Home Blog Page 879

Nova vozila za kragujevačko komunalno preduzeće

Foto: JKP Šumadija

Nastavljajući sa modernizacijom voznog parka Javno komunalno preduzeće Šumadija Кragujevac nabavilo je još dva nova vozila.

Foto: JKP Šumadija

Vozni park je pojačan sa dva kamiona putara marke Opel.

Ukupna vrednost vozila je šest miliona dinara, a novac za kupovinu JКP Šumadija Кragujevac obezbedilo je iz sopstvenih sredstava.

Ovi kamioni namenjeni su za prevoz robe, alata, materijala i zaposlenih.

Nabavka nove mehanizacije doprineće boljem, efikasnijem, kvalitetnijem i lakšem obavljanju delatnosti i pružanju usluga građanima, a sve sa ciljem da Кragujevac bude lepši, čistiji i uređeniji grad.

Milisav Pajević

Biljna vlakna iz prirode

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay

Primena antibiotika značajno je unapredila medicinu 20. veka, a uz vakcinaciju to je doprinelo gotovo potpunom iskorenjivanju pojedinih bolesti. Ipak, njihova efikasnost i dostupnost doveli su do prekomerne upotrebe, što je lošim bakterijama omogućilo da razviju otpornost na antibiotike, dok su korisne bakerije uništavane.

Zato je veoma važno da saznamo što više o blagotvornim bakterijama, koje su od presudnog značaja za naše zdravlje, kao i o tome kako da ih zaštitimo od antibiotika, a da ih na prirodni način sačuvamo.

Crevna flora u ravnoteži

Znate li da su creva čoveka „stanište” milijardi živih bakterija, čija ukupna težina može čak iznositi od 1,3 do 2 kg?! Možda zvuči zastrašujuće, ali mnoge od njih su nam potrebne i korisne. Sve bakterije koje žive u našim crevima mogu se podeliti na „dobre” – korisne i „loše” – patogene.

Foto: Mark Zamora – Unsplash

Korisne čine 75 odsto imuniteta i pomažu da dobijemo važne hranljive materije i energiju iz hrane, pospešuju apsorpciju kalcijuma i sintezu vitamina B12, regulišu nivo šećera u krvi, hormona, neurotransmitera… Zato je važno da ih imamo što više.

Danas to nije lako postići, budući da namirnice obiluju aditivima i konzervansima. Nutricionisti kažu da ipak postoji rešenje: prirodna biljna vlakna – inulin, koja pomažu da crevnu floru dovedemo u ravnotežu i dobrim nadjačamo loše bakterije. Inulin se dobija iz korena biljke cikorije i predstavlja rezervne ugljene hidrate biljke. Spada u prebiotike – to znači da je hrana probioticima. Samo jedna kesica od 5 grama inulina umnožava broj korisnih bakterija za nekoliko stotina milijardi.

Čuvar celokupnog zdravlja

Inulin slovi za čuvara celokupnog čovekovog zdravlja, jer je dugačak spisak njegovih dobrobiti za organizam. Ovo su samo neke od njih:

ALERGIJE Veća koncentracija korisnih bakterija drastično smanjuje rizik od pojave alergija.

KANDIDA Ako u crevima imamo pregršt dobrih bakterija koje su uz to i dobro nahranjene inulinom, one su sposobne da se same izbore sa kandidom i spreče je da pređe u sistemsku bolest.

JAČANJE IMUNITETA Inulin u hrani podstiče stvaranje T-ćelija, važnih za odbrambeni sistem. Hraneći dobre bakterije, jačamo imunitet sistema za varenje, ali i celog organizma.

SPREČAVA OPSTIPACIJU Pomažući razvoj normalne crevne flore, inulin olakšava probavu. Prema mnogim studijama u dozama 5 do 10 grama dnevno stimuliše rast bifidobakterija i laktobacila.

POGODAN ZA DIJABETIČARE U probavnom traktu inulin se pretvara u inulin-propinat koji dovodi do pojačanog izlučivanja insulina iz pankreasa i doprinosi regulaciji šećera u krvi. Ujedno ne povećava nivo glukoze u krvi.

SMANJUJE RIZIK OD RAKA Niža pH vrednost u debelom crevu donosi i manji rizik od raka, jer se inhibiraju prokancerozni enzimi. Bakterije proizvode i butirat koji se povezuje sa samoubistvom kanceroznih ćelija i s povećanjem antioksidansa glutationa u crevima.

SPREČAVA OSTEOPOROZU Uz inulin se apsorbuje kalcijum i tako poboljšava sadržaj minerala u kostima i gustinu koštane mase.

