Home Blog Page 887

Proglašene najbolje karikature takmičenja „Ovo je Zemlja za nas – Pokreni se“

Foto: EU Delegacija u Srbiji

Autorima tri najbolja rada na takmičenju karikature i kratkog kaiš stripa „Ovo je Zemlja za nas – Pokreni se“ uručene su nagrade u EU info centru.

Foto: EU Delegacija u Srbiji

Prvu nagradu osvojio je karikaturista iz Novog Sada Pal Lephaft, koji je poslao rad sa nazivom „Noe2019“, drugoplasirani je Radoslav Jakovljević za rad „Selfi”, dok je poslednje mesto na podijumu zauzeo Zoran Marković i karikatura „Skockali smo je“.

Lephaft kaže da se već 40 godina bavi karikaturom i da je karikatura jako dobar ekspresivan medij.

„To su poruke koje se lako apsorbuju. Cilj je da gledalac za tren oka shvati šta ste želeli da mu poručite“, ističe pobednik konkursa.

Većina radova je bez reči i ja preferiram upravo takvu karikaturu, kaže jedan od članova žirija, poznati karikaturista Predrag Koraksić Corax.

„Tražio sam da bude što više mladih u finalu i nadam se da će neko od njih preuzeti štafetu kada se ja povučem“, kaže naš istaknuti umetnik.

Ideja je da se podigne svest o tome kako izgleda zemlja oko nas i šta možemo da uradimo, kaže programska menadžerka Delegacije EU u Srbiji i jedna od članica žirija Maja Vučković Krčmar.

„Evropska unija već mnogo toga radi u Srbiji, uloženo je 400 miliona evra u projekte koji se bave zaštitom životne sredine, a u njima učestvuje i država sa 200 miliona.

Svako mora da počne sam od sebe, šta može da uradi, recimo kako da smanji svoji karbonski otisak“, kaže ona i ističe primer najmlađe učesnice konkursa, koja ima 12 godina i poslala je rad „Ubijanje drveća“, koji je ušao u finalni izbor.

Državni sekretar u Ministarstvu za zaštitu životne sredine Ivan Karić nada se da će se nastaviti dobra saradnja između državnih organa i EU.

„Pripremamo pregovaračku poziciju za Poglavlje 27, do kraja godine ćemo je poslati Evropskoj komisiji na usvajanje i nadamo se da će to poglavlje uskoro biti otvoreno“, kaže on, i dodaje da je svako skretanje pažnje na temu zaštite životne sredine za njih veoma važno, kako bi što više ljudi čulo važne poruke.

Izložba na kojoj će biti prikazani svi radovi koji su odlukom žirija ušli u finale biće otvorena 17. jula u Galeriji ULUS-a u Beogradu.

Izvor: EU Delegacija u Srbiji

Milisav Pajević

Pomor ribe na reci Ćehotini u Pljevljima

Foto: NVO Green home
Foto: NVO Green home

NVO „Green home” postavila je na svoj Fejsbuk profil fotografije strane „Lice Crne Gore” na kojima se vidi, kako su kazali, pomor ribe u Ćehotini u Pljevljima, nakon što su u petak, kako kažu, puštene hemikalije iz TE Pljevlja u tu reku.

„Zastrašujuće! Tražimo od nadležnih institucija da se pod hitno utvrdi odgovornost! Nedopustivo je da se ovo dešava u ekološkoj drzavi!

Ovo je samo fragment uništenog ekosistema na reci Ćehotini.

Evidentno je da je izvršen ekocid neviđenih razmera”,  stoji na Fejsbuk profilu NVO „Green home”.

Milisav Pajević

Sedam crnogorskih opština dobilo sredstva iz projekta „Upravljanje vodama u slivu Drine”

Na konferenciji za novinare održanoj u petak u Plužinama potpredsednik Vlade Crne Gore Milutin Simović je uručio rešenja o dodeli grantova u okviru drugog javnog poziva za Program malih grantova projekta „Upravljanje vodama u slivu Drine”.

Projekat je finansiran iz bespovratnih sredstava GEF-a i Specijalnog fonda za klimatske promene, a za Crnu Goru je opredeljeno oko 2,7 miliona evra.

