Home Blog Page 905

Doneta Deklaracija o zaštiti životne sredine u Autonomnoj pokrajini Vojvodini

Foto: Skupština Autonomne pokrajine Vojvodine

Skupština Autonomne pokrajine Vojvodine donela je, na svojoj 30. sednici, Deklaraciju o zaštiti životne sredine u Autonomnoj pokrajini Vojvodini.

Foto: Skupština Autonomne pokrajine Vojvodine

Polazeći od toga da se deklaracijom izražava opšti stav Skupštine Autonomne pokrajine Vojvodine o pojedinim pitanjima od značaja i interesa za pokrajinu, a imajući u vidu i obaveze autonomne pokrajine u sistemu zaštite životne sredine, stekli su se uslovi da Skupština Autonomne pokrajine Vojvodine ovom deklaracijom izrazi svoje stavove, osnovna opredeljenja i prioritetne aktivnosti pokrajinskih organa u oblasti zaštite životne sredine.

Deklaracija je bila neophodna kao krovni, strateški dokument u borbi za stvaranje zdravije životne sredine i za zdraviji život u Vojvodini, poručeno je na sednici.

Ona obuhvata čitav niz mera za unapređenje stanja u navedenoj oblasti, te je apelovano na sve zainteresovane strane da se upoznaju sa Deklaracijom i da se kroz različite mere, aktivno uključe i daju doprinos u očuvanju životne sredine.

U tom smislu, posebno se pozivaju organizacije civilnog društva da se uključe u donošenje odluka u vezi sa zaštitom životne sredine. Između ostalog, u Deklaraciji se navodi da će AP Vojvodina preduzeti mere da se u procesu obrazovanja mladih stiču znanja i da se podiže svest o značaju zaštite, unapređivanja životne sredine i održivog razvoja, kao i o promociji, značaju i razvoju cirkularne ekonomije.

Foto: Skupština Autonomne pokrajine Vojvodine

Dalje, navedeno je da će biti preduzete odgovarajuće mere sa ciljem da ustanove čiji je osnivač AP Vojvodina, do kraja 2024. godine, pripreme projektnu dokumentaciju na osnovu koje će, najkasnije do kraja 2029, sa postojećih sistema za zagrevanje objekata na mazut i ugalj, preći na energetski efikasnije sisteme.

U planu je i izgradnja tri prečistača otpadnih voda, koja će početi ove godine. Takođe, planirano je i da se u saradnji sa organima gradova: Novi Sad, Vršac, Zrenjanin, Kikinda, Pančevo, Sombor, Sremska Mitrovica i Subotica, u narednih 10 godina, zajednički prioritetno podstiče unapređenje javnog gradskog prevoza nabavkom i korišćenjem ekološki prihvatljivih vozila na električnu energiju i gas.

Deklaracijom su obuhvaćene i aktivnosti na zaštiti prirodnih vrednosti i biološke raznovrsnosti,zatim na unapređenju sistema zaštićenih područja, povećanju pošumljenosti, te saradnja sa opštinama u realizaciji programa za otklanjanje štete nanete ekosistemima zbog bacanja proizvoda izrađenih od plastike, i drugo.

Deklaracijom se predviđa rok do 2020. godine za povlačenje plastičnih kesa iz prodaje na teritoriji Vojvodine.

Milisav Pajević

Napuštanje fosilnih goriva biće otežano i skuplje ako se odreknemo nuklearne energije!

Foto-ilustracija: Pixabay

Međunarodna agencija za energetiku (IEA) je objavila izveštaj o ulozi nuklearne energije u stvaranju čistog energetskog sistema. Nuklearne elektrane se suočavaju sa nesigurnom budućnošću u nekoliko svetskih zemalja, a njihovo zatvaranje bi, prema naučnim saznanjima, moglo da izazove rast emisija ugljen-dioksida koji bi se merio u milijardama tona. Iako predstavljaju čist energetski izvor, pojedine vlasti i građani im se protive usled bezbednosnih rizika i investicionih troškova.

Foto-ilustracija: Pixabay

Prema svom doprinosu energetskom miksu niskog ugljeničnog otiska, nuklearna energija se u 2018. godini našla na drugom mestu, odmah iza hidropotencijala. Ukupno 452 reaktora je proizvelo 2700 TWh električne energije, podmirivši 10 odsto globalnog snabdevanja.

