Home Blog Page 908

Užičkim pčelarima četiri miliona dinara podsticajnih sredstava

Foto: Milisav Pajević

Grad Užice je, zajedno sa Fondacijom „Ana i Vlade Divac“, raspisao konkurs za podsticaj razvoja pčelarstva čija je ukupna vrednost četiri miliona dinara.

Foto: Milisav Pajević

Ovaj konkurs je deo projekta „Divac poljoprivredni fondovi u gradu Užicu“ i u njemu Fondacija učestvuje sa milion, a grad Užice sa tri miliona dinara.

Marko Stevanović, član Gradskog veća zadužen za oblast poljoprivrede, rekao je da je konkurs raspisan prošlog petka i da traje do 7. juna.

Stevanović je naveo da je primarni cilj da se pomognu mladi poljoprivredni proizvođači, oni koji imaju između 21 i 40 godina i koji su ekonomski najugroženiji:

Pčelarima ćemo deliti ne samo pčelinja društva, već i opremu i mehanizaciju, kao i sve drugo što je im potrebno za bavljenje pčelarstvom. U odnosu na opredeljena sredstva, obuhvatićemo najmanje 21 domaćinstvo. Naš cilj je da pomognemo poljoprivredne proizvođače koji su finansijski najugroženiji, a imaju između 21 i 40 godina. Ono što predstoji po završetku konkursa je obilazak domaćinstava i bodovanje po tačno utvrđenim kriterijumima.

Inače, kandidat za nabavku opreme i pčelinjih zajednica, mora imati registrovano poljoprivredno domaćinstvo, ali ne mora biti i nosilac. Dovoljno je samo da je član zajedničkog domaćinstva. Prednost prilikom dodele bespovratnih sredstava imaće ona domaćinstva u kojima su nosioci žene.“

Sredstva koja će biti dodeljena pčelarima ograničena su u proseku na 160.000 dinara po domaćinstvu. Nije bitan broj košnica, već je moguće konkurisati i kombinovano i za košnice i za pčele.

Drugi projekat koji Grad Užice realizuje sa Fondacijom „Ana i Vlade Divac” je ciklus predavanja o pčelarskoj i stočarskoj proizvodnji, odnosno o savremenom načinu držanja i ishrani stoke.

Milisav Pajević

Počela proizvodnja biorazgradivih papirnih slamčica u Srbiji

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Posebna vrsta papira, koja se lepi brašnom i šećerom, a potom oblaže šarenim papirom u raznim bojama i veličinama.

Tako izgledaju biorazgradive slamčice koje proizvodi preduzeće “Fill”- korisno, praktično, upotrebljivo i pre svega biorazgradivo i nimalo štetno za okolinu.

Porodično start up preduzeće “Fill”, Beograđanina Dragana Filipovića, počelo je u maju ove godine da proizvodi ove slamčice za tržište naše zemlje, Austrije i Slovenije.

Začetnik ovog posla u našoj zemlji je, pre lansiranja biznisa, sa prijateljima inženjerima posetio Kinu ali i nekoliko sajmova u Evropi i Aziji kako bi u potpunosti razumeo postupak dobijanja proizvoda.

„Pre godinu dana sam došao na ideju, razgovarajući sa prijateljima koji rade u ugostiteljskim objektima, ali i učeći o posledicama gomilanja plastičnog otpada. Shvatio sam da i na našem tržištu treba pronaći alternativu plastici za jednokratnu upotrebu i istraživanjem došao do kompanije u Kini, čije mašine proizvode papirne slamčice, čaše i kese“, počinje priču Dragan za Nedeljnik i dodaje da su svi bili sumnjičavi prema njegovoj ideji ali da sada svi govore da je sjajna.

Dragan kaže da su pojedini ugostitelji u Srbiji prepoznali važnost prelaska na ekološki održive proizvode i zainteresovani su za njegovu ponudu, kao i nekoliko distributera. Ono što ga je posebno motivisalo da pokrene ovaj posao nije bilo samo dobra reakcija ljudi na papirne slamčice, već i loša reakcija mnogih životinjskih vrsta na one od plastike ali i to što se svuda u svetu plastični proizvodi za jednokratnu upotrebu postepeno ukidaju.

„Kada ribe vide plastičnu slamčicu, pomisle da je glista i progutaju je. Kornjače u morima najčešće umiru upravo zbog konzumiranja plastičnog otpada. Kao kompanija ćemo pokrenuti i edukacije na ovu temu, jer mnogi ljudi u našoj zemlji nisu svesni kako i koliko plastika utiče na prirodu, a time i na svakog od nas. Konkretno, plastičnu slamčicu koristimo tek nekoliko minuta, a potom joj je potrebno i do tri veka da se razgradi u prirodi“,  naglašava on.

