Home Blog Page 877

MMF traži, a da li Srbija ima plan za zatvaranje rudnika?

Photo illustration: Pixabay

Šef kancelarije Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u Srbiji Sebastijan Sosa kaže da je Srbija u prethodnih nekoliko godina zabeležila napredak u rešavanju problematičnih državnih preduzeća, ali da još nije rešena budućnost kompanija poput Petrohemije i Resavice.

Foto: pixabay

Sosa je juče rekao da preduzeće za podzemnu eksploataciju uglja Resavica dobija podršku vlade kroz subvencije zbog socijalnih implikacija, te da MMF podržava i nameru vlasti u Srbiji da se nađe plan za zatvaranje nekih rudnika koji nisu održivi, ali da se istovremeno obezbedi program pomoći za ugrožene radnike.

Tim povodom, predsednik Sindikata Javnog preduzeća za podzemnu eksploataciju uglja (JP PEU) Resavica Nebojša Milenković ocenjuje da subvencije koje preduzeće dobija od države, bez ulaganja u modernizaciju, nisu dugoročno realne i održive.

Milenković kaže da je od resornog ministarstva zatraženo da se krene u priču o modernizaciji rudnika.

„Imamo i nekoliko rudnika koji su pred zatvaranjem, sa malo rezervi uglja i neminovno je da će doći do njihovog zatvaranja, i mi u Sindikatu tražimo da se što pre krene u priču oko otvaranja novih ležišta, gde će ljudi moći da nastave da rade normalno i da ostvaruju prihode”, rekao je Milenković Tanjugu.

Milenković kaže da se program, koji predviđa otvaranje novih rudnika i modernizaciju ne sprovodi, a da je njihova želja da dođe do modernizacije rudnika, što bi, kaže, dovelo do povećanja proizvodnje, produktivnosti i bezbednosti rudara.

Kaže i da sindikat pokušava da sa nadležnima reši problem povezivanja staža za 2011. i 2012. jer jedan deo radnika ne može da ostvari pravo na punu penziju dok se taj problem ne reši.

„Radimo na tome i da se u novi program poslovanja i novi budžet nađu dodatna sredstva za povećanje zarada u JP PEU, jer smatramo da nivo zarada u ovom trenutku nije adekvatan poslu koji rudari obavljaju”, istakao je on i podsetio da je prosek plata u „Resavici” trenutno oko 50.000 dinara.

U devet rudnika ovog preduzeća radi oko 3.500 radnika, a preduzeće je dobrovoljno, uz socijalni program, napustilo oko 600 radnika.

Ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić izjavio je početkom godine da resorno ministarstvo sa ekspertima Svetske banke analizira svaki rudnik pojedinačno.

Iz republičke kase za poslovanje „Resavice”, država izdvaja godišnje subvencije u iznosu od 4,47 milijardi dinara.

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević

Modernizacija sistema naplate ulaznica i u NP Skadarsko jezero

Foto: JP Nacionalni parkovi Crne Gore

„Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore je započelo sa implementacijom veoma važnog Projekta za NPCG, a možemo reći i za državu Crnu Goru kada je reč o turističkom aspektu, a to je Modernizacija sistema naplate ulaznica u NPCG,‟ izjavio je direktor JP Nacionalni parkovi Crne Gore Elvir Klica.

Foto: JP Nacionalni parkovi Crne Gore

Zahvaljujući ovom Projektu, imaće se veoma precizna statistika o broju i strukturi posetilaca, a u narednom periodu tek sledi nadogradnja ovog sistema kada će se ulaznice prodavati elektronski i ujedno osmisliti niz povoljnosti za građane.

Sa ovim sistemom naplate započeto je u NP Biogradska gora, NP Lovćen i NP Durmitor, a od juče u NP Skadarsko jezero, te u naredna 2-3 dana u NP Prokletije.

„Ovaj sistem naplate je važan sa dva aspekta, u turističkom i promotivnom smislu, kao i sa aspekta precizne evidencije broja i strukture turista na prostorima svih pet NPCG. Ulaznice smo kreirali tako da one predstavljaju svojevrsni suvenir jer su osmišljene u vidu razglednica i imaju „QR kod” sa svim neophodnim informacijama o zaštićenom području koji se posećuje.