IEA je saopštila da su nuklearne elektrane, tokom pedesetogodišnjeg perioda iza nas, svojim radom, umesto elektrana na fosilna goriva, atmosferu “spasle” dodatnih 55 Gt ugljen-dioksida što je otprilike jednako dvogodišnjim emisijama od strane sektora energetike – ali sada se mnoga ovakva postrojenja nalaze pred samim krajem svog životnog veka.

Očekuje se da će do 2025. godine jedna četvrtina nuklearnih elektrana u razvijenim zemljama biti ugašena. Povrh toga, mnoge na američkom tlu se one “penzionišu” i pre vremena.

Iako je produženje trajanja nuklearne elektrane značajno jeftinije nego izgradnja nove elektrane, ono i dalje iziskuje ulganje prilično velikih suma novca. Za 10 dodatnih godina za 1 GW nuklearne energije bi, u zavisnosti od stanja lokacije, bilo neophodno između 450 i i 895 miliona evra. Otežani tržišni uslovi su prepreka “revitalizaciji” nuklearnih postrojenja.

Usled pomenutih izazova, analitičari pretpostavljaju da će kapaciteti nuklearne energije do 2040. godine opasti za dve trećine, sa 280 GW u 2018. na oko 90 GW u 2040. U tom slučaju bi se čovečanstvo, u cilju postizanja energetske sigurnosti, u još većoj meri oslanjalo na gas, navodi IEA.

Agencija je u svojoj studiji napisala i preporuke za donosioce odluka koje se tiču budućnosti nuklearne energije.

Jelena Kozbašić

Crnogorske NVO traže obustavu svih radova na izgradnji malih hidroelektrana

Foto: EP

Ekološke NVO „Ozon”, „Breznica” i Društvo mladih ekologa Nikšića uputili su javni zahtev Vladi Crne Gore da hitno obustavi sve započete radove na izgradnji malih hidroelektrana, a Ministarstvo ekonomije da pravovremeno informiše javnost o dinamici provere dokumentacije za ove objekte, koji zbog štetnih posledica po životnu sredinu i državni budžet u poslednje vreme sve više uznemiruju i opterećuju javnost.

Foto: EP

„Smatramo da građani imaju pravo da shodno saznanjima i osnovanim sumnjama aktivno učestvuju u proveri dokumentacije i utvrđivanju činjeničnog stanja, naročito zbog terenskih radova i uočenih nepravilnosti koje nije moguće prepoznati kroz proveru papira iz kancelarije, i bez čega se ne može kvalitetno sagledati kompletna problematika”, navodi se u saopštenju NVO.

Kako se dodaje, svakodnevno dobijaju različite informacije i foto dokumentaciju sa terena, koja jasno pokazuje da se nesmetano, pa čak i sa većim intezitetom nastavlja sa pripremnim radovima na većini započetih objekata i uz to devastiraju rečna korita i okolni šumski ekosistem.

„Upravo se tu mogu utvrditi krovni argumenti kako su napravljeni sistemski propusti od davanja koncesija na reke do građevinske dozvole za MHE, a što je dovelo do ozbiljne društvene tenzije, naročito na relaciji lokalno stanovništvo – investitori. Verujemo da je pri Ministarstvu ekonomije, potrebno osnovati međusektorski Call centar u kom bi bili uključeni i predstavnici ekoloških NVO, kako bi se kontinuirano komuniciralo sa građanima i omogućilo im se da bez ličnog izlaganja i dodatnih troškova, podele korisne informacije, foto i video materijale i sve što smatraju važnim za ovu problematiku”, ističu u nevladinim organizacijama.

Smatraju i da bi Skupština Crne Gore morala prepoznati važnost trenutka, narasle tenzije i pretnju od ozbiljnih ekoloških i ekonomskih šteta, i shodno tome svoje nadležnosti i kontrolne mehanizme za rad izvršne vlasti iskoristiti na najbolji mogući način, kako kroz raspravu, planumu tako i kroz rad odbora.