Kampanje koje se sprovode širom sveta sa clijem manje upotrebe jednokratnih plastičnih proizvoda su sve popularnije. Dragan se nada da će i ovdašnja javnost, institucije, ali i privreda prepoznati ovu temu kao značajnu, kao i da će zelena ekonomija u Srbiji zaživeti u većoj meri.

Izvor: Nedeljnik

Željka Vesić

Pančevo dobilo mesto za punjenje električnih automobila

Foto: MT Comex
Foto: MT-KOMEX

Solarna nadstrešnica u kombinaciji sa punjačem za električne automobile idealno je rešenje za korisnike električnih automobila koji će praktično koristiti potpuno obnovljiv izvor energije za pokretanje svog vozila.

Upravo jedna takva nadstrešnica, sa solarnim panelima i elektronskim punjačima koja će korisnicima omogućiti da ne koriste energiju iz fosilnih goriva, instalirana je na osam parking mesta u Pančevu.

Za projekat instalacije angažovana je beogradska firma „MT-KOMEX”. Solarna nadstrešnica pokriva osam parking mesta i služi za komfornije korišćenje mesta za električne automobile. Ispod nje se nalaze punjači marke Schneider Electric. U prvoj fazi, ugrađena su tri punjača. Prvi punjač je EVlink Parking proizvođača Schneider Electric sa dva mesta za punjenje, od kojih svako ima kapacitet od 22 kW. Dodatno su na posebno dizajniranim nosačima za električne punjače montirana još dva punjača pod nazivom Smart Wallbox koji imaju po jedno mesto za punjenje, pojedinačne snage 22 kW.

Dizajn i izradu nadstrešnice je radila kompanija „Propulzija” d.o.o. iz Beograda, dok je projekat uklapanja solarne elektrane kao i montažu, isporuku, povezivanje i puštanje u rad solarne nadstrešnice uradilo preduzeće „MT-KOMEX” d.o.o. Konstrukcija solarne elektrane nosi ukupno 72 solarna panela, pojedinačne snage 275 V, dok je za potrebe konverzije električne energije iz jednosmerne struje u naizmeničnu upotrebljen invertor snage 20 kW austrijskog proizvođača Fronius. Preduzeće „MT-KOMEX” je generalni predstavnik i ovlašćeni serviser za Fronius. Upotrebljeni su paneli proizvođača Luxor Solar, a za potrebe pričvršćivanja solarnih panela za konstrukciju korišćena je aluminijumska potkonstrukcija proizvođača iz Nemačke, čiji generalni predstavnik je takođe kompanija „MT-KOMEX”.

Očekivana proizvodnja energije je 21.779 kWh godišnje. Solarne elektrane su instalacije koje proizvode čistu energiju a mogu biti postavljene na krovu objekta ili zemljištu. Energija koja se proizvede u solarnim elektranama može da se koristi za zadovoljenje sopstvene potrošnje. Ova čista energija pomaže potrošaču da ostvari značajne uštede, jer smanjuje količinu energije koju potrošač preuzima iz električne mreže pa su manji i iznosi na računu za potrošenu električnu energiju. Redovne poslovne aktivnosti kompanije „MT-KOMEX” prvi put su proširene 2009. godine u pravcu ulaganja u polje energetike. Tada su počeli da grade solarne, hidro i gasne elektrane, a iza njih danas stoji 16 elektrana sa ukupno 2,6 MW instalirane snage i više od 10.000 ugrađenih panela. Vredno je pomena da je ova kompanija izgradila prvu solarnu elektranu 2013. godine za domaćeg investitora i to je ujedno i najveća elektrana na sunčevu energiju koja se nalazi u privatnom vlasništvu. Ova beogradska firma je do sada ugradila 21 punjač i otvorila 30 mesta za punjenje električnih vozila u Srbiji.

Prvi punjači za elektromobile u Beogradu ugrađeni su 2017. godine u garaži na Obilićevom vencu, a instalaciju i puštanje u rad obavila je upravo kompanija „MT-KOMEX”. Stvaranje efikasne mreže stanica za punjenje električnih vozila, bitno će uticati na njihov razvoj i prodaju, što dovodi do značajnog smanjenja negativnog uticaja na životnu sredinu. Procene stručnjaka ukazuju na to da je potražnja za električnim vozilima sve veća, bez obzira na njihovu i dalje visoku cenu, a najčešći razlozi su niži troškovi tokom korišćenja ali i sve razvijenija ekološka svest.

Kompanija „MT-KOMEX” je pre dve godine napravila korak napred u poslovanju i usmerila svoje aktivnosti ka podršci uvođenja elektromobila u transportu. Razvili su novu veb platformu na adresi elektropunjaci.com na kojoj se nalaze sve informacije o tehnici punjenja automobila, o samim elektromobilima, ponudi i kvalitetu, kao i onlajn prodavnica gde kupci mogu da nabave punjače i prateću opremu.

