Home Blog Page 890

Apel na poštovanje propisa u vezi sa radom i vožnjom u uslovima visokih temperatura

Foto: Vlada Republike Srbije

Potpredsednica Vlade Republike Srbije i ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Zorana Mihajlović uputila je apel građevinskim i putarskim firama i javnim preduzećima da zbog visokih temperatura obrate posebnu pažnju na zdravlje radnika i strogo se pridržavaju svih propisa o zaštiti na radu.

Foto: Vlada Republike Srbije

Mihajlović je podsetila na to da je važno da se svaki dan građevinske sezone iskoristi, ali da se isto tako mora voditi računa o svim radnicima bez kojih ne bi bilo 300 kilometara izgrađenih auto-puteva i približno 500 kilometara obnovljenih pruga.

Potpredsednica Vlade je istakla da se ovo posebno odnosi na sve one koji rade na otvorenom, gde su potrebne pauze u najtoplijem delu dana kako bi se sačuvalo zdravlje svih koji rade na visokim temperaturama.

Ona je uputila apel i svima koji kreću na put da pažljivo voze, da poštuju saobraćajne propise i preporuke stručnjaka u vezi sa vožnjom u uslovima visokih temperatura, jer i trenutak nepažnje može da dovede do tragičnih posledica.

Milisav Pajević

Uručena pomoć kikindskim pčelarima

Foto: Autonomna Pokrajina Vojvodina

Povodom pomora pčela, koji je se dogodio u maju, u kikindskom ataru, Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu je delovao interventno i obavio niz sastanaka sa Savezom pčelarskih organizacija Vojvodine, pa i Srbije, s namerom da se pomogne pčelarima u Kikindi, koji su gotovo u potpunosti pretrpeli štetu, a mnogima od njih to je jedini izvor egzistencije.

Foto: Autonomna Pokrajina Vojvodina

Resorni sekretar dr Vuk Radojević je tim povodom danas u Kikindi, na bašaidskom putu, na imanju pčelara Zlatka Popetrua, uručio 29 ugovora nosiocima registrovanih poljoprivrednih gazdinstava, od kojih je 28 sa teritorije Kikinde. Reč je o dodeli sredstava po osnovu drugog ovogodišnjeg konkursa, namenjenog za sufinansiranje investicija u pčelarstvo na teritoriji Autonomne pokrajine Vojvodine u 2019. godini.

„Ukupna vrednost investicija, po ovim ugovorima, je 7,6 miliona dinara, u čemu je učešće resornog sekretarijata 6,1 milion dinara, što čini 80 odsto ukupne vrednosti investicija. Sve investicije su namenjene za nabavku oko 1.770 novih pčelinjih društava“, izneo je Radojević i naglasio da će na ovaj način u ogromnoj meri, ako ne i u potpunosti, biti prevaziđena nastala šteta, koju su pretrpeli pčelari na teritoriji Kikinde.

Radojević je u svom obraćanju pčelarima u kikindskom ataru, u prisustvu gradonačelnika Kikinde Pavla Markova, ukazao na značaj dobre saradnje koju je Sekretarijat ostvario sa lokalnom samoupravom i Savezom pčelarskih organizacija Vojvodine, kako bi se ovaj problem brzo rešio, te obezbedila sredstva da se raspiše, drugi po redu, konkurs za pčelare.

On je podsetio na to da je jedan konkurs već uspešno realizovan, i gde je ukupna vrednost investicija iznosila blizu 50 miliona dinara sa pčelarima sa cele teritorija AP Vojvodine. Od toga je je 40 miliona dinara namenjeno za nabavku opreme, dok je deset miliona dinara izdvojeno za nabavku novih pčelnjih društava.

Radojević je ukazao i na efikasnost agrarne politike u našoj pokrajini.

Foto: Autonomna Pokrajina Vojvodina

„Drago mi je što imamo agrarnu politiku koja je fleksibilna, koju smo koncipirali tako da, u odnosu na sve zacrtane programe početkom budzetske godine, možemo interventno da delujemo i iznađemo modele za delovanje u odnosu na probleme koji se jave na terenu. To je osnovni cilj naše agrarne politike na pokrajinskom nivou“, rekao je Radojević.

Gradonačelnik Kikinde Pavle Markov podsetio je da su se pčelari odmah nakon pomora pčela, koji se desio obratili lokalnoj samoupravi za pomoć.

„Grad Kikinda je u prethodnih nekoliko godina dokazao da ima više nego dobru saradnju sa najvećim brojem poljoprvednih proizvođača, tako i sa pčelarima. Sredstva koja smo poslednjih godina uložili u pčelarstvo prevazilaze ulaganja tokom proteklih dvadest godina. Zahvaljujem se Pokrajinskom sekretarijatu za poljopirvedu, koji je odreagovao brzo, uvažavajući veličinu katastrofe i potrebna finansijska sredstva“, rekao je Markov.