„I ovom prilikom pozivamo i sudsku vlast, da iskaže interesovanje za ovu problematiku, jer je i najvećim laicima jasno da je javni interes stavljan iza privatnog, što daje povoda da se naročito državno tužilaštvo aktivno uključi i u komunikaciju sa građanima, kao i kroz analizu svih relevantnih dokumenata izdatih za male hidroelektrane”, zaključuju u pomenutim NVO.

Milisav Pajević

Sidnej uveo restrikcije vode zbog rekordne suše

Foto: pixabay

Sidnej je objavio danas da uvodi prve veće restrikcije vode u poslednjih deset godina da bi se izašlo na kraj sa nestašicom izazvanom sušom koja je zahvatila Australiju.

Foto: pixabay

Vlada australijske države Novi Južni Vels navela je da oblast Sidneja prolazi kroz najteže nestašice vode od 1940. godine i da će restrikcije trajati do iduće nedelje.

Državna ministarka za vodu Melinda Pavi je rekla da se radi o “rekordnoj suši”.

Stanovnicima Sidneja preti kazna od 220 australijskih dolara (136 eura) ako budu zalivali bašte, a firmama kazna od 550 australijskih dolara.

Australija je od decembra do februara prošla kroz svoje najtoplije leto.

Upravljanje vodnim resursima jedna je od tema koja je više puta pokretana za vreme kampanje za izbore 18. maja.

To je naročito bilo zbog slučaja početkom godine kada je uginulo više od milion riba u basenu Mari-Darling, velikom sistemu reka i rečica na jugoistoku zemlje.

Vlasti su navele da je taj pomor ribe bio zbog niskog nivoa vode, izazvanog sušom i zbog suviše velikog korišćenja vode iz tih reka.

Izvor: Beta

Milisav Pajević

Malezija će vraćati plastični otpad stranim zemljama

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Malezija je saopštila da će stotine tona uvezenog plastičnog otpada poslati nazad u zemlje iz kojih su tovari stigli, jer ne želi da postane globalna deponija.

Malezijski zvaničnici izjavili su da će vratiti oko 3.000 tona nereciklirajuće plastike stranim zemljama medju kojima su SAD, Velika Britanija, Kanada i Australija.

Ministarka za životnu sredinu Jeo Bi Jin je rekla  da je 60 kontejnera punih kontaminiranog otpada prokrijumčareno do ilegalnih postrojenja za preradu u Maleziji.

Ona je rekla da će u roku od dve nedelje biti vraćeno 10 kontejnera s otpadom, čiji je sadržaj pokazala novinarima u luci kod Kuala Lumpura.

Pokazan otpad uključuje kablove iz Velike Britanije, kartone kontaminiranog mleka iz Australije i CD-ove iz Bangladeša. Takođe je prikazan elektronski i kućni otpad iz SAD, Kanade, Japana, Saudijske Arabije i Kine.

Svake godine proizvodi se oko 300 miliona tona plastike, navodi se u podacima Svetskog fonda za prirodu, a veći deo završi na kopnenim deponijama ili u moru, što se pretvara u međunarodnu krizu.

Kina je ranije preuzela veliku količinu otpada radi recikliranja, ali je to prestala da radi prošle godine uz objašnjenje da želi da unapredi sopstvenu životnu sredinu, preneo je AFP.

Željka Vesić

Počelo prijavljivanje za akciju „Za zeleniji Beograd”

Foto: Grad Beograd

Prijavljivanje za tradicionalnu akciju „Za zeleniji Beograd” počelo je juče i trajaće do 27. juna, saopštili su organizatori iz JKP „Zelenilo – Beograd”.

Foto: Grad Beograd

Cilj akcije je razvijanje pozitivnog odnosa građana prema zelenilu i cveću, unapređenje neposrednog okruženja, kao i izbor najlepših prostora.

Izbor najlepših zelenih prostora vršiće se u sedam kategorija: najlepša zelena površina oko stambene zgrade, najlepši balkon, najlepša zelena površina ispred poslovnih objekata, najlepše školsko dvorište, najlepše zelenilo oko predškolske ustanove, najlepše uređeno zelenilo ugostiteljskog objekta i najlepša okućnica.

