Home Blog Page 874

Zabrinjavajuća kontradikcija – U svetu istovremeno raste i broj gladnih i broj gojaznih

Foto-ilustracija: Unsplash (Hanna Morris)

Već treću godinu zaredom na globalnom nivou raste broj ljudi koji nemaju dovoljno hrane. Pretprošle godine, on je iznosio 811 miliona, a prošle 9,2 miliona više. To podriva napore čovečanstva da ostvari jedan od ciljeva održivog razvoja, cilj promocije dostupnosti hrane i iskorenjivanja gladi i svih oblika pothranjenosti do 2030. godine, otkriva najnoviji godišnji izveštaj.

Foto-ilustracija: Unsplash (Hanna Morris)

S druge strane, u svim delovima planete je istovremeno i sve više osoba prekomerne težine, a pogotovo među stanovništvom školskog uzrasta i odraslima. Istraživači su došli do nalaza da je 40 miliona mlađih od pet godina, kao i 338 miliona starije dece i tinejdžera, gojazno. Više od 670 miliona odraslih takođe ima višak kilograma izazvane nezdravom ishranom.

Izveštaj su zajedničkim snagama izradili Svetska zdravstvena organizacija, Organizacija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu, Međunarodni fond za poljoprivredni razvoj, Dečji fond Ujedinjenih nacija i Svetski program za hranu. Njihovi rukovodeći kadrovi su se složili da akcije za rešavanje uznemiravajuće pojave treba da budu odlučnije, na samo po obimu, već i kada je reč o multisektorskoj saradnji.

Rizik od nedostupnosti hrane češće pogađa žene nego muškarce na svim kontinentima, a jaz je najosetniji u Južnoj Americi. Najviši nivo gladi trpi Afrika.

Rast se beleži u mnogim državama u kojima se napredak ekonomskog sektora odigrava sporo, posebno u onima sa srednjim dohotkom i onima koje se u velikoj meri oslanjaju na međunarodno tržište primarnih dobara.

Jelena Kozbašić

Na Svetski dan tigrova brojimo ih manje od 4000

Foto: Pixbay
Foto: Pixbay

Iako su mnogima tigrovi moćne životinje, oni se danas ubrajaju u ugroženu vrstu. Smatra se da je u svetu ostalo u divljini svega 3.890 tigrova, i da je njihova populacija opala za 97 odsto u poslednjih sto godina.

Današnji Svetski dan tigra, 29. jul obeležava se od 2010. godine sa ciljem da se podigne svest o očuvanju tigrova i promoviše globalni sistem za zaštitu prirodnih staništa tigrova.

Te godine na Samitu u Sankt Petersburgu, koji je inicirala Svetska fondacija za prirodu (WWF), lideri 13 zemalja u kojima i dalje žive tigrovi  (Bangladeš, Butan, Kambodža, Kina, Indija, Indonezija, Laos, Malezija, Mjamnar, Nepal, Rusija, Tajland i Vijetnam), obavezali su se na „Tx2 cilj“, odnosno da udvostruče broj tigrova do 2022. godine. Za ovih devet godina u kampanju su se uključile mnoge organizacije, vlade, lokalne zajednice, kompanije, aktivisti, ali i poznate ličnosti kako bi doprineli podizanju svesti i doniranju sredstava za zaštitu tigrova.

Indija, recimo svake četiri godine evidentira divlje tigrove, pa je tako zabeležen porast sa 1.411 u 2006. godini na 2.226 u 2014.

Otvarajući juče konferenciju povodom Svetskog dana tigra malezijski ministar Xavier Jayakumar naveo da bi u narednih pet godina broj  malezijskog tigra premašio 500

Međutim, ono na šta zaštitnici tigrova i WWF redovno ukazuju je krivolov , koji je danas najveća pretnja po tigrove u prirodi. Ilegalna trgovina životinjama je četvrta najveća ilegalna trgovina na svetu posle droge, trgovine ljudima i falsifikovanja.

