Home Blog Page 89

Opštinske zgrade u Čikagu napajaju se 100 odsto obnovljivom energijom

Foto-ilustracija: Freepik (TravelScape)

Čikago je od 1. januara 2025. godine na svih svojih više od 400 opštinskih zgrada primenio potpuno snabdevanje iz obnovljivih izvora energije. Ovaj broj uključuje i dva međunarodna aerodroma, kao i gotovo 100 vatrogasnih stanica.

Kako prenose svetski mediji, najveći deo ove energije obezbeđen je iz njihove najveće solarne elektrane u Ilinoisu, koja ima kapacitet od 593 megavata i proizvodi količinu električne energije dovoljnu da zadovolji potrebe za preko 100.000 domaćinstava. Iz ove elektrane Čikago svoje opštinske zgrade napaja sa 70 odsto, dok preostalu energiju dobija kroz kredite za obnovljive izvore energije.

Ipak, treba istaći da je grad i dalje povezan sa regionalnom mrežom, koja se velikim delom oslanja na nuklearnu energiju. U 2022. godini, Čikago je sklopio sporazum kojim ne samo da kupuje obnovljivu energiju, već koristi svoju kupovnu moć da finansira nove projekte obnovljivih izvora. Ovo pomaže smanjenju emisije ugljen-dioksida i doprinosi razvoju novih izvora energije.

Pročitajte još:

Procenjuje se da će prelaskom na 100 odsto obnovljivu energiju ovaj grad smanjiti emisije ugljen-dioksida za skoro 300.000 metričnih tona godišnje. Slikovitim prikazom, ovo smanjenje jednako je uklanjanju više od 60.000 automobila sa ulica svake godine.

Ovakvom odlukom, Čikago se postavlja među vodeće američke gradove kada je reč o borbi protiv klimatskih promena.

Ova tranzicija započeta je pre oko 10 godina, a Čikago danas ima još ambiciozniji cilj – do 2035. godine svi objekti u gradu treba da se snabdevaju obnovljivom energijom.

Energetski portal

U susret jubilarnom 40. Međunarodnom znanstveno-stručnom skupu stručnjaka za plin

Foto: Centar za plin Hrvatske

Centar za plin Hrvatske d. o. o. i Hrvatska stručna udruga za plin (HSUP), članica Međunarodne plinske unije (IGU), s ponosom najavljuju jubilarni 40. Međunarodni znanstveno-stručni susret stručnjaka za plin koji će se tradicionalno održati u Opatiji od 7. do 9. maja 2025. godine.

Prvo izdanje Međunarodnoga znanstveno-stručnog susreta stručnjaka za plin održano je davne 1985. godine u Novom Vinodolskom, dok su svi ostali susreti održani u Opatiji. Skup tradicionalno traje tri dana, a održava se svake godine u isto vreme, na istome mestu u Opatiji.

Naučno-stručna konferencija i izložba na temu prirodnog gasa i energetike temelje se na naučnim saznanjima, stručnim znanjima i iskustvima, odnosno na razmeni znanja tokom brojnih predavanja, okruglih stolova, panel-diskusija, kao i upoznavanja sa naprednom gasnom opremom poznatih proizvođača iz raznih krajeva Evrope i sveta.

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Članstvom HSUP-a u Međunarodnoj gasnoj uniji (IGU) i učešćem brojnih predstavnika Udruženja, kao i domaćih gasnih stručnjaka u Radnim odborima IGU-a i na Svetskoj gasnoj konferenciji u organizaciji IGU-a, ostvareni su brojni kontakti i stručno povezivanje sa cenjenim inostranim stručnjacima. Stručne poruke Svetskih gasnih konferencija, koje su proizašle iz rada Radnih odbora, služile su kao temelj rada susreta gasnih stručnjaka u Opatiji. Zahvaljujući potpori poslovnih krugova i IGU-a, skup je osigurao pozivna, naučna i stručna izlaganja priznatih stranih i domaćih naučnika, menadžera i stručnjaka uz simultano prevođenje, što je omogućilo stalno sticanje znanja o najnovijim naučnim, tehnološkim i tehničkim dostignućima, kao i trendovima u gasnoj privredi Evrope i sveta. Zbornik radova opatijskih kongresa i zaključci skupa bili su osnova za dalje stručne rasprave, kao i za buduće planiranje i razvoj gasne i energetske privrede Republike Hrvatske i regiona.

Osim stručnjaka iz gasnih i energetskih kompanija, raznih projektnih i obrazovnih institucija, agencija i udruženja, na skupu su redovno učestvovali i novinari iz raznih medija usmerenih prema privredi, ekologiji i energetici.

Rezervišite svoj štand, predstavite Vaša najnovija dostignuća i tehnologije i pokažite koliko Vaša kompanija može doprineti gasnoj i energetskoj industriiji! Ovo je najbolja platforma za interakciju i direktnu komunikaciju s ciljanim tržištem iz Hrvatske i inostranstva.

Postanite sponzor ovog međunarodnog gasnog događaja! Sponzorisanje ovog događaja pruža Vam jedinstvenu priliku za stvaranje i jačanje poslovnih veza na dinamičnom i rastućem tržištu, kao i za promovisanje novih inovativnih proizvoda i rešenja međunarodnoj gasnoj i energetskoj zajednici.