Zainteresovani se mogu prijaviti u matičnim opštinama ili poslati prijavu sa fotografijama na adresu Mali Kalemegdan broj 8, kao i putem mejla: info@zelenilo.rs, sa naznakom za akciju „Za zeleniji Beograd”.

Ovu tradicionalnu akciju „Zelenilo – Beograd” realizuje 17 godina, uz podršku Grada Beograda, resornih sekretarijata i deset gradskih opština, navodi se u saopštenju.

Milisav Pajević

Veliko prolećno sređivanje Paraćina

Foto: Milisav Pajević

U okviru programa unapređenja komunalnog reda Opština Paraćin i Javno komunalno preduzeće „Paraćin” organizuju akciju „Paraćin, naše dvorište”, koja se odnosi na veliko čišćenje grada.

Foto: Milisav Pajević

Akcija čišćenja je počela u ulicama Majora Gavrilovića, Vidovdanskoj, Kozaračkoj, Vilsonovoj, zatim u Momčila Popovića, ulicama Žikice Jovanovića Španca, Molijerovoj, Save Kovačevića, Vuka Karadžića, Bore Petrovića, Vožda Karađorđa, Đurađa Brankovića, Boška Buhe, Deligradskoj, Cara Lazara, Svetog Save i na Gradskom keju.

Veliko prolećno sređivanje grada obuhvata košenje, čišćenje i mašinsko pranje i iznošenje kabastog otpada.

Ovaj posao biće realizovan u svim ulicama u gradu.

JKP je pozvalo građane da učestvuju, da pomognu da grad bude lepši, da očiste prostor ispred svoje kuće i lokala.

Takođe, potrebno je da svoje kabasto smeće iznesu na ivicu trotoara, odakle će ga ekipe odvesti na gradsku deponiju.

Akcija „Paraćin, naše dvorište“, inače, realizuje se već dugi niz godina u Paraćinu.

Milisav Pajević

Ovaj tekst je nastao u okviru projekta „Paraćin u slici i reči“ koji je sufinansiran iz budžeta Opštine Paraćin na Javnom pozivu za učešće na opštem konkursu za sufinansiranje projekata radi ostvarivanja javnog interesa u oblasti javnog informisanja u 2019. godini.

Vlada Srbije zaštitila „Jarešnik” i „Prerast Šuplja stena”

Foto ilustracija: Pixabay

Vlada Republike Srbije proglasila je za strogi rezervat prirode „Jarešnik” na teritoriji opštine Bosilegrad kako bi bilo zaštićeno područje šume krimskog bora.

Foto ilustracija: Pixabay

Jarešnik čija je površina šest hektara i 21 ar je svrstan u prvu kategoriju zaštićenog područja od izuzetnog značaja a uredbom je dat na upravljanje Javnom preduzeću „Srbijašume”.

U ovom strogom rezervatu prirode koji se nalazi na planini Crnook je jedinstvena šuma krimskog bora u Srbiji pa je ovom odlukom zabranjeno njeno ugrožavanje ili uništavanje sečenjem, kidanjem pupoljaka i smolarenjem.

Vlada Republike Srbije donela je uredbu kojom je stavljen pod zaštitu kao spomenik prirode „Prerast Šuplja stena” na teritoriji opštine Majdanpek.

Području na više od osam hektara ovim dokumentom potvrđen je izuzetan značaj i utvrđene su mere kako bi se očuvale geomorfološke, hidorografske i botaničke vrednosti masivnog prirodnog kamenog mosta – prerasta.

Prirodni most je na 9,5 metara iznad reke Prerast i prirodni je fenomen fluviokrasa okruženog širokim pojasom šume.

Spomenik prirode „Prerast Šuplja stena” poveren je na upravljanje Turističkoj organizaciji opštine Majdanpek.

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević

Uginuo poslednji maležanski mužjak sumatranskog nosoroga

Foto: pixabay

Poslednji maležanski mužjak sumatranskog nosoroga je uginuo, saopštili su zvaničnici, što je udarac za napore da se sačuva kritično ugrožena vrsta u toj zemlji.

Foto: pixabay

Nosorog, nazvan Tam, imao je oko 30 godina i živeo je u rezervatu za divlje životinje u državi Sabah na ostrvu Borneo, od kada je uhvaćen 2008. godine, izjavila je Kristina Liev, državna ministarka za turizam, kulturu i životnu sredinu, prenosi britanski Telegraf.