Takođe je važno istaći da na ovom sistemu funkcionišu i sve turističke agencije i preduzeća koja se bave pružanjem turističkih usluga na području NPCG i ujedno imaju sklopljen Ugovor sa JP Nacionalni parkovi Crne Gore.‟

Shodno ovakvom načinu naplate, turisti će se manje vremena zadržavati na ulazno-naplatnim punktovima, a što je još važnije, dobiće se precizni podaci o tome iz kojih država dolaze turisti, odnosno sa kojih emitivnih tržišta, kako bi se u narednom periodu, u saradnji sa NTO CG, fokusirali upravo na te sajamske nastupe kada je u pitanju promocija prirodnih i kulturnih vrednosti NPCG i njihove turističke ponude.

Što se tiče apekta zaštite prirode u okviru ovog Projekta, isti je značajan za NPCG jer u će realnom vremenu imati informaciju koliko se posetilaca nalazi na određenom lokalitetu.

NPCG su implementacijom novog sistema spremni za elektronsku evidenciju usluga i pre samog usvajanja Zakona o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga.

Na osnovu ovog Zakona, Poreska uprava planira da od naredne godine sprovede elektronsku evidenciju na nivou cele države,‟ zaključio je Klica.

Na samoj ulaznici se nalazi i QR kod tako da svaki turista može dobiti sve neophodne informacije o lokalitetu koji je došao da obiđe, kao što ih može preuzeti i sa aplikacije „Nacionalni parkovi Crne Gore”.

Milisav Pajević

Od oktobra se ukida vakcinacija protiv klasične kuge svinja

Foto: pixabay

Od 1. oktobra ove godine država će ukinuti vakcinaciju protiv klasične kuge svinja, potvrđeno je Tanjugu u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

Foto: pixabay

Do kraja nedelje trebalo bi da bude objavljen pravilnik koji definiše u kojim delovima Srbije će biti ukinuta vakcinacija, a na kojim lokacijama ta mera ostaje da važi.

Ova mera Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede trebalo bi da utiče da se Srbiji odobri izvoz svinjskog mesa u Evropsku uniju.

Srbija u ovom momentu može jedino da izvozi u države Evropske unije proizvode napravljene od svinjskog mesa, a koji su prošli određenu vrstu termičke obrade.

Kada je reč o ranije najavljenom izvozu junetine, prvi kontigenti iz srpskih klanica trebalo bi put Turske da krenu u narednih desetak dana.

U Srbiju bi trebalo da doputuje uskoro i delegacija iz Egipta kako bi pregovarala sa nadležnima o uslovima pod kojima može da se izvozi srpska govedina na to tržište.

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević

Rundek pesmom podržao borbu protiv plastike

Foto: YouTube PrintScreen

Muzičar Darko Rundek podržao je Grinpisovu kampanju protiv plastike za jednokratnu upotrebu predstavivši pesmu “Reci ne” te je pozvao građane da potpišu peticiju i pridruže se onima koji se protive upotrebi jednokratnih kesa, saopštio je Grinpis.

Rundek je pozvao na potpisivanje peticije za zabranu plastičnih kesa, koju je potpisalo više od od 50.000 građana, i pohvalio zbor ZbrKu iz Velike Gorice s kojim je snimio muzički video spot “Reci ne”.

Plastika za jednokratnu upotrebu globalni je problem, a aktivisti nastoje da rašire svest o njenoj štetnosti kako bi smanjili njenu upotrebu.

Voditeljka Grinpisove kampanje Petra Andrić poručila je da su nužne promene eko-politike jer se “danas moramo pobrinuti da se deca sutrašnjice ne utope u moru plastike i plastičnih kesa“.

Izrazila je zadovoljstvo što su se u kampanju uključili i mladi ljudi te pozvala sve građane da se udruže kako bi se stalo na kraj pogubnim praksama.

Željka Vesić

Izvor: HINA

Počelo sa radom postrojenje za prečišćavanje vode u Zrenjaninu

Foto: pixabay

Postrojenje za prečišćavanje vode u Zrenjaninu pušteno je u rad juče oko 16 časova.

Foto: pixabay

Voda se u mrežu pušta postepeno te su najave da će potpuno vodosnabdevanje preko prečistača biti za 48 sati.

Analize vode se paralelno vrše u tri laboratorije i kada se potpuna ispravnost pokaže u svim delovima grada, zabrana će biti skinuta.

Za sada voda još uvek nije dozvoljena za piće dok zabranu ne ukine nadležna inspekcija, saznaje RTV.