Ako želite održati prezentaciju stručnog rada na jubilarnom 40. Međunarodnom plinskom susretu, rad možete prijaviti ovde. Predavače čine uticajni stručnjaci sa istaknutih evropskih univerziteta, kao i iz brojnih gasnih i energetskih kompanija.

Objavite oglas u zborniku! Zbornik radova podelićete se svim prijavljenim učesnicima gasne konferencije. Cene i uslovi oglašavanja i narudžbi dostupni su ovde.

Prijavite se kao učesnik ovde. Za rezervaciju smeštaja u Opatiji pogledajte ovde.

Izvor: Centar za plin Hrvatske

Energetski ugroženi građani Kragujevca prvi put dobili subvencije do 90 odsto za sanaciju

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Građani Kragujevca koji imaju status energetski ugroženih kupaca, a koji su konkurisali na prošlogodišnjem javnom pozivu prvi put su dobili subvencije u iznosu do 90 odsto ukupne vrednosti energetske sanacije. Ove subvencije sprovedene su u okviru projekta „Čista energija i energetska efikasnost za građane’’.

Subvencije su odobrene za 15 porodica, a ugovore je uručila Ana Radojević, energetski menadžer grada Kragujevca.

„Kako bismo pomogli energetski ugroženim domaćinstvima da smanje potrošnju energije, finansijske troškove i poboljšaju kvalitet stanovanja u svojim domovima obezbedili smo subvencije u iznosu do 90 odsto”, rekla je Ana Radojević. 

Pročitaj još:

Kako je dodala, građani će subvencije iskoristiti za osnovne mere energetske sanacije kao što su zamena stolarije, ugradnja izolacije, kotlova. Najveće interesovanje građana bilo je za stolariju. Vrednost projekta je pet miliona dinara, od toga je Ministarstvo rudarstva i energetike obezbedilo tri miliona a Grad je izdvojio dva miliona dinara.

Prisećanja radi, energetski ugroženi kupci su oni koji ostvaruju pravo na umanjenje računa za utrošenu električnu energiju po osnovu dečijeg dodatka, socijalne pomoći, mesečnih primanja ili uvećane tuđe nege i pomoći drugih lica.

Energetski portal

Nova pravila EU o emisijama mogla bi dati Kini još veću prednost

Foto-ilustracija: Pixabay

Plan Evropske komisije za povećanje potražnje za evropskim električnim vozilima, kao i odluka da se proizvođačima automobila daju još dve godine za usklađivanje s ciljevima CO₂ za 2025. godinu potkopava najvažniji podsticaj za evropske proizvođače automobila da stignu konkurenciju u trci za elektrifikacijom, navodi  organizacija T&E (Transport & Environment).

Smatraju da će ovakvi ciljevi EU dovesti do 880.000 manje  prodanih električnih automobila od strane evropskih proizvođača između 2025. i 2027. godine u odnosu na trenutni cilj, što će ukloniti pritisak na industriju da predstavi jeftinije modele električnih vozila.

T&E je naveo da zakonodavci moraju ostati čvrsti i odupreti se daljnjem pritisku za promenu standarda CO₂ za automobile za 2030. i 2035. godinu, kada EU bude provodila reviziju zakonodavstva. Automobili, kombiji, kamioni i autobusi odgovorni su za 22 odsto emisija staklene bašte u EU.

Iz ove organizacije navode da će to omogućiti Kini još veće prednosti u proizvodnji električnih automobila.

Pročitajte još:

„Doba naivnosti u vezi sa kineskom državnom podrškom industriji baterija mora se završiti. Ako EU zaista želi da se ova čista tehnologija proizvodi u Evropi, finansijska podrška usmerena na širenje kapaciteta i zahtevi za lokalni sadržaj potrebni su odmah”, rekla je Julija Poliskanova iz T&E.

Predlaganjem zakona EU o ekološkoj transformaciji korporativnih vozila poboljšala bi se konkurentnost evropskih proizvođača automobila, koji 62 odsto svojih vozila prodaju korporativnom sektoru.

Analiza T&E pokazuje da bi ciljevi elektrifikacije kompanija mogli osigurati potražnju za više od dva miliona električnih automobila za proizvođače u EU do 2030. godine – što je polovina prosečne prodaje EV vozila potrebne za ispunjavanje obaveznih ciljeva smanjenja CO₂ emisija do 2030.

Obavezni ciljevi elektrifikacije za velike kompanije jasno bi podržali investicije EU proizvođača automobila u elektrifikaciju, dok bi do 2035. godine omogućili dodatnih skoro sedam miliona povoljnijih EV vozila na tržištu polovnih automobila za privatne kupce, kaže analiza T&E.

Energetski portal

Japanski istraživači razvili plastiku koja se razgrađuje u moru za dan, vraćajući prirodi fosfor i azot

Foto-ilustracija: Freepik (vecstock - AI)

Japanski istraživači su razvili revolucionarni materijal koji ne predstavlja samo alternativu za tradicionalnu plastiku, već je i značajno održiviji od postojećih biorazgradivih materijala. Tim iz RIKEN Centra za nauku o nastajućim materijama (RIKEN Centre for Emergent Matter Science) objašnjava da je ovaj materijal plastika koja se u morskoj vodi potpuno razgrađuje za nekoliko sati, dok se u zemljištu razlaže za oko 10 dana.