Prilikom dodele ugovora, predsednik Saveza pčelarskih organizacija Vojvodine Radomir Vlačo istakao je da se ovako brzo reagovanje nakon incidenta i pružanje pomoći pčelarima po prvi put dešava u Srbiji. Prema njegovim rečima, dodeljena sredstva predstavljaju interventnu pomoć, a rezultati analiza uginulih pčela pokazaće da li postoji mogućnost nadoknade štete i na drugi način.

Kikindski pčelar Zlatko Popetru izgubio je 142 pčelinje zajednice tokom velikog pomora pčela koji se desio u kikindskom ataru pre oko mesec dana. S obzirom na to da je pretrpeo stoprocentnu štetu bilo je upitno da li će nastaviti da se bavim ovim poslom, ali zahvaljujući sredstvima dobijenim na konkursu Pokrajinskog sekretarijata za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo uspeće da obnovi svoje rojeve.

„Imali smo pčele na dve lokacije i sve smo izgubili. Pokrajina nam je izašla u susret i ova pomoć nam znači mnogo, jer da naš problem nije prepoznat mislim da bih ja, kao i većina kolega, odsutao od pčelarstva“, rekao je Popetru, jedan od pčelara sa teritorije grada Kikinde kom su odobrena sredstva na konkursu za dodelu bespovratnih sredstava za investicije u pčelarstvu.

Milisav Pajević

Formalizovana saradnja Srbije i Grčke u oblasti životne sredine

Foto: Agencija za zaštitu životne sredine

 

Foto: Agencija za zaštitu životne sredine

Direktor Agencije za zaštitu životne sredine Filip Radović i direktor Grčkog Nacionalnog centra za životnu sredinu i održivi razvoj Petros Varelidis, potpisali su u Atini Memorandum o razumevanju.

Memorandumom su definisane teme buduće saradnje, jačanje kapaciteta i razmena iskustava ove dve institucije, kao i zajedničko učestvovanje u regionalnim i evropskim projektima.

Ova saradnja proistekla je na osnovu krovnog memoranduma koji su nedavno potpisali Ministarstvo zaštite životne sredine Republike Srbije i Grčke.

Milisav Pajević

Kako pratiti i sakupljati otpad iz mora!?

Foto: JP Morsko Dobro

U okviru projekta UNEP Marine Litter koji u Crnoj Gori sprovodi Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom a finansira se iz sredstava UN Enviroment (Program Ujedinjenih nacija za Životnu sredinu), u Podgorici je održana Radionica „Jačanje kapaciteta za upravljanje otpadom iz mora kroz promociju mera za smanjenu upotrebu i reciklažu plastične ambalaže“ organizovana u saradnji sa Ministarstvom održivog razvoja i turizma i Agencijom za zaštitu prirode i životne sredine.

Foto: JP Morsko Dobro

Cilj ove radionice bila je prezentacija rezultata ovog projekta koji se sastojao od tri segmenta koja su bila fokusirana na aktivnosti praćenja i sakupljanja otpada iz mora, aktivnosti vezane za smanjenje korišćenja plastičnih kesa za jednokratnu upotrebu i aktivnosti vezane za reciklažu plastične (PET) ambalaže.

Pored toga, na ovoj radionici, kojoj su prisustvovali predstavnici primorskih komunalnih preduzeća i opštinskih sekretarijata, Ministarstva održivog razvoja i turizma, Agencije za zaštitu prirode i životne sredine, Instituta za biologiju mora, nevladinih organizacija i eksperata koji se bave pitanjima otpada i reciklaže, razmatrani su i regulatorni okvir, praksa i inicijative u Crnoj Gori u cilju smanjenja korišćenja plastičnih proizvoda koji u najvećoj meri završavaju u moru i na plažama.

Rezultati aktivnosti projekta UNEP Marine Litter pokazali su da je na plažama na kojima je vršeno sakupljanje i monitoring otpada iz mora, najzastupljeniji plastični otpad i to više od 90 odsto ukupno sakupljenog otpada.

Studijom koja je analizirala regulatorni okvir i postojeću praksu u Crnoj Gori za korišćenje jednokratnih plastičnih kesa predstavljeni su nedostaci koji su već uzeti u obzir u postupku izrade novog zakonskog okvira od strane MORTa, dok je tokom diskusije zaključeno da je postepeno isključivanje plastičnih kesa iz upotrebe bolje rješenje od potpune zabrane korišćenja ovih proizvoda.