Statistika TRAFFIC-a, mreže koja prati trgovinu divljim životinjama i biljkama, pokazuje da je najmanje 1.590 tigrova uhvaćeno u periodu od januara 2000. do aprila 2014. godine. To je u proseku dva tigra nedeljno, međutim stvaran nivo krivolova je najverovatnije znatno viši. Postoji bojazan da zemlje koje ne rade monitoring tigrova imaju visoku stopu krivolova, a da toga nisu ni svesne.

Prema pisanju medija, prethodne nedelje 40 meštana sela na severu Indije pretuklo je ženskog tigra na smrt. Tigar je napao njihovo selo i povredio najmanje devet meštana, zbog čega su oni rešili da se osvete. Sve se to desilo u rezervatu za tigrove, koji je na nekih 240 kilometara od grada Laknau na severu Indije. Oni su navodno životinju uhvatili u klopku, pa su je pretukli na smrt.

Kako je saopštio policijski inspektor Pooranpur Keshav Kumar Tivari četiri osobe su uhapšene, a 31 je dobila prijavu od strane lokalnog šumarskog odeljenja. U ovoj zemlji za ubistvo tigra sledi zatvor.

Izvor: Danas

 Željka Vesić

Danas je naša planeta ušla u dug

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay

Svet ove godine 29. jula ulazi u ekološki dug. Do danas smo potrošili više nego što ekosistemi planete Zemlje mogu da obnove tokom godinu dana.

Dan ekološkog duga ove godine obeležava se najranije otkako se sprovode merenja, navode ekolozi, i još jednom upozoravaju na važnost očuvanja prirodne sredine.

Organizacija “Global Footprint Network” svake godine izračunava dan prekoračenja. Prošle godine smo u dug ušli 1. avgusta. Unutar „budžeta“ zemljinih prirodnih resursa smo bili sve do oko 1970. godine, kada je Dan ekološkog duga Zemlje bio 23. decembar.

Za deset godina, 1980. godine, u dug smo u ušli šest nedelja ranije, a naredne to je bio 13. oktobar. Godine 2000. u dug smo ušli 4. oktobra, da bismo do 2010. godine došli do 28. avgusta. Sada, devet godina kasnije, opet smo oborili neslavni rekord.

Srbija ulaže tri miliona dinara za razvoj ruralnog turizma

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srbije donelo je Pravilnik kojim se utvrđuju uslovi za dobijanje podsticaja vrednih do tri miliona dinara za razvoj ruralnog turizma i starih umetničkih zanata.

Podsticaji će biti dodeljivani preko Uprave za agrarna plaćanja Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede na osnovu godišnjeg konkursa, a ruralna područja u Srbiji su sva naseljena mesta čija je naseljenost manja od 150 stanovnika po kvadratnom kilometru, navodi se u Pravilniku o podsticajima za unapređenje ekonomskih aktivnosti na selu kroz podršku nepoljoprivrednim aktivnostima.

Kao investicije u razvoj ruralnog turizma navode se izgradnja, dogradnja, adaptacija, investiciono i tekuće održavanje objekata, kao i nabavka opreme, a radi pružanja ugostiteljskih usluga u autentičnim ugostiteljskim objektima u domaćoj radinosti ili seoskom turističkom domaćinstvu.

U sektoru starih i umetničkih zanata prihvatljive su, kako se navodi, investicije i ulaganja u nabavku opreme i alata za zanate.

Pravo na podsticaje imaju fizička lica – nosioci registrovanog komercijalnog porodičnog poljoprivrednog gazdinstva, kao i preduzetnici, privredna društva i zemljoradničke zadruge.

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević

Niško komunalno preduzeće spremno za borbu protiv ambrozije

Foto: wikipedia.org

Javno komunalno preduzeće Medijana počelo je veliku akciju sređivanja i košenja prostora širom grada Niša, koji nisu u redovnom Programu rada Medijane, ali su važni za građane, poput prostora između Tržnog centra Roda i Gabrovačke reke.

Foto: wikipedia.org

Direktor JКP Medijana Dragoslav Pavlović poziva građane Niša da, ukoliko posumnjaju da na nekom prostoru ima biljaka koje liče na ambroziju, pozovu JКP Medijana i prijave svoju sumnju.