Izvor: RTV /Jelena Milićević

Milisav Pajević

Poskupela nafta zbog iranske zaplene britanskog tankera

Foto: Pixabay

Cene nafte porasle su juče za više od dva odsto zbog zabrinutosti da bi prošlonedeljna iranska zaplena britanskog tankera mogla prouzrokovati prekid u snabdevanju u energentima bogatom Persijskom zalivu.

Photo: Pixabay

Cena severnomorske nafte „brent” porasla je za 1,41 dolar ili 2,26 odsto na 63,88 dolara, dok je američka WTI nafta poskupela za 1,13 dolara ili 2,03 odsto na 56,76 dolara za barel, prenosi britanska agencija Rojters.

WTI nafta je prošle nedelje pojeftinila za više od sedam odsto, a „brent” za preko šest procenata.

Tenzije oko Irana „verovatno su doprinele ionako snažnim geopolitičkim rizicima”, ocenjuju u kompaniji „JBC Enerdži”.

Iranska Revolucionarna garda saopštila je u petak da je u Persijskom zalivu zaplenila britanski naftni tanker, kao odgovor na britansku zaplenu iranskog tankera ranije ovog meseca.

Taj potez je povećao strah od potencijalnih prekida transporta kroz Ormuski moreuz, kroz koji prolazi oko jedne petine svih svetskih isporuka nafte.

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević

Gradsko veće Sombora utvrdilo šest akustičkih zona grada

Foto: pixabay

Na juče održanoj 167. sednici Gradskog veća grada Sombora, kojom je predsedavala gradonačelnica Sombora Dušanka Golubović, između ostalog, usvojen je predlog Odluke o prvim izmenama i dopunama odluke o određivanju akustičkih zona na teritoriji Grada Sombora.

Foto: pixabay

Prema maksimalno dopuštenom nivou buke, teritorija Grada Sombora podeljena je na šest akustičkih zona i to: I zona: područje za odmor i rekreaciju, bolničke zone i oporavilišta, kulturno-istorijski lokaliteti, veliki parkovi; II zona: turistička područja, kampovi i školske zone; III zona: čisto stambena područja; IV zona: poslovno-stambena područja, trgovačko-stambena područja i dečja igrališta; V zona: gradski centar, zanatska, trgovačka, administrativno-upravna zona sa stanovima, zona duž saobraćajnica, magistralnih i gradskih: VI zona: industrijska, skladišna i servisna područja i transportni terminali bez stambenih zgrada.

O ovom predlogu Odluke izjasniće se odbornici Skupštine grada Sombora na narednom zasedanju.

Milisav Pajević

Obavlja se pojačana kontrola crnogorskih vodotoka

Foto: Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja

Pojačana kontrola crnogorskih vodotoka u okviru aktivnosti Koordinacionog tima za suzbijanje nelegalne eksploatacije rečnih nanosa rezultirala je podnošenjem novih prekršajnih prijava.

Foto: Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja

Samo tokom proteklog vikenda podnete su četiri prekršajne prijave za pokušaj nelegalne eksploatacije rečnih nanosa, dve protiv lica koja su zatečena u donjem toku Morače i dve na Grnčaru, na području opštine Gusinje.

Na današnjem sastanku Koordinacionog tima održanom u Upravi za vode sumirani su rezultati intenzivirane kontrole, razmotrena „uska grla“ u procesu otkrivanja i procesuiranja počinicioca u kratkom vremenskom roku, s obzirom na brzinu delovanja prekršilaca na terenu.

Razmatrane su mogućnosti da delovanje nadležnih organa na terenu bude još efikasnije.

U tom cilju, dogovoreno je da se u kontrolu angažovanije uključe i ostali sektori Uprave policije – saobraćajna policija i Odsek za suzbijanje privrednog kriminaliteta, u cilju efikasnijeg delovanja na terenu, ali i najavljene kontrole svih firmi koje u svom poslovanju imaju vezu sa ovom vrstom materijala.

Kontrola crnogorskih vodotoka intenzivirana je tokom jula, najkon što je Vlada odlučna da reši ovaj problem produžila Uredbu o poveravanju dela poslova Uprave za inspekcijske poslove Glavnom gradu Podgorica i opštinama Andrijevica, Berane, Bijelo Polje, Gusinje, Kolašin, Mojkovac, Nikšić i Rožaje.