Na sastanku je istaknut značaj aktivnosti i kampanja koje imaju za cilj podizanja svesti o otpadu, koje su sprovedene kako kroz ovaj projekat, izradom promotivnog i edukativnog materijala na temu otpada iz mora koji je distribuiran u okviru radionica održanim u školama, tako i drugim inicijativama kao što su „Svaka limenka se računa“ i „Budva Zero waste city“.

Projektom UNEP Marine Litter obuhvaćena je i akcija „(U) baci 5 PET“ u okviru koje je, u saradnji sa supermarketima Voli i Aroma, demonstriran primer depozitnog sistema što je podrazumevalo podelu promotivnog materijala kao nagrade građanima koji su na punktovima ispred marketa doneli pet plastičnih boca za reciklažu.

Na samom kraju radionice istaknut je značaj rezultata dobijenih u okviru UNEP ML projekta koji svakako predstavljaju osnov za razvoj drugih projekata u oblasti smanjenja otpada u moru koji će doprineti efikasnijem rešavanju problema u ovim oblastima.

Milisav Pajević

Pepsi će vodu pakovati u limenke

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay

“Borba protiv plastičnog otpada je jedan od mojih glavnih prioriteta i shvatam i prihvatam ovaj izazov vrlo lično”, izjavio je generalni direktor kompanije PepsiCo, nakon najave da će ova kompanija u buduće svoj brend vode umesto u plastične boce pakovati u konzerve.

Širom sveta ljudi su se već navikli da piju sokove, pivo, pa čak i vino iz limenki, a kompanija Pepsi sada planira da primeni plan za smanjenje plastičnog otpada tako što će zameniti plastične boce.

Iz Pepsija su saopštili kako će se od sledeće godine njihov brend vode Aquafina prodavati u aluminijumskim konzervama po američkim lancima brze hrane i restoranima.

Stejsi Tafer, potpredsednik Pepsija, rekao je da će ljudi morati da se naviknu da piju vodu iz limenki.

“Naš cilj u ovom slučaju jeste da budemo malo ispred potrošača i podstičemo ih da idu u pravom smeru”, rekao je Tafer. Međutim, oni neće u potpunosti izbaciti plastiku, pa će ovaj brend vode moći i dalje da se pronađe i u plastici. Međutim, iz kompanije stižu tvrdue da je reč o plastici koju oni recikliraju i ponovo upotrebljavaju.

S druge strane, i potrošači takođe podstiču razvoj u Pepsiju. Zagovornici zaštite životne sredine podržali su upotrebu aluminijuma umesto plastike, jer je aluminijum lakše reciklirati.

Korporacije iz svih sektora industrije sve više rade na pronalaženju alternative za plastični otpad – procenjuje se da se 91 odsto plastičnog otpada nikad ne reciklira.

Poslednjih godina javnost se u velikoj meri okrenula protiv plastičnih predmeta za jednokratnu upotrebu koji mogu završiti na deponijama ili plutati okeanima.

Globalno se samo devet odsto od ukupno proizvedene plastike reciklira. Nasuprot tome, 67 odsto aluminijuma koje potrošači kupuju, svake godine se ponovo iskoristi. Iz Pepsija su poručili da su se obavezali da će do 2025. godine koristiti samo reciklabilnu, kompostabilnu ili biorazgradivu ambalažu i obećali su da će proizvoditi nove plastične boce koristeći 25 odsto recikliranog materijala.

Željka Vesić

Tivatska solila dobijaju privremeni Centar za posetioce

Foto: JP Morsko Dobro

Direktori JP Morsko Dobro i Agencije za zašititu prirode i životne sredine, Predrag Jelušić i Nikola Medenica sa saradnicima obišli su posebni rezervat prirode Tivatska solila i održali radni sastanak, kojem su se pridružili potpredsednik opštine Tivat Dejan Maslovar i predstavnici Sekretarijata za planiranje prostora i održivi razvoj, kao i konsultant Andrej Sovinc iz Slovenije.

Foto: JP Morsko Dobro

Cilj posete i sastanka bio je razmatranje mogućnosti za unapređenje uslova za posetioce u rezervatu postavljanjem privremenog Centara za posetioce u okviru kojeg bi se formirao prostor za informisanje posetilaca, izložbeni prostor i prostor za održavanje edukativnih radionica, te prostor za posmatranje ptica na ravnom krovu objekta gde će biti instalirani durbini za posmatranje ptica.

Centar će biti postavljen na postojećem platou na ulazu u rezervat i služiće i kao svojevrsna barijera između magistrale i rezervata.