PRAVILAN RAD DEBELOG CREVA Omogućava detoksikaciju u potpunosti i sprečava reasorpciju štetnih materija u krvotok.

SMANJUJE ANKSIOZNOST I DEPRESIJU Uz inulin se reguliše sinteza serotonina, koji se čak 80 odsto sintetiše u crevima. Ako dođe do poremećaja u mikroflori i radu debelog creva, i sinteza serotonina je u velikoj meri narušena.

SINTEZA VITAMINA B12 To je veoma važno za vegane, jer ako ne unose namirnice životinjskog porekla, a nemaju dobru mikrofloru, javlja se deficit vitamina B12. Ali, ako su dobre bakterije snabdevene inulinom, same sintetišu vitamin B12.

OBROK U KESICI

Primena inulina je jednostavna. Kesica od 5 grama rastvori se u napitku, a može se dodati i u sladoled i čorbe, soseve i drugo. Samo promešajte i dobili ste probiotski obrok na prirodan način.

Kontakt

Fornatura d.o.o.

office@fornatura. rs

www.fornatura.rs

Ovaj tekst je prvobitno objavljen u Magazinu Energetskog portala ODRŽIVA POLJOPRIVREDA mart – maj 2019.

Održana obuka za vodiče „Tragom šumskih stanovnika”

Foto: JP Nacionalni parkovi Crne Gore

U okviru prekograničnog projekta „Razvoj ekoturizma na Balkanskim Alpima“ organizovana je prva u nizu obuka za vodiče „Tragom šumskih stanovnika”, u NP Prokletije.

Foto: JP Nacionalni parkovi Crne Gore

S tim u vezi, vodiči i turistički ponuđači iz Crne Gore i Kosova i Metohije koji rade na području Prokletija, imali su priliku da uče o krupnim sisarima, pticama i gljivama, kako bi stečeno znanje prenosili turistima i predstavljali im ovo područje sa aspekta bogatstva biodiverziteta.

U toku naredne dve godine koliko projekat traje, u planu su aktivnosti koje će doprineti kvalitetu i raznolikosti usluga, uspostavljanju i promociji zajedničke turističke ponude, kao i aktivnosti koje će omogućiti povećanu bezbednost posetilaca Nacionalnog parka Prokletije u Crnoj Gori i Nacionalnog parka na Kosovu i Metohiji.

Imajući u vidu da je osim kreiranja nove turističke ponude, fokus projekta sigurnost turista, u toku ove godine, ukupno će 50 kilometara planinarskih staza biti procenjeno sa sigurnosnog aspekta i obnovljeno.

Takođe će se u narednom periodu intenzivno raditi na izgradnji profesionalnih kapaciteta turističkih pružaoca usluga, jačanju kapaciteta lokalnih zajednica i privatnog sektora sa ciljem razvoja jedinstvene turističke ponude i povećanja sigurnosti turista.

Projekat će ponuditi obuku specijalizovanim vodičima i sprovesti zajedničku planinsku obuku za spašavanje kako bi se poboljšala prekogranična saradnja pri pomaganju izgubljenim ili povređenim turistima.

Obuka će se sprovoditi u saradnji s relevantnim nacionalnim institucijama s obe strane granice, posebno s nadzornicima, vodičima nacionalnih parkova i službama zaštite i spašavanja.

Ovaj segment razvoja turizma dodatno će biti podstaknut rekonstrukcijom centra za spašavanje koji će biti uspostavljen sredinom 2020. godine.

Centar će sadržati svu potrebnu tehničku i medicinsku opremu što će osigurati bržu i efikasniju reakciju spasilaca ukoliko dođe do intervencije.

Realizacija prekograničnog projekta „Razvoj ekoturizma na Balkanskim Alpima“ implementira se sa ciljem postizanja održivog razvoja prekogranične regije kroz zajedničke turističke potencijale zasnovane na prirodnom i kulturnom nasleđu.

Milisav Pajević

Predstavljen Prvi dobrovoljni nacionalni izveštaj Srbije o sprovođenju Agende 2030 za održivi razvoj

Foto: Kabinet ministra bez portfelja

Prof. dr Slavica Đukić Dejanović, ministarka bez portfelja zadužena za demografiju i populacionu politiku i predsednica Međuresorne radne grupe za sprovođenje Agende UN o održivom razvoju do 2030. godine predvodi delegaciju Republike Srbije na četvorodnevnom ministarskom sastanku Političkog foruma na visokom nivou o održivom razvoju koji se održava od 15. do 18. jula u sedištu Ujedinjenih nacija u Njujorku.