Time je značajnom broju komunalnih policajaca i inspektora u ovim opštinama dato ovlašćenje da u punom kapacitetu i još efikasnije sprovode monitoring i kontrolu vodotoka na području ovih opština.

Snažniji obračun sa nelegalnom eksploatacijom, posebno u delu Morače, najavljen je krajem prošle sedmice i na sastanku potpredsednika Vlade mr  Milutina Simovića sa gradonačenikom Glavnog grada Ivanom Vukovićem i predstavnicima Koordinacionog tima.

Na bazi tadašnjeg dogovora da se u što skorijem roku definiše model zajedničkih aktivnosti na terenu, kako bi se prvenstveno eliminisali slučajevi nelegalne eksploatacije, a potom sanirao devastirani prostor u vodotocima i na okolnom zemljištu, Koordinacioni tim je danas definisao dalje korake.

Predloženo je da se formiraju terenske međuresorske ekipe, u kojima će osim komunalnih policajaca i inspektora, vodoprivrednog inspektora, koji imaju nadležnost da pokrenu prekršajne prijave biti i saobraćajni policajci, kao i poljoprivredni inspektori s obzirom da se značajan deo nelegalnih aktivnosti obavlja na okolnom poljoprivrednom zemljištu.

Milisav Pajević

Indija uspešno lansirala misiju na Mesec

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay

Indijska svemirska agencija saopštila je da je uspešno lansirala dugo očekivanu misiju na Mesec koja je bila odložena prošlog ponedeljka, nedugo pre lansiranja zbog tehničkog problema.

Raketa Chandrayaan 2, koju je izradila Indijska svemirska istraživačka organizacija (ISRO) lansirana je u 14.43 po lokalnom vremenu, odnosno u planiranih 11.13 po srednjeevropskom vremenu.

Lansiranje je emitovano uživo u TV programu i na društvenim mrežama. Indijci se nadaju da će njihova misija vredna oko 150 miliona biti prva na južnom polu Meseca.

Odbrojavanje je obustavljeno pre nedelju dana, 15. jula, 56 minuta pre lansiranja pošto je “uočen tehnički problem u sistemu lansiranja”, objavio je tada ISRO.

Indijski mediji su izvestili da je krivac za odlaganje lansiranja bilo curenje iz boce sa helijumom u kriogeničkom  raketnom motoru. Kvar je u međuvremenu otklonjen. Indija će, ukoliko misija bude uspešna, biti četvrta zemlja čija je sonda svemirska sonda sletela na površinu Meseca.

Chandrayaan 2 ili Mesečeve kočije 2 trebalo je da budu lansirane sa tropskog ostrva Andhre Pradesha nakon deset godina godina dugog razvoja  i samo pet dana pre 50. godišnjice  prvog sletanja na Mesec, ali to se nije ostvarilo.

Direktor indijske Organizacije za istraživanje svemira (ISRO) K. Sivan rekao je da će Vikramovo završno sletanje koje će trajati 15 minuta, predstavljati “najnapetije trenutke jer Indija nikada dosad nije pokrenula tako kompleksnu misiju”.

Gotovo svi delovi Chandrayaan 2 dizajnirani su i izrađeni u Indiji.

Iako je Indija zabeležila neverovatan ekonomski uspeh poslednjih godina, prema podacima Svetske banke, zemlja se i dalje bori sa siromaštvom, te se postavlja pitanje zašto kreće u osvajanje Meseca, ali je u igri nacionalni ponos. Premijer Narendra Modi obećao je da će ljudsku misiju poslati u svemir do 2022. Povrh toga, prema globalnom indeksu, glad i dalje predstavlja rasprostranjen i ozbiljan problem za Indiju.

Sjedinjene Države su na 15 misija Apolla, uključujući šest koje su sletele na Mesec, potrošile oko 100 milijardi dolara u današnjoj vrednosti novca.

Kineska Mesečeva letelica Chang’e 4 sletela je na Mesec u martu, što je iznosilo oko 8,4 milijarde dolara. Rusija, prva zemlja koja je izvela uspešno sletanje na Mesec bez čoveka 1966. godine, potrošila je, preračunato u današnje vrednosti, više od 20 milijardi dolara na misije šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog veka.

Lansiranje je tek početak putovanja od 384.000 km, a ISRO se nada da će Mesečeve kočije 2 na Mesečev južni pol sleteti 6. ili 7. septembra, kako je i planirano, uprkos jednogodišnjem odlaganju lansiranja.