Priredila: Željka Vesić

Tekst je prvobitno objavljen u Magazinu Energetskog portala ODRŽIVA POLJOPRIVREDA mart – maj 2019

Zajednička saradnja za unapređenje transporta opasne robe

Foto: PKV

U Privrednoj komori Vojvodine (PKV) danas je održan stručni skup „Transport opasne robe 2019“ u cilju bezbednog transporta opasne robe u Republici Srbiji, a u organizaciji Grupacije za transport opasne robe pri Udruženju usluga PKV i Klastera opasne robe Srbije (KORS).

Foto: PKV

Tom prilikom, razgovaralo se na nekoliko tema: „Predlozi i izmene Zakona o transportu opasne robe i Izmene ADR/RID 2019“ (Evropski sporazumi o međunarodnom drumskom i železničkom transportu opasnog tereta), „Savetnik za bezbednost u transportu opasne robe i Savetnik za hemikalije kao bliski saradnici“, „Klasifikacija i kategorizacija opasnog otpada i opasan otpad kao opasna roba“, „Vanredan događaj u transportu opasne robe“ i „Vrednovanje rada savetnika za bezbednost u transportu opasne robe“.

Moderator stručnog skupa bila je Jelena Hodak, predsednik Grupacije za transport opasne robe koja je istakla da je Grupacija do sada davala mišljenja na Strategiju razvoja transporta opasne robe, mišljenja na predlog izmene Zakona o transportu opasne robe, kao i različite inicijative.

„Predlozi za izmene Zakona o transportu opasne robe u većini su usvojeni, pomerili smo izveštavanje savetnika sa dosadašnjeg 1. februara na 1. mart, što je značajno olakšalo rad savetnika – prikupljanje podataka i sastavljanja izveštaja. Podržali smo predlog KORS-a da na granicama transport ADR robe ima prioritet  Nisu svi predlozi usvojeni, ali ćemo mi u našem daljem radu i zalaganjem i dalje insistirati na svim tim predlozima“, rekla je Hodak i dodala da je Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture (MGSI) prepoznalo KORS i Grupaciju kao stručne saradnike iz ove oblasti, te je poslalo prevod ADR-a 2019. njima na mišljenje.

Foto: PKV

Ispred Udruženja usluga PKV, skup je otvorio sekretar Branislav Mamić, istakavši značaj zajedničke saradnje za poboljšanje kada je u pitanju transport opasne robe u Republici Srbiji. Viši samostalni stručni saradnik u Udruženju usluga Slavica Hajder rekla je da je potrebno kontinuirano praćenje noviteta u zakonskoj regulativi, jer se ona, kako je rekla, stalno menja, što zahteva prilagođavanje novim zahtevima transporta opasne robe.

„Grupacija za transport opasne robe u PKV postigla je zavidne rezultate, a jako dobru saradnju imamo sa Odsekom za transport opasne robe MGSI. U većini slučajeva, oni su uvažili naše primedbe, mišljenja i inicijative koje su članovi Grupacije na sednicama predlagali. Tom radu, doprineo je naravno i KORS. Mislimo da zajedničkim radom možemo doći do cilja, odnosno do poboljšanja uslova privređivanja za naše članice“, rekla je Slavica Hajder.

Dodala je da je u dosadašnjem zajedničkom radu akcenat bio na zakonskoj regulativi i da su zahvaljujući toj saradnji, upućeni komentari i mišljenja na Strategiju razvoja transporta opasne robe za period 2017 – 2025. godine, kao i mišljenja i predlozi za izmenu Zakona o transportu opasne robe i prevoda ADR 2019. Hajder je dodala da su oni zajedno učestvovali i u kreiranju Vodiča za transport opasne robe.

Foto: PKV

„Inicijativa koja je ušla u izmenu Zakona doprinela je tome da transport ADR robe sada ima prioritet na graničnim prelazima“, rekla je Milana Sekulić, predsednik KORS i savetnik za bezbednost u transportu opasne robe i dodala da Zakon o transportu opasne robe u Srbiji nije zaživeo u dovoljnoj meri kao što je u Evropskoj uniji.

„Od izuzetnog je  značaja ono što je uradio KORS u predlogu poboljšanja prevoda ADR-a, koji se menja na svake dve godine. Pre nego što u Srbiji bude implementiran, traže se mišljenja stručne javnosti upravo na temu prevoda“, rekao je predstavnik UO KORS Branko Vukobratović i istakao značaj održavanja ovog stručnog skupa, jer se na taj način, kako je rekao iznosi ono što je potreba privrede u realizaciji i sprovođenju zakonskih propisa.

