Home Blog Page 889

Zabrinjavajuće stanje u srpskim klanicama!

Foto-ilustracija: Pixabay
mesar-klanica-meso
Foto-ilustracija: Pixabay

U izveštaju o napretku Srbije u procesu evropskih integracija za 2018. godinu, Evropska komisija konstatuje da Srbija “nije ostvarila nikakav napredak” u oblasti dobrobiti životinja, saopštava ORCA. Uprava za veterinu Ministarstva poljoprivrede, koja je nadležna za dobrobit životinja, “ima i dalje nedovoljan broj zaposlenih, njeni administrativni kapaciteti su dodatno pogoršani i prete da dostignu kritične nivoe”. Pored toga konstatuje se da je neophodno primenjivati zakon, a naročito kada je u pitanju dobrobit životinja pri klanju.

Zakon o dobrobiti životinja propisuje da se životinje pre klanja moraju omamiti na način kojim se prouzrokuje trenutni gubitak svesti životinje, kao i da se obrada zaklanih životinja ne može nastaviti ako iskrvarenje životinje nije u potpunosti završeno.

klanica
Foto-ilustracija: Pixabay

Stanje u klanicama zabrinjavajuće

  • Preko 70 odsto životinja se kolje odmah po prispeću u klanicu;
  • Omamljivanje goveda se u preko 50 odsto slučajeva sprovodi upotrebom čekića;
  • Omamljivanje strujom kod svinja sprovodi se nestručno i usled brzine dolazi do toga da mnoge životinje odu na klanje bez omamljivanja;
  • Radnici su gotovo uvek veoma nasilni prema životinjama tokom istovara i utovara u kamion, uz korišenje metalnih šipki i štapova za udaranje, lomljenje repova kod bikova, vuča svinja za uši i slično;
  • Veterinarski inspektori u preko 60 odsto slučajeva nisu prisutni na liniji klanja.

Neke od preporuka ORCA-e

  • Obezbediti lice koje je odgovorno za dobrobit životinja na klanici;
  • Vršiti rotaciju radnika na liniji klanja kako bi se izbeglo rutinsko obavljanje posla koje dovodi do patnje životinja (naročito kada je u pitanju omamljivanje);
  • Podizanje fizičkih barijera između životinje koje čekaju da budu zaklane i onih koje su već zaklane.

ORCA na sastanku u Evropskoj komisiji

Sredinom juna u Briselu je održan peti sastanak Platforme za dobrobit životinja pri Evropskoj komisiji na kojem su razmatrani načini efikasnije primene propisa u oblasti dobrobiti životinja u Evropskoj uniji. ORCA je članica Platforme od 2017. godine i jedini je predstavnik sa prostora zapadnog Balkana.

Izvor: ORCA

Begeč u oktobru dobija centralni prečistač za vodu

Foto: Grad Novi Sad

Krajem oktobra biće izgrađen centralni prečistač za vodu, a posle toga stanovnici novosadskog naselja Begeč moći će da se priključe na kanalizacionu mrežu i neće više morati da koriste septičke jame, najavio je danas gradonačelnik Novog Sada Miloš Vučević u Begeču, na lokaciji gde je počela izgradnja prečistača.

Foto: Grad Novi Sad

„Ono što Begečani čekaju decenijama, a to je rešavanje pitanja kanalizacione mreže, zbog čega su s pravom bili ogorčeni, dobiće krajem oktobra.

Grad Novi Sad je iz budžeta izdvojio 217 miliona dinara za ovu investiciju, od čega sam prečistač košta 200 miliona dinara.

Na prečistač će moći da se priključi 4.000 priključaka, što je i više nego što Begeč ima“, rekao je Vučević pred okupljenim Begečanima, koji su došli da ga pozdrave.

On je rekao i da će biti asfaltirano nekoliko ulica, urađena rasveta, obnovljeni mobilijari, biciklističke staze i ostali infrastrukturni radovi.

„U sve te ostale segmente Grad će uložiti 30 miliona dinara, a u prethodnih sedam godina u Begeč smo uložili pola milijarde dinara”, dodao je Vučević.

Najavio je i da je Grad spreman da investira u vodovodnu mrežu, „ako bude imao podršku Begečana“.