„Ekipe sektora zelenilo odmah će obići prijavljenu lokaciju i u slučaju da ima sumnjivih biljaka, ukloniće ih”, rekao je Dragoslav Pavlović i naglasio da je saradnja građana i komunalnih preduzeća u ovakvim situacijama od velike važnosti.

„Mi imamo ograničene kapacitete, ali nakon što smo u prethodnom periodu pokosili i uredili 99 odsto javnih površina i međublokovskih prostora koji su u našem Programu rada, sada imamo mogućnosti da, u slučaju potrebe, intervenišemo i na drugim lokacijama koje nisu u sklopu naših redovnih aktivnosti.

Glavni cilj ove akcije je smanjenje količine alergena u vazduhu koji mogu da ugroze zdravlje naših sugrađana”, kaže Pavlović.

Brojevi telefona na koje građani mogu prijaviti postojanje ambrozije su 0800 018 002 i 018 250 125, a problem se može i putem mobilne aplikacije Eko Lovac.

Izvor: Grad Niš

Milisav Pajević

Uspostavlja se sistem energetskog menadžmenta u opštini Apatin

Foto: Opština Apatin

Radna obuka za informacioni sistem za energetski menadžment (ISEM) nedavno je održana u računarskoj sali Tehničke škole sa domom učenika u Apatinu.

Foto: Opština Apatin

Obuka je bila radna, jer ISEM baza sada funkcioniše pa su korisnici mogli direktno da joj pristupaju što je veliki pomak za uspostavljanje sistema energetskog menadžmetna u opštini Apatin.

Obuka je važna da bi se formirala kompletna realna slika o utrošku energenata na području opštine Apatin u javnom sektoru na osnovu čega se mogu preduzeti mere pomoću kojih bi se ostvarile uštede na utošku energenata u javnom sektoru.

Organizatori obuke su bili ispred opštine Apatin energetski menadžer Nedeljko Šarac i dr Dragan Urošević (UNDP) sa saradnicima.

Milisav Pajević

Završen projekat druge faze izgradnje Avantura parka u Кragujevcu

Foto: Grad Kragujevac

Postavljanjem dodatnih prepreka na prirodnom drveću u borovoj šumi iznad jezera u Šumaricama proširen je Avantura park u Кragujevcu.

Foto: Grad Kragujevac

Za mlađe sugrađane postavljen je poligon spretnosti visine do 1,5 metara, a ljubitelji adrenalinskih iskušenja moći će da se oprobaju na šest novih prepreka koje su zahtevnije i izazovnije od postojećih.

Na najtežem nivou postavljene su viseće uzengije, viseći diskovi, horizontalne merdevine, penjački zidovi, vertikalne oblice, mreže itd.

Ovim je završen projekat druge faze izgradnje Avantura parka u Кragujevcu za koji je Gradska turistička organizacija od Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija dobila sedam miliona dinara dok je grad za plaćanje PDV-a obezbedio 1, 4 miliona.

Početku rada proširenog avantura parka prisustvovali su predstavnici grada, brojni ljubitelji sporta i adrenalina, članovi Кluba ekstremnih sportova, a sadržaje namenjene najmlađima prvi su probali predškolci vrtića Leptirić i Dečja radost.

„Avantura park okuplja veliki broj mladih ali i starijih ljubitelja sporta i adrenalina. Pored Šumaričkog jezera na koje sugrađani dolaze radi odmora i opuštanja, Avantura park nudi drugačije sadržaje i daje kompletnu rekreativnu, zabavnu i turističku sliku grada. Ovakvi i slični sadržaji život u gradu čine kvalitetnijim, ne samo za Кragujevčane već i za turiste koji posete naš grad”, rekao je Radomir Erić, član Gradskog veća za privredu i podsetio da je kod istog ministarstva za prvu fazu uređenja i opremanja jezera Bubanj, Grad Кragujevac dobio 15 miliona dinara.

U drugoj fazi, pored ostalog radiće se i na unapređenju uslova za rekreaciju i bavljenje sportom, ali i na unapređenje uslova za razvoj turizma, dodao je on.