Za Program malih grantova opredeljeno je 190 hiljada evra, od kojih je u prvom javnom pozivu uspešno realizovano 111 hiljada evra, a dodeljeno novih 79 hiljada evra bespovratnih sredstava u okviru drugog javnog poziva.

Simović je kazao da su jedni od korisnika granta i predstavnici Brezana, koji su aplicirali za bespovratnu podršku sa ciljem uspostavljanja kvalitetnog informisanja o lokalitetima poljoprivrednih proizvođača kroz izradu i postavljanje info tabli, zašititu voda od zagađenja i unapređenja eko-turizma.

On je svim novim korisnicima grantova – 11 korisnika iz sedam crnogorskih opština poželeo uspešnu implementaciju projekata.

Milisav Pajević

Užice u ekološkoj akciji „Očistimo jezera i reke Srbije“

Foto: Grad Užice

Grad Užice se priključuje velikoj ekološkoj akciji pod nazivom „Očistimo jezera i reke Srbije“, a sve u cilju da se otkloni nepotreban otpad koji se nalazi u našim vodotocima širom zemlje.

Foto: Grad Užice

„S obzirom da je pitanje vodosnadbevanja grada Užica jedno od najznačajnih pitanja, odlučili smo se da akciju sprovedemo upravo na lokaciji hidroakumulacije Vrutci.

Akcija se sprovoditi u ponedeljak 8. jula sa početkom u osam časova.

Odabrali smo nekoliko mesta gde će se obavljati čišćenje to je pre svega na samoj lokaciji brane, Cvetića zalivu, Nikolića zalivu i želimo da tim putem očistimo plastični otpad koji se tu nalazi“ navela je Dunja Đenić, član Gradskog veća Grada Užica i pozvala sve zainteresovane sugrađane, ljubitelje prirode, ekološke organizacije, udruženja, ribolovce sve one koje vole i žele da sačuvaju prirodu oko nas, a pre svega koji žele da obezbede da sutra možemo piti još kvalitetniju vodu za piće, da imamo kvalitetan izvor snabdevanja, da se priključe akciji i jave Odeljenju za zaštitu životne sredine, kako bi znali tačan broj učesnika same akcije.

„Želimo da očistimo pre svega plastični otpad koji je bačen ili koji je voda nanela, s obzirom da je bila velika količina padavina u prethodnom periodu.

Akciju će podržati Javna komunalna preduzeća „Vodovod“,a. „Bioktoš“ i „Veliki park“.

Imaćemo spasioca koji će biti prisutan, zbog bezbednosti naših učesnika. Veliku pomoć će nam obezbediti ribočuvarska služba koja upravlja područijem Vrutaka, oni će sa svojih čamaca sakupljati ono što se nalazi na vodi, a neće moći sa obale da se dohvati.

Otpad će se odlagati u adekvatnim vrećama, koje obezbeđuje Odeljenje za zašititu životne sredine i odlagati na deponiju Duboko“, rekla je Đenićeva.

Milisav Pajević

Trivan: Srbija prerađuje manje od 10 odsto otpadnih voda

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan izjavio je danas da se u Srbiji prerađuje manje od 10 odsto otpadnih voda i naveo da bi za izgradnju 359 sistema za preradu otpadnih voda trebalo izdvojiti približno pet milijardi evra.

“Najvažniji deo posla ovog ministarstva u poslednje dve godine bio je stvaranje uslova za investiranje u životnu sredinu kroz izradu projektno-tehničke dokumentacije koja će se podstaći kreditom od 200 miliona evra”, rekao je Trivan, saopšeno je iz ministarstva koje vodi.

Trivan je obišao sa gradonačelnikom Leskovca Goranom Cvetanovićem početak radova na izgradnji druge faze po kapacitetu – linije mulja Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda (PPOV) Leskovac u selu Bogojevce nadomak tog grada, koju finansira Vlada Srbije preko ministarstva zaštite životne sredine.

Realizacijom ove faze projekta uz već završenu prvu fazu kao i radove na izgradnji kolektora Leskovac će 2020. godine imati završeno moderno Centralno postrojenje za preradu otpadnih voda.

Projekat obuhvata izgradnju Centralnog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda (CPPOV), izgradnju glavnog gradskog kolektora i proširenje kanalizacione mreže u prigradskim naseljima.