Tokom obilaska rezervata, konsultant Andrej Sovinc upoznao je prisutne sa neophodnošču da se na više lokacija u rezervatu postave zapornice i regulišu vodotoci kako bi se omogućilo ravnomerna i kontrolisana cirkulacija vode, a sve u cilju formiranja uslova za boravak i gnežđenje ptica, te opstanak staništa halofitne vegetacije – habitata koji se nalaze na Aneksima Direktive EU o staništima, što ujedno kandiduje Tivatska solila za potencijalno Natura 2000 područje.

S tim u vezi, sa predstavnicima opštine Tivat razgovarano je i o rešavanju pitanja dotoka bujičnih voda u rezervat, koji, zbog urbanizacije u zaleđu, ne dospevaju do Solila i time uzrokuju poplave dela puta prema Luštici.

Predstavnici Agencije i opštine Tivat istakli su zadovoljstvo stepenom uređenosti ovog rezervata i merama upravljanja koje sprovodi Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom i složili se da i u narednom periodu, kroz partnerstvo i nastavak saradnje, treba raditi na unapređenju uslova kako za biodiverzitet, tako i za posetioce posebnog rezervata prirode Tivatska solila.

Milisav Pajević

Širom Srbije obeležen Međunarodni dan reke Dunav

Foto: Milisav Pajević

Međunarodni dan reke Dunav obeležen je prošle subote prigodnim programom u Banoštoru.

Foto: Milisav Pajević

Cilj ove manifestacije je namenjen deci kako bi naučila da čuvaju prirodu a posebno Dunav koji je složen eko sistem i zahteva poseban tretman.

Tokom manifestacija je pored radionica za najmlađe, održano i takmičenje u kuvanju riblje čorbe a za večernje sate organizovan je i muzičko-zabavni program.

Dunav na svom toku kroz Srbiju beleži najveći nivo zagađenosti te su ovakve manifestacije dobra prilika da se podsetimo koliko o ovoj reci treba da brinemo.

Osim u Banoštoru, Dan Dunava je obeležen u Apatinu i Kladovu.

Milisav Pajević

NASA šalje dron na Saturnov satelit u potragu za poreklom čovečanstva

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay

NASA planira da pošalje dron nazvan “Vilin konjic” na Titan, najveći Saturnov satelit, rekla je ta agencija najavljujući svoju novu misiju istraživanja Sunčevog sistema u potrazi za tragovima koji bi mogli pojasniti poreklo čovečanstva.

“Danas s ponosom najavljujem da će naša iduća misija, Vilin konjic, istraživati najveći Saturnov satelit, Titan”, rekao je najviši zvaničnik NASA Džim Brajdenstajn u video telekonferenciji.

Vilin konjic, dron veličine vozila za golf sa četiri propelera, krenuće 2026. godine na osmogodišnju misiju prema Titanu, satelitu koji orbitira oko gasovitog Saturna. Titan je poznat po sličnostima s ranim karakteristikama Zemlje i potencijalu za istraživanje i proučavanje porekla života.

Vilin konjic, koji ima nuklearni pogon, biće prvi dron sposoban leteti više od 160 kilometara kroz gustu Titanovu atmosferu.

“Titan je drugačiji od bilo kog drugog mesta u našem Sunčevom sistemu i najsličniji je ranoj Zemlji”, dodao je Brajdenstajn. Instrumenti Vilinog konjica procenjivaće nastanjivost Titana i tražiti hemijske tragove prošlog, pa čak i sadašnjeg života.

Vilin konjic je četvrta misija istraživanja Sunčevog sistema u okviru NASA programa “New Frontiers”, nizu misija koje uključuju i sonde Novi horizonti lansiranu 2006. godine kako bi proučavala Pluton i OSIRIS-Rex, lansiranu 2016. za proučavanje asteroida Bennu.

Izvor: HINA

Željka Vesić

Opštinsko veće Paraćina diskutovalo o javnom osvetljenju

Foto: pixabay

Članovi Opštinskog veća Paraćina su na 341. sednici razmatrali šest tačaka dnevnog reda, od kojih se o prvih pet već diskutovalo na prethodnim sednicama.

Foto: pixabay

Prva tačka, Nacrt Odluke o uređenju Industrijske zone i Industrijskog parka u Industrijskoj zoni „Zmič”, usvojena je jednoglasno i prosleđena Skupštini, a o preostalih pet tačaka se diskutovalo, uz utvrđivanje potrebnih preformulacija i preciznijeg oblikovanja stavki u predloženim nacrtima.