Misija bi trebala da  pokaže koliko je napredovalo putovanje svemirom od “velikog koraka za čovečanstvo” Nila Armstronga i misije Apolla 11.

Izvor: HINA

Željka Vesić

Porodice pogođene klimatskim promenama ponovile tužbu EU

Foto: Pixavay
Foto: Pixabay

Više porodica koje tvrde da su pogođene globalnim zagrevanjem klime, uložile su žalbu na odbacivanje njihove tužbe protiv klimatske politike EU pred Evropskim sudom pravde, saopštila je ekološka organizacija Climate Action Network.

Njihova tužba je odbačena u maju ove godine pred prvostepenim sudom EU koji je osporio pravo pojedinaca da podnose takve zahteve.

Deset porodica koje žive od poljoprivrede ili turizma, iz evropskih zemalja, Kenije i s Fidžija, tužbu je podnelo 24. maja 2018.

Među njima su porodica sa italijanskih Alpa koja sve teže zarađuje za život vođenjem turista na glečere jer se oni tope, nemački ugostitelji sa severnomorskog ostrva koje plavi more čiji nivo raste i rumunski pastir koji svoje stado mora da vodi na sve veće visine da bi našao travu.

Oni traže da sud poništi tri direktive koje uređuju emisije zagađujućih gasova industrije i ukupno dopušteno zagađenje u državama članicama.

Sudije su osporile tužbu na osnovu toga što ima “još mnogo ljudi pogođenih klimatskom krizom” te bi zato ta tužba drugima uskratila osnovno pravo “na zaštitu svakog pojedinca”, rekao je advokat porodica.

Evropski savet i Evropski parlament treba da pismeno odgovore na žalbu u roku od dva meseca, a potom će Evropski sud pravde odlučiti da li će je prihvatiti.

Ova organizacija navodi da će, ako žalba bude odbijena, “biti dokazano da je evropsko pravosuđe nesposobno da pravno štiti građane od klimatskih promena“.

Izvor: Beta

Željka Vesić

Javna prezentacija projekta magistralnog gasovoda u Paraćinu

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay

Grafički deo urbanističkog projekta kojim se menja trasa izgradnje magistralnog gaosvoda granica Bugarske – granica Mađarske, kojim je predviđeno da u obuhvat uđe i oko 170 parcela u ataru Stubice, izložen je u prostorijama Odeljenja za urbanizam i imovinsko pravne poslove opštine Paraćin, do 24. jula.

Zainteresovani građani, nakon uvida, ukoliko imaju predloge i sugestije, dostavljaju ih urbanizmu, a on ih dalje prosleđuje resornom ministarstvu, čija ih Кomisija razmatra, prihvata ili odbija.

Milisav Pajević

Ovaj tekst je nastao u okviru projekta „Paraćin u slici i reči“ koji je sufinansiran iz budžeta Opštine Paraćin na Javnom pozivu za učešće na opštem konkursu za sufinansiranje projekata radi ostvarivanja javnog interesa u oblasti javnog informisanja u 2019. godini.

Stižu rešenja za naknadu za odvodnjavanje u Vojvodini

Foto: pixabay

Dostava rešenja za naknadu za odvodnjavanje fizičkim licima za 2019. godinu, počinje ove nedelje.

Foto: pixabay

Naknada se od ove godine obračunava u skladu s novim Zakonom o naknadama za korišćenje javnih dobara, koji je stupio na snagu u decembru prošle godine.

Novi zakon menja način obračuna naknade za odvodnjavanje, a kao osnov se, umesto katastarskog prihoda, uzimaju klasa i kultura zemljišta.

Te podatke JVP „Vode Vojvodine“ preuzima iz RGZ, što je poslednji put učinjeno 24. juna.

Sem ove novine, naknada za odvodnjavanje se od ove godine plaća kvartalno, kao i porez na imovinu. Obveznici će na računima dobiti tri uplatnice.

Prva obuhvata prva dva kvartala a rok za uplatu je 15 dana od dana prijema rešenja. Drugu uplatnicu treba platiti do 15. avgusta, a treću do 15. novembra.

Način dostave rešenje ostaje nepromenjen u odnosu na prošlu godinu. Prema Zakonu o opštem upravnom postupku predviđena je lična dostava. A to znači da poštar dva puta dolazi na navedenu adresu.