Prerada otpadnih voda je najvažnija početna tačka u dostizanju evropskih standarda u zaštiti životne sredine. Ako su vam zagađene vode, zagađeno vam je zemljište, hrana, ugroženo zdravlje”, rekao je Trivan.

Izvor: Beta

Željka Vesić

Električni autobusi iz Kine do kraja godine na beogradskim ulicama

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

Ministar rudarstva i energetike u Vladi Republike Srbije Aleksandar Antić obišao je juče novoizgrađenu oblast grada Landžou u Kini, gde je smeštena kompanija „Guang Tong Nju Enerdži”, čiji će se električni autobusi do kraja godine naći na beogradskim ulicama.

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

Antić je u izjavi za agenciju Tanjug objasnio da je ta kineska kompanija partner „Ikarbusa”, koji će krajem godine početi da proizvodi takve električne autobuse.

Reč je, kako je precizirao, o najsavremenijim električnim autobusima koji su u skladu sa najvišim standardima i sa najkvalitetnijim baterijama, koje se pune šest od deset minuta.

Prema njegovim rečima, sa tom baterijom, po projektu, vozilo može da izdrži do 180 kilometara, a u uslovima gradske vožnje do 100 kilometara, što je otprilike optimum za beogradske uslove.

Ministar se danas sastao i sa predstavnicima kompanije „Lanši”, koja je jedna od vodećih svetskih proizvođača opreme za energetske projekte, rafinerije, petrohemijska postrojenja, istraživanja i bušenja nafte i gasa.

Ova kompanija, kako je ukazao, ima visok nivo interesovanja za saradnju sa Srbijom i može svoje usluge da ponudi i našoj rafineriji, ali i ostalim preduzećima iz hemijskog kompleksa.

Sastanci sa predstavnicima komapnije „Galaks Internešnl” su takođe bili uspešni, naveo je on i dodao da su njeni predstavnici pokazali interesovanje da budu deo državne delegacije koja će posetiti Srbiju.

Antić je u Landžou posetio i Nacionalni institut za energetska istraživanja, koja je među vodećim ustanovama u svetu kada su u pitanju obnovljivi izvori energije.

Ta institucija može da ostvari kvalitetnu saradnju sa našim univerzitetima i institutima.

Danas smo napravili prve kontakte i mislim da će naši stručnjaci u razmeni iskustava sa ovom institucijom biti u stanju da našoj zemlji, privredi, energetskim kompanijama pruže mnogo dobrih usluga, podvukao je ministar.

Antić boravi u poseti gradu Landžou povodom nastupa Srbije na 25. kineskom sajmu za investicije i trgovinu, gde predvodi delegaciju u kojoj je približno 20 predstavnika srpskih preduzeća.

Milisav Pajević

Održana promotivna konferencija PANNONSTEPPES projekta

Foto: Pokrajinski sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine

U organizaciji Pokrajinskog sekretarijata za urbanizam i zaštitu životne sredine u holu zgrade Pokrajinske vlade održana je promotivna konferencija u okviru Interreg-IPA projekta „Očuvanje ključnih životinjskih vrsta panonskih stepa u pograničnom području Mađarske i Srbije“ (PANNONSTEPPES, HUSRB/1602/12/0065).

Foto: Pokrajinski sekretarijat za urbanizam
i zaštitu životne sredine

Konferenciju je otvorila Brankica Tabak, podsekretarka u Pokrajinskom sekretarijatu za urbanizam i zaštitu životne sredine a zatim su sledile prezentacije predstavnika projektnih partnera, koji su predstavili svoje projektne aktivnosti i najnačajnije rezultate koje su postigli u ovoj fazi realizacije.

Konferencija je bila otvorena za sve zainteresovane ljubitelje prirode, upravljače zaštićenih područja, pokrajinske sekretarijate Pokrajinske vlade, kao i stručne i naučne institucije i organizacije koje se bave očuvanjem prirode i koji su želeli da čuju na koji način projekat doprinosi aktivnoj zaštiti pojedinih ključnih vrsta stepskih staništa, kao što je velika droplja (Otis tarda) u Srbiji i stepska šarka (Vipera ursinii rakosiensis) u Mađarskoj.