„Ako Grad bude imao podršku od Begečana, spreman je da investira 200 miliona dinara u vodovodnu mrežu i bunare, ali to neće značiti da će posle te investicije voda poskupeti. Ne znam kome je u interesu da Begeč nema ispravnu vodovodnu mrežu“, rekao je Vučević.

On je najavio i da će na jesen početi da se rade i vodovodna i kanalizaciona mreža u novosadskom naselju Bocke, da će biti projektovana vodovodna mreža za Tatarsko brdo, i da počinje sređivanje delova Novog Sada koji su nastajali neplanski i van urbanističkih planova.

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević

Argumenti na bazi struke osnov za zaštitu crnogorskih voda

Foto: Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja

Savet za vode koji je nedavno, krajem juna, formiran odlukom Vlade Crne Gore imaće zadatak da kao savetodavno i stručno telo doprinese realizaciji politika u oblasti vodoprivrede u cilju očuvanja i održivog upravljanja vodama u Crnoj Gori, kao i rešavanju brojnih lokalnih i globalnih izazova u oblasti voda.

Foto: Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja

Na prvoj sednici u fokusu su bile teme vezane za aktuelne brojne projekte koji se u saradnji sa međunarodnim partnerima sprovode u Crnoj Gori, a koji imaju za cilj zaštitu voda i zaštitu od voda.

Sastanak je otvorio predsednik Savjeta Momčilo Blagojević, generalni direktor Direktorata za vodoprivredu, ukazujući na ulogu i značaj ovog tijela i svih članova na dalji proces upravljanja u oblasti voda.

Takođe, napomenuo je da je veoma bitna transparentnost rada Saveta, koja će biti postignuta kroz punu uključenost civilnog sektora u rad Saveta, preko izabranog predstavnika u tom telu.

Savet će, kako je saopšteno, dati maksimalan doprinos za kvalitetnu realizaciju prioritetnih projekata koji se sprovode, kao što su priprema Planova upravljanja rečnim slivovima (Jadranskim i Dunavskim), koji će biti krovni upravljački dokumenti za vode u Crnoj Gori, zatim glavnih projekata regulacije Grnčara i Lima, Planova upravljanja rizikom od poplava i drugi.

Jedna od tema na sednici Saveta bila je i aktuelna problematika vezana za potencijalni uticaj na reku Cijevnu izgradnje objekata na albanskom delu toka Cemi Selces.

Predsednik Savjeta Momčilo Blagojević je iskazao uverenje da će započeta komunikacija nadležnih organa Crne Gore i Albanije u duhu dijaloga i dobrosusedskih odnosa u najkraćem roku dati rezultat koji treba da bude u korist Cijevne kao prekograničnog resursa.

„Dijalog na bazi argumenata dobijenih kroz naučnu i stručnu analizu postojećeg stanja i scenarija planiranog razvoja je preporuka i međunarodnih partnera, sa kojima smo intenzivno komunicirali u proteklom periodu po pitanju rešenja ovog problema“, kazao je Blagojević.

Podsećajući da je Crna Gora krajem prošle godine formirala novu Komisiju za saradnju sa Albanijom, Blagojević je kazao da je sada formirana i Komisija sa albanske strane, te da Crna Gora očekuje zvanično dostavljanje dokumentacije od strane Republike Albanije kako bi na skorom zajedničkom sastanku Komisija diskutovali i argumentovano rešili sve nedoumice.

Na kraju je zaključeno da će Savet za vode raditi na jačanju kapaciteta sektora voda, unapređenju standarda i omogućavanju boljih principa rada kada je u pitanju zaštita voda.

Definisane su četiri prioritetne oblasti koje će Savet dalje detaljno razmatrati: Očuvanje prekograničnog vodotoka Cijevne, Planovi upravljanja rečnim slivovima, Planovi upravljanja rizikom od poplava, Infrastrukturni radovi na regulaciji vodotoka (Grnčar, Lim, Bojana i dr.).

Milisav Pajević

Raspisan novi konkurs za pošumljavanje

Foto-ilustracija: Unsplash (Geran de Klerk)

Ministarstvo zaštite životne sredine raspisalo je novi konkurs za pošumljavanje kojim vrši raspodelu preostalog iznosa sredstava Zelenog fonda za pošumljavanje u 2019. godini od 22.938.436,00 dinara.