Ukoliko obveznika ni drugi put ne nađe kod kuće, ostavlja obaveštenje sa brojem rešenja i vremenom pokušaja dostave, a pošiljka se vraća pošiljaocu (JVP „Vode Vojvodine“).

U tom slučaju, obveznici mogu da preuzmu kopiju rešenja uz važeću ličnu kartu i potpisom odgovarajućeg obrasca (dobiće ga u pošti) u svojim lokalnim poštama ili u poslovnoj zgradi JVP „Vode Vojvodine“.

Dostava rešenja za ovu godinu trebalo bi da se završi tokom septembra.

Milisav Pajević

2-u-1: Autobusko stajalište i livada za pčele (VIDEO)

Foto: Screenshot

Da li ste znali da je nezdrava životna sredina drugi uzrok oboljevanja u Holandiji, odmah iza pušenja?

Foto: Screenshot (Facebook)

Jedan od pokazatelja urušenog zdravlja životne sredine je i loš kvalitet vazduha, te je grad Utreht odlučio da ga unapredi pomoću – javnog prevoza. Ne samo da intenzivno elektrifikuje svoj vozni park i napaja ga električnom energijom iz holandskih vetrenjača, već i “ozelenjava” krovove autobuskih stajališta.

Od stajališta za autobuse do stajališta za pčele

Ukupno 316 autobuskih stajališta u Utrehtu sada ima zelene krovove na kojima su pretežno posađeni sukulenti. Pored toga što oplemenjuju izgled grada, ona takođe “hvataju” finu prašinu iz vazduha, skladište kišnicu i obezbeđuju hlađenje tokom toplih letnjih dana. Održavanje zelenih krovova na autobuskim stajalištima

Načinjeno je još nekoliko koraka ka održivijem čekanju javnog prevoza – stajališta su opremljena LED osvetljenjem, a klupe su napravljene od bambusa.

Pozitivni uticaj ozelenjenih autobuskih stajališta na životnu sredinu Utrehta se tu ne završava – u blagodetima biljaka ne uživaju samo ljudi, već i nešto sićušniji stanovnici grada – insekti koji oprašuju cveće.

Ljudi na stajalištima ne bi trebalo da se plaše vrednih pčela i bumbara iznad svojih glava zato što su oni tim mestima prvenstveno privučeni zbog zelenila i, povrh toga, po prirodi nisu agresivni.

https://www.facebook.com/brightvibes/videos/684711065323981/

Utreht posebnim subvencijama motiviše stanovnike da isprate talas ozelenjavanja i na krovovima svojih domova.

Jelena Kozbašić

Izložba karikatura i stripova „Ovo je Zemlja za nas”

Foto: EU Delegacija u Srbiji

Finalisti takmičenja karikature i kratkog kaiš stripa „Ovo je Zemlja za nas – Pokreni se za životnu sredinu“ predstavljeni su na izložbi koja je svečano otvorena u Galeriji Udruženja likovnih umetnika Srbije (ULUS).

Foto: EU Delegacija u Srbiji

Takmičenje je deo kampanje „Pogledaj oko sebe“, koju zajedno sprovode Delegacija Evropske unije, Ministarstvo za evropske integracije i Ministarstvo zaštite životne sredine.

Na konkurs koji je trajao od 15. maja do 10. juna ove godine je pristiglo ukupno 125 radova.

Prvu nagradu osvojio je Pal Lephaft, za karikaturu „Noe2019“, drugu nagradu Radoslav Jakovljević za karikaturu „Selfi“, dok je dobitnik treće nagrade Zoran Marković za rad nazvan „Skockali smo je“.

Šef Delegacije EU u Srbiji ambasador Sem Fabrici, koji je bio sprečen da dođe, posetiocima izložbe obratio se pismom.

„Vi ste sublimirali svu umetnost svih poruka koje smo želeli da prenesemo tokom kampanje i ono što smo želeli ponovo da promislimo o našim ponašanjima, o našem stavu da pogledmo oko sebe i vidimo gde smo i šta možemo da uradimo za bolju životnu sredinu, za čistiji vazduh, čistiju zemlju i vodu“, navodi se u pismu ambasadora Fabricija, koje je pročitala programska meadžerka u Delegaciji i članica žirija takmičenja Maja Vučković Krčmar.

Ambasador Fabrici posebno je pohvalio najmlađu učesnicu Petru Budišin na hrabrosti da učestvuje na konkursu, uz poruku da njen primer svedoči da postoji nada za ovu planetu sa novim generacijama koje su svesne zaštite životne sredine.