Pokrajinski sekretarijat je u ovom projektu imao značajnu ulogu i organizovao je niz uspešnih aktivnosti na edukaciji, promociji i razvoju svesti studenata, lokalnih korisnika prostora, lovaca, poljoprivrednika, stočara, kao i predstavnika lokalne vlasti o značaju očuvanja panonskih stepa i za njih karakterističnih vrsta životinja.

Vodeći partner na projektu je Pokrajinski zavod za zaštitu prirode, a pored Pokrajinskog sekretarijata za urbanizam i zaštitu životne sredine partneri su Lovačko udruženje „Perjanica” i Direkcija Nacionalnog parka „Kiškunšag“ iz Mađarske.

Realizacija projekta započeta je 15. januara 2018. godine i traje do 14. jula 2019. godine.

Ukupan budžet projekta iznosi 287,039.93 evra, od čega su 243.983,93 evra učešće Evropske unije (IPA).

Pokrajinski sekretarijat će i nakon završetka projekta nastaviti sa aktivnostima na unapređenju saradnje svih relevantnih subjekata i sektora na daljem razvoju i uspešnijem očuvanju panonskih stepa, koje su pretrpele drastične promene tokom posledljih decenija i neminovno je njihovo očuvanje ne samo da bi obezbedili opstanak nekih retkih i ugroženih divljih vrsta nego i zbog njihovog neprocenjivog značaja za ruralni razvoj, unapređenje stočarstva, organske proizvodnje i raznih eko-turističkih sadržaja.

Milisav Pajević

Intenzivirani radovi na izgradnji sistema odbrane od poplava Paraćina

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

U okviru izgradnje sistema odbrane od poplava Paraćina od velikih voda Crnice, intenzivirani su radovi na više projektnih deonica, a među najaktuelnijim je uređenje i izgradnja novog minor korita, u centru grada.

Na potezu, planom predviđenim za odbranu sistemima mobilne opreme, priprema se trasa za postavljanje ugradnih elemenata, čija se dostava očekuje ovog meseca.

Milisav Pajević

Ovaj tekst je nastao u okviru projekta „Paraćin u slici i reči“ koji je sufinansiran iz budžeta Opštine Paraćin na Javnom pozivu za učešće na opštem konkursu za sufinansiranje projekata radi ostvarivanja javnog interesa u oblasti javnog informisanja u 2019. godini.

Doneta Odluka o dugoročnom energetskom bilansu Crne Gore

Foto: Vlada Crne Gore

Vlada Crne Gore je donela Odluku o dugoročnom energetskom bilansu Crne Gore za period od 2020 do 2022. godine, koji obuhvata: Bilans električne energije, Bilans uglja i Bilans nafte, naftnih derivata i biogoriva, kao i mere za njegovu realizaciju.

Foto: Vlada Crne Gore

U sklopu implementacije pravne tekovine EU iz oblasti energetike, Vlada Gore je donela Uredbu o uslovima za priključenje proizvođača električne energije na prenosnu i distributivnu mrežu.

Uredbom se uspostavlja pravni okvir za priključenje proizvođača na prenosnu i distributivnu mrežu, sa propisanim tehničkim pravilima i standadima koji se primenjuju u Evropskoj uniji, u cilju obezbeđenja sigurnosti rada elektroenergetskih sistema, kao i ravnopravnih tržišnih uslova.

Milisav Pajević

Znanjem do bolje zaštite bilja

Foto: Unsplash
Foto: Unsplash

Sedamdesetih godina prošlog veka započinje novi pristup u zaštiti bilja pod nazivom „integralna zaštita”. Ovaj termin podrazumeva sistem zaštite bilja koji obuhvata korišćenje svih raspoloživih metoda kontrole prouzrokovača bolesti, štetočina i korova u cilju sprečavanja porasta njihove brojnosti preko granice kada dolazi do nastanka ekonomski značajnih šteta.

Ovakav pristup se u praksi pokazao kao pouzdan, postojan i bezbedan način zaštite bilja. To je ekonomski opravdan i društveno prihvatljiv model koji obezbeđuje racionalno upravljanje štetnim organizmima u zaštiti bilja, obezbeđujući održivost resursa i ekosistema.