Ono što ovu plastiku izdvaja od konvencionalnih, jeste ono što ostaje nakon njenog razlaganja. Tradicionalna plastika, čak i kada se razgradi na mikroplastiku, ostaje u prirodi stotinama godina i predstavlja ozbiljnu prijetnju za životnu sredinu. Mikroplastika može biti izuzetno opasna za živa bića.

S druge strane, istraživanje ove inovativne plastike pokazalo je da se nakon njenog razlaganja u zemljištu oslobađaju fosfor i azot, elementi koji deluju kao prirodno đubrivo za biljke. Objašnjenje netoksičnog uticaja ovog materijala, nalazi se u podatku da je plastika sačinjena od jedinjenja koja se koriste u prehrambenim aditivima.

Pročitajte još:

Naime, konvencionalne plastike sporo se razgrađuju jer se sastoje od velikih polimernih lanaca koji se teško razdvajaju. S druge strane, ova inovativna plastika koristi supramolekule, koji se sastoje od molekula povezanih slabim vezama. Zahvaljujući tome, ove veze se lako prekidaju, što plastici omogućava da se brzo vrati u svoj osnovni oblik, monomer koji ponovo može da se iskoristi.

Tim je prilikom proizvodnje kombinovao dva jednostavna monomera: natrijum-hekzametafosfata, koji se koristi u prehrambenim aditivima i đubrivima, i gvanidinijum-sulfata, koji može lako da se dobije iz prirodnih sirovina. Kada se ova dva monomera pomešaju u vodi na sobnoj temperaturi, formiraju dva sloja – tečni i gelasti. Sušenjem gela, dobija se staklasta, providna plastika. Iako je plastika otporna na vatru i toplotu, kada dođe u kontakt sa slanom vodom, ponovo se razlaže u monomere za svega nekoliko sati.

Ipak, ukoliko je potrebno da njena izdržljivost u morskim uslovima bude dugotrajnija, postoji mogućnost premazivanja ekološki prihvatljivim vodootpornim filmom.

Katarina Vuinac

Veliki projekat gasovoda na Aljasci: Nove odluke Sjedinjenih Država

Foto-ilustracija: Unsplash (Rod Long)

Iz Sjedinjenih Američkih Država nedavno je najavljen veliki projekat čiji je cilj povezivanje gasnih polja na severu Aljaske sa terminalom na jugu, gde će gas biti pretvoren u tečni prirodni gas (LNG) i isporučen azijskim tržištima.

Ideja o gasovodu iz ovog regiona nije nova, ali je ponovo oživela pod nazivom Alaska LNG i treba da obuhvati izgradnju 1.300 kilometara dugog gasovoda, koji će dnevno transportovati 100 miliona kubnih metara gasa do terminala u Nikiskiju.

Alaska LNG projektovan je sa jasnim ciljem – da osigura stabilne isporuke prirodnog gasa Japanu, Južnoj Koreji i drugim azijskim ekonomijama koje beleže rastuću potražnju za energentima. S obzirom na to da transport traje između sedam i devet dana, Aljaska može postati značajan izvoznik LNG-a.

Pročitajte još:

Osim što projekat može značajno smanjiti energetsku zavisnost SAD-a od uvoza, jer će se rezerve na Aljasci koristiti, istovremeno može doći do jačanja trgovinskih odnosa sa azijskim partnerima. Ovo menja i poziciju Sjedinjenih Država u konkurenciji sa drugim LNG izvoznicima, poput Rusije.

Kako navode svetski mediji, troškovi izgradnje gasovoda i terminala su ogromni, a dodatni izazov predstavlja i rivalstvo sa ruskim projektima na Arktiku, koji mogu uticati na konkurentnost Alaska LNG-a.

Iako se predviđa da prvi transporti LNG-a iz Aljaske neće početi pre 2030. godine, ovaj projekat bi mogao trajno izmeniti energetski pejzaž severnog Pacifika. Ukoliko bude uspešan, Alaska LNG će ne samo otvoriti nova radna mesta i ekonomske prilike za SAD, već i redefinisati energetsku saradnju između Severne Amerike i Azije.

Energetski portal

WMO prognozira slabiju La Ninju – šta to znači za globalno vreme

Foto-ilustracija: Pixabay (Schäferle)

Meteorološki fenomen zahlađenja, La Ninja, koji se pojavio krajem prošle godine, slab je i verovatno će kratko trajati, saopštila je Svetska meteorološka organizacija (WMO). Karakterišu ga niže temperature površine okeana u centralnom i istočnom ekvatorijalnom Pacifiku, a obično se javlja na svakih tri do pet godina.

WMO navodi da trenutna La Ninja ima  60 odsto verovatnoću da se završi između marta i maja 2025, dok ta verovatnoća raste na 70 odsto za period april–jun.

Ova prognoza dolazi nakon što je februar 2025. potvrđen kao treći najtopliji februar u istoriji.

Najnoviji klimatski podaci takođe pokazuju da je januar 2025. bio najtopliji ikada zabeležen, uprkos prisustvu slabe La Ninje. To naglašava širi kontekst klimatskih promena izazvanih ljudskim delovanjem, koje se ogledaju u rastućim temperaturama i sve češćim ekstremnim vremenskim događajima.

Pročitajte još:

„Sezonske prognoze za El Ninjo i La Ninja, kao i njihovi uticaji na vremenske i klimatske obrasce širom sveta, važan su alat za informisanje o ranom upozorenju i delovanju. Ove prognoze dovode do milionskih ušteda u ključnim sektorima kao što su poljoprivreda, energetika i transport, a tokom godina su spasile hiljade života omogućavajući pripremljenost za rizike od katastrofa”, rekla je Selest Saulo, generalna sekretarka WMO.