Foto: Kabinet ministra bez portfelja

Tema ovogodišnjeg sastanka je ,,osnaživanje ljudi i osiguranje inkluzivnosti i jednakosti”, a 47 država članica Ujedinjenih nacija predstaviće svoje Dobrovoljne izveštaje o sprovođenju Agende 2030 za održivi razvoj, a među njima po prvi put i Srbija.

Predstavljajući izveštaj, ministarka Đukić Dejanović je istakla da je Srbija ovaj proces shvatila više od pisanja jednog dokumenta.

Prema njenim rečima, to je bilo sagledavanje međusobne saradnje i deljenje iskustava, izazova i primera dobre prakse između: državnih organa vlasti, jedinica lokalne samouprave, organizacija civilnog društva, privrednih aktera, međunarodnih organizacija i ostalih partnera.

Centralni deo prvog Dobrovoljnog nacionalnog izveštaja Srbije čine stavovi mladih i ocena Stalne konferencije gradova i opština, kao svojevrsni jedinstven glas jedinica lokalne samouprave.

,,Vizija održive budućnosti koju delimo sa našom decom i mladima zauzima glavnu ulogu u ovom izveštaju, jer će današnja deca i mladi biti nosioci društva i društvenih promena 2030. godine,” istakla je ministarka i ukazala na značaj jedinica lokalne samouprave, kao aktera koji sprovođenjem Agende 2030 direktno utiču na donešenje boljitka svim građanima.

Foto: Kabinet ministra bez portfelja

Prof. dr Milorad Mijatović, predsednik Fokus grupe Narodne skupštine Republike Srbije za razvoj kontrolnih mehanizama za proces implementacije i nadzora nad sprovođenjem Ciljeva održivog razvoja osvrnuo se na aktivnosti koje je Narodna skupština sprovela u praćenju sprovođenja ciljeva u poslednje dve godine i najavio buduće aktivnosti.

,,U narednom periodu, predstoje nam dve vrste aktivnosti. Sa jedne strane, to je animiranje javnosti putem sredstava javnog informisanja na nacionalnom i lokalnom nivou, kako bismo ukazali na značaj valjane implementacije Ciljeva održivog razoja (COR).

Drugo, planiramo da otpočnemo kampanju po gradovima u Srbiji u kojoj će poslanici razgovarati, pre svega, sa mladima – od obdaništa, osnovnih, srednjih škola i fakulteta o značaju implementacije COR za njihovu budućnost, ali i sa lokalnim organima vlasti, udruženjima građana i medijima.

Želja nam je da čujemo i njihove potrebe i ideje, kako da napravimo od Srbije bolje mesto za život,“ rekao je prof. Mijatović.

Tijana Čupić, omladinski delegat Republike Srbije u Ujedinjenim nacijama najavila je film o stavovima mladih o COR, vrednovanju napretka u njihovom dostizanju i očekivanjima koje buduće aktivnosti žele da vide u njihovoj primeni koji je napravljen i prikazan u UN u saradnji sa Кancelarijom UNICEF-a u Srbiji.

Prvi dobrovoljni nacionalni izveštaj Srbije o sprovođenju Agende 2030 za održivi razvoj možete preuzeti i pročitati ovde.

Milisav Pajević

Život Male Sirene u 2019. godini prema zamisli nemačke umetnice

Foto: Twitter (screenshot)
Foto: Twitter (screenshot)

Lik Male Sirene je početkom devetnaestog veka “izmaštao” danski književnik Hans Kristijan Andersen za potrebe pisanja istoimene bajke. Nesvojstveno ovom književnom žanru, “Mala Sirena” se nije završavala uobičajenim “…i živeli su srećno do kraja života”. Andersen ju je tada, usled neuzvraćene ljubavi, pretvorio u penu – što i nije bilo jednako tragično kao što bi neko mogao da pomisli na prvu loptu.

Uprkos tome što se pomoću napitka koji joj je veštica dala u zamenu za njen jezik i zvonki glas transformisala u ljudsko biće, život je završila baš onako kako bi ga završila da je umesto nogu i dalje imala rep.

Kao pena…

Foto: Twitter (screenshot)

S obzirom na to da je odbila zahtev veštice da ubije svog nesuđenog dragog kako bi se iz ljudskog preobratila u prvobitni oblik sirene i vratila porodici, te na taj način demonstrirala nesebičnost i velikodušnost, postala je kćerka vazduha koja treba da se uzdigne u nebesko kraljevstvo.

Od tada je originalna priča pretrpela brojne prepravke, a u radnju  je intervenisao čak i Volt Dizni, u čijem su crtanom filmu Sirena i Erik zaista živeli srećno do kraja života. Čak je i njegova adaptacija iz 1989. godine prevaziđena…

U 2019. jadna cura bi se suočila sa mnogo više nedaća nego što je suparnica u borbi za naklonost princa – tako barem zamišlja nemačka umetnica Stefanie Hermes.