O ovoj uvek aktuelnoj temi razgovarali smo sa dr Aleksom Obradovićem, redovnim profesorom na Odseku za fitomedicinu, na Poljoprivrednom fakultetu u Beogradu.

EP: Integralna zaštita bilja predstavlja preduslov održive proizvodnje. Objasnite nam ukratko šta ona podrazumeva.

Aleksa Obradović: Integrisano upravljanje štetnim organizmima je efikasan i ekološki osetljiv pristup zaštiti bilja koji podrazumeva pažljivo razmatranje svih dostupnih metoda zaštite. Ovaj pristup obuhvata i naknadne integracije odgovarajućih mera koje smanjuju mogućnost razvoja populacije štetnih organizama i zadržavaju upotrebu sredstava za zaštitu bilja i drugih oblika intervencije na nivou koji je ekonomski i ekološki opravdan, ali i prihvatljiv u pogledu rizika po ljudsko zdravlje i životnu sredinu.

Foto: Unsplash

EP: Možemo li uopšte zaštititi biljke u intenzivnoj poljoprivredi kada se neumereno i neselektivno koriste pesticidi?

Aleksa Obradović: Možemo. Integralna zaštita bilja koristi sve raspoložive mogućnosti upravljanja štetnim agensima, uključujući i razumnu upotrebu pesticida, uz najmanje moguće poremećaje agro-ekosistema i podstiče mehanizme prirodne kontrole štetočina. Intenzivna primena pesticida obezbeđuje visok prinos ali to je kratkoročna dobit. Problem nastaje zbog zanemarivanja dugoročnih posledica prekomerne primene pesticida kao što je zagađenje životne sredine.

EP: Koliko ta preterana upotreba pesticida šteti zemljištu, livadama, pašnjacima, površinskim vodama, stoci, pčelama i ljudima?

Aleksa Obradović: Dospevanje i zadržavanje pesticida u životnoj sredini i prisustvo u lanacu ishrane može imati ozbiljne posledice. One mogu biti akutne ali i kumulativne i hronične.

EP: Ima li mogućnosti da zaštitimo biljke a da pri tom manje koristimo pesticide?

Aleksa Obradović: Ima. Kombinovanjem bioloških, agrotehničkih, fizičkih i hemijskih mera, na način koji umanjuje rizike po zdravlje ljudi i životnu sredinu, moguće je zaštititi biljke i obezbediti isplativost proizvodnje. Ovaj pristup zahteva dobro poznavanje svih raspoloživih mera zaštite i dobro planiranje aktivnosti pre nego što dođe do pojave bolesti.

EP: Može li se u intenzivnoj biljnoj proizvodnji zaštiti i životna sredina?

Aleksa Obradović: Može. Ukoliko se poštuju principi bezbedne primene hemijskih sredstava za zaštitu bilja.

Priredio: Milisav Pajević

Ostatak intervjua pročitajte u Magazinu Energetskog portal ODRŽIVA POLJOPRIVREDA mart – maj 2019

Vlada Srbije: Građani, ne brinite, sprovodi se suzbijanje komaraca

Foto: pixabay

Vlada Republike Srbije saopštila je da preko Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave, Pokrajinskog sekretarijata za urbanizam i zaštitu životne sredine Vojvodine i lokalnih samouprava sprovodi akciju suzbijanja komaraca na teritoriji Srbije i da građani nemaju razloga za brigu.

Foto: pixabay

Kako navode, iako trenutne vremenske prilike izuzetno pogoduju brzom razvoju i razmnožavanju komaraca, što je dovelo da povećanja njihove brojnosti, građani nemaju razloga za brigu, s obzirom da će se sa aktivnostima na suzbijanju nastaviti i u narednom periodu i da vlada preko Tima za jedinstveno sprovođenje aktivnosti suzbijanja komaraca koordiniše aktivnosti.

Iako je registrovano prisustvo komaraca prenosioca virusa Zapadnog Nila, na osnovu podataka Instituta do 1. jula 2019. godine na teritoriji Republike Srbije nisu registrovana oboljevanja od groznice Zapadnog Nila, podsećaju iz vlade.