„Projektom su postavljene nove prepreke, maketa dinosaurusa Parasaurolofus iz doba kasne krede a izgrađen je i Agiliti poligon – poligon spretnosti za decu. Sve instalacije uklopljene su u postojeće okruženje i ne narušavaju jedinstveno prirodno okruženje jezera u Šumaricama. Namera nam je bila da ovom investicijom nastavimo da razvijamo turističku infrastrukturu i turistički proizvod grada, povećamo atraktivnost lokacije koju i Кragujevčani i gosti grada vole”, kaže Bojan Pavlović, direktor GTO Кragujevac.

Avantura parkom upravlja i održava ga Sportsko društvo Radnički čiji su zaposleni prošli obuku i prate posetioce koji prvi put ulaze u avanturu.

„Nove prepreke su zahtevnije od starih i zato će biti veći izazov za posetioce, ali svi sadržaji u parku su potpuno bezbedni, svaki je atestiran i ima sertifikat po evropskim standardima, osim toga niko ne može da uđe bez sigurnosne opreme koju dobija na ulazu”, kaže Goran Marković i SD Radnički.

Razvoj i bolja ponuda sadržaja obećava i veću posetu ali i bolju zabavu ljubiteljima ovakvih vidova sporta. Pored jezera, otvorenih i zatvorenog bazena, sportskih hala trudićemo se da što više obogatimo kvalitetnim sadržajima naročito za naše najmlađe sugrađane.

Posebnu pažnju posetiocima privlači maketa dinosaurusa Parasaurolofus dužine oko 4 i visine 2,4 metra koja izgleda potpuno realistično, pomera glavu, prednje noge i rep. Parasaurolofus je biljojed iz perioda kasne krede, koji je dostizao dužinu i do 12 metara.

Avantura park radi svakoga dana od 10,00 do 19,00 sati, ulaz je 300 dinara, a poligon za mališane je besplatan.

Izvor: Grad Kragujevac

Milisav Pajević

Turski tok zaobilazi Grčku

Foto-ilustracija: Pixabay

Drugi krak gasovoda Turski tok će prolaziti preko teritorije Bugarske, a ne Grčke, i ići će preko Srbije i Mađarske, izjavio je ruski ministar energetike Aleksandar Novak na marginama na sastanku rusko-turske međuvladine komisije u Antaliji.

Foto-ilustracija: Pixabay

„Druga linija Turskog toka proći će kroz Bugarsku, Mađarsku i Srbiju. Krak će ići direktno u Bugarsku”, rekao je on, a prenosi agencija Tas s.

Novak je takođe podsetio da će kroz prvi krak Turskog toka gas poteći od 1. januara 2020. godine.

Prvi krak gasovoda je namenjen snabdevanju domaćeg tržišta Turske, a drugi za zemlje južne i jugoistočne Evrope.

Kapacitet svakog kraka je po 15,75 milijardi kubnih metara gasa godišnje.

Novak je takođe rekao da propusni kapacitet Turskog toka može biti proširen ako dođe do povećanja tražnje za ruskim gasom, prenela je ruska agencija.

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević

Sombor raspisao dva javna poziva za podsticaj pčelarstva

Foto: pixabay

Grad Sombor objavio je dva javna poziva namenjena poljoprivrednim proizvođačim koji se bave uzgojem pčela na teritoriji Grada Sombora, sa ciljem da se podstakne razvoj i unapredi pčelarstvo, pčelarska proizvodnja i proizvodnja meda.

Foto: pixabay

Prvi Кonkurs je za nabavku novih pčelinjih košnica i namenjen je registrovanim poljoprivrednim gazdinstvima sa teritorije Grada Sombora koja se bave uzgojem pčela i proizvodnjom meda.

Ukupan iznos sredstava koje je obezbedio Grad Sombor za ovu namenu iznosi 371.520,00 dinara, a maksimalan iznos bespovratnih sredstava po prijavi iznosi 11.000,00 dinara.