Sumatranski nosorog, najmanja vrsta nosoroga, proglašen je izumrlim u divljini u Maleziji 2015. godine.

Još jedna ženka nosoroga, Puntung, uginula je u zatočeništvu 2017. godine.

Stručnjaci za divlje životinje procenjuju da je u svetu ostalo samo između 30 do 80 sumatranskih nosoroga, uglavnom na indonežanskom ostrvu Sumatra i na indonežanskoj strani Bornea.

Njihova izolacija, prouzrokovana gubitkom staništa i krivolovom, znači da se retko razmnožavaju i mogu izumreti za nekoliko decenija, tvrdi konzervatorska grupa International Rhino Foundation.

Od 2011. godine, Malezija je pokušala da uzgaja vrste u zarobljeništvu kroz „in vitro” oplodnju, ali bez uspeha.

Liev je rekla da je Tamov genetički materijal sačuvan za buduće pokušaje razmnožavanja sumatranskih nosoroga.

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević

Održano predavanje o savremenom pčelarstvu u Užicu

Foto: pixabay

U okviru projekta edukacije poljoprivrednika sa teritorije grada Užica, u organizaciji grada Užica i Fondacije „Ana i Vlade Divac“, u petak su održana predavanja o savremenom pčelarstvu i stočarskoj proizvodnji mleka na farmama.

Foto: pixabay

Marko Stevanović, član Gradskog veća za poljoprivredu, naglasio je da je saradnja sa Fondacijom Divac, koja traje od 2016. godine i sa kojom su udružena sredstva od preko 11 miliona za razvoj poljoprivrede na području Užica, najviše za razvoj ovčarstva i kozarstva, izuzetno korisna i da je dala vidljive rezultate.

Ekonomski savetnik u Fondaciji „Ana i Vlade Divac“ Nada Obradović objasnila je da su predavanja ulaganje u znanje pčelara i stočara i da su značajna radi boljeg ostvarenja i onog materijalnog dela ulaganja u proizvodnju, bilo da je reč o ovčarstvu, kozarstvu, pčelarstvu:

„Ove godine u Užicu i još tri opštine nastavljamo poljoprivredni program koji je materijalan, jer proizvođači dobijaju pčelinja društva i opremu za razvoj pčelarstva.“

Inače, u toku je konkurs za pčelare u visini od četiri miliona dinara koji su organizovali i finansirali grad Užice i Fondacija „Ana i Vlade Divac“.

Milisav Pajević

Hortikultura povezala Šabac i Slavonski Brod

Foto: Grad Šabac

Završna konferencija projekta ROSIS4H – „Ponovno otkrivanje mogućnosti za razvoj hortikulture kroz održivi uticaj u prekograničnom području” održana je u Centru za stručno usavršavanje u Šapcu.

Foto: Grad Šabac

Projekat je počeo potpisivanjem ugovora u septembru 2017. godine u Šapcu, čime je nastavljena saradnja između Grada Šapca i Srednje poljoprivredne škola sa domom učenika iz Šapca sa Centrom za razvoj Brodsko-posavske županije, Regionalnim centrom za biotehnološka istraživanja i razvoj Brodsko-posavske županije i Srednjom školom „Matija Antun Reljković” iz Slavonskog Broda.

U uvodnom delu obratili su se gradonačelnik Šapca Nebojša Zelenović, zamenik ambasadora Republike Hrvatske u Srbiji Stjepan Glas, Nemanja Pajić, predsednik Skupštine grada Šapca i član projektnog tima i Magdalena Zmaić, predstavnica Centra za razvoj Brodsko-posavske županije.

Partneri na ovom projektu dobili su vrednu opremu i brojne edukacije, predavanja i studijske posete, koje su poslužile za sticanje novih znanja i razmenu iskustava.

Realizacijom ovog projekta, Srednja poljoprivredna škola sa domom učenika iz Šapca dobila je laboratoriju za analizu zemljišta, a Grad Šabac – vozilo, info pult za potrebe poljoprivrednika i e-platformu namenjenu ovoj tematici.