Izveštaji WMO pokazali su da se očekuju iznadprosečne temperature površine mora u svim većim okeanima—osim u blizini ekvatorijalnog istočnog Pacifika, te predviđa iznadprosečne temperature na gotovo svim kopnenim područjima širom sveta.

Za razliku od La Ninje, pojava El Ninja donosi toplije temperature mora. Poslednji je bio jedan od najjačih ikada zabeleženih, doprinoseći ekstremnim temperaturnim anomalijama u 2023. godini i čineći 2024. godinu najtoplijom godinom u istoriji.

Energetski portal

ULEZ u Londonu – Čistiji vazduh i sigurniji putevi za školarce

Foto-ilustracija: Unsplash (Kelly Sikkema)

Kao u većini velikih gradova, i u Londonu je drumski saobraćaj dominantan izvor zagađenja vazduha. Statistike pokazuju da jedno od 11 dece u Londonu ima astmu, a loš kvalitet vazduha dodatno pogoršava ovo stanje.

Upravo zbog toga su 2019. godine uvedene takozvane Zone ultra-niskih emisija (Ultra low emissions zone – ULEZ), što znači da je u ovim delovima grada intenzitet saobraćaja smanjen, dok vozači benzinaca i dizelaša moraju da plate oko 16 dolara dnevno.

Da bi otkrili na koji način se uvođenje ovih zona odrazilo na zdravlje dece, naučnici sa Univerziteta Kembridž i Univerziteta Kraljice Marije u Londonu sproveli su istraživanje o zdravlju dece u Londonu i Lutonu. Rezultati studije, koja je objavljena u časopisu BMJ Open, pokazuju da su mnoge porodice prešle sa vožnje automobilom na aktivne načine putovanja – čak 42 odsto dece, koja su ranije putovala automobilom, sada koristi bicikl ili ide peške.

Roditelji i nastavnici prijavili su poboljšanja u kvalitetu vazduha i manju učestalost simptoma astme kod učenika, dok su bezbednije ulice podstakle više igre na otvorenom.

Takođe, smanjenje upotrebe automobila otvara veće mogućnosti za aktivne vidove prevoza poput pešačenja i vožnje bicikla, čime se smanjuje rizik od gojaznosti i drugih hroničnih bolesti.

Prema podacima organa lokalne vlasti Transport za London (Transport for London), ULEZ je doveo do značajnog smanjenja zagađenja azot-dioksidom (NO2) – za 53 odsto u centralnom Londonu, 24 odszo u unutrašnjem Londonu i 21 odsto u spoljnim opštinama.

Pročitajte još:

Promena navika i izazovi prilagođavanja

Međutim, prilagođavanje novim pravilima nije bilo lako za sve. Porodice iz spoljnijih delova Londona, gde je javni prevoz manje razvijen i skuplji, suočavaju se sa teškoćama nakon uvođenja Zona ultra niskih emisija.

Nekim porodicama pomogla je finansijska podrška za zamenu vozila, ali mnogi i dalje troškove smatraju previsokim. Pojedine porodice sada koriste alternativne metode, poput parkiranja van ULEZ zone i nastavka putovanja pešice, dok su druge i dalje prinuđene da koriste automobil kao najpouzdaniju opciju.

Iako nema sumnje da je ULEZ igrao ključnu ulogu u podsticanju zdravijih i ekološki prihvatljivijih načina putovanja, autori studije naglašavaju potrebu za dodatnim ulaganjima u pristupačne i efikasne opcije prevoza koje će omogućiti svim porodicama da iskoriste prednosti ove inicijative.

Energetski portal

Ograničavanje cene brašna koštalo mlinare 150 miliona dinara

Foto-ilustracija: Pixabay

Državno ograničenje cene brašna, koje traje već godinu i po dana i koje je nedavno produženo za još šest meseci, nanelo je trošak mlinarima u Srbiji u ovom periodu od oko 150 miliona dinara.

Dok je cena brašna na istom nivou već godinu i po, mlinarima su porasli troškovi proizvodnje: od cene pšenice preko cene energenata do minimalne cene rada.

Poslovno udruženje mlinarske industrije Srbije Žitounija već duže vreme upozorava na loš ekonomski položaj mlinara zbog ograničenja kilske cene brašna, a njen predsednik Zdravko Šajatović, rekao je za Danas da do pre nekoliko dana niko iz države nije odgovarao na njihove apele.

„U više navrata pisali smo Vladi Srbije i nadležnim ministarstvima ukazujući na velike gubitke mlinara, ali oni na to nisu odgovarali. U četvratak, 6. marta, prvi put su nas zvali iz Ministarstva privrede i dogovorili smo se da sada u ponedeljak, 10. marta, idemo kod njih na razgovor”, najavio je Šajatović za Danas.

Istakao je da se nada rešenju s obzirom na to da su gubici mlinova koji proizvode mala kilska pakovanja brašna u poslednjih godinu i po iznosila 150 miliona dinara i dodao da je reč o 16 mlinova.

Šajatović je ukazao da država u poslednjih godinu i po dana nijednom nije menjala proizvođačku cenu, a u međuvremenu je, kako je istakao, inflacija iznosila najmanje 10 odsto, dok je pšenica od jula prošle godine posle žetve do danas poskupela više od 20 odsto.