Кonkurs je otvoren do utroška sredstava, a zaključno sa 15. avgustom ove godine.

Sve detalje Кonkursa za dodelu sredstava za nabavku novih pčelinjih košnica poljoprivrednim proizvođačima koji se bave uzgojem pčela na teritoriji Grada Sombora u 2019. godini i način prijave pogledajte ovde.

Foto: pixabay

Drugi Кonkurs je za razvoj pčelarstva kroz nabavku novih mašina i opreme za unapređenje pčelarske proizvodnje, a namenjen je registrovanim pčelarskim udruženjima sa teritorije Grada Sombora.

Za realizaciju Кonkursa grad je izdvojio sredstva u iznosu od 1.628.480,00 dinara, što je i maksimalan iznos po jednoj prijavi.

Кonkurs je otvoren do utroška sredstava, a zaključno sa 15. avgustom ove godine.

Sve detalje Кonkursa za dodelu sredstava za razvoj pčelarstva na teritoriji Grada Sombora u 2019. godini i način prijave pogledajte ovde.

Izvor: Grad Sombor

Milisav Pajević

Bez slučajeva bolesti afričke kuge svinja u Srbiji

Foto: pixabay

U Srbiji nema slučajeva bolesti afričke kuge svinja, rekla je direktorka Uprave za veterinu Emina Milakara, dodajući da, iako je u zemljama u okruženju registrovana ta bolest, mi smo za sada sigurni.

Foto: pixabay

A kada je reč o klasičnoj kugi svinja, prema najavama nadležnog ministarstva obavezna vakcinacija biće etapno ukidana počevši od prvog oktobra, a kada domaći proizvođači mogu osetiti prve efekte te mere.

U Srbiji se sa vakcinacijom svinja protiv klasične svinjske kuge počelo pre tri decenije, od 2006. godine je to obavezna mera koju finansira država, a da je pravilna preventiva urodila plodom svedoče najave iz nadležnog ministarstva da će od od prvog oktobra obavezna vakcinacija prestati da važi.

Naravno, ne na svim proizvodnim područjima u isto vreme jer i epidimiološki rizici nisu svugde isti, ali ovo je velika stvar za domaće svinjarstvo, kaže profesor doktor Miloš Beuković, stručnjak internacionalne reputacije u čijoj porodici svinjogojstvo ima tradiciju dužu od četiri decenije.

“Kada se vakcina ukine nesme da bude opuštanja i preteranog radovanja”, kaže naš sagovornik ističući da pored punog angažmana nadležnog ministarstva, veterinarskih službi i veterinarskih inspekcija, asocijacija i savetodavaca, sami proizvođači moraju podići bio sigurnosne mere na najviši nivo.

Momčilo Poznan iz Malih Radinaca trenutno gaji devedeset tovljenika i 10 krmača.

Kaže da proizvođači sa nestrpljenjem čekaju ukidanje obavezne vakcinacije protiv klasične svinjske kuge, jer će to, uz otvaranje izvoza doprineti i cenovnoj stabilizaciji domaćeg tržišta, što se već, kako ističe, nazire.

U svakom slučaju ulaganje u genetiku, kvalitetnu ishranu životinja i unapređenje uslova u kojima se one drže su ključni preduslovi za uspešnu proizvodnju poručuje profesor Beuković, a na pitanje da li veruje u napredak domaćeg svinjarstva sa sigurnošću odgovara.

Kao čovek iz struke i nauke, verujem u boljitak domaćeg svinjarstva i njegov povratak na ono mesto koje mu u evropskim okvirima pripada”.

Izvor: RTV

Milisav Pajević

Francuski institut: Sredozemlje najzagađenije more u Evropi

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay

Sredozemno more je najzagađenije more u Evropi iako je povećanje otpada u njemu od 2009. godine bilo umereno, saopštio je francuski institut za istraživanja mora (Ifremer).

Institut je od 1994. do 2017. sproveo veliku studiju praćenja sredozemnog morskog otpada.

“Iako je količina morskog otpada u Sredozemlju fluktuirala svake godine ipak se beleži globnalno povećanje od 2009. godine”, navodi se u saopštenju instituta, čije sedište je u Brestu na severozapadu Francuske.