KORS je osnovan u junu 2017. godine u Novom Sadu, na Osnivačkoj skupštini koja je održana u PKV, a na inicijativu Železničkog inženjerskog društva, u saradnji sa PKV. Na inicijativu KORS, pri Udruženju usluga PKV tri meseca kasnije osnovana je Grupacija za transport opasne robe, u čijem radu aktivno učestvuju i predstavnici KORS.

Javna rasprava o Nacrtu Prostorno urbanističkog plana Opštine Kotor

Foto: pixabay

Zbog velikog interesovanja Ministarstvo održivog razvoja i turizma Crne Gore će u saradnji sa Opštinom Kotor, organizovati i javne rasprave za Nacrt Prostorno urbanističkog plana Opštine Kotor.

Foto: pixabay

Javne rasprave će biti održane sledećim rasporedom: – 31.05.2019. g. od 12h – 14.00h u Osnovnoj školi “Nikola Đurković” na Radanovićima ( za m.z. Gornji Grbalj; m.z. Radanovići; m.z. Lastva; m.z. Vranovići; m.z. Savina; m.z. Glavatičići – Bigova) – 03.06.2019. g. od 10h – 11.30h u prostorijima mesne zajednice Škaljari (za m.z. Škaljari; m.z.Stari grad; m.z. Muo; m.z. Prčanj; m.z. Stoliv; m.z. Mirac; m.z. Kavač) – 03.06.2019. g. od 12h – 13.30h u prostorijima mesne zajednice Dobrota (za m.z. Dobrota I; mz. Dobrota II; m.z. Orahovac) – 03.06.2019. g. od 14h – 15.30h u prostorijima mesne zajednice Morinj (za m.z. Morinj; m.z.Risan; m.z.Perast; m.z. Gornje Krivošije; m.z. Donje Krivošije).

Predlozi, sugestije i komentari mogu se dostavljati putem e-mail-a: javna.rasprava@mrt.gov.me ili direktno na arhivu Ministarstva održivog razvoja i turizma, IV proleterske 19, u Podgorici, zaključno sa 11 junom ove godine.

Milisav Pajević

Proglašena vanredna situacija na delu teritorije Lučana

Foto: pixabay

Nakon obilnih i jakih padavina kao i grada veličine lešnika koji je, u nedelju, padao na najvećem delu teritorije opštine Lučani, Štab za vanredne situacije, dan kasnije, proglasio je vanredno stanje na delu, u dve trećine teritorije opštine Lučani.

Foto: pixabay

Najveća šteta od grada i kiša pričinjena je na nekategorisanim putevima i poljoprivrednim zasadima, posebno na zasadima voća, maline, kupine i jagode.

Na osnovu sagledanih posledica, opštinski Štab za vanredne situacije je doneo odluku o proglašenju vanredne situacije na delu teritorije opštine, i to u naseljenim mestima: Rti, Gornja Kravarica, Donja Kravarica, Dučalovići, Markovica, Rtari, Negrišori, Grab, Guberevci, Dragačica, Kotraža, Lukovići, Rasovac, Kaona, Viča, Milatovići, Goračići, Lis, Vučkovivca, Dubac, Glog, Vlasteljice.

Komisije za procenu štete vrše obilazak terena nakon čega će izraditi izveštaj o nastaloj šteti koji će biti dostavljen na razmatranje Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva za moguću pomoć poljoprivrednicima i opštini.

Inače, tokom nevremena dejstvovano je sa osam protivgradnih stanica sa ukupno 50 ispaljenih protivgradnih raketa, što je značajno umanjilo posledice velikih gradnih oblaka koji su prešli preko teritorije opštine Lučani.

Štete nastale na poljoprivrednim usevima, kako je objavljeno na sajtu opštine Lučani, građani mogu prijaviti na pisarnici opštine u Guči i Lučanima svakog radnog dana od 7 do 15 sati.

Milisav Pajević

Srbija obeležila Svetski dan biodiverziteta

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar za zaštitu životne sredine Goran Trivan je, povodom Svetskog Dana biodiverziteta ukazao na činjenicu da je očuvanje raznovrsnosti živog sveta uslov i opstanka čoveka u budućnosti.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

To je razlog, prema njegovim rečima, da Srbija nastavi da čini značajne napore u cilju zaštite svog biljnog i životinjskog sveta, u čemu je dragocena pomoć i podrška Evropske unije.

Srbija je, kako je naglasio ministar, posebno značajna za Evropu i svet zbog bogatstva biodiverziteta.

