanje Eurostata. Količina otpada dostigla je najnižu tačku 2014. godine, sa 478 kilograma, i od tada je konstantno u blagom porastu.

Ukupno u tonama, u EU je u 2017. godini napravljeno 249.238.000 tona otpada, od toga najviše u Nemačkoj, 52.342.000 tona. U Srbiji je proizvedeno 2.150.000 tona otpada, pokazalo je istraživanje koje je pored zemalja EU obuhvatilo i zemlje kandidate za članstvo i Švajcarsku.

Količna otpada po osobi varira od zemlje do zemlje, pa je tako u pet zemalja EU u 2017. godini premašila 600 kilograma po osobi. To su Danska sa 781 kilogramom, Kipar sa 637, Nemačka sa 633, Luksemburg sa 607 i Malta sa 604 kilograma kućnog otpada po stanovniku.

Sa druge strane, tri su zemlje u kojima je u 2017. godini proizvedeno manje od 350 kilograma otpada po glavi stanovnika, i to su Poljska sa 315 kilograma, Srbija sa 306 i Rumunija sa 274 kilograma otpada.

U EU se od prosečnih 487 kilograma otpada na neki način obradi 480 kilograma, od čega se veliki deo koristi za ponovno dobijanje sirovina ili energije, ili se otpad, ako je u pitanju organski, kompostira i prirodno razlaže.

U EU je 2017. godine u proseku 30% otpada reciklirano, 17% kompostirano, 28% spaljeno, od čega je najveći deo iskorišćen za dobijanje energije, a 24% komunalnog otpada je uskladišteno na deponijama.

U Srbiji situacija je drugačija, pošto je od proizvedenih 306 kilograma otpada, obrađeno samo 257 kilograma, od kojih je čak 256 kilograma završilo na deponijama, a jedan kilogram po osobi iskorišćen za dobijanje sekundarnih sirovina.

U regionu, u Bosni i Hercegovini su u 2017. godini proizvedena 352 kilograma otpada po osobi, u Makedoniji 366, u Hrvatskoj 416 kilograma, Albaniji 436 kilgrama, dok za Crnu Goru nema novih podataka, ali je ta količina u 2016. godini iznosila 518 kilograma.

U tretmanu otpada prednjači Hrvatska, sa obrađenih 399 kilograma, a po iskorišćenosti otpada za dobijanje sirovina ističu se ponovo Hrvatska, i Albanija, sa 89, odnosno 76 kilograma recikliranog otpada od ukupne količine.

U Hrvatskoj se, prema podacima Eurostata, kao jedinoj zemlji regiona sprovodi i kompostiranje i rastakanje organskog otpada, a inače je za zemlje Balkana karakteristično da ubedljivo najveći deo otpada završi na deponijama.

Istraživanje Eurostata pokazuje da su najveći proizvođači otpada u Evropi ujedno i najvredniji recikleri. Tako Nemačka, na 633 kilograma proizvedenog otpada, za sekundarne sirovine reciklira 311 kilograma, a još 117 kilograma se prevara u kompost.

Danska reciklira 213 kilograma otpada, Švajcarska 217, Norveška 216 kilograma, a Slovenija, koja je 2017. godine proizvela 471 kilogram otpada po osobi, reciklirala je 199 kilograma.

U Sloveniji su dodatna 73 kilograma otpada kompostirana, a u tom načinu zbrinjavanja otpada u Evropi prednjači Austrija sa kompostirana 182 od ukupno 570 kilograma otpada u 2017. godini.

Izvor: Euractiv

U Subotici uručeni ugovori o dodeli 37 paketa građevinskog materijala izbeglicama

Foto-ilustracija: Pixabay

U Velikoj većnici Gradske kuće u Subotici svečano su uručeni ugovori o dodeli 37 paketa građevinskog materijala izbeglicama iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske koje imaju prebivalište na teritoriji Subotice. Paketi građevinskog materijala, vrednosti 9.000 evra, finansirani su donatorskim sredstvima iz potprojekta 5 Regionalnog stambenog programa (RSP). Glavni donator RSP je Evropska unija.