Srednja škola „Matija Antun Reljković” dobila je sušaru, cisternu, tunelski plastenik i sistem za orošavanje u plasteniku, a Regionalni centar za biotehnološa istraživanja i razvoj atomski spektafotometar za analizu zemljišta.

U okviru projekta razvijene su nove usluge na polju edukacije za poljoprivredne proizvođače i dve studije: za Grad Šabac – Studija o razvoju klastera u hortikulturi, a za Regionalni centar za biotehnološka istraživanja i razvoj iz Slavonskog Broda – Studiju sa akcionim planom daljeg razvoja.

Skupu u Centru za stručno usavršavanje su prisustvovali i poljoprivrednici iz Gorazdevca, koji su ovih dana gosti Grada Šapca.

Milisav Pajević

Ljajić: Saradnja u turizmu šansa i za Srbiju i za Crnu Goru

Foto: Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija

Na Gornjem gradu Beogradske tvrđave minulog vikenda je održan festival turističkih potencijala Beogradski manifest.

Foto: Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija

Turističku ponudu na toj manifestaciji predstavili su Slovenija, Republika Srpska i Crna Gora, koja je i bila partner u organizaciji.

Ministar trgovine, turizma i telekomunikacija Srbije Rasim Ljajić rekao je da Beograd može da postane turistički centar od koga će krenuti sve akcije u regionu, sa ciljem da se privuče što veći broj turista.

„Srbija se raduje svakom gostu koji dođe u Crnu Goru jer kad je dobra turistička sezona i Srbija poveća izvoz za najmanje 15 odsto”, rekao je Ljajić, prenosi Beta.

Dodao je da je saradnja u turizmu zajednička šansa i za Srbiju i za Crnu Goru.

I narednih godina Srbija će Crnu Goru tretirati, kako je rekao, kao najboljeg partnera sa kojim može da postigne najviše u privlačenju prekookeanskih turista.

Ljajić je kazao da Beograd zaslužuje festival kakav je Beogradski manifest jer je motor razvoja Srbije i naveo primer da je od 2008. do 2017. Beograd zabeležio najveći rast noćenja turista, od 140 odsto, odmah posle, Londona.

Izvor: Beta

Milisav Pajević

Da li srpski mediji u dovoljnoj meri izveštavaju o stanju našeg okruženja?

Foto: EP

Od 24. do 26. maja se, po jubilarni 10. put, u Beogradu održao Mikser festival, ovoga puta praćen sloganom “Cirkuliši!”. Centar “cirkulisanja” se nalazio u Muzeju nauke i tehnike na Donjem Dorćolu, gde je davne 1893. godine bila puštena u rad prva beogradska električna centrala za javnu rasvetu i tramvaje. Izabrani prostor je materijalizovao programski koncept posvećen inovacijama za poboljšanje života ljudi.

Foto: EP

Međunarodna konferencija “Shift” je predstavljala okosnicu Miksera. Pored nje, domaćini festivala su gostima priredili i radionicu “Cirkulaton”, Smotru inovacija “Innovation Expo”, Dizajn zonu, CirculArt, Hrana 2.0, Mikser bazar, Mikser kids hub i muzički program na otvorenoj sceni Dorćol Platza.

Konferencijski program je, nakon 72 sata dijaloga umetnika, dizajnera, IT stručnjaka, urbanista, ekologa, predstavnika inovativnih kompanija i studenata, zatvoren panelom na temu “Uloga medija u cirkularnoj budućnosti”. Pozicija moderatora je pripala novinarki Radio televiziji Srbije Slavici Gligorijević. Na datu temu je razgovarala sa Branislavom Jovičić, urednicom portala Balkan Green Energy News, novinarem Mišom Brkićem, Veljkom Lalićem, urednikom Nedeljnika, urednicom Energetskog portala Nevenom Đukić i Milanom Ćulibrkom, urednikom društveno-političkog magazina NIN.