Inspirisana problemom zagađenja plastikom, ona je modernu Malu Sirenu zamislila kao zavisnicu od duvana i strastvenu navijačicu u borbama rakova od koje čak i ajkule zaziru zbog njenih zuba od pribora za jednokratnu upotrebu.

Da li će najavljeni Diznijev rimejk crtanog filma biti jednako realističan, otrežnjujuć i oštar prema našem neodgovornom odnosu prema okeanima, ostaje da vidimo.

Jelena Kozbašić

Počela kampanja za zaštitu orla krstaša u Srbiji

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Opstanak i povećanje brojnosti orla krstaša paradigma je zaštite životne sredine i borbe za očuvanje biološke raznovrsnosti i prirodnih vrednosti Srbije što je zadatak svih nas, rekao je juče ministar zaštite životne sredine Goran Trivan povodom početka kampanje zaštite ove veličanstvene ptice koju realizuju kompanija Karlsberg Srbija u partnerstvu sa Društvom za zaštitu i proučavanje ptica Srbije i Ministarstvom zaštite životne sredine.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

„Nekada rasprostranjena vrsta, u Srbiji danas obitava poslednji gnezdeći par ove globalno ugrožene ptice.

Ugroženost populacije orla krstaša, kao i drugih vrsta koje nestaju u prirodi, posledica je neodgovornog i destruktivnog ponašanja čoveka prema živom svetu i Planeti”, rekao je ministar Goran Trivan.

On je ukazao da je čovek poslednjih decenija menjao lice Planete temeljno uništavajući njene resurse.

Ukoliko nastavi sa ovim, zahvaljujući visokim tehnologijama i genetskom inženjeringu čovek će najverovatnije obezbediti svoj opstanak, dok će biodiverzitet kakav danas poznajemo nestati, dodao je.

Takva promena zauvek će uticati i na čoveka, koji bez živog sveta i lepote u svom okruženju, više nikada neće biti isti. Međutim, nemamo prava da to činimo prirodi i Planeti, i zato moramo da menjamo svoje ponašanje, naglasio je Trivan.

On je ukazao da su zaštita životne sredine, ulaganje u prečišćavanje voda, uslov i za očuvanje vrsta.

Prečišćavanje vode je prioritet, rekao je, jer bez čiste vode nema ni zdrave životne sredine, a bez nje ni biodiverziteta. Pored ovog, ministar se založio za što šire uključivanje u akcije pošumljavanja koje predstavlja najjeftiniji i najjednostavniji uspešan odgovor na posledice klimatskih promena, ali istovremeno, i kao faktor očuvanja biološke raznovrsnosti.

Pošumljavanje polako dobija pravo građanstva, ukazao je, navodeći procene švajcarskih stručnjaka da, ukoliko bi posadili blizu milijardu mogućih hektara šuma na Planeti, onda bi te šume za određeno vreme absorbovale blizu dve trećine ugljen-dioksida iz vazduha.

Kampanja za očuvanje orla krstaša u okviru društveno odgovornog poslovanja kompanije Karlsberg Srbija značajna je podrška aktivnostima na zaštiti biodiverziteta i zaštite životne sredine, i bilo bi dobro da što više kompanija na ovaj način izražava svoju brigu o društvenoj zajednici, rekao je ministar.

Ministarstvo će se, zajedno sa svim drugim institucijama, uključiti u aktivnosti projekta,  ali je pored ovog neophodno da se sprovode i dugoročne mere zaštite, kako bi orao krstaš opstao i povećao svoju brojnost u Srbiji, naglasio je ministar Goran Trivan.

Kompanija Karlsberg Srbija će u okviru kampanje odvajati po jedan dinar od svake prodate 0.5 boce Lav piva, i prikupljeni iznos izdvojiti za aktivnosti i mere zaštite orla krstaša, rekao je generalni direktor Kompanije Vladimir Vava, predstavljajući plan Kampanje.

Prepoznajući povezanost teme nacionalnog ponosa sa zaštitom životne sredine, Kompanija se opredelila da ulaganjem u zaštitu orla krstaša, vrste koja predstavlja svojevrsni nacionalni simbol, doprinese dobrobiti društvene zajednice u kojoj posluje, istakao je Vava.

Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije sprovodi aktivne mere zaštite poslednjeg gnezdećeg para orla krstaša u Srbiji, a za svega tri godine uspelo je da pet mladunaca preživi, izleti i obogati populaciju, rekao je direktor Društva Milan Ružić.