Pročitajte još:

„Osim toga, već smo dobili nove ugovore za struju, od 1. aprila struja će poskupeti za 32 odsto, a podsetimo i da je u međuvremenu dva puta korigovana cena rada. Znači svi troškovi su otišli gore, a proizvođačka cena se nije menjala”, rekao je Šajatović.

Prema njegovim rečima, Žitounija je ranije tražila da se proizvođačke cene povećaju ili da se mlinarima isplati kompenzacija, ili da se uredba ukine.

„Uredba je inače doneta suprotno Zakonu o trgovini. Zakonom o trgovini, tačnije prema članu 39 na osnovu kojeg je Vlada Srbije donela uredbu, piše da u slučaju poremećaja cena i problema snabdevenosti tržišta, što nikada nije bio slučaj, ta uredba se može doneti sa važenjem do šest meseci. Međutim, ona traje godinu i po dana i još je produžena do avgusta”, ukazao je Šajatović.

Takođe, Žitounija je ukazala i da je uredba o ograničenju cene brašna više socijalno-demagoški doneta, jer, kako je naveo Šajatović, mesečna porodična ušteda na brašnu iznosi samo 23 dinara.

„Ovo pokazuje da je efekat minimalan, a proizvođači koji proizvode kilsko pakovanje brašna imali su značajne gubitke”, rekao je Šajatović.

On je naglasio i da država ne može da vodi socijalnu politiku na teret proizvođača i privrede, nego na teret budžeta.

Ceo tekst pročitajte ovde.

Izvor: Danas.rs

Ozonska rupa na Antarktiku se zaceljuje: Nauka potvrdila uspeh globalnih ekoloških napora

Foto-ilustracija: Pixabay

Istraživački tim sa Masačusetskog instituta tehnologije (MIT) doneo je ohrabrujuće vesti – ozonska rupa iznad Antarktika se oporavlja.

Nova studija, objavljena u prestižnom časopisu Nature, sa visokim nivoom statističke preciznosti (95 odsto) potvrđuje da je zaceljivanje ozonskog omotača direktna posledica globalnih napora da se smanje supstance koje ga oštećuju.

Ozon je prirodni gas koji igra ključnu ulogu u zaštiti zemlje od štetnog UV zračenja – poput nevidljive kreme za sunčanje. Pre četrdeset godina, naučnici su otkrili ozbiljno oštećenje ovog sloja iznad Antarktika, koje se otvaralo svakog proleća na južnoj hemisferi.

Godine 1986, Suzan Solomon, jedna od vodećih naučnica u ovom polju, predvodila je ekspedicije na Antarktik. Tada su ona i njen tim prikupili neoborive dokaze koji su pokazali da su hlorofluorougljenici (CFC) glavni krivci za uništavanje ozona. Ove hemikalije, nekada široko korišćene u rashladnim uređajima, u stratosferi pokreću reakcije koje razaraju ozonski omotač pod određenim sezonskim uslovima.

Već naredne godine, zahvaljujući ovim saznanjima, usvojen je Montrealski protokol – međunarodni sporazum koji je postepeno ukinuo proizvodnju CFC i drugih štetnih supstanci. Cilj je bio ambiciozan: potpuno zaceljivanje ozonske rupe.

Pročitajte još:

Prvi znaci poboljšanja uočeni su 2016. godine, a svake godine rupa se postepeno smanjivala, naročito u septembru. Ipak, tadašnji rezultati su bili pretežno kvalitativni, a naučnici nisu mogli sa sigurnošću da potvrde da li je oporavak direktna posledica ljudskih napora ili prirodnih klimatskih varijacija poput El Ninja, La Ninje i polarnog vrtloga.

„Postoji mnogo kvalitativnih dokaza koji pokazuju da se ozonska rupa poboljšava. Ovo je zaista prva studija koja je kvantifikovala poverenje u njen oporavak. Zaključak je, sa 95 odsto sigurnosti, da se ozonski omotač obnavlja. To je izvanredno i pokazuje da možemo rešavati ekološke probleme ako delujemo zajedno”, ističe Solomon.

Ako se ovaj trend nastavi, ona predviđa da bi već 2035. godine mogli doživeti godinu u kojoj ozonski omotač iznad Antarktika ostaje potpuno netaknut, dok bi u bliskoj budućnosti ozonska rupa mogla nestati zauvek.

Milena Maglovski

Prva solarna elektrana na krovu servisa Volvo kamiona u Srbiji

Od svog osnivanja pre gotovo 96 godina, poslovanje kompanije Volvo Trucks temelji se na striktnom poštovanju visokih standarda kvaliteta, bezbednosti i inovacija. Poslednjih decenija, kompanija je proširila svoju misiju i posebnu pažnju posvećuje zaštiti životne sredine, čime se izdvojila kao lider u industriji kada je reč o održivom poslovanju i inovacijama. Kao deo globalne strategije za smanjenje ekološkog otiska, Volvo Trucks Srbija učinila je značajan iskorak u tom pravcu postavljanjem prve solarne elektrane na krovu svog servisno-poslovnog centra u Novim Banovcima.