Ćulibrk je na početku panela ispričao jednu anegdotu. “U eri kada su kod nas svako malo po njivama rađali otrovni burići, a ne kukuruz i pšenica, na poziv Evropske unije sam poslao jednog novinara u Finsku sa idejom da napravi paralelu kako oni tamo rešavaju ekološke probleme, a kako mi ovde. Nismo objavili tekst. Moj novinar nije mogao da predstavnicima finskog ministarstva zaštite životne sredine postavi pitanje ‘A šta vi radite sa nelegalno skladištenim otpadom?’ zato što oni to pitanje nisu razumeli”, kazao je on ilustrujući nemogućnost pravljenja paralele između Finske i Srbije na polju očuvanja našeg okruženja.

Foto: EP

Slično je i sa Norveškom. Nadovezujući se na opasku izvršnog direktora Mikser festivala Ivana Lalića o masovnom zaokretu Norvežana ka elektromobilima upućenu iz publike, Đukić je podsetila prisutne da je ovaj narod, vođen idejom održivog razvoja i razvijenom ekološkom svešću, odustao od eksploatacije milijardi barela nafte i gasa.

Ćulibrk je izneo svoje zapažanje o tome da se dnevne novine dotaknu oblasti životne sredine tek kada u okolini Sombora ili Ćuprije “zasmrdi” i kada u letnjim avgustovskim noćima Somborci i Ćupričani ne mogu da otvore prozor i da žive od smrada.

Mediji, prema mišljenju Lalića, neće dati ključni doprinos ovoj oblasti, već će promena doći prirodno, što je potkrepio tvrdnjom da, kada otputuje u zemlje u kojima se otpad razdvaja, “izgubi pola sata” kako bi naučio boje kanti za različite vrste đubreta i bio u mogućnosti da poštuje tamošnja pravila.

Lalić se u svom izlaganju prisetio i (dez)informisanja javnosti oko kvaliteta vazduha kada su ranije ove godine mnogi mediji preneli priču da je Beograd bio najzagađeniji grad u Evropi. “Mi smo na sajtu stavili da nije! Kao neko ko je bio u Kini i nije mogao da diše i ko je bio sa Draganom Bujoševićem koji je završio u bolnici, znam da ekstremno zagađenje vidite i bilo mi je jasno da to nije tako”, objasnio je i naglasio da je prelazak na ekologiju u medijima težak ukoliko postoje pogrešno obavešteni stanovnici. Rešenje vidi u stvaranju bolje ekonomske situacije.

Prisutni su se složili da bi ekološke teme trebalo da budu više zastupljene na javnom servisu koji se finansira sredstvima građana.

Obraćajući se starijim generacijama, gospođa iz publike je upitala kada je ekologija bila prva vest u Prvom dnevniku. “Kada su u ovu zemlju dolazili politički zvaničnici koji su odlazili u Park prijateljstva da bi zasadili drvo”, otkrila je odgovor dodavši da su svojevremeno gorani bili najveća nevladina organizacija za zaštitu životne sredine.

Festival je izašao iz okvira Muzeja, te su pojedini aktivnosti realizovane na drugim lokacijama u zoni između Francuske i Dobračine ulice i Skenderbegove i Dunavske. Posetioci su imali priliku da, zahvaljujući više od 500 učesnika iz zemlje i inostranstva, razotkriju potencijalno cirkularnu budućnost, kao i turobna vremena koja bi nas zadesila ukoliko postulate održivosti ne bismo uvrstili u svoje načine življenja i poslovanja.

Jelena Kozbašić

Hoće li se mleko iz Srbije piti u Kini?

Foto: pixabay
Foto: pixabay

U Srbiji će od 8. do 16. juna zbog odabira objekata u kojima se proizvodi i prerađuje mleko boraviti delegacija iz Kine, najavio je ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Branislav Nedimović na nedavno održanom 86. međunarodnom poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu.

Nedimović je izrazio nadu da će biti odobreno pet do šest objekata iz sektora mlekarstva.

To bi značilo da će se za plasman proizvoda iz ove prehrambene grane ostvariti veoma značajno tržište najmnogoljudnije zemlje sveta.

Milisav Pajević

Potpisani Ugovori o sufinansiranju izrade planske dokumentacije opština i gradova u Vojvodini

Foto: Pokrajinski sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine

Nakon sprovedenog javnog konkursa za dodelu bespovratnih novčanih srestava iz budžeta Autonomne Pokrajine Vojvodine za 2019. godinu prošlog petka su potpisani Ugovori o sufinansiranju izrade planske dokumentacije.