Po ugledu na susednu Mađarsku koja je uspela u poslednjih 30 godina da poveća brojnost na 150 parova, sredstvima koja će se obezbediti ovom kampanjom, biće realizovane različite aktivnosti i mere na zaštiti i obnavljanju populacije orla krstaša u našoj zemlji.

Milisav Pajević

UNDP će raditi na pripremi crnogorskog Nacionalnog plana adaptacije na klimatske promene

Foto: Ministarstvo nauke Crne Gore

Ministarka nauke Crne Gore, dr Sanja Damjanović, sastala se juče sa stalnom predstavnicom UNDP-a gospođom Danielom Gašparikovom.

Foto: Ministarstvo nauke Crne Gore

Ovo je prvi susret ministarke i nedavno postavljene stalne predstavnice UNDP-a na kojem je ministarka predočila aktivnosti Ministarstva nauke i izazila želju za snažnom saradnjom sa UNDP-om, njihovom ekspertizom i vezom koju ova organizacija ima sa UN sistemom, EU i drugim međunarodnim organizacijama.

Takođe je iskoristila priliku da podsjeti na veliki potencijal ovog regiona koji je u prošlosti imao zavidan ugled u nauci i tehnologiji, tako da postoji osnov za njegovo vraćanje, putem projekata kao što je SEEIIST.

Gospođa Gašparikova se zahvalila ministarki Damjanović na izdvojenom vremenu i čestitala na postizanju kritičnog momenta u inicijativi SEEIIST (potpisivanje Memoranduma) i ostalim jedinstvenim i sofisticiranim oblastima koje dolaze od strane Ministarstva a koje pokazuju i potvrđuju potencijal Crne Gore, naročito kroz već usvojenu Strategiju pametne specijalizacije.

Obavestila je da će novi nacionani Izveštaj o razvoju po meri čoveka, koji je posvećen digitalizaciji, UNDP predstaviti do kraja godine.

Takođe, UNDP će raditi na pripremi Nacionalnog plana adaptacije na klimatske promene, gde su posebno važni sektori vodoprivrede, turizma i poljoprivrede.

Ono što je posebno u fokusu UNDP-a je upravljanje prehrambenim otpadom i digitalizacija čitavog lanca proizvodnje hrane. Sve ove oblasti podudarne su sa S3 strategijom.

Ovom sastanku je prisustvovala i generalna direktorica Direktorata za inovacije i tehnološki razvoj, gospođa Branka Žižić koja je istakla polja na kojima bi se saradnja sa UNDP u narednom periodu mogla odvijati, povezana sa Programom podsticanja inovativnih startapova, koji je usvojen prošlog decembra.

Na kraju sastanka obe strane su zaključile da postoje puno dodirnih tačaka i da će se komunikacija i saradnja produbiti na operativnom planu.

Milisav Pajević

Raspisan konkurs za dodelu bespovratnih sredstava zadrugama

Foto: pixabay

Ministar bez portfelja u Vladi Republike Srbije zadužen za regionalni razvoj i koordinaciju rada javnih preduzeća Milan Krkobabić posetio je juče Leskovac, gde je rukovodstvu tog grada i Jablaničkog okruga predstavio detalje konkursa za dodelu bespovratnih sredstava zadrugama.

Foto: pixabay

Konkurs je raspisan juče i traje do 15. avgusta za novoformirane i stare zadruge, i do 1. septembra za složene zadruge, pri čemu su iznosi koji se dodeljuju i ove godine nepromenjeni i kreću se do 7,5 miliona dinara za novoformirane, do 15 miliona dinara za stare zadruge i do 60 miliona dinara za složene zadruge.

Novac se već treću godinu dodeljuje u okviru Programa podrške sprovođenju mera ravnomernog regionalnog razvoja Srbije, a ove godine je za finansijske podsticaje za osnivanje novih i investicione projekte postojećih zadruga, opredeljeno 667 miliona dinara.

Krkobabić je na sastanku podsetio na to da je nedavno formiran Nacionalni tim za preporod sela Srbije.

Gradonačelnik Leskovca Goran Cvetanović izrazio je uverenje da su zadruge preduslov opstanka seoskih sredina, jer direktno utiču na bolji kvalitet života na selu i na smanjenje migracija seoskog stanovništva u gradove.

Krkobabić je potom posetio voćarsku zadrugu „Gradac voće” u Gradašnici kod Leskovca, koja ima 11 zadrugara i 20 kooperanata, a koji zajedno obrađuju zasade pod višnjom, kupinom, malinom, jagodom i šljivom.

Toj novoj zadruzi, bespovratno je prošle godine dodeljeno sedam miliona dinara za nabavku opreme za hladnjaču (izolacioni paneli, hladioničarska vrata, rashladni sistem za lager komoru, rashladni sistem za tunel za zamrzavanje) i opreme za sortiranje (vibro tresač, prebirni sto, ram palete), a projekat je uspešno i u roku realizovan.