Foto: Volvo

Ovaj projekat, koji je realizovan u saradnji sa stručnjacima iz oblasti obnovljivih izvora energije, predstavlja ključni korak ka ostvarivanju ambicioznih ciljeva u oblasti održivosti i energetske efikasnosti. Solarna elektrana na krovu servisnog centra u Novim Banovcima nije samo primer inovativnog pristupa u industriji kamionskih servisa, već i konkretan dokaz da Volvo Trucks u Srbiji kontinuirano teži smanjenju negativnog uticaja na okolinu.

Prema procenama stručnjaka, veliki deo potrebe za električnom energijom ovog servisnog centra biće pokriven proizvodnjom iz solarnih panela, očekivana godišnja proizvodnja je oko 170 MWh, što će značajno smanjiti potrebe za snabdevanjem iz tradicionalnih izvora energije. U današnjem okruženju, kada se cena električne energije stalno povećava, a pouzdanost snabdevanja postaje sve neizvesnija, instalacija solarne elektrane donosi višestruke koristi.

U FOKUSU:

Osim što će se smanjiti troškovi za električnu energiju, smanjenje emisije ugljen-dioksida na godišnjem nivou za oko 70 tona predstavlja značajan korak u pravcu postizanja klimatskih ciljeva. Ova količina ugljen-dioksida ekvivalentna je sadnji više od 3.200 stabala, što dodatno naglašava posvećenost kompanije u smanjenju svog ekološkog otiska i doprinosu očuvanju prirodnih resursa. Za kompaniju je ovaj projekat samo deo šire strategije smanjenja ekološkog otiska i prepoznavanja važnosti održivih rešenja u svakodnevnom poslovanju.

Tako su preduzeli niz drugih mera za smanjenje potrošnje energije i povećanje efikasnosti u svojim servisno-prodajnim centrima u Novom Sadu, Čačku i Doljevcu kod Niša. U svim tim centrima, Volvo Trucks s posebnom pažnjom pristupa očuvanju životne sredine, implementirajući zelene tehnologije i optimizovane procese koji minimiziraju negativan uticaj na prirodu.

Priredila: Milica Radičević

Tekst u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala ODGOVORNO POSLOVANJE

Velika akcija pošumljavanja u okolini Novog Pazara: 68.000 novih sadnica do kraja godine

Foto-ilustracija: Unsplash (evaldas-grizas)

Na području Novog Pazara ove godine biće zasađeno 68.000 novih sadnica, od čega će 55.000 biti namenjeno pošumljavanju goleti i podizanju novih šuma na površini od oko 22 hektara, dok će preostalih 13.000 stabala biti zasađeno metodom konverzije šumskih površina na više od pet hektara.

U okviru akcije pošumljavanja, koja je pokrenuta uz podršku resornih ministarstava, na samo jednom hektaru biće posađeno 2.500 stabala smrče, dok će ukupna površina pod šumom do kraja godine dostići 65 hektara, što je skoro 50 odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Pročitajte još:

Planom je predviđeno i uređenje šumskih područja u svrhu razvoja ekološkog turizma, uključujući izgradnju izletničkih šuma i staza zdravlja. Cilj akcije je povećanje zelenih površina, poboljšanje kvaliteta vazduha i smanjenje erozije tla, uz isticanje značaja šuma kao ključnog resursa za očuvanje ekosistema.

Akcija pošumljavanja deo je šire strategije zaštite životne sredine i održivog razvoja, a ovo će biti rekordni broj sadnica koji će biti posađen na teritoriji Novog Pazara.

Energetski portal

Otvoren novi ciklus programa Eko-Sistem – poziv za organizacije civilnog društva

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Mladi istraživači Srbije objavili su poziv organizacijama civilnog društva (OCD) koje se bave zaštitom životne sredine da se prijave za učešće u programu podrške civilnom društvu EKO-SISTEM.

Poziv je namenjen udruženjima građana i formalnim mrežama udruženja koja deluju u oblasti zaštite prirode, očuvanja biodiverziteta i klimatskih promena.

Rok za podnošenje projektnih prijava je 24. mart 2025. godine do 17.00 časova. Sve informacije i uslove poziva možete pogledati na web stranici na sledećem linku.

Pročitajte još:

Za sve zainteresovane organizacije, biće organizovana online informativna sesija u utorak, 11. marta 2025. godine, od 11.00 do 12.30 časova. Rok za prijavu na ovu sesiju je istog dana do 10.00 časova.

Program EKO-SISTEM nastao je s ciljem podrške reformama u oblasti zaštite životne sredine u Srbiji, uz aktivnije uključivanje OCD i drugih aktera u sprovođenje pravnih tekovina Evropske unije.

Od 2020. do 2024. godine, Mladi istraživači Srbije su, uz podršku Švedske, realizovali programske aktivnosti sa fokusom na jačanje mreža organizacija koje se bave zaštitom životne sredine.

Energetski portal

Finska razvija najnapredniji sistem odlaganja radioaktivnog otpada

Foto-ilustracija: AI

Finska je nedavno završila probni rad u svom postrojenju za inkapsulaciju nuklearnog otpada, čime se stremi ka otkrivanju sigurnijeg i dugotrajnijeg odlaganja visoko radioaktivnog materijala, dok se sama radioktivnost ne spusti na bezbedan nivo tokom niza decenija. Reč je o jednom od najsavremenijih rešenja u upravljanju nuklearnim otpadom, a njegova uspešna realizacija mogla bi da posluži kao model za druge zemlje koje se suočavaju s istim izazovom.

Šta je inkapsulacija i zašto je važna?