Foto-ilustracija: Unsplash (Geran de Klerk)

Sredstva Zelenog fonda dodeljuju se za nabavku sadnica i izvođenje radova za pošumljavanje zemljišta autohtonim vrstama drveća, i žbunja, na zemljištu u javnoj svojini na teritoriji jedinica lokalne samouprave (gradovi i opštine), kao i gradskih opština.

Sve potrebne informacije u vezi sa konkursom mogu se dobiti elektronskom poštom na adresu konkurs.posumljavanje@ekologija.gov.rs ili na telefone 011/ 31-22-144 i 011/31-22-893.

Podsetimo, na osnovu Konkursa, objavljenog 22. aprila, a u skladu sa Odlukom o utvrđivanju konačne rang liste o dodeli sredstava Zelenog fonda Republike Srbije za pošumljavanje u 2019. godini od 20. juna, raspodeljena su sredstva u iznosu od 18.061.564,00 dinara.

Milisav Pajević

Počela Mediteranska nedelja čišćenja obala

Foto: pixabay

Jedanaest nevladinih organizacija, nacionalnih operatera programa Blue Flag (Plava zastavica) sa Kipra i Malte, iz Portugala, Španije, Francuske, Italije, Slovenije, Grčke, Turske, Izraela i Crne Gore, ponovo su udružile snage kako bi organizovale Mediteransku nedelju čišćenja obala početkom jula 2019. godine.

Foto: pixabay

Oni pozivaju decu, roditelje i druge pojedince, lokalne zajednice i nevladine organizacije da udruže snage i da od 1. do 7. jula daju svoj doprinos u Mediteranskoj nedelji čišćenja obala.

„Zajedno, kao region, možemo napraviti nešto bitno za naše resurse, našu ekonomiju i našu okolinu.

Pokažimo ostatku sveta, posvećenost Plave zastavice čistom moru i obalama.

Pridružite nam se pod sloganom ‘Briga za more koje nas ujedinjuje'”, poručuje koordinator Plave zastavice u Crnoj Gori i izvršni direktor NVO „EKOM” Saša Karajović.

Mnogi su svesni zagađenja mora i toga da plastika završava u našim lancima ishrane i uništava mnoge vrste. S obzirom na to da je Mediteran jedna od najpopularnijih turističkih destinacija, ali i jedna od najnaseljenijih regija, problemi poput otpada u moru su u porastu.

„U poslednjih nekoliko godina, više morskih životinja je ugroženo otpacima koji ne poznaju nacionalne granice.

Plutaju iz jedne zemlje u drugu, često završavaju na obalama i plažama drugih mediteranskih zemalja.

Zbog toga se koordinatori Plave zastavice u mediteranskom regionu ponovo okupljaju, ne samo radi podizanja svesti, već i zbog preduzimanja konkretnih akcija.

Plava zastavica, kao i svi programi Fondacije za ekološku edukaciju (FEE), vodi ka osnaživanju građana, lokalnih vlasti, turista i svih korisnika plaža da preuzmu aktivnu ulogu. Svest sama po sebi nije rešenje za postojeće plutajuće otpatke”, navodi Karajović.

Ovogodišnju inicijativu pohvalila je i Evropska komisija za njen proaktivan pristup, a posebnu poruku je uputio evropski komesar za životnu sredinu, pomorstvo i ribarstvo Karmen Vela.

Izvor: Radio Jadran

Milisav Pajević

Štrand dobio novo dečije igralište

Foto: JKP Gradsko zelenilo

Javno komunalno preduzeće „Gradsko zelenilo“ iz Novog Sada svake sezone nastoji da obogati najlepšu plažu na Dunavu novim sadržajima.

Foto: JKP Gradsko zelenilo

Juče je Štrand dobio novo dečije igralište koje je udaljeno pedesetak metara od Mosta slobode.

Podloga je napravljena od tartana, a stare i dotrajale elemente zamenili su novi.

U ponedeljak je počeo sa radom i novi objekat Ogranka Gradske biblioteke na Štrandu u kojem će posetioci svakodnevno moći da pozajme knjige, ali i da pročitaju dnevnu štampu na srpskom i jezicima nacionalnih manjina.

Do 31. avgusta biće organizovan veliki broj programa za ljubitelje pisane reči.

Grad Novi Sad na svakom koraku nastoji da olakša kretanje i svakodnevno funkcionisanje osobama sa invaliditetom.