Milena Mitić, koja je na čelu zadruge istakla je da je tom investicijom obezbeđena finansijska sigurnost stanovnicima tog i okolnih sela.

„Sada znamo da imamo nešto za bolje sutra i parče sigurnog hleba”, izjavila je dvadesetosmogodišnja direktorka zadruge.

Milisav Pajević

U Podgorici održan okrugli sto o posledicama klimatskih promena

Foto: JP Nacionalni parkovi Crne Gore

Pomoćnica direktora JP Nacionalni parkovi Crne Gore Nela Vešović Dubak učestvovala je na okruglom stolu posvećenom klimatskim promenama u zaštićenim područjima koji su organizovali Parkovi Dinarida-mreža zaštićenih područja Dinarida, u EU Info centru u Podgorici.

Foto: JP Nacionalni parkovi Crne Gore

U svom izlaganju, između ostalog, istakla je da klimatske promene predstavljaju izazov za nacionalne parkove i njihove jedinstvene prirodne vrednosti, kao i da će JP Nacionalni parkovi Crne Gore, u narednom periodu, izvršiti procenu ranjivosti na klimatske promene osetljivih i ugroženih ekosistema, staništa vrsta i populacija, utvrditi potrebne indikatore, te definisati potrebe za opremom i prioritete za dugoročno praćenje uticaja klimatskih promena na biodiverzitet svakog nacionalnog parka.

Kada je u pitanju promena klime, navela je ona, adaptacija je promenljiva koja nije beskonačna, i upravo zbog toga, brojne vrste, ne mogu da se adaptiraju aktuelnim klimatskim promenama.

Pozivajući se na najnoviji izveštaj UN o klimatskim promenama u čijoj izradi je učestvovalo preko devedeset naučnika sveta, izdvojila je da se jednim od njegovih glavnih zaključaka ukazuje da će globalna temperatura porasti za 1,5 stepena Celzijusa u skorijoj budućnosti, ukoliko se nastavi sa dosadašnjom praksom i klasičnim načinima eksplotacije prirodnih resursa.

Isto tako, shodno izveštaju UN eksperata, očekuje se da zemlje u razvoju pretrpe najmanje 75 odsto troškova klimatskih promjena, uprkos činjenici da siromašnija polovina svetske ekonomije proizvodi samo 10 odsto emisije gasova staklene bašte.

Takođe, je ukazala da su na mapi Evrope, najranjivija područja Mediteran, područje Južne i Severozapadne Evrope, Arktička i Alpska oblas, kao i da je u tom prostoru i Crna Gora sa svojim zaštićenim područjima i ne znamo još koliko staništa Natura 2000.

„Uzimajući u obzir da je klima veoma moćan faktor u nastanku i nestanku diverziteta, te postavljajući pitanje o ulozi Nacionalnih parkova kao zaštićenih prirodnih vrednosti u ublažavanju negativnih uticaja klimatskih promena na toj mapi. Već ove godine razmišljamo kako da dizajniramo naš budući petogodišnji Plan upravljanja za Nacionalne parkove Crne Gore. Ono što nas očekuje, zaključila je Dubak, jeste da JP Nacionalni parkovi Crne Gore naprave potpuno nov koncept koji se odnosi na strategije u skladu sa vremenskim vektorom i koji će kreirati neke nove upravljačke alate u našim novim Planovima upravljanja‟.

Na okruglom stolu, u EU Info centru učestvovali su i direktor Direktorata za klimatske promene i mediteranske poslove Ešef Husić koji je kazao da je Crna Gora prva zemlja u regionu koja je pripremila jedna integralni dokument,

Predlog zakona o zaštiti od negativnog uticaja klimatskih promena, koji će obavezati institucije koje se bave ili dotiču pitanja klime i klimatskih promena da zajednički, sinergijom usmeravaju aktivnosti za smanjenje promena.

Direktor Parkova Dinarida Zoran Mrdak kazao je da se mora naći rešenje na koji način zaštićena područja Crne Gore treba da odgovore na izazove klimatskih promena, kao i da se klimatskim promenama ne bave samo prirodnjaci, već se danas svi slojevi društva bave ovim problemima.

Milisav Pajević

Film o SRP „Rtanj“ izabran za najbolji promotivni ekološki film

Foto: Wikipedia/Crni bombarder

Na trećem internacionalnom festivalu turističko-ekološko dokumentarnog filma „Vrmdža fest“, nagradu za najbolji promotivni ekološki film dobili su Dimitrija Savić-Zdravković, Marko Nikolić i Miroslav Mitić, autori filma o Specijalnom rezervatu prirode „Rtanj“.