O Nacrtu Odluke o izmeni i dopuni Odluke o pribavljanju, otuđenju i davanju u zakup nepokretnosti na teritoriji opštine Paraćin na kojima opština ima javnu svojinu, modelu Predugovora o otuđenju imovine iz javne svojine, Nacrtu Odluke o parkiralištima, Nacrtu Odluke o obavljanju pripremnih radnji za eksploataciju i dalju preradu rude gabro kao tehničko građevinskog kamena na lokalitetu „Čukara” i Nacrtu Odluke o obezbeđenju javnog osvetljenja, diskutovaće se i na narednim sednicama, dok Odluke ne budu precizno i jasno uobličene.

Ovaj tekst je nastao u okviru projekta „Paraćin u slici i reči“ koji je sufinansiran iz budžeta Opštine Paraćin na Javnom pozivu za učešće na opštem konkursu za sufinansiranje projekata radi ostvarivanja javnog interesa u oblasti javnog informisanja u 2019. godini.

Milisav Pajević

Mobilna aplikacija o cenama goriva na svim benzinskim stanicama u Federaciji BiH

Foto: Federalno ministarstvo trgovine BiH

Federalno ministarstvo trgovine BiH u Mostaru je predstavilo finalnu (ALPHA) verziju besplatne mobilne aplikacije „FMT FBiH oil info“, koja će građanima pružati informacije o cenama goriva na svim benzinskim stanicama u Federaciji BiH.

Foto: Federalno ministarstvo trgovine BiH

Aplikacija omogućuje građanima da na jednom mestu, na jednostavan i efikasan način, dobiju sveobuhvatnu i pravodobnu informaciju o cenama kako bi im bili olakšani izbor i kupovina po najpovoljnijim cenama.

„Reč je o servisu isključivo namenjenom građanima koja će im omogućiti informacije o cenama goriva na svim benzinskim stanicama u FBiH.

Aplikacija od danas može biti besplatno preuzeta na web stranici Federalnog ministarstva trgovine”, izjavio je na konferenciji za novinare federalni ministar trgovine Zlatan Vujanović.

Podsetio je da je resorno ministarstvo na Google Store servisu postavilo testnu verziju aplikacije, koju su korisnici prihvatili jako dobro.

Za sada je dostupna verzija aplikacije za mobilne telefone sa Android operativnim sistemom, a uskoro će biti dostupna i verzija za iOS.

„Mobilna aplikacija ‘FMT FBiH oil info’ direktno učitava podatke iz web aplikacije eOPC.fmt.gov.ba, skladišti ih u realnom vremenu i daje na raspolaganje građanima, koji na taj način raspolažu sveobuhvatnim i pravovremenim informacijama o cenama u istom momentu kada te informacije dobiju Federalno ministarstvo trgovine i Vlada FBiH”, kazao je Vujanović.

Milisav Pajević

Doneta Odluka o izboru projekata OCD iz oblasti zaštite životne sredine u 2019. godini

Foto: Milisav Pajević

Ministarstvo zaštite životne sredine objavilo je prošlog petka Odluku o izboru projekata za dodelu sredstava za podršku projektima civilnog društva u oblasti zaštite životne sredine u 2019. godini.

Foto: Milisav Pajević

U oblasti zaštite životne sredine, po raspisanom Javnom konkursu za dodelu sredstava za podršku projektima civilnog društva u oblasti zaštite životne sredine u 2019. godini, objavljenom 28. marta 2019. godine, biće sufinansirano 85 projekta.

Na navedeni konkurs pristigla je 288 prijava.

Svim učesnicima javnog konkursa Ministarstvo se zahvaljuje na učešću, a nosiocima izabranih projekata želi uspešnu realizaciju planiranih projektnih altivnosti.

Odluku o izboru projekata za dodelu sredstava za podršku projektima civilnog društva u oblasti zaštite životne sredine u 2019. godini možete preuzeti ovde.

Кonačnu Listu vrednovanja i rangiranja prijavljenih projekata možete preuzeti ovde.

Milisav Pajević

Vlada Srbije: Izgradnja dvorane na Košutnjaku neće izmeniti prirodni ambijent

Foto: Wikipedia/Antidiskriminator

Vlada Republike Srbije saopštila je juče da projekat izgradnje multifunkcionalne sportske dvorane na Košutnjaku neće ni na koji način izmeniti prirodni ambijent u kojem će biti smeštena, već će budući nacionalni trening centar za šest sportova činiti jedinstvenu i skladnu celinu sa okolnim terenom i vegetacijom.

Foto: Wikipedia/Antidiskriminator

„Razumemo zabrinutost građana Čukarice da će prilikom izgradnje sportskog kompleksa biti narušen prirodni ambijent, ali ovim putem želimo da ih uverimo da ćemo se ponašati odgovorno, u skladu sa ekološkim standardima koje poznaje moderan svet.