Foto-ilustracija: Pixabay

“Svečanu ceremoniju otvorio je gradonačelnik Subotice Bogdan Laban, ističući da  je grad Subotica u proteklim decenijama propustio brojne prilike za trajno stambeno zbrinjavanje izbegličke populacije, koja je u tragičnim događajima devedesetih godina prošlog veka ostala bez svojih domova, a nažalost, veoma često i bez svojih najmilijih”, rekao je Bogdan Laban.

“Dolaskom novih struktura vlasti pre nekoliko godina i afirmacijom novog načina rada i pristupa ovom problemu, počeli smo, koliko je to moguće, da ispravljamo tu nepravdu prema ovom delu naših građana, pa smo se sa našim partnerima i donatorima aktivno uključili u procese i projekte koji se tiču trajnog stambenog zbrinjavanja izbeglih i prognanih u Subotici.”

Početkom februara 2018. godine, podsetio je, u okviru petog potprojekta Regionalnog stambenog programa u Republici Srbiji, predstavnicima 30 izbegličkih porodica  iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske, koje do tada nisu bile trajno zbrinute, uručeni su ugovori za kupovinu seoskih kuća sa okućnicom.

“Broj izbeglih i prognanih svakako nije mali u Povereništvu za izbeglice i migracije grada Subotice registrovano je 13.600 izbeglih i prognanih sa prostora bivše Jugoslavije. Mnogi od njih su upravo Suboticu izabrali za svoj novi kraj, tražeći od tada načine za izgradnju  novog doma kao i načine za što bržu integraciju u novu sredinu”, naglasio je gradonačelnik Laban.

Vrednost ovog projekta je 270.000 evra, naveo je gradonačelnik i dodao da je projekat realizovan u saradnji sa partnerima iz Komesarijata za izbeglice i migracije Republike Srbije, Jedinice za upravljanje projektima, UNHCR-om, OEBS-om, a sve u skladu sa rokovima i Pravilnikom koji su unapred definisani Ugovorima.

Komesar za izbeglice i migracije Vladimir Cucić kazao je da mu je drago što je i u Subotici došlo do promene stava prema izbeglicama, jer kako je rekao godinama nije postojao interes da im se pomogne na bilo koji način.

“Radi se o ozbiljnoj pomoći u građevinskom materijalu vrednom oko 9.000 evra. Pronađen je i prostor za izgradnju 44 stana, a u toku je kupovina još 26 seoskih kuća. Uspevamo da održimo tempo od osam stambenih rešenja dnevno, što  nas čini najvećim socijalnim graditeljima u zemlji”, podvukao je Cucić.

On je rekao da bi kroz Regionalni stambeni program i sopstvena ulaganja do 2022. godine trebalo stambeno da se reši oko 6.300 porodica.

Direktor Fonda za pružanje pomoći izbeglim, prognanim i raseljenim licima Duško Ćutilo, čestitao je korisnicima, ljudima na terenu i svim stručnim službama koje su uradile veliki posao.

Prema njegovim rečima ubuduće će i korisnici koji su u ranijem periodu dobili kuće moći da konkurišu za građevinski materijal, jer se radilo o trošnim kućama kojima treba sanacija.

“Od 1. februara objavićemo dva nova javna poziva za  donacije u vidu građevinskog materijala za porodice koje nisu dobile ovu vrstu pomoći, a postoji potreba za tim, kao i jedan novi program, a to je ekonomsko osnaživanje žena iz izbegličkih porodica”, najavio je Duško Ćutilo.

Predstavnica UNHCR-a, Jadranka Marić zahvalila se korisnicima na strpljenju u ime UNHCR-a i OEBS-a koji prate sprovođenje ovog programa i poželela im da uskoro imaju lepše domove.

“Isporuka materijala će biti uskoro tako da vas očekuje period rada, gradnje, ugradnje i nadam se da  ćemo po završetku svi biti jednako zadovoljni. Najviše vi”, rekla je Jadranka Marić.

Nakon obraćanja, Bogdan Laban, Vladimir Cucić, Duško Ćutilo i Jadranka Marić korisnicima su uručili ugovore.

Izvor: subotica.info