Upravo iz tog razloga Grad je izdvojio 14 miliona dinara za rekonstrukciju dva od četiri toaleta na plaži koji će biti prilagođeni upravo osobama sa invaliditetom.

Planirano je da radovi budu završeni do kraja godine.

Milisav Pajević

Komarci zaraženi virusom Zapadnog Nila u osam gradova Srbije

Foto: pixabay

Komarci zaraženi virusom Zapadnog Nila registrovani su do sada u osam gradova u Srbiji, a za sada nema obolelih od groznice Zapadnog Nila.

Foto: pixabay

Komarci zaraženi virusom su registrovani u Beogradu, Šapcu, Subotici, Zrenjaninu, Novom Sadu, Velikom Gradištu, Somboru i Sremskoj Mitrovici.

Zavod za biocide i medicinsku ekologiju u Beogradu radi nadzor i ispitivanje komaraca, a tokom juna rađeno je uzorkovanje na teritoriji 17 beogradskih opština, Nišu, Šapcu, Sremskoj Mitrovici, Zrenjaninu, Novom Sadu, Subotici, Somboru, Požarevcu i Velikom Gradištu.

„Primenom PCR testa utvrđeno je prisustvo genoma virusa groznice Zapadnog Nila u tri uzorka iz Beograda, po dva uzorka iz Šapca, Subotice, Zrenjanina i Novog Sada i u po jednom uzorku iz Velikog Gradišta, Sombora i Sremske Mitrovice”, rečeno je Tanjugu u Zavodu za biocide.

Za zaprašivanje komaraca nadležne su lokalne samouprave, a u Beogradu suzbijanje radi Zavod za biocide.

Oni kažu da se obavili zaprašivanje komaraca na svim lokacijama gde je otkriven virus Zapadnog Nila.

Rezervoar zaraze su ptice, uglavnom gavrani i čavke.

Foto: pixabay

Simptomi bolesti javljaju se tri do 14 dana nakon uboda zaraženog komarca.

 

Kod oko 80 odsto inficiranih osoba ovo oboljenje protiče bez simptoma.

Oko 20 odsto zaraženih osoba ima blagu kliničku sliku u vidu groznice, glavobolje, mučnine, povraćanja.

Kod malog broja obolelih javljaju se teške komplikacije kao što su upala moždanica i upala mozga.

U Institutu „Batut” kažu za Tanjug da nije registrovan nijedan slučaj obolevanja od groznice Zapadnog Nila među ljudima.

Podsećaju da je to sezonsko oboljenje koje se najčešće prenosi ubodom zaraženog komarca i koje je najviše zastupljeno u periodu najveće aktivnosti vektora – komaraca.

Prvi oboleli se registruju uglavnom u drugoj polovini jula meseca, a najveći broj obolelih osoba se prijavljuje tokom avgusta meseca.

Infekcija virusom Zapadnog Nila je zvanično prvi put registrovana kod ljudi na teritoriji naše zemlje krajem jula meseca 2012. godine od kada se i sprovodi intenzivan sezonski nadzor nad groznicom Zapadnog Nila.

Foto: pixabay

Sezonski nadzor u humanoj populaciji počeo je 1. juna i trajaće do prve polovine novembra.

Prema poslednjim podacima Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC), u zemljama Evropske unije u humanoj populaciji do 29. juna nisu prijavljeni slučajevi obolevanja od groznice Zapadnog Nila.

Kako bi se smanjio rizik od prenošenja bolesti iz Batuta podsećaju da su važne mere lične zaštite od uboda komaraca kao što je upotreba repelenata, nošenje odeće dugih rukava i nogavica, izbegavanje boravka na otvorenom kada je najveća aktivnost komaraca, kao i zaštitne mrežice na prozorima.

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević

Dobrovoljno vatrogastvo ima budućnost u Srbiji

Foto: Vlada Republike Srbije

Potpredsednik Vlade Republike Srbije i ministar unutrašnjih poslova Nebojša Stefanović poručio je danas, prilikom zajedničke pokazne vežbe Vatrogasno-spasilačkog bataljona Zrenjanin i dobrovoljnih vatrogasnih društava iz ovog grada, da dobrovoljno vatrogastvo ima budućnost u Srbiji.