Prilikom pripreme terena za izgradnju biće neophodno uklanjanje određenog broja starih i osušenih stabala, a njihov sadašnji broj će u neposrednoj okolini budućeg sportskog centra biti udvostručen.

Pored toga, na budućem objektu je predviđena instalacija zelenog krova površine veće od 6.000 kvadratnih metara, skoro 11.000 kvadratnih metara nove trave će biti posejano u okolini, a oko 1.000 kvadrata tepih trave položeno u žardinjerama.

Takođe, oko svih saobraćajnica i staza u okolini biće posut malč od borove kore, na površini od oko 800 kvadratnih metara.

Buduća multifunkcionalna dvorana na Košutnjaku namenjena je borilačkim sportovima i biće dom rvačima, džudistima, karatistima i tekvondoistima, a koristiće je i streljački i penjački savez.

Taj objekat će omogućiti da pomenute sportske discipline imaju autonomne sadržaje neophodne za obavljanje trenažnog procesa na visokom nivou i uz korišćenje zajedničkih sadržaja u okviru objekta (administracija, zona za relaksaciju, glavna teretana, sportska sala za takmičenja i sportove sa loptom).

Izgradnjom objekta želimo da našim sportistima pružimo vrhunske uslove za profesionalni razvoj, kakve imaju njihove kolege u zemljama sa većim brojem evropskih, svetskih i olimpijskih odličja od naše.

Verujemo da će po završetku izgradnje njenu prednost i značaj prepoznati i građani, što kroz jaču afirmaciju individualnih sportova po kojima naša zemlja nije bila toliko prepoznavana kao kada je reč o timskim, što kroz primer da smo i uslovima izgradnje objekta u neposrednoj okolini autentičnog prirodnog ambijenta sposobni da vodimo računa o životnoj sredini, učinimo je lepšom i kao takvu je ostavimo generacijama koje dolaze”, navodi se u saopštenju.

Milisav Pajević

U Osaki danas postignut sporazum o klimi, bez učešća SAD

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay

Zemlje članice G20, u kojoj su najrazvijenije zemlje sveta, postigle su danas u Osaki sporazum o klimi, ali u njemu, kao i na prethodna dva samita, ne učestvuju Sjedinjene Američke Države, objavili su francuski i nemački predstavnici na samitu.

Dokumentom je 19 zemalja potvrdilo podršku Pariskom sporazumu iz 2015. o borbi protiv klimatskih promena. SAD su se iz tog sporazuma povukle 2017. godine.

Dogovor je postignut jutros posle dugih pregovora, dodatno otežavanih pokušajima SAD da blokiraju deklaraciju, kao što su činile i na samitima G20 u Hamburgu 2017. i Buenos Airesu 2018.

“Usvojen je tekst o klimi”, izjavljeno je iz okruženja francuskog predsednika Emanuela Makrona.

Nemačka kancelarka Angela Merkel je novinarima rekla da je tekst deklaracije “sličan” prošlogodišnjem.

Izvor: AlJazeera Balkans

Željka Vesić

Kako se Evropljani bore sa neuobičajeno visokim temperaturama?

Foto-ilustracija: Pixabay

Delovi Zapadne i Centralne Evrope se od srede suočavaju sa toplotnim talasom izazvanim kombinacijom oluje nad Atlantskim okeanom, polja visokog pritiska iznad evropskog kontinenta i toplim vazduhom iz afričke pustinje Sahare. Meteorolozi najavljuju da će temperature u narednom periodu rasti i do 44 Celzijusova stepena, a mnogi nacionalni temperaturni rekordi su već oboreni. Pročitajte kako se vlasti i stanovnici pogođenih država bore sa vrelinom.

Foto-ilustracija: Pixabay

Francuska, Nemačka, Belgija, Švajcarska, Španija, Češka i Italija su izdale upozorenja i savete vezane za zdravlje. Stanovnicima se preporučuje da u toku podneva i poslepodneva izbegavaju naporne aktivnosti, piju dosta vode i ne izlažu se suncu.

Prema tvrdnjama predsednika Francuske Emanuela Makrona, francuski nadležni organi se nalaze u punoj pripravnosti. Dodatna pomoć je obezbeđena za starije osobe, beskućnike i bolesnike. Visoke temperature su dovele u pitanje održavanje mnogobrojnih manifestacija, ali ne i Svetskog prvenstva u fudbalu za žene koje je i dalje u toku – utakmice se igraju u večernjim časovima.

Gradske vlasti Pariza su zabranile kretanje kamiona za isporuku robe i starijih vozila koja ispuštaju više zagađujućih materija u odnosu na novije modele. Takođe su u utorak i sredu proglasile besplatan parking za Parižane kako bi ohrabrile vozače da ostave svoje automobile kod kuće i odluče se za prevoz s manjim negativnim uticajem na životnu sredinu.