Inkapsulacija je tehnološki proces kojim se visoko radioaktivni otpad, poput istrošenih gorivnih šipki iz nuklearnih reaktora, hermetički zatvara u specijalno dizajnirane kontejnere otporne na koroziju i mehanička oštećenja. Potom se kontejneri transportuju i odlažu u duboka geološka skladišta, smeštena u stabilnim stenovitim formacijama na velikim dubinama. Cilj postupka je da se radioaktivni materijal izoluje tokom hiljada godina – sve dok se nivo zračenja ne smanji na bezbedan prag.

Pročitajte još:

Finsko postrojenje za inkapsulaciju deo je tamošnjeg šireg kompleksa namenjenog konačnom odlaganju nuklearnog otpada. Kada proces konačnog odlaganja počne, iskorišćeno nuklearno gorivo biće transportovano iz privremenih skladišta u ovo postrojenje, kada će kontejneri biti prebačeni u podzemne tunele skladišta, na dubini između 400 i 450 metara, i položeni u specijalne deponione rupe obložene bentonitnom glinom, koja pruža dodatnu zaštitu od potencijalnog curenja radioaktivnih materijala, kako je objašnjeno na World Nuclear News (WNN).

Završetak probne faze

Finska kompanija zadužena za ovaj projekat, nedavno je završila probni rad konačnog odlaganja (Trial Run of Final Disposal – TRFD) u postrojenju za inkapsulaciju. Poslednji od pet kontejnera korišćenih tokom ovog probnog procesa, koji je započet u avgustu prošle godine, uspešno je inkapsuliran, prošao građevinsku inspekciju i transportovan u podzemno skladište na dubini od 430 metara, objašnjeno je dalje na sajtu WNN-a.

U probnoj fazi nisu korišćeni stvarni radioaktivni materijali, već simulirani, neradioaktivni testni elementi. Nakon što se završi neophodna analiza i otklone eventualne tehničke nesavršenosti, kompanija će dobiti dozvolu za zvaničan početak konačnog odlaganja iskorišćenog nuklearnog goriva iz dve finske nuklearne elektrane.

Energetski portal

CircuBot: Inovacija u reciklaži koja može da promeni budućnost upravljanja otpadom

Foto: CircuBot

Sortiranje, prerada i ponovna upotreba otpadnih materijala ključni su koraci na putu ka ostvarivanju ciljeva cirkularne ekonomije. Projekat CircuBot, koji Fond za nauku Republike Srbije finansira u okviru Zelenog programa saradnje nauke i privrede, nudi inovativno rešenje koje ima potencijal da unapredi reciklažne procese putem automatizacije. Kako bi se razvoj cirkularne ekonomije i efikasnije reciklaže postigao, najvažniji korak leži u preciznoj separaciji i sortiranju otpada. Upravo tu CircuBot dolazi sa revolucionarnim pristupom: automatizovanim sortiranjem pomoću robota.

Ovaj projekat je odgovor na zahtevnu regulativu Evropske komisije, koja nalaže da države-članice do 2035. godine smanje količinu komunalnog otpada koji se deponuje na 10 odsto od ukupnog otpada. S obzirom na trenutnu situaciju, sa stopama reciklaže u Evropskoj uniji, koje variraju između 20 i 60 odsto, i Srbijom koja reciklira manje od dva odsto komunalnog otpada, jasno je da je potrebno brzo delovati kako bi se stvorila efikasnija infrastruktura za upravljanje otpadom.

Dok mnoge zemlje Evropske unije već uveliko primenjuju automatizovane sisteme sortiranja, u Srbiji se još uvek oslanjamo na ručni rad u reciklažnim centrima, što ne samo da usporava proces već i stvara nebezbedne radne uslove. CircuBot cilja upravo na ovo: automatizacijom separacije otpada pomoću robota povećava efikasnost reciklaže i stvara sigurnije radno okruženje. Ova tehnologija može značajno doprineti smanjenju otpada na deponijama i ubrzanju prelaska na cirkularnu ekonomiju.

U FOKUSU:

Razvoj prototipa

CircuBot kombinuje naprednu robotiku, veštačku inteligenciju (AI) i mašinsko učenje za razvijanje sistema koji automatski detektuje, sortira i analizira otpad. Kroz saradnju dva vodeća srpska tima iz oblasti robotike i AI, na Fakultetu inženjerskih nauka u Kragujevcu i Elektrotehničkom fakultetu u Beogradu, razvijen je prototip sistema koji koristi robotske ruke, industrijske kamere i naprednu računarsku analizu za identifikaciju i separaciju različitih vrsta otpada – uključujući PET ambalažu, limenke i elektronski otpad.

U prvoj fazi projekta, tim je fokusiran na razvoj prototipa u laboratorijskim uslovima, koristeći uzorke e-otpada koji su preuzeti iz vodećih srpskih firmi za e-reciklažu. Koncept prototipa zasniva se na robotskoj ruci i industrijskoj kameri koja detektuje otpad koji se kreće na konvejeru. Sistem na osnovu slika otpada automatski obavlja lokalizaciju i klasifikaciju različitih vrsta otpada, nakon čega robotska ruka vrši fizičko sortiranje. Ovaj pristup ne samo da ubrzava proces reciklaže već i smanjuje potrebu za ljudskim radom u rizičnim uslovima.