Foto: Wikipedia/Crni bombarder

Film je urađen u produkciji MMD Studio iz Niša u saradnji sa Zavodom za zaštitu prirode Srbije.

U filmu je predstavljen Specijalni rezervat prirode „Rtanj“, tako što su protagonisti filma predstavili lokalitete idući stopama istraživača Zavoda za zaštitu prirode Srbije, vodeći publiku obroncima Rtnja preko Vrmdžanskog jezera sve do najvišeg vrha Šiljka, otkrivajući lepote koje krije priroda ovog zaštićenog područja.

Nagradu za najbolju kameru dobili su takođe Dimitrija Savić-Zdravković, Marko Nikolić i Miroslav Mitić za film „Skrivena Srbija“, urađen u produkciji Hiden Serbia i u saradnji sa Zavodom za zaštitu prirode Srbije.

Milisav Pajević

Podsticaji za investicije u opremu u objektima za preradu mleka, mesa, voća, povrća i proizvodnju vina i pića

Foto: Pixabay

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Uprava za agrarna plaćanja, raspisali su Javni poziv za podnošenje zahteva za ostvarivanje prava na podsticaje za investicije u opremu u objektima za preradu mleka, mesa, voća, povrća i proizvodnju vina, piva i jakih alkoholnih pića u 2019. godini.

Foto: Pixabay

Podsticaji obuhvataju program za investicije u preradu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u sektoru mleka, mesa, vina, piva i jakih alkoholnih pića, kao i sektoru voća i povrća i to kroz investicije u opremu u objektima za preradu.

Pravo na podsticaje ostvaruju lica koja su upisana u Registar poljoprivrednih gazdinstava i nalaze se u aktivnom statusu, i to: preduzetnik; privredno društvo; zemljoradnička zadruga koja ima najmanje pet članova zadruge koji su upisani u Registar kao nosioci ili članovi pet različitih komercijalnih porodičnih poljoprivrednih gazdinstava u aktivnom statusu.

Više o ovom javnom pozivu pročitajte ovde.

Milisav Pajević

Vetroelektrana “Kovačica” u punom pogonu

Foto: New Energy Solution
Vetropark Kovačica
Foto: New Energy Solution

Vetroelektrana Kovačica, snage 104,5 megavata, stekla je status povlašćenog proizvođača električne energije, i to kao prva potpuno nova elektrana koja je posle gotovo tri decenije priključena na prenosni sistem električne energije.

Sticanjem statusa povlašćenog proizvođača električne energije, kojem je prethodilo ishodovanje upotrebnih dozvola za vetroelektranu, za 220 kV priključak na prenosni sistem Srbije, za telekomunikacioni priključak, za 20 kV priključak sopstvene potrošnje, licence za proizvodnju električne energije, završen je razvoj projekta i započeta je eksploatacija vetroelektrane koja je od početka godine bila u probnom radu.

Vetroelektrana Kovačica sastoji se od 38 vetrogeneratora tipa General Electric 2.75-120 koji su pomoću 6 strujnih krugova povezani na 33/220 kV transformatorsku stanicu VE Kovačica, a dalje preko priključno-razvodnog postrojenja i priključnog dalekovoda 220 kV povezani na prenosni sistem Srbije.

Prema zvaničnim podacima, do priključenja VE Kovačica, poslednja potpuno nova elektrana koja se priključila na prenosni sistem koji čine 400 kV, 220 kV i 110 kV, bila je HE Pirot koja se priključila 1990. godine.

Vrednost realizovanog projekta je 189 miliona evra, a za finansiranje je zadužen konzorcijum koji čine EBRD, Erste Grupe i Erste Bank Srbija, a pokriva ga Euler-Hermes ECA.
Tokom izgradnje Vetroelektrane Kovačica, angažovano je bilo više od tri stotine radnika i stručnjaka iz različitih sfera.

Projekat ima višestruki značaj – doprineće ostvarenju nacionalnog cilja da do 2020. godine proizvodi i troši 27% zelene energije, doprineće smanjenju emisije CO2.

Direktnu korist ima lokalna samouprava kojoj je nakon sticanja upotrebne dozvole uplaćeno 37 miliona dinara poreza za 7 meseci ove godine, i takav trend će se nastaviti dok traje životni vek elektrane.

Izvor: New energy solutions

Puštanjem novog bunara unapređeno vodosnabdevanje u Inđiji

Foto: Opština Inđija

Zajedničkom investicijom Pokrajinskog sekretarijata za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo i Opštine Inđija nedavno je izgrađen novi bunar B24 čime je vodovodni sistem dobio dodatnih 20 litara u sekundi.

