Newsletter Subscribe
Enter your email address below and subscribe to our newsletter
Enter your email address below and subscribe to our newsletter


Zajednički glas 47 organizacija civilnog društva sa Zapadnog Balkana, ujedinjenih u apelu vladama regiona, jasno poručuje: planovi za izgradnju novih gasovoda i gasnih elektrana neće doneti realnu alternativu ruskom gasu – naprotiv, produžiće zavisnost regiona od uvoza fosilnih goriva i povećati potrošnju gasa.
Kako navode u zajedničkom saopštenju, umesto da služe kao most ka energetskoj tranziciji, ovi projekti kreiraju gasnu zamku – umrežavanje koje vodi ka većoj, a ne manjoj upotrebi prirodnog gasa na Zapadnom Balkanu.
Poslednjih godina, projekti poput interkonektora Grčka–Severna Makedonija, LNG terminala u Crnoj Gori i Albaniji, kao i južne gasne interkonekcije između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, dobijaju snažnu podršku iz Sjedinjenih Američkih Država.
Na ovogodišnjem Samitu Inicijative tri mora u Dubrovniku najavljeno je potpisivanje sporazuma upravo o gasnoj poveznici Hrvatska–BiH, dok je najavljeni američko-crnogorski sporazum o LNG terminalu u Baru već naišao na oštro protivljenje lokalnog stanovništva i civilnog sektora.
– Planove za dalji razvoj gasne infrastrukture u našem regionu ne prate analize opravdanosti investicija, koje bi uzele u obzir kako trenutno stanje u vezi sa ograničenom dostupnošću gasa i nepredvidivost cena, tako i buduće trendove. Ako razmotrimo potrebno vreme da se nova gasna infrastruktura razvije, kao i politike i finansijske instrumente koji sve više otežavaju korišćenje fosilnih goriva, naš region ima priliku da izbegne zamku velike zavisnosti od gasa u koju je EU svojevremeno upala. To se može postići fokusom na dalji razvoj kapaciteta obnovljivih izvora energije (sunce, vetar), dopunjenih hidroelektranama, kao i oslanjanjem na moderne tehnologije u oblasti grejanja (i hlađenja) i daljim unapređenjem energetske efikasnosti (smanjenjem potrošnje energije i gubitaka) – rekao je Ognjan Pantić iz Beogradske otvorene škole.
U poređenju sa EU, ekonomije Zapadnog Balkana imaju nisku ili nikakvu zavisnost od gasa. Uprkos smanjenju potrošnje, gas je 2024. godine činio preko 20 odsto raspoložive energije u EU. Na Zapadnom Balkanu, ekonomije sa najvećom zavisnošću od gasa bile su Srbija (14 odsto) i Severna Makedonija (12 odsto). U Bosni i Hercegovini gas čini manje od tri odsto ukupne energije, dok Albanija, Crna Gora i Kosovo* nisu povezani na međunarodnu gasnu infrastrukturu, navedeno je u saopštenju Beogradske otvorene škole.
Međutim, većina vlada Zapadnog Balkana aktivno planira gasovode, elektrane i LNG terminale koji bi, zajedno, mogli utrostručiti potrošnju gasa iz 2023. godine. Ovo bi, prema zajedničkom saopštenju, ili dovelo ekonomije u neisplativu zavisnost od uvoza gasa, ili bi na kraju postala infrastruktura bez upotrebne vrednosti.
Srbija takođe nastavlja širenje gasne mreže – u februaru je potpisala sporazum sa Azerbejdžanom o gasnoj elektrani od 500 MW u Nišu, a planira i izgradnju nove gasne elektrane u Novom Sadu.
– Usred još jedne krize fosilnih goriva, neverovatno je da vlade i dalje planiraju nove gasovode i elektrane na gas. Oni bi koštali milijarde, čak i pre uključivanja troškova gasa, i verovatno bi završili kao neiskorišćena ili loše isplativa infrastruktura, ili bi morali biti subvencionisi od poreskih obveznika. Planiranje i izgradnja bi u većini slučajeva trajali i do deset godina, prekasno da bi zamenili ruski gas, a region nema ni novca ni vremena za ovako skupe greške – rekla je Pipa Galop iz CEE Bankwatch Network.
Organizacije pozivaju vlade regiona da se fokusiraju na solarne i vetroelektrane, uz podršku postojećih hidroelektrana i jakih mrežnih interkonekcija za proizvodnju električne energije, kao i na toplotne pumpe, geotermalnu energiju i korišćenje ambijentalne ili otpadne toplote za grejanje i hlađenje. Takođe se poziva na jačanje mera energetske efikasnosti i elektrifikaciju sektora grejanja i transporta.
Analiza je sprovedena u okviru projekta Navigator Zelene agende koji sufinansira Evropska unija. Projekat sprovodi Beogradska otvorena škola u saradnji sa šest regionalnih partnera: Udruženjem Arhus centar, organizacijom Eko-Tim, organizacijom Eco-Z, Centrom za istraživanje i informisanje o životnoj sredini Eko-svest, organizacijom za zaštitu i očuvanje prirode u Albaniji i mrežom CEE Bankwatch.
* Ovaj naziv ne prejudicira status Kosova i u skladu je sa Rezolucijom Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 1244, kao i sa mišljenjem Međunarodnog suda pravde o Deklaraciji nezavisnosti Kosova.
Energetski portal