Ističu i da građane treba upoznati da se populacija komaraca ne može suzbiti u potpunosti, jer bi to dovelo do ekološke katastrofe s obzirom da se njima hrane mnogobrojne životinje poput lasta, slepih miševa i riba.

Inače, suzbijanje komaraca je usmereno na eliminisanje larvi i suzbijanje odraslih komaraca.

Do sad su na teritoriji republike izvršeni u više navrata biološki i hemijski larvicidni tretmani, kao i suzbijanje odraslih komaraca.

Suzbijanje se sprovodi kako u naseljenim mestima tako i na rekama, jezerima, kanalima i drugim mestima pogodnim za razvoj komaraca, i to iz vazduha i sa zemlje.

Kako bi se brojnost populacije komaraca svela na razumnu meru, suzbijanje komaraca potrebno je sprovoditi sve do oktobra meseca, navode iz vlade.

Milisav Pajević

Sporazum s Mađarskom za sigurnije snabdevanje gasom u Srbiji

Foto: JP Srbijagas

Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Republike Mađarske o saradnji na izgradnji, upravljanju, održavanju, rekonstrukciji i sanaciji gasovoda za transport prirodnog gasa koji prelazi preko državne granice usvojen je juče na sednici Vladi Republike Srbije.

Foto: JP Srbijagas

Realizacija ovog projekta doprineće ostvarivanju strateških ciljeva Srbije u oblasti prirodnog gasa i značajno će uticati na sigurnost snabdevanja i uvećanja energetske bezbednosti.

Na sednici Vlada Republike Srbije je doneta odluka o obrazovanju Odbora za organizaciju Četvrte Kina–CIEZ ministarske konferencije o inovacijama, koja će se održati 8. i 9. oktobra u Beogradu.

Milisav Pajević

AP Vojvodina ulaže u prerađivački sektor hrane

Foto: Autonomna Pokrajina Vojvodina

Potpredsednik Pokrajinske vlade Đorđe Milićević i pokrajinski sekretar za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo dr Vuk Radojević, uručili su prekjuče 40 ugovora u vrednosti od 100 miliona dinara za nabavku nove opreme za proizvodnju vina i rakije i za opremu za proizvodnju mesa i mleka.

Foto: Autonomna Pokrajina Vojvodina

Za proizvodnju vina i rakije dodeljeno je 33 ugovora ukupne vrednosti 80 miliona dinara, dok je sa ukupno 20 miliona dinara finansirana nabavka opreme u sedam mesara.

Preko pedeset odsto investicija po ove dve prerađivačke konkursne linije obezbeđeno je iz pokrajinskog budzeta, preko Pokrajinskog sekretarijata za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo, dok su ostatak obezbedili korisnici.

„Agrar je u vrhu prioriteta Pokrajinske vlade u protekle tri godine, a tako će biti i ubuduće. O tome govori čitav set mera u oblasti poljoprivrede koje su do sada realizovane, kao i nove mere koje su usmerene na nabavku nove i savremene opreme i tehničko-tehnološko osavremenjavanje u poljoprivredi“, kazao je Milićević.

On je naglasio da je intencija Pokrajinske vlade da poljoprivredni proizvođači u Vojvodini rade sa najsavremenijom opremom, da se edukuju, i da uz prirodne resurse kojima raspolažemo, postignu vrhunske rezultate na svetskom nivou kada je u pitanju kvalitet i kvantitet proizvoda koje nude.

Potpredsednik Milićević je još dodao da će to koristiti kako samim proizvođačima koji će više prihodovati od svoje delatnosti, tako i budzetu Srbije i AP Vojvodine.

Resorni sekretar Vuk Radojević je rekao da su konkursne linije po kojima su dodeljena sredstva veoma značajne, jer su vezane za prerađivački sektor gde se stvara dodatna novostvorena vrednost i gde prerađivači mogu da valorizuju svoj trud i rad od primarne proizvodnje.

On je naglasio da je u protekle tri godine investirano preko 140 miliona dinara u nabavku nove oprema za 24 mlekare i 20 mesara. Kada je u pitanju ulaganje u vinski sektor, koji je od 2017. godine prepoznat kroz mere Pokrajinske vlade, do sada je sa 188 miliona dinara finansirana nabavka nove savremene opreme u 50 vinarija širom Vojvodine.