„Republika Srbija, iako obuhvata manje od 2 odsto ukupne teritorije Evrope, dom je za oko 40 odsto evropske vaskularne flore, 74 odsto evropskih vrsta ptica, preko 50 odsto vrsta riba, 40 odsto faune gmizavaca i vodozemaca, kao i 67 odsto faune sisara i čak 67 odsto vrsta leptira“, naglasio je Trivan na konferenciji održanoj u Specijalnom rezervatu prirode „Zasavica“.

Sa svim tim bogatstvima, Srbija spada u jedan od 40 najbogatijih područja u svetu kada je reč o biodiverzitetu. Nestajanje brojnih vrsta je globalni trend koji progresivno raste i, kao i klimatske promene, rezultat je neodgovornog ponašanja čoveka.

I pored svih napora ne možemo se zavaravati da je svet dovoljno učinio na zaustavljanju tog trenda, rekao je ministar Trivan.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Potrebno je da razvijamo svest o značaju i očuvanju živog sveta i istovremeno da osvajamo i primenjujemo čiste tehnologije, ukazao je Trivan.

„U tome su naročito značajni vlasnici kapitala, odnosno kompanija koji svojim ulaganjem i razvijanjem novih tehnoloških rešenja strateški utiču ne samo na razvoj, nego i na smanjenje globalnog zagađenja.

U borbi za očuvanje biodiverziteta značajno je i pošumljavanje. „Bez pošumljavanja nema očuvanja biodiverziteta. Ministarstvo će nastaviti da podržava aktivnosti na pošumljavanju i za ove akcije izdvojilo je 41 milion dinara“, ukazao je Trivan.

On je najavio da će Ministarstvo nastaviti da radi na svim aktivnostima na očuvanju živog sveta jer je to pitanje očuvanja budućnosti Srbije.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ambasador Kraljevine Švedske Jan Lundin ukazao je na važnost otvaranja Poglavlja 27 za sve građane Srbije, i najavio nastavak podrške te zemlje Vladi Srbije na usklađivanju propisa i sprovođenju evropskih standarda na putu Srbije ka EU.

Ivan Karić, šef pregovaračke grupe 27 istakao je da je planirani rok za usvajanje na Vladi Srbije pregovaračke pozicije i prateće dokumentacije decembar 2019. godine. Do 2021. godine potrebno je usvojiti još oko 100 pravnih akata, kako bi transpozicija u oblasti životne sredine i klimatskih promena bila potpuna.

„Sprovodimo standarde u životnoj sredini zbog nas samih, a ne samo zbog članstva u EU, i svi imamo odgovornost da to uradimo najbolje što možemo“, rekao je Karić.

Na obeležavanju su održali prezentacije i Duška Dimović, iz Svetske organizacije za prirodu iz Srbije i dr Ivana Živić, profesor na Biološkom fakultetu u Beogradu i upoznali prisutne sa merama koje su predložene u cilju zaštite biodiverziteta.

Milisav Pajević

Produžen rok proizvođačima za obeležavanje i klasiranje jaja

Foto: pixabay

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede produžilo je rok preduzećima koja se bave proizvodnjom, sakupljanjem, klasiranjem i pakovanjem jaja do 1. januara 2020. godine, da usklade svoje poslovanje sa novim pravilnikom koji, između ostalog, propisuje da svako jaje na sebi mora imati „pečat”.

Foto: pixabay

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i poljoprivrede donelo je početkom godine nova pravila za proizvodnju i promet jaja, koja podrazumevaju strože obeležavanje i klasifikaciju jaja kao i nove uslove koji se tiču izgleda, dimenzija i njihovog pakovanja ali i nova pravila za uzgoj i ishranu koka nosilja.

Prvobitni rok proizvođačima da se prilagode novom pravilniku bio je 1. jul ove godine.

Novim pravilnikom, između ostalog, određena su drugačija pravila za klasifikaciju.

Kada je reč o njihovoj veličini bila su podeljena u sedam klasa – S S, S, A, B, C, D i E (S S su bila najkrupnija – 70 grama, a E najmanja sa 45 grama).

Pravilnik o proizvodnji i prometu jaja deli jaja na A i B klasu, ali će u prometu biti samo klasa A.

Takođe, postojaće i jaja „izuzetne svežine” stara najviše 10 dana od nošenja kao i „ekstra sveža” jaja, do četiri dana nakon nošenja.

Kada je reč o jajima klase B, ona će ići u industrijsku proizvodnju ili će se koristiti za životinjsku ishranu.

Klasifikacija po veličini jajeta ostaće ista, od jaja S veličine ispod 53 grama do jaja XL veličine preko 73 grama.

Na osnovu toga kako se koke nosilje hrane, postojaće nove oznake i to 0 za organska jaja, 1 za jaja iz slobodnog uzgoja, 2 jaja podnog uzgoja, 3 kavezna jaja i ove oznake će biti deo broja koji će se nalaziti na svakom pojedinačnom jajetu kao i na pakovanju.