Pomoćnica pokrajinskog sekretara za urbanizam i zaštitu životne sredine, Svetlana Kilibarda, primila je predstavnike opština Novi Kneževac, Irig, Bačka Palanka, Ruma, Pećinci, Kanjiža i Stara Pazova, i gradova Sombor, Kikinda, Subotica i Sremska Mitrovica, kojima su po osnovu sprovedenog javnog konkursa, namenski opredeljena sredstva za sufinansiranje izrade planske dokumentacije.

Foto: Pokrajinski sekretarijat za urbanizam
i zaštitu životne sredine

Zahvaljujući ovoj aktivnosti stvaraju se uslovi da se završe poslovi na izradi izmena i dopuna plana generalne regulacije naselja Novi Kneževac  u opštini Novi Kneževac, naselja Bašaid  na teritoriji Grada Kikinda,  kao i prostorne celine 1 u centralnom delu  Grada Sremska Mitrovica.

Završiće se i planovi detaljne regulacije: centra u Vrdniku, bloka 50 u Bačkoj Palanci, dela bloka u radnoj zoni u Rumi,  proširenja kapaciteta postojeće deponije Rančevo u Gradu Somboru, turističko-sportsko-rekreacionog kompleksa u Oromu na teritoriji opštine Kanjiža, i drugi.

Tradicionalno, već duži niz godina, u cilju stvaranja planskog osnova i podsticanja planskog uređenja prostora, razvoja naseljenih mesta a time i stvaranja kvalitetnog preduslova za realizaciju investicija u oblasti građevinarstva, infrastrukture, poljoprivrede, industrije, turizma i drugih privrednih grana,  a ceneći probleme koje lokalne samouprave imaju sa svojim budžetima, ovaj sekretarijat pored stručne pruža i finansijsku pomoć opštinama i gradovima na teritoriji AP Vojvodine u skladu sa mogućnostima budžeta AP Vojvodine.

Milisav Pajević

Crna Gora na 87. Skupštini Svetske organizacije za zdravlje životinja – OIE

Foto: Vlada Crne Gore

Crna Gora je danas, trinaest godina od obnavljanja nezavisnosti, uvaženi član međunarodne zajednice, član najznačajnijih međunarodnih organizacija i pouzdan partner na kojeg se može osloniti i računati u ispunjavanju globalnih agendi usmerenih na dobrobit celokupnog čovečanstva, poručio je potpredsednik Vlade Crne Gore i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja mr Milutin Simović obraćajući se zvaničnicima iz 182 zemlje sveta na ceremoniji otvaranja 87. Generalne skupštine Svetske organizacije za zdravlje životinja – OIE, koja se održava od 26. do 31. maja u Parizu.

Foto: Vlada Crne Gore

„Obaveze koje preuzimamo kroz članstvo u međunarodnim organizacijama i asocijacijama doživljavamo kao naš doprinos koji želimo i moramo dati za našu zajedničku kuću – bezbednu, sigurnu, održivu, zdravu i zelenu planetu Zemlju. Takav odnos i pristup imamo i u OIE”, kazao je Simović.

Svetska organizacija za zdravlje životinja radi na unapređenju zdravlja životinja širom sveta.

Postoji pet regionalnih komisija, za Afriku, Ameriku, Aziju, Bliski istok i Evropu, kao i subregionalne kancelarije na svim kontinentima. Od 182 članice OIE, 53 zemlje su dio Evropske regionalne komisije.

Na otvaranju ovogodišnje Skupštine, u ime članica Evropske regionalne komisije OIE obratili su se predstavnici vlada Crne Gore i Italije.

Prema rečima potpredsednika Simovića, i ta činjenica je potvrda da je Crna Gora uvaženi član i pouzdan partner Svetske organizacije za zaštitu životinja.

„To je i potvrda i priznanje Crnoj Gori na rezultatima i na regionalnim incijativama u cilju zaštite zdravlja životinja, bezbednosti hrane i zaštite javnog zdravlja, posebno u delu sprečavanja širenja zaraznih bolesti životinja“, kazao je Simović.

Milisav Pajević