Foto: Vlada Republike Srbije

Stefanović je, uz zahvalnost vatrogascima dobrovoljcima i profesionalcima što su se opredelili za ovu plemenitu profesiju, istakao da je u Zrenjaninu od početka godine bilo 25 intervencija, u kojima su zajedno učestvovali i profesionalni vatrogasci i članovi dobrovoljnih društava.

Dobrovoljna vatrogasna društva u ovom gradu imaju tradiciju dugu više od dve stotine godina, koja i danas imaju više od 2.400 članova.

U svakom naseljenom mestu postoji vatrogasni dom i ozbiljan broj vatrogasnih vozila, što grad Zrenjanin čini uzorom, rekao je Stefanović,.

Ministar je podsetio i na to da je novi Zakon o dobrovoljnom vatrogastvu donet upravo u saradnji sa svim dobrovoljnim vatrogasnim društvima u Srbiji i da Sektor za vanredne situacije MUP-a radi intenzivno na tome da bi se oživela ova institucija.

„Sektor za vanredne situacije do kraja godine će imati najveći broj vatrogasaca u poslednjih deset godina. Nastavićemo i sa zanavljanjem vozila za vatrogasce, a ona koja nisu više u eksploataciji u Ministarstvu unutrašnjih poslova doniraćemo upravo dobrovoljnim vatrogasnim društvima, kako bismo ojačali i njihove kapacitete”, naveo je ministar.

Gradonačelnik Zrenjanina Čedomir Janjić je iskazao posebnu zahvalnost ministru Stefanoviću koji je, kako je rekao, prepoznao značaj dobrovoljno-vatrogasnih društava i koji je najzaslužniji za donošenje Zakona o dobrovoljnim vatrogasnim društvima.

„Dobrovoljni vatrogasci i pripadnici profesionalnih vatrogasaca sjajno sarađuju u našem gradu. Mi se trudimo da održavamo i opremu i naše objekte i tako će sigurno biti u narednom periodu”, podsetio je Janjić, dodavši da na teritoriji grada Zrenjanina funkcionišu čak 23 dobrovoljna vatrogasna društva u sastavu Vatrogasnog saveza Grada Zrenjanina.

Stefanović je danas uručio i rešenje o unapređenju u čin generala policije Predragu Mariću, načelniku Sektora za vanredne situacije MUP-a.

Takođe, on je obišao i Policijsku upravu u Zrenjaninu gde je razgovarao sa policijskim službenicima o njihovim rezultatima u suzbijanju kriminala, ali i unapređenju uslova njihovog rada, navodi se u saopštenju Ministarstva unutrašnjih poslova.

Milisav Pajević

Održan seminar iz oblasti gajenja i zaštite šuma

Foto: JP Vojvodinašume

Nedavno je u lovačkoj kući „Karakuša“ održan seminar na temu: Zaštita šuma na području JP „Vojvodinašume“.

Foto: JP Vojvodinašume

Kroz devet veoma interesantnih prezentacija, prisutni su imali priliku da osveže postojeća i steknu neka nova saznanja vezano za biljne bolesti u kulturama topole, monitoring štetnih organizama u šumi, karantinski štetne organizme koji su uočeni u zemljama iz okruženja, novu FSC Politiku pesticida, kao i uticaj napada insekata na fiziološke procese u šumskom drveću.

Pošto se Ugovor takođe odnosi i na pedološka istraživanja i istraživanja sa ciljem unapređivanja rasadničke proizvodnje bele topole, prezentovani su i najnoviji rezultati sa terena koji već u narednoj sezoni mogu imati punu primenu.

Milisav Pajević

Filipini vratili Kanadi tone otpada

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay

U Kanadu je juče stigao teretni brod s tonama kanadskog otpada koji je godinama bio uskladišten na Filipinima.

Povratak otpada u zemlju nastanka je epilog diplomatske krize između Manile i Otave, i naglašava želju azijskih zemalja da više ne budu deponija za ceo svet.

Brod “Ana Mersk” je na terminal Cavasen kod zapadnog Vankuvera dovezao 69 kontejnera smeća, saopštili su lokalni zvaničnici. Taj otpad je pretovaren u kamione na putu za specijalizovane spalionice.