Po novom pravilniku, jaja koja se prodaju na pijacama nosiće naziv „neupakovana jaja”, a na pijacama će moći da se prodaju samo jaja A klase.

I u prodavnicama i na pijacama rok trajanja ne sme da bude duži od 28 dana od dana nošenja jaja.

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević

Na teritoriji centralne Srbije počeo program suzbijanja larvi komaraca

Foto: Pixabay

Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave Vlade Republike Srbije saopštilo je da će, u cilju sprovođenja programa suzbijanja larvi komaraca na teritoriji centralne Srbije za 2019. godinu, od 21. do 25. maja biti sproveden monitoring koji će u prvoj fazi obuhvatiti pet okruga: Kolubarski, Braničevski, Mačvanski, Pomoravski i Podunavski.

Foto: Pixabay

Monitoringom se prate larve komaraca, utvrđuje brojnost larvi u staništima, izrađuje mapa postojećih i potencijalnih staništa larvi i mapiraju žarišta, nakon čega će biti sprovedeno i njihovo suzbijanje.

Program za suzbijanje larvi komaraca sprovodiće se od sredine maja do 31. oktobra na području 17 upravnih okruga Republike Srbije – centralna Srbija sa pripadajućim gradovima i opštinama (99 lokalnih samouprava).

Ukupna površina obuhvaćena programom je 20.000 hektara, kao i ostale površine na kojima se pojavi potreba, odnosno ukupno 25.000 hektara.

Utvrđivanje brojnosti larvi komaraca i njihovo tretiranje vršiće se u staništima komaraca – priobalje reka, potoci, bare, retenzije i jezera.

Vlada Republike Srbije je 14. septembra 2018. godine obrazovala Tim za jedinstveno sprovođenje aktivnosti suzbijanja komaraca, koji je izradio predlog programa za suzbijanje larvi komaraca na teritoriji Republike Srbije, koji se odnosi na centralnu Srbiju za 2019. godinu.

Rukovođeni zajedničkim interesom zaštite stanovništva od zaraznih bolesti i u cilju sprovođenja pomenutog programa, Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave je, nakon sprovedenog postupka javne nabavke, posao monitoringa i suzbijanja larvi komaraca poverilo ,,Veterinarskom specijalističkom institutu Kraljevo“ za usluge nadzora i monitoringa.

Takođe, za usluge aplikacije preparata za sprovođenje programa suzbijanja larvi komaraca, posao je poveren ,,Eko-dez“ d.o.o iz Beograda, navodi se u saopštenju.

Milisav Pajević

Sadi se sezonsko cveće u Beogradu

Foto: Grad Beograd

JKP „Zelenilo – Beograd” započelo je sadnju sezonskog cveća u žardinjerama i u cvetnjacima širom Beograda.

Foto: Grad Beograd

Pažljivim odabirom vrsta i boje cveta, lokacija na kojima se sadi sezonsko cveće i njegovim redovnim održavanjem, „Zelenilo” se trudi da Beograđanima ulepša svaki novi dan, saopšteno je iz ovog preduzeća.

U cvetnjacima, cvetnim lejama i na parterima biće zasađeno više od 350.000 komada letnjeg cvetnog rasada na teritoriji 10 gradskih opština.

Na zelenim površinama najviše će biti zasađeno salvije, kadife, vinke, alisuma i begonije.  Najveći broj cvetova krasiće opštinu Stari grad – oko 90.000 komada.

Na Novom Beogradu i u Zemunu biće zasađeno preko 82.000, a ne zaostaje ni Savski venac sa blizu 55.000 cvetova.

Na opštini Palilula biće zasađeno 45.200 komada sezonskog cveća.

U urbanim sredinama u kojima preovlađuju beton i asfalt, zelenilo je neophodno i sve zelene površine, bez obzira na veličinu, predstavljaju doprinos zdravijem i lepšem životu.

JKP „Zelenilo – Beograd” sezonskom zamenom cvetnog rasada uz mnogo truda i ulaganja obezbeđuje lep i atraktivan izgled zelenih površina u Beogradu.

Milisav Pajević

Mogu li Fejsbuk mape pomoći u zaustavljanju epidemija različitih bolesti?!

Foto-ilustracija: Pixabay

Društvena mreža Fejsbuk je nekoliko puta doživljavala krahove usled narušavanja privatnosti svojih korisnika koji su epiloge dobijali čak i na sudu. Najnovi potez kompanije je, pak, potekao iz želje da doprinese borbi protiv zaraznih bolesti poput boginja, u doba kada pokret protiv vakcinisanja dobija na popularnosti, pooštravajući rizik od oboljevanja.