U nekoliko gradova Evrope su otvorene javne prostorije namenjene za preko potrebno rashlađivanje stanovništva. Pored njih, u francuskoj prestonici su postavljeni tuševi, produženo je radno vreme bazena, a pojedini parkovi se tokom noći ne zatvaraju. Francusko ministarstvo obrazovanja je odložilo ispite.

Povrh svega navedenog, ograničenja brzine su snižena – sa 130 km/h na na 110 km/h, sa 110 km/h na 90 km/h i sa 90 i 80 km/h na 70 km/h. Slične propise je, podstaknuta neočekivanim skokom temperatura, uvela i Nemačka. Asfalt je “nabreknuo”, te se na putu savetuje pojačana opreznost.

I politička situacija je na ovom području uzavrela! Ozlojeđeni Nemci su tokom prethodnog vikenda protestvovali ispred rudnika uglja sa zahtevom da država ubrza proces odstranjivanja ovog prljavog energenta iz nemačkog energetskog miksa.

Jedan čovek iz gradića Hemer, nedaleko od Dortmunda, je smislio ne toliko društveno prihvatljiv način da se izbori sa naletom vreline. On se razgolitio u odeljku supermarketa u kom se nalazi zamrznuta hrana.

Lošeg dejstva toplote nisu pošteđene ni životinje. Poštujući njihova prava, belgijske lokalne samouprave – Brisel, Antverpen i Ostende – su odlučile da privremeno sa svojih ulica povuku kočije koje vuku konji.

Lednici u švajcarskim planinama se skupljaju, a s obzirom na to da će ovakve vremenske prilike nastaviti, nastaviće se i proces njihovog skupljanja, što će povećati rizik da će Rajna kasnije ove godine biti previše plitka za plovidbu brodovima.

U španskoj oblasti Kataloniji danima unazad bukte požari koji ugrožavaju više od 20 hiljada hektara rastinja. Nekoliko stotina ljudi je evakuisano iz svojih domova.

Pojavu sve učestalijih, dugotrajnijih i ozbiljnijih toplotnih talasa naučnici pripisuju globalnom zagrevanju i upozoravaju na još više temperature ukoliko čovečanstvo ne izvrši značajne rezove u emisijama štetnih gasova. Jedna od posledica usložnjavanja problema klimatskih promena će biti i veći broj smrthih ishoda, tvrde oni.

Jelena Kozbašić

Počeo prijem zahteva za pomoć nakon poplava koje su pogodile Beograd

Foto: Grad Beograd

Zamenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić obišao je juče Mesnu zajednicu „Borča”, gde je otvoren punkt Centra za socijalni rad kako bi građani mogli da podnesu zahteve za materijalnu pomoć nakon poplava koje su pogodile levu obalu Dunava početkom nedelje.

Foto: Grad Beograd

Obilasku su prisustvovali član Gradskog veća Dragomir Petronijević, sekretarka za socijalnu zaštitu Nataša Stanisavljević, predsednik opštine Palilula Aleksandar Jovičić i direktorka Gradskog centra za socijalni rad Zorica Pavlović.

Vesić je podsetio da komunalne službe i gradska preduzeća čine sve da zajedno sa građanima umanje štetu nastalu na levoj obali Dunava.

Grad Beograd vrši sve potrebne pripreme da se građanima koji su pretrpeli štetu, a koji dolaze iz socijalno ugroženih kategorija, pomoć što pre obezbedi.

Zbog toga smo otvorili dva punkta, u Borči i Kotežu, gde se nalaze radnici Centra za socijalni rad, dok će sutra punktovi biti otvoreni u Ovči i Padinskoj Skeli, kako bi građani mogli da prijave štetu.

Ukoliko postoje zakonski uslovi vezani za socijalni status, građani koji su podneli zahteve dobiće odštetu kako bi lakše prevazišli tešku situaciju u kojoj se nalaze”, rekao je Vesić.

On je dodao da se ovaj posao radi zajedno sa Opštinom Palilula, koja ima svoju popisnu komisiju.

„Grad je obezbedio i određeni broj pravnih stručnjaka, što je uradila i Opština Obrenovac, koja, nažalost, ima iskustva sa poplavama. Naše službe su na terenu kako bi se sanirala šteta. Mislim da je ovo primer solidarnosti i da zajedničkim radom možemo da se izborimo sa posledicama”, poručio je Vesić.

Sekretarka za socijalu zaštitu Nataša Stanisavljević istakla je da su radnici Gradskog centra za socijalni rad na terenu od prvog dana, kako bi pomogli građanima koji su se našli na udaru posledica vremenske nepogode koja je pre nekoliko dana pogodila Beograd.