Taj otpad je na Filipinima bio šest godina i u središtu diplomatske krize s Kanadom. Konflikt seže u period 2013-2014, pošto je jedna kanadska kompanija poslala kontejnere označene kao “plastični otpad koji se može reciklirati”. Oni su zapravo sadržali sve vrste otpada, od kojih su se neki raspadali, uključujući i kućni otpad, čak i pelene.

Deo tog tereta je prerađen, ali većina je trulila u filipinskim lukama.

Spor se pretvorio u otvorenu krizu kada je predsednik Filipina Rodrigo Duterte zapretio da će u aprilu ove godine “proglasiti rat” s Kanadom, ako ne vrati kontejnere, a potom je u maju pozvao ambasadora svoje zemlje u Otavi na konsultacije. Ubrzo je Otava najavila brzu “repatrijaciju otpada”, osiguravši da se “sigurno i ekološki ispravno odlaganje obavi u Kanadi do kraja leta 2019”.

Otava je takođe promenila svoje propise da bi sprečila budući izvoz takvog materijala bez dozvole. Ipak, zvaničnici Malezije su u maju kritikovali Kanadu pošto je jedna privatna kompanija u Kuala Lumpur poslala kontejner s plastičnim otpadom iz prodavnica hrane.

Industrijski razvijene zemlje imaju problema sa odlaganjem plastičnog otpada, jer ga je Kina, koja ga je nekada prihvatala, to prestala prošle godine, navodeći zabrinutost za svoju životnu sredinu.

Primer Pekinga je pratilo nekoliko zemalja Jugoistočne Azije, ali su ogromne količine otpada ipak otpremljene u Maleziju ili Indoneziju.

Po zvaničnoj studiji, Kanada proizvodi više otpada po glavi stanovnika nego zemlje sa sličnim životnim standardom Sjedinjene Države ili Japan.

“Rešenje je drastično smanjiti količinu otpada koji proizvodimo, posebno plastični otpad”, kaže Vito Buonsante, šef organizacije za zaštitu okoline u Torontu.

Izvor: Beta

Željka Vesić

I teniski turnir Vimbldon krenuo u borbu protiv plastike!

Photo-illustration: Unsplash (Shep McAllister)
Foto-ilustracija: Unsplash (Shep McAllister)

Teniski turnir u Vimbldonu je najstariji i, prema mišljenju mnogih, najugledniji grend slem turnir. Održava se svakog juna ili jula, počev od 1877. godine, u prestonici Ujedinjenog Kraljevstva Londonu. Ovogodišnji turnir je počeo juče i trajaće do 14. jula. Dešavanja na terenu možemo da pratimo na televiziji i verovatno neće biti mnogo izmenjena u odnosu na ona u prošlosti – podloga je i dalje travnata, teniska pravila su ostala ista i prebacivanje loptice preko mreže će vrlo izvesno još jednom iskidati mnogo živaca i samih takmičara i navijača. Ključna vimbldonska novina je smeštena na tribinama.

Tokom 2018. dvonedeljnu manifestaciju je posetilo više od 470 hiljada ljudi. Ogroman broj gledalaca za sobom ostavi i ogromnu količinu otpada. Iako prošle godine smeće nije nilo odnešeno na deponiju, već je onaj deo koji nije bilo moguće reciklirati iskorišćen za proizvodnju električne energije, organizacioni tim Vimbldona je odlučio da 2019. još manje prlja okruženje i da preventivno deluje na nastanak otpada, kao i da većina onoga koji neminovan bude reciklabilna. Osoblje će pomagati građanima da u sklopu turnira na pravilan način razvrstavaju smeće.

S istom idejom na umu, kroz postavljanje više od 100 česmi i vodomata na stadionu, organizatori nastoje da motivišu publiku da upotrebljava višekratne flaše.

Flaširana voda, namenjena prodaji na Vimbldonu, pakovaće se u ambalažu napravljenu u potpunosti od recikliranih sirovina s mogućnošću dalje reciklaže. Proizvođač vode Evian, koji je jedan od sponzora turnira, očekuje da proda oko 420 hiljada flaša.

Sličnim pravilima su podvrgnuti i pribor i posude za jelo.

“Verujemo da Vimbldon, ruku pod ruku sa drugim velikim događajima, igra značajnu ulogu u očuvanju životne sredine”, izjavio je Ričard Luis, izvršni direktor Sveengleskog kluba za tenis na travi i kroket.