Insitut navodi da u moru ima plastičnih kesa i flaša, metalnih sudova i pakovanja od hrane, sintentičkih konopaca, ribarskih mreža kao i odeće.

“Tokom devedesetih godina, gustina je bila 100 komada otpada po kilometru kvadratnom”, rekla je Olivija Gerinji, okeanograf u centru Ifremer u Tulonu, i glavna autorka studije objavljene na portalu “Marine Pollution Bulletin”.

Od 2012. godine ta gustina je povećana na oko 200 otpadnih predmeta po kvadratnom kilometru, sa maksimumom od 300 komada dostignutim 2015. godine.

Po njenim rečima, plastika predstavlja 60 odsto tog otpada. Ta činjenica se objašnjava većom proizvodnjom plastike u tom periodu, ali i sistematskijim praćenjem. Taj makro otpad zabeležen je na gotovo 90 odsto površine ispitane u dve studijske zone Lionski zaliv i istočna obala Korzike.

“Sredozemlje je evropsko more najzagađenije otpadom”, rekla je Gerinji i istakla da je u sličnoj studiji sprovedenoj na Severnom moru, gustina otpada na godišnjem nivou ostala manja od 50 komada po kilometru kvadratnom.

Izvor: Beta

Željka Vesić

Izmešta se deo korita reke Peštan u Lazarevcu

Foto: EPS

Milorad Grčić, v. d. direktora Javno preduzeća „Elektroprivreda Srbije” obišao je radove na izmeštanju dela korita reke Peštan u Lazarevcu, koji se izvode u sklopu projekta otvaranja novog kopa „Polje E“ u Rudarskom basenu „Кolubara“.

Foto: EPS

On je naglasio da se radovima u koje EPS investira 1,1 milijardu dinara stvaraju preduslovi za otvaranje „Polja E“ koje leži na oko 450 miliona tona uglja i zato je ovaj projekat jedan od najvažnijih za „Кolubaru“ i EPS.

„U toku je izmeštanje 3,8 kilometara toka reke Peštan. Radovi uveliko teku, bilo je malo problema u početku zbog vremenskih nepogoda, međutim sada je više od polovine predviđenih radova realizovano”, rekao je Grčić i dodao da se paralelno sa izmeštanjem korita reke Peštan gradi i pristupni put dužine pet kilometara, kao i most dužine 50 metara koji će prelaziti preko novog korita.

Ovaj projekat je veoma važan, ali i složen.

On je podsetio i da je pre nekoliko godina na taj način izmeštan tok reke Кolubare, te da radove izvode firme „Hidrotehnika” i „Hidrotan”.

Prema Grčićevim rečima, zbog složenosti posla, trenutno se izvodi prva faza i uslediće izmeštanje još jednog dela reke Peštan.

„Кada taj projekat bude završen, stvoriće se uslovi za otvaranje polja E u Rudarskom basenu „Кolubara“ koje ima oko 450 miliona tona uglja ispod zemlje. Zbog toga je, u smislu energetike i stabilnosti proizvodnje električne energije proizvodnje uglja, ovaj projekat izuzetno važan”, rekao je Grčić i naglasio da je proizvodnja električne energije prevashodno bazirana na proizvodnji koja koristi ugalj i da to čini dve trećine srpske struje. Zato su Кolubara i kop „Drmno“ u Кostolcu od velike važnosti za proizvodnju struje i zato dajemo i nastavićemo da dajemo na značaju rudnicima i rudarima.

Prvi čovek EPS je najavio i da će za nekoliko nedelja obići još jedan važan projekat EPS-a, a to su radovi na izmeštanju Ibarske magistrale u dužini od sedam kilometara.

Milisav Pajević

Tramvaji iz Srbije će jezditi šinama nemačkog grada Bremena

Foto-ilustracija: Pixabay

Generalni direktor kompanije Simens u Srbiji Udo Ajhlinger je najavio da će se od sledeće godine u dva fabrička pogona u Kragujevcu proizvoditi tramvaji. Prvi kupac je već poznat – nemački grad Bremen.