Foto: EU Delegacija u Srbiji

Vučković Krčmar kaže da EU podržava srpske institucije i vlast u zaštiti životne sredine. Zato je i pokrenuta ova kampanja i pa ćemo nastaviti da radimo u skladu sa motom #EUzaTebe.

Karikaturista i član žirija Predrag Koraksić Corax kaže da je jedno od pitanja koje je postavio sebi bilo da li će se pojaviti neki talenat koji će uspeti da nasledi već etablirane karikaturiste.

Takmičenje je način da se skrene pažnja na važnu temu zaštite životne sredine.

„Ovo je jedan pokušaj, pa šta bude. Mi smo to uradili. Nadam se da će od ovoga biti neke koristi“, kaže Koraksić.

Karikaturista i član žirija Jugoslav Vlahović ocenjuje da su konkursi šansa da neki mladi, pa i nepoznati autori, skrenu pažnju na sebe, da im ovo bude stimulacija za dalji rad.

Izložba će biti otvorena do 24. jula.

Izvor: EU Delegacija u Srbiji

Milisav Pajević

Antić: Proizvodnja struje i uglja u Srbiji ove godine porasla

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

Ministar rudarstva i energetike u Vladi Republike Srbije Aleksandar Antić prisustvovao je juče obeležavanju rudarske slave Sveti Prokopije u crkvi Pokrova presvete Bogorodice u Baroševcu.

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

Antić je tom prilikom uputio čestitke rudarima povodom ovog praznika, i poželeo im da ih taj svetac čuva na poslu svih 365 dana u godini.

Ministar je istakao da je proizvodnja uglja od velikog značaja za Srbiju, pri čemu je izrazio zahvalnost svim rudarima na velikom zalaganju, koje našoj zemlji daje ekonomsku stabilnost.

On je rekao da je proizvodnja struje i uglja u Srbiji ove godine porasla u odnosu na prošlu, i izneo podatak da je proizvodnja uglja na kopovima u Kolubari i Drmnu u drugom kvartalu ove godine veća za 4,9 odsto nego u istom periodu prošle godine.

Ministar je ukazao na veliki doprinos rudara i svih zaposlenih u EPS-u ovakvom rezultatu, uz ocenu da je to uticalo na povećanje industrijske proizvodnje i ukupan rast ekonomije i BDP-a.

Antić je podsetio na to da je pre nekoliko godina rudarstvo u našem ukupnom BDP-u učestvovalo sa jedan do 1,5 odsto, a danas sa dva odsto, ocenivši da ono postaje sve značajnija industrijska grana koja Srbiji može omogućiti intenzivan i stabilan dugogodišnji rast i razvoj.

Ministar je najavio realizaciju novih rudarskih projekata, među kojima su otvaranje dva velika rudnika svetske klase Čukaru Peki i Jadar.

On je poručio da će država uložiti maksimum napora da se efikasnost, uslovi rada i bezbednost u oblasti rudarstva unapređuju kako bi se ovaj težak posao učinio lakšim.

Obeležavanju slave prisustvovali su i direktor EPS-a Milorad Grčić, predstavnici rukovodstva i sindikata tog javnog preduzeća, čelnici Opštine Lazarevac i drugi gosti.

Milisav Pajević

Uspešna saradnja JP EPS i MUP Srbije

Foto: EPS

Na osnovu kontrole Sektora za unutrašnju kontrolu i bezbednost JP EPS, policija je uhapsila petoricu zaposlenih „EPS Distribucije“ u Кraljevu osumnjičenih da su oštetili EPS za 2,4 miliona dinara i zloupotrebili službeni položaj.

Foto: EPS

Uhapšeni su suprotno propisima i unutrašnjim aktima JP EPS omogućili da se mini hidroelektrana „Dubočica“ priključi na distributivnu mrežu protivzakonito umanjivši troškove za iznos od 2.416.577 dinara.

Na ovaj način su odgovornom licu u MHE „Dubočica“ omogućili su protivpravnu imovinsku korist, a JP EPS naneli štetu u navedenom iznosu.

JP EPS zahvaljuje na saradnji policijskim službenicima Uprave kriminalističke policije MUP Srbije i Posebnom odeljenju za suzbijanje korupcije u Кraljevu.

Milisav Pajević