Uprkos tome što nisu napravili jednako radikalan iskorak kao festival Glastonberi, koji je zabranio prodaju plastičnih flaša, i njihove dosadašnje težnje su bitne za planetu. One uključuju i prošlogodišnju zabranu plastičnih slamčica.

Kako bi demonstrirao svoju volju za smanjenjem ekološkog otiska, Vimbldon se nedavno priključio inicijarivi Ujedinjenih nacija za klimatsku akciju u oblasti sporta.

Jelena Kozbašić

Ulcinjska solana nominovana za Ramsar područje u Crnoj Gori

Foto: Ministarstvo održivog razvoja i turizma

Ministarstvo održivog razvoja i turizma kandidovalo je Ulcinjsku solanu za Ramsar područje, treće močvarno područje u Crnoj Gori od međunarodnog značaja.

Foto: Ministarstvo održivog razvoja i turizma

Ova odluka usledila je nakon što je Ulcinjska solana, na sednici Skupštine opštine Ulcinj, održanoj 24. juna proglašena zaštićenim područjem – Parkom prirode, u ime Vlade Crne Gore.

Prema rezultatima Studije zaštite, koja je rađena tokom procesa proglašenja za Park prirode, Ulcinjska Solana ispunjava šest od devet kriterijuma za kandidovanje za upis na međunarodnu Ramsar listu močvarnih područja.

Ministarstvo održivog razvoja i turizma je ispunilo informacioni Ramsarski List (RIS) sa svim potrebnim podacima, u cilju podnošenja Ramsarskom sekretarijatu za kandidovanje Ulcinjske Solane za Ramsar područje.

Sekretarijat Ramsarske konvencije će razmotriti priloženi informacioni Ramsarski List, nakon čega će javno objaviti proglašenje Ulcinjske solane Ramsar područjem i uključiti Ulcinjsku solanu u svetsku mrežu zaštićenih močvarnih područja.

Konvencija o zaštiti vlažnih staništa od međunarodnog značaja – Ramsar konvencija je međunarodni sporazum koji pruža okvir za nacionalne akcije i međunarodnu saradnju za očuvanje i mudro korišćenje vlažnih staništa i njihovih resursa.

Danas je Ramsarska lista najveća svetska mreža zaštićenih područja, postoji preko 2.200 ramsarskih lokaliteta na teritoriji 170 Ramsar ugovornih strana širom sveta, koje pokrivaju više od 2,1 miliona kvadratnih kilometara.

U Crnoj Gori trenutno postoje dva Ramsarska područja: Nacionalni park Skadarsko jezero koje je 1995. godine upisano na Ramsar listu i Tivatska solila upisana 2013. godine.

Milisav Pajević

Doneta Strategija održivog urbanog razvoja Republike Srbije do 2030. godine

Foto-ilustracija: Pixabay

Vlada Republike Srbije donela je Strategiju održivog urbanog razvoja Republike Srbije do 2030. godine, objavljeno je u Službenom glasniku.

Foto-ilustracija: Pixabay

U prvoj deceniji 21. veka pređen je prag od 50 procenata svetskog stanovništva koje živi u gradovima sa trendom daljeg rasta što, prema piscima strategije, čini da problemi uređenja i organizacije gradskog prostora predstavljaju važnu temu razvojnih agendi na svetskom i evropskom nivou.

Urbana naselja u Srbiji, kaže se, pogađaju depopulacija i demografsko starenje, regionalni dispariteti, problemi urbane kulture i zaštite životne sredine, uključujući i klimatske promene.

“Strategija održivog urbanog razvoja usvaja se prvi put u Srbiji u skladu sa potrebama uređenja gradskog prostora, rešavanja problema urbanog razvoja i potencijalima koje urbana naselja nose kao generatori razvojnih aktivnosti”, navodi se u ovom dokumentu.

Inicijativa za izradu Strategije potekla je iz Memoranduma o razumevanju između Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Srbije i Nemačke organizacije za međunarodnu saradnju u ime Vlade Savezne Republike Nemačke.

Strategija po sektorima pokriva nekoliko oblasti na nacionalnom nivou, održiv ekonomski rast odnosno urbana ekonomija i finansije, održive urbane strukture i racionalno korišćenje zemljišta, inkluzivni urbani razvoj, demografske promene i stanovanje, saobraćaj i tehnička infrastruktura, životna sredina i klima i kulturno nasleđe i urbana kultura.