Foto-ilustracija: Pixabay

Fejsbuk je u ponedeljak, 20. maja, izbacio mape koje pružaju detaljne informacije o gustini naseljenosti, kretanju ljudi u realnom vremenu i mrežnoj povezanosti širom sveta. Biće dostupne zdravstvenim organizacijama, a cilj njihovog postojanja je da grupama na terenu pruže uvid u to kako ljudsko kretanje utiče na širenje određenih bolesti kako bi bile korak ispred epidemije i na efikasniji način doprle do ranjivih zajednica.

Projekat u povoju je, u početnoj fazi, privukao ukupno 13 partnera, te mape, između ostalih, trenutno koriste Škola javnog zdravlja pri Univerzitetu Harvard, Dečji fond Ujedinjenih nacija UNICEF i Svetski ekonomski forum.

Sličnu alatku Fejsbuk je razvio pre dve godine kako bi pomogao osobama izloženim prirodnim katastrofama poput zemljotresa i požara.

“Shvatili smo da bismo neke od mapa, nastale zbog prirodnih katastrofa, mogli da upotrebimo za širenje malarije ili gripa”, izjavila je Laura Mekgorman, zadužena za upotrebu Fejsbukovih podataka u svrhu opšteg dobra.

Mape su razvijene u saradnji sa Univerzitetom Kolumbija iz Njujorka (Sjedinjene Američke Države).

Jelena Kozbašić

Alge usmrtile milione lososa u Norveškoj

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Porast algi usmrtio je oko 8 miliona lososa na norveškim farmama ribe tokom protekle sedmice, čime je eliminisano više od pola očekivanog rasta prodaje za ovu godinu, saopštilo je državno Norveško veće za morsku hranu.

Alge se brzo šire oko obale severne Norveške, lepe se za škrge riba i tako ih guše. Dok divlje ribe mogu otplivati od pojasa algi i tako se spasiti, ribe na farmama su zatočene i ne mogu pobeći.

Štetni rast algi dešava se kada morske biljke rastu bez kontrole zbog toplog i mirnog vremena, pored drugih faktora. Alge se nastavljaju širiti, saopšteno je iz Norveške direkcije za ribarstvo.

Iz ove je organizacije saopšteno da je propalo više od 10.000 tona uzgojenog lososa, koja ima prodajnu cenu od 620 miliona norveških kruna (62,7 miliona evra), ali Veće za morsku hranu saopštilo je da bi gubici mogli biti još veći.

„Prerano je da se kaže koliko će veliki gubici biti za proizvođače. Preliminarni brojevi upućuju na 8 miliona mrtvih riba, što znači da 40.000 tona lososa neće stići na tržište“, rekao je Paul Andahl,  analitičar Veća za morsku hranu.

Norveška je najveći izvoznik lososa na svetu, i verovatno će se ove godine suočiti sa padom barem polovine očekivanog uzgoja lososa.  “Izvesno je da će cene porasti” , izjavio je Lars Konrad Johnsen, analitičar pri Fearnelysu.

Norveška je izvezla 1,24 miliona tona lososa 2018. godine, 2,5 odsto više nego 2017. godine, prema podacima statističke službe ove zemlje.

Izvor: Radio Slobodna Evropa

Željka Vesić

Prekograničnom saradnjom do rešenja problema zagađenja vazduha

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar zaštite životne sredine u Vladi Republike Srbije Goran Trivan razgovarao je juče, na marginama neformalnog sastanka ministara zaštite životne sredine zemalja članica Evropske unije, sa ministrom životne sredine i voda Bugarske Nenom Dimovim.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministri su razgovarali o saradnji na osnovama nedavno potpisanog Memoranduma o saradnji dveju zemalja u oblasti zaštite životne sredine kao i o zajedničkim regionalnim akcijama i inicijativama, a razmotrili su i pitanja zagađenja vazduha, očuvanja biodiverziteta i prekogranične saradnje.

Trivan je ukazao na to da su najveći zagađivači vazduha individualna ložišta, saobraćaj i termoelektrane, pri čemu je izneo predlog da se, uz finansijsku podršku UNEP-a, realizuje ujedinjena regionalna akcija gašenja individualnih kotlarnica.

Dimov je rekao da 9 od 27 gradova u Bugarskoj ispunjava standarde po pitanju zagađenja vazduha, uz napomenu da je Sofija najkritičnija, i u toku je projekat zamene sistema grejanja sa uglja na novije i zdravije tehnologije, vredan 60 miliona evra.

Ministri su zaključili da je u rešavanju problema zagađenja vazduha važna elektrifikacija javnog prevoza na čemu rade glavni gradovi dveju država i da se kroz prekograničnu saradnju može raditi na zajedničkim projektnim aktivnostima u ovoj oblasti.