Milisav Pajević

Jedan od najaktivnijih vulkana sveta ponovo eruptirao

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Stromboli je malo ostrvo, severno od Sicilije, na kom se smestio jedan od ukupno tri aktivna vulkana u Italiji. Zbog učestalosti eksplozija i erupcija manjih razmera, često viđenih s mora, ostrvo je poznato kao “svetionik Mediterana”. Poslednji put je “zasvetlelo” 3. jula kada je istoimeni vulkan izazvao niz požara i smrt jednog turiste. On je poginuo kada se tokom šetnje na njega usled eksplozije obrušilo kamenje. Vatra je povredila još nekoliko osoba.

Iznenadna erupcija je prestrašila posetioce i, prema tvrdnjama lokalnih vlasti, ostavila popularnu turističku destinaciju prekrivenu pepelom.

U akciji zauzdavanja požara su učestvovale vatrogasne snage iz obližnjih mesta, a korišćen je i protivpožarni avion.

Vulkan Stromboli je aktivan unazad 2000 godina gotovo bez prestanka i pored lave izbacuje i vulkanske bombe u intervalima od nekoliko minuta do nekoliko sati. Pored njega, u Italiji su aktivni još i vulkan Etna na Siciliji i Vezuv nedaleko od grada Napulja.

Jelena Kozbašić

Prošle godine u Srbiji tretirano 48,9 miliona tona otpada

Foto-ilustracija: Pixabay

Tokom prošle godine u Srbiji je „proizvedeno” 49,2 miliona tona otpada, od čega 68,8 procenata čini neopasni, a 31,2 odsto opasni otpad, objavio je podatke Republički zavod za statistiku.

Foto-ilustracija: Pixabay

Sektor poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, zatim rudarstva, prerađivačke industrije, snabdevanja električnom energijom, gasom i parom, kao i sektori snabdevanja vodom i upravljanje otpadnim vodama, građevinarstva i uslužnih delatnosti, stvorili su 49,2 miliona tona otpada, a najveći udeo stvorenog opasnog otpada je u sektoru rudarstva (39,5 odsto).

Кad je reč o stvorenim količinama otpada, posmatrano po sektorima i u odnosu na 2017. godinu, u prošloj godini, poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo beleže pad stvorenog otpada od 2,4 , rudarstvo rast od 0,6 procenata, a prerađivačka industrija povećanje od 6,9 posto.

Snabdevanje električnom energijom, gasom i parom ima jedan procenat manje napravljenog otpada, snabdevanje vodom i upravljanje otpadnim vodama rast od 17,8 procenata, građevinarstvo beleži 4,4 posto više, dok sektori uslužnih delatnosti imaju smanjenje od 1,9 procenata otpada.

U prošloj godini ukupno je tretirano 48,9 miliona tona otpada, navode statističari i dodaju da je od ukupno tretirane količine otpada odloženo 46,8 miliona tona, odnosno 95,7 procenata.

Reciklirane količine otpada u 2018. godini beleže rast u odnosu na godinu ranije od 13,1 posto, koji je uglavnom, kažu, nastao zbog povećanog recikliranja metalnog otpada.

Statistika je izračunala i da je količina recikliranog otpada korišćenog kao gorivo za proizvodnju energije veća za 45,9 odsto nego 2017. godine.

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević

Uskoro formiranje laboratorije za mrest ostriga

Foto: Univerzitet Crne Gore

U okviru Interreg IPA prekograničnog programa Italija – Albanija – Crna Gora, u Podgorici juče je održana ceremonija dodele grantova za tematske projekte koji će biti finansirani.

Foto: Univerzitet Crne Gore

Univerzitet Crne GoreInstitut za biologiju mora je, zajedno sa Ministarstvom poljoprivrede i ruralnog razvoja Crne Gore, partner u projektu „Food4Health”, u okviru koga je planirana nadogradnja dela Instituta i formiranje laboratorije za mrest ostriga – kamenica (Ostrea edulis) i laboratorije za uzgoj mikro algi.

U ime svih projektnih partnera Food4Health projekta, sertifikat o dodeli granta uručen je direktoru Instituta dr Mirku Đuroviću.

Milisav Pajević