U ovom dokumentu se, između ostalog, navodi da su razlozi za njegovo donošenje podsticanje ekonomski efikasnog, socijalno pravednog i ekološki odgovornog urbanog razvoja države.

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević

Završena deseta rekreativna regata JVP „Vode Vojvodine“

Foto: JVP Vode Vojvodine

Nakon deset dana i 250 kilometara plovidbe bačkim kanalima, juče je završena ovogodišnja regata „Vode Vojvodine“, koja je trajala od 21. do 30. juna.

Foto: JVP Vode Vojvodine

JVP „Vode Vojvodine“ već deset godina organizuje rekreativnu regatu povodom Međunarodnog dana Dunava, kako bi se na najbolji način promovisali plovni potencijali Vojvodine i podstakao razvoj nautike i nautičkog turizma.

Pored velikih reka, u Vojvodini ima i 600 kilometara plovnih kanala u okviru Hidrosistema DTD, koje predstavljamo nautičarima čitavu deceniju.

Regata je ove godine prošla kroz četiri prevodnice, što je dragoceno iskustvo za sve zaljubljenike u plovidbu za organizaciju kasnijih odlazaka na vodu.

U plovidbi bačkim kanalima i Dunavom učestvovalo je  oko osamdeset brodića sa više od 200 ljudi, među kojima su bili i nautičari iz Hrvatske, Slovenije i Austrije.

Ove godine, regata „Vode Vojvodine“ prvi put je posetila Prigrevicu, a kružna ruta je vodila i u Bački Petrovac, Ruski Кrstur, Srpski Miletić, Sombor i Кaravukovo.

Milisav Pajević

Saradnja Crne Gore i Bugarske garantovaće sigurnost u prenosu električne energije u regionu

Foto: Ministarstvo ekonomije Crne Gore

Ministarka ekonomije Dragica Sekulić sa saradnicima se sastala juče sa ministarkom energetike Republike Bugarske Temenujka Petkovom.

Foto: Ministarstvo ekonomije Crne Gore

Sastanku je prisustvovao i izvršni direktor Operatora elektroenergetskog sistema EAD, Angelin Tsachev.

Na sastanku je dogovoreno da se uspostavi bilateralna radna grupa za saradnju u oblasti energetike između ove dve zemlje.

Članovi radne grupe će razmatrati potencijalnu saradnju koja bi omogućila bugarskoj strani da izvozi svoju električnu energiju preko podmorskog kabla.

Namera je da se koristi nova infrastruktura podmorskog kabla između Crne Gore i Italije, za koji se očekuje da će biti puštena u rad krajem 2019. godine.

Ministarka Sekulić je u okviru sastanka upoznala bugarsku delegaciju o statusu implementacije projekta.

Zajednička radna grupa će oceniti mogućnosti prevoženja električne energije proizvedene u Bugarskoj preko teritorije Crne Gore.

Takođe, će se ispitati opcije spajanja tržišta između zemalja.

Prema rečima ministra Petkove, sa puštanjem u rad podmorskog kabla, Crna Gora će imati istaknuto mesto u sektoru električne energije u regionu.

„Saradnja dve zemlje garantovaće sigurnost u prenosu i trgovini električnom energijom u regionu jugoistočne Evrope“, istakla je ona.

Ministarka Sekulić je zaključila da je raduje buduća saradnju na polju energetike između zemalja i da veruje da će biti uspešna.

Milisav Pajević

Komunalna policija počinje kontrolu klima uređaja u javnom prevozu Beograda

Foto: Milisav Pajević

Zamenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić upravo je završio sastanak sa čelnicima gradskih sekretarijata za javni saobraćaj, inspekcijske poslove i komunalne policije, saznaje Beoinfo.

Foto: Milisav Pajević

Na sastanku je dogovoreno da od sutra, 2. jula, od šest sati 78 saobraćajnih inspektora i komunalnih policajaca kontroliše rad klima uređaja u javnom prevozu Beograda.

Svi prevoznici, čiji autobusi budu zatečeni da im ne rade klima-uređaji zbog štednje goriva, biće kažnjavani na licu mesta kaznom od dva miliona dinara, a neka vozila biće upućivana na vanredni tehnički pregled.

Ova vanredna akcija će trajati čitavo leto.

Milisav Pajević