Osim što povećava efikasnost, CircuBot ima i druge pozitivne uticaje. Automatizacija reciklaže može znatno poboljšati bezbednost i zdravlje radnika, stvarajući prijatniji radni ambijent u poređenju sa trenutnim uslovima, koji podrazumevaju ručno sortiranje u stajaćem položaju i često nezdravim sredinama. Takođe, razvoj ove tehnologije doprinosi i stvaranju tima stručnjaka iz oblasti robotike, AI i računarskog vida, koji će raditi na rešavanju tehnoloških izazova i unapređenju industrije.

Projekat CircuBot će biti ključna karika koja će ubrzati transformaciju Srbije ka održivom sistemu upravljanja otpadom, usklađenom sa evropskim standardima i ciljevima cirkularne ekonomije. Ovaj pionirski projekat ne samo da pokazuje potencijal inovacija već i nudi konkretna rešenja za dugoročne ekološke izazove, stvarajući novu osnovu za odgovorno upravljanje otpadom u budućnosti.

Na Međunarodnom sajmu tehnike u Beogradu 2024. godine, prvi put su predstavljeni rezultati projekta, dok su posetioci mogli da se upoznaju sa ključnim elementima prototipa, uključujući mehanizam za automatizovano sortiranje otpada i interfejs za upravljanje putem veštačke inteligencije. Oni su imali priliku da uživo vide demonstraciju prototipa i razgovaraju sa članovima tima o tehničkim izazovima i budućim koracima projekta.

Autori ovog projekta su dr Arso Vukićević, docent Fakulteta inženjerskih nauka Univerziteta u Kragujevcu, dr Kosta Jovanović, vanredni profesor Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, dr Dragana Nišić, vanredni profesor Rudarsko-geološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu.

Projektni tim CircuBot

Tekst je objavljen u Magazinu Energetskog portala ODGOVORNO POSLOVANJE

Severna Makedonija: Izdavanje garancija porekla za energiju iz OIE počinje u aprilu

Foto-ilustracija: Freepik (fabrikasimf)

Nacionalni operater tržišta električne energije (MEMO) u Severnoj Makedoniji najavio je uvođenje pravila za davanje garancija porekla električne energije od aprila ove godine.

Garancija porekla je elektronski dokument koji potrošačima pruža jasan dokaz da su određeni udeo ili količina električne energije koju koriste proizvedeni iz obnovljivih izvora, rekla je Sanja Božinovska, ministarka energetike, rudarstva i mineralnih sirovina Severne Makedonije, na javnoj rasporavi održanoj povodom uvođenja pomenutih pravila.

Ona je dodala da su garancije porekla uspostavljene kao jedan od glavnih mehanizama za praćenje i proveru porekla električne energije u Evropskoj uniji, promovišući ekološku odgovornost i održivi razvoj uz povećanje transparentnosti i poverenja između potrošača i proizvođača energije.

MEMO je odgovoran za uspostavljanje i upravljanje registrom garancija porekla, uključujući izdavanje i evidentiranje transfera, njihovo priznavanje, opoziv i poništavanje.

Foto-ilustracija: Unsplash (Andrey Metelev)

Generalni direktor Nacionalnog operatera tržišta električne energije, Zoran Đorđijevski, istakao je da MEMO aktivno radi na implementaciji sistema Garancija porekla u saradnji sa Grekelom, vodećom evropskom kompanijom u ovoj oblasti.

„Naš stručni tim, zajedno sa Grekel stručnjacima, posvećen je potpunoj implementaciji procesa za izdavanje i prenos Garancija porekla. Očekujemo da budu finalizovani, a do aprila ćemo i zvanično početi da ih izdajemo”, rekao je Đorđijevski.

On je istakao da je ovo je samo prvi korak ka punopravnom članstvu Nacionalnog operatera u evropskoj Asocijaciji tela za izdavanje garancija porekla (AIB). To je posebno važno za kompanije Severne Makedonije koje izvoze na evropsko tržište, a koje će sada imati lakši pristup potrošačima kojima su potrebni sertifikovani obnovljivi izvori energije.

Pročitajte još:

Pravila usklađena sa principima Evropskog sistema energetskih sertifikata

Tokom javne rasprave, Mitko Ognenoski, šef Odeljenja za obnovljive izvore energije i organizovano tržište električne energije u MEMO, predstavio je „Pravila za administriranje garancija porekla električne energije”, koja je MEMO usvojio Zakonom o energetici, Uredbom o garancijama porekla i standardima evrpske AIB.

„Ova pravila su takođe usklađena sa principima Evropskog sistema energetskih sertifikata (EECS), što dodatno obezbeđuje njihovo prihvatanje na evropskom tržištu. Pravila regulišu proces registracije korisnika u Registar garancija porekla, tehnička pravila za izdavanje, prenos i poništenje, objavljivanje javno dostupnih podataka, kao i prava i obaveze korisnika registra”, rekao je Ognegoski.

On dodaje da se garancije porekla izdaju samo za elektrane na obnovljive izvore energije koje su upisane u Registar proizvodnje električne energije koji vodi Ministarstvo i koje proizvode električnu energiju na teritoriji Severne Makedonije.

Uspostavljanjem sistema garancija porekla, Severna Makedonija pravi značajan korak napred ka većoj održivosti, konkurentnosti i poverenju u energetski sektor, obezbeđujući dodatnu vrednost za proizvođače i potrošače električne energije, saopštio je MEMO.

Milena Maglovski