Foto-ilustracija: Pixabay

Ajhlinger je u intervjuu za Televiziju Kragujevac kazao da se završetak izgradnje proizvodnih hala očekuje u naredne dve nedelje i da će potom otpočeti obuka zaposlenih. Za proizvodnju Simensovog tramvaja Avenio su neophodni kvalifikovani radnici, a pre svega inženjeri, objasnio je.

Milanović Inženjering, koji je kupljen od strane Simensa, već ima iskustva u proizvodnji delova za šinsku industriju. Obe kompanije su kao svoje prioritete označile ulaganje u omladinu i savremenu tehnologiju pa je stoga i osnovan posebni obrazovni centar MIND park. Zahtevnu obuku je do sada već prošlo 60 ljudi.

“Mislim da se čitava slika radnog angažovanja novih generacija drastično promenila. Danas zapošljavamo potpuno drugačije naraštaje nego pre npr. dvadeset godina. Smatram da je okruženje ovde u Kragujevcu posebno dobro da se temeljno započne i nastavi napredovanje u inženjerskoj industriji. Imamo sjajne inženjere, dobru saradnju sa univerzitetima i veoma blisku vezu sa fakultetima, pa ako ste željni da započnete karijeru, ovo je najbolje mesto na kome možete biti”, istakao je Ajhlinger.

Upravo ime kompanije Simens stoji zapisano u istoriji kao ime kompanije koja je predstavila prvu električu lokomotivu 1879. godine što znači da su njene veštine potkovane znanjem prikupljenim kroz 140 godina.

Ukoliko zanemarimo kretanje za koje upotrebljavamo sopstvenu energiju poput vožnje bicikla i hodanja, tramvaji su, prema proračunima Dejvida Banistera, najviše energetski efikasno prevozno sredstvo.

Jelena Kozbašić

Uklanjana ambrozija iz Nacionalnog parka Skadarsko jezero

Foto: JP Nacionalni parkovi Crne Gore

Nacionalni parkovi Crne Gore u saradnji sa NVO Green Home organizovali su prošlog petka akciju uklanjanja ambrozije na prostoru Nacionalnog parka Skadarsko jezero.

Foto: JP Nacionalni parkovi Crne Gore

Imajući u vidu činjenicu da je polen ove invazivne vrste ujedno i veoma jak alergen, kao i da ambrozija cveta u avgustu i tokom septembra, ova akcija je pre svega bila fokusirana na uklanjanje te biljke sa najposećenijih lokacija u NP Skadarsko jezero – Vranjine i Virpazara.

Kako bi se ova aktivnost uspešno realizovala, stručni saradnici za zaštitu flore u JP Nacionalni parkovi Crne Gore organizovali su prošle nedelje edukaciju zaposlenih u Službi ambijentalne higijene NP Skadarsko jezero o načinima uklanjanja i važnosti suzbijanja ambrozije.

Ambrozija je invazivna biljna vrsta sa izuzetno alergenim polenom, koji izaziva kasno letnju i jesenju polensku groznicu.

Biljka je poreklom iz Severne Amerike, u Evropu je dospela u 19. veku, dok je u Crnoj Gori zabeležena tek početkom 2000.

Uklanjanje ove biljke preporučljivo je obaviti pre sezone cvetanja, odnosno oslobađanja polena, u periodu od juna do početka avgusta.

Najefikasniji i ekološki najispravniji način njenog uklanjanja jeste čupanje biljke iz korena ili košenje.

Ipak, prvi način pruža bolje rezultate, jer se nakon košenja javljaju novi bočni izdanci kod biljaka.

Milisav Pajević

Španija i Bugarska pred Sudom pravde Evropske unije zbog zagađenog vazduha

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay

Evropska komisija je podnela prijavu Sudu pravde Evropske unije protiv Španije i Bugarske, koje je Brisel ranije pozvao da poštuju propise o kvalitetu vazduha.