Milisav Pajević

Održana „Noć biologije”

Pokrajinski zavod za zaštitu prirode je učestvovao na manifestaciji Noć biologije na Prirodno matematičkom fakultetu u Novom Sadu.

Manifestacija je održana prošlog petka na radost velikog broja posetilaca.

Ovo je bila deveta Noć biologije.

Pokrajinski zavod za zaštitu prirode je ove godine predstavio kroz više kratkih filmova aktivnosti zbrinjavanja i puštanja strogo zaštićenih i zaštićenih vrsta divljih životinja koje sprovodi odsek za operativne poslove sa divljim životinjama.

Posetioci su imali priliku da vide nekoliko eksponata životinja kao npr. belorepana, dabra, ježa, slepo kuče, sovu kao i insektarijum.

Milisav Pajević

U Kući meda u Danilovgradu obeležen Svetski dan pčela

Foto: Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja Crne Gore

Prigodnim programom u Kući meda u Danilovgradu ukazano je na važnost očuvanja pčela i njihov značaj za čovečanstvo, a time i potrebu zajedničke akcije na lokalnom i globalnom nivou, u cilju zaštite pčela čija se brojnost na Zemlji smanjuje.

Foto: Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja Crne Gore

Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, Savez pčelarskih organizacija Crne Gore i Ambasada Slovenije organizovali su „Medni doručak“ i niz drugih aktivnosti koje imaju za cilj edukaciju i podizanje svesti o značaju pčela.

U programu su učestvovali najmlađi učenici iz OŠ „Milorad Musa Burzan“ iz Podgorice i OŠ „Njegoš“ iz Spuža.

Deca su imala priliku da kroz interaktivnu prezentaciju nauče kako pčele prave med, zašto su važne za prirodu i koliko je med važan u njihovoj ishrani.

Njihov doživljaj uloge pčela, upotpunjen sa novim saznanjima, odslikali su na drvenim pločicama koje će krasiti prostorije Kuće meda.

Događaju su prisustvovali i predstavnici diplomatskog kora u Crnoj Gori, predstavici Ministarstva poljoprivrede Slovenije, međunarodnih organizacija, među kojima je bio i direktor UNICEF-a za Crnu Goru Osama Kogali, kao i predsednica Opštine Danilovgrad Zorica Kovačević.

Potpredsednik Vlade i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja mr Milutin Simović zahvalio se Ambasadi Slovenije na saradnji u organizaciji ovog važnog i lepog događaja, podsećajući da je, ne tako davno, upravo iz Slovenije potekla je inicijativa prema UN da se 20. maj proglasi Svetskim danom pčela.

„Prošle godine u Sloveniji smo ga obeležili po prvi put i obavezali se zajedničkom deklaracijom da ćemo unaprediti saradnju na međunarodnom nivou u pogledu mera za zaštitu pčela, edukaciji javnosti o značaju pčela, obrazovanju i razmeni dobrih praksi u pčelarstvu“, kazao je Simović.

Potpredsednik Vlade Crne Gore je izrazio uverenje da će ovaj događaj doprineti daljoj afirmaciji pčelarstva, ukazivanju na značaj pčela, ne samo kao oprašivača, već i kao jednog od najbitnijih indikatora stanja životne sredine, ali da će podstaći i interesovanje još većeg broja mladih da se počnu baviti pčelarstvom.

Milisav Pajević

Srbija će primeniti preporuke EU o zabrani korišćenja plastike za jednokratnu upotrebu

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Delegacija Srbije koju predvodi ministar zaštite životne sredine Goran Trivan na Neformalnom sastanku ministara zaštite životne sredine zemalja članica Evropske unije, koji se održava u Bukureštu, učestvovala je na sesiji „Upravljanje vodama-kontrola zagađenja voda plastikom/mikroplastikom, od reka do mora“.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Delegacija Srbije je tom prilikom ukazala da je Srbija usvojila Zakon o ambalaži i ambalažnom otpadu i da se se radi na novoj Nacionalnoj strategiji upravljanja otpadom.

Vidnom napretku u ovoj oblasti je doprinela i kampanja koja je rezultirala smanjenjem ukupne potrošnje plastičnih kesa za 80 odsto, odnosno 50 kesa po građaninu, što je u skladu sa EU standardima.

Srbiji je dragocena podrška Evropske unije u dostizanju evropskih standarda, posebno u upravljanju otpadom i otpadnim vodama koje je prioritetno pitanje u oblasti zaštite životne sredine.

U postizanju smanjenja zagađenja reka, važne su zajedničke misije i aktivnosti sa susednim zemljama, kao i na nivou EU.

Milisav Pajević