„Danas su otvorena dva nova punkta, u Borči i Kotežu, a radnici Centra za socijalni rad pomažu građanima u obradi zahteva koji se podnose za materijalnu pomoć. Od sutra će biti otvorena još dva punkta, u Ovči i Padinskoj Skeli, koji će raditi od devet do 17 časova. Građani će tako moći da dobiju pomoć u ostvarivanju svojih prava u oblasti socijalne zaštite”, rekla je Nataša Stanisavljević.

Predsednik opštine Palilula Aleksandar Jovičić precizirao je da je do ovog trenutka u Opštinu Palilula pristiglo više od 1.100 prijava građana koji su pretrpeli štetu u poplavi.

„Ne radi se samo o kućama,već i dvorištima i pomoćnim objektima. Prioritet bi naravno trebalo da imaju građani kojima su poplavljene kuće. Na osnovu toga, kada se pronađe zakonski okvir, u skladu sa mogućnostima obezbediće se neki vid pomoći. Od ukupnog broja prijava, oko 60 odsto čine domaćinstva kojima je poplavljena kuća. Mislim da ćemo do kraja sutrašnjeg dana uspeti da u celosti „pređemo” teren po prijavama, a nakon urađene analize obratićemo se nadležnim organima kako bi pomoć stigla do ljudi koji su pretrpeli štetu”, rekao je Jovičić.

Milisav Pajević

AP Vojvodina dobila Geoportal prostornih podataka

Foto: Pokrajinski sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine

Pokrajinski sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine prezentovao je prošlog četvrtka u holu Pokrajinskoe vlade Geoportal prostornih podataka AP Vojvodine, koji objedinjuje prostorne podatke u APV i jedini je tog tipa u zemljama u okruženju.

Foto: Pokrajinski sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine

Pokrajinski sekretar Vladimir Galić ovom prilikom istakao je da je ovaj portal deo geografskog informacionog sistema (GIS) i predstavlja važan elemenat Nacionalne infrastrukture geoprostornih podataka.

Geoportal prostornih podataka je u skladu sa evropskom INSPIRE inicijativom o povezivanju i razmeni prostornih podataka u jednu održivu celinu.

Ovaj projekat je, takođe, u skladu sa evropskom direktivom i sastavni je deo poglavlja 27 koje je, s aspekta forme pristupanja Srbije Evropskoj uniji, za nas veoma značajno.

„Polazeći od toga, Pokrajinski sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine je 2017. realizovao Geoportal, početkom 2018. godine potpisan je Sporazum o okvirima za razmenu, pristup i korišćenje prostornih podataka sa Pokrajinskim sekretarijatom za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo, zatim sa Zavodom za urbanizam Vojvodine, Pokrajinskim zavodom za zaštitu prirode, JP „Vojvodinašume“ i JP „Vode Vojvodine“.

Prilikom promocije Geoportala potpisan je i aneks prethodnog sporazuma, prema kojem se Geoportalu pridružio i Pokrajinski sekretarijat za energetiku, građevinarstvo i saobraćaj a sekretar Vladimir Galić pozvao je i druge institucije u Vojvodini da se uključe.

Galić je poručio da ovaj projekat ima poseban značaj zato što nas usmerava napred, što će nam omogućiti da jednim „klikom“ dobijemo podatke koji su nam bitni u oblastima društvenog života u kojima radimo.

„I sa aspekta životne sredine Geoportal je značajan, zato što ćemo putem njega znati na kojim lokacijama je kakvo stanje vazduha, vode, zemljišta. Moći ćemo sutra, uz razvoj tehnologija, da putem mobilnih telefona prijavimo, na primer, postojanje divljih smetlišta, kao i da dobijemo olakšan pristup informacijama o životnoj sredini“, pojasnio je Galić.

Dalji razvoj Geoportala na pokrajinskom nivou sa punim kapacitetom će omogućiti da se prostorni podaci koje poseduju pokrajinski sekretarijati, javna preduzeća i zavodi lako povežu i razmenjuju putem odgovarajućih servisa i na taj način, međusobno povezani i standardizovani, budu dostupni krajnjim korisnicima u svakodnevnom radu u cilju izrade strateških i planskih dokumenata. U jednom delu, Geoportal će biti dostupan i široj javnosti.

Prezentaciji su prisustvovali predstavnici odeljenja za urbanizam i zaštitu životne sredine svih jedinica lokalne samouprave sa teritorije APV, gosti iz drugih institucija, javnih preduzeća i privatnog sektora.

Milisav Pajević