Evropska komisija je u maju 2018. godine, posle deset godina upozorenja, odlučila da podnese prijavu protiv šest članica Unije, među kojima su bile Nemačka i Francuska, zbog nepoštovanja propisa o zagađenju vazduha.

Sad je red na Španiju za koju Brisel smatra da “sistematski krši propise o količini azot-dioksida (NO2, nusprodukta sagorevanja), koji su pravno obavezujući od 2010. godine”, navodi se u saopštenju Evropske komisije. Prekoračenje zagađenja se dešava u gradskim zonama Madrida, Barselone i u naselju kod njenog aerodroma.

Emisije NO2 s najfinijim česticama PM10 su među glavnim uzročnicima zagađenja vazduha u Evropskoj uniji zbog saobraćajne gužve i dizel-motora.

Prema saznanjima Evropske agencije za životnu sredinu, u Španiji od NO2 godišnje prevremeno umre 9.000 ljudi.

Bugarskoj, koja je već osuđena zbog nepoštovanja propisa o dopuštenoj količini čestica u vazduhu, ovog puta se zamera prekoračenje graničnih vrednosti sumpor-dioksica (SO2) koji potiče od sagorevanja fosilnog goriva.

Evropska komisija je upozorila Hrvatsku i Rumuniju zbog “sistematskog nepoštovanja” praćenja zagađenja vazduha, dok je Grčka pozvana da poboljša zaštitu svojih građana od emisije gasova iz industrije, a upozorenje je dobila i Poljska koja krši odredbe iz jedne presude Suda pravde Evropske unije.

Izvor: N1

Željka Vesić

Rodni kraj Vuka Karadžića proglašen za predeo izuzetnog kulturnog i prirodnog značaja

Foto: Wikipedia/Rasevic

Vuk Karadžić je jedna od najistaknutijih ličnosti srpske književnosti i kulture kroz istoriju našeg naroda – bio je pisac, filolog i reformator jezika. Rođen je 1787. godine u selu Tršić u blizini Loznice. S obzirom na to da su deca u njegovoj porodici umirala, po narodnom običaju je dobio ime Vuk kako mu veštice i duhovi ne bi naudili.

Foto: Wikipedia/Rasevic

S veličinom njegovog imena i rada na umu, Vlada Republike Srbije je u julu 2019. godine proglasila prostor oko Vukove spomen kuće u Tršiću, manastir Tronoša i šire okruženje zaštićenim predelom izuzetnih odlika.

Područje karakteriše splet kulturnih i prirodnih vrednosti proizašlih iz materijalnog i nematerijalnog nasleđa. Njegova površina iznosi 1802,57 hektara, od čega se 41,21 hektara (2,28 %) nalazi u državnom vlasništvu, 1395,14 ha (77,39 %) u privatnom vlasništvu i 366,22 hektara (20,33 %) u drugim oblicima vlasništva.

“Kulturni predeo Tršić-Tronoša” je poznat i po očuvanim kompleksima šuma i bogatoj i raznovrsnoj flori i fauni. Od ukupno 145 zaštićenih divljih vrsta biljaka i životinja, osamdeset tri pripadaju kategoriji zaštićenih, a šezdeset dve kategoriji strogo zaštićenih vrsta.

Vlada je predvidela da se novozaštićeno područje poveri na upravljanje Centru za kulturu “Vuk Karadžić” iz Loznice. On će biti dužan da obeleži teritoriju “Kulturnog predela Tršić-Tronoša”, organizuje čuvarsku službu, donese akt o unutrašnjem redu i slično. Centar je dužan i da napravi digitalnu bazu podataka bitnih za upravljanje u roku od dve godine.

Visinu naknade za korišćenje “Kulturnog predela Tršić-Tronoša” utvrđuje centar u skladu sa zakonom kojim se uređuju naknade za korišćenje javnih dobara.

Znameniti nekadašnji stanovnik sela Tršić je svojim delima zadužio čak i oštre protivnike poput Jovana Hadžića. Jednom prilikom mu je skrenuo pažnju da bi on bio ovan, a ne Jovan, da Vuk iz latinice nije uzeo slovo J.

Jelena Kozbašić