Foto: Opština Inđija

Resorni pokrajinski sekretar dr Vuk Radojević je napomenuo da su mnogi bunari na teritoriji opštine Inđija stari 30 i više godina, da su u značajnoj meri izgubili izdašnost, jer su u dugoj eksploataciji i zato je neophodno da se u kontinuitetu investira u nove bunare i njihovo opremanje.

„S obzirom na to da je pitanje vodosnabdevanja jedno od gorućih i da spada u prioritete za rešavanje, rukovodstvo Opštine Inđija, u interesu njenih građana, preduzelo je sve neophodne aktivnosti na pripremi adekvatne projektno-tehničke dokumentacije.

Na osnovu toga smo zajednički finansirali nekoliko kapitalnih investicija u vodosnabdevanju na teritoriji opštine Inđija“, izjavio je nakon puštanja u rad novog bunara dr Vuk Radojević.

On je napomenuo da su mnogi bunari na teritoriji opštine Inđija stari 30 i više godina, da su u značajnoj meri izgubili izdašnost, jer su u dugoj eksploataciji i zato je neophodno da se u kontinuitetu investira u nove bunare i njihovo opremanje.

Osim starosti bunara, veliki svakodnevni problem građana opštine Inđija bio je nedostatak vode i nekvalitetno rešeno vodosnabdevanje.

Do 2016. Inđija je u kontinuitetu imala problem sa vodosnabdevanjem u vidu neispravnosti i restrikcija, naročito leti kada je najpotrebnija. Od juna 2016. godine nije više bilo restrikcije

„Pitanje vodosnabdevanja u opštini Inđija je apsolutno rešeno. Ovo je peti bunar koji je urađen za malje od tri godine i na taj način smo dobili ono što je najvažnije- dovoljnu količinu vode za našu fabriku vode, tačnije preko 150 litara u sekundi kako bi mogli u nekom narednom periodu fabriku vode da stavimo u funkciju“, istakao je predsednik opštine Inđija Vladimir Gak koji se zahvalio pokrajinskom sekretaru na velikoj pomoći.

„Mnoge projekte smo zajednički završili i mnoge sam siguran i u budućnosti raditi. To je najbolji pokazatelj kolika je važna saradnja između lokalnog, pokrajinskog i republičkog nivoa vlasti“.

Inđija je uvek spremna da na konkurse izađe sa spremnim projektima, što je važno jer se često dešava da je projektna dokumentacija i sve ono što je neophodno u administrativnom smislu uraditi najteži problem.

Vrednost ove investicije je oko 24 miliona dinara, a od toga je Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo izdvojio oko 19 miliona dinara, a Opština Inđija oko pet miliona dinara.

Milisav Pajević

Otvorena izložba fotografija „Priroda u slici i (ne)prilici” u Novom Sadu

Foto: Arhiv Vojvodine
Foto: Arhiv Vojvodine

U galerijskom prostoru Arhiva Vojvodine juče je otvorena izložba fotografija „Priroda u slici i (ne)prilici”, u organizaciji Energetskog portala (poslovni portal o čistoj energiji) i Arhiva Vojvodine, a u sklopu pratećeg programa „Tesla global forumaˮ.

Izložba fotografija „Priroda u slici i (ne)prilici”, predstavlja prikaz najboljih i nagrađenih fotografija odabranih na nedavno završenom eko-foto konkursu.

Izložbu čine dela više autora, od kojih su nagrade za najbolje ocenjene fotografije dobili:

Đurđina Tomić, sa fotografijom deponije u Vinči pod nazivom „Sakupljač zaboravljenih stvari”;

Drugu nagradu osvojio je Miloš Karaklić sa svojim radom „Dar prirode”;

Nagradu za treće mesto dobio je Jan Valo sa fotografijom „Ledeni start”.

Članovi žirija na ovom konkursu bili su fotografi Bojan Džodan i Stanko Kostić, istoričar umetnosti Dušan Milovanović, glumac Vuk Kostić i zamenica urednice „Energetskog portalaˮ Tamara Zjačić.

Foto: Arhiv Vojvodine

Konkurs je organizovao „Energetski portalˮ, uz podršku beogradske kompanije CEEFOR.

Na otvaranju prisutnima su se obratili direktor Tesla Global Foruma, Goran Marić i  zamenica urednice Energetskog portala, Tamara Zjačić, koja je i otvorila izložbu.

Izložba se može pogledati do 2. avgusta 2019. godine.

Izvor: Arhiv Vojvodine

Prvi E-trotineti stigli na Adu

Photo: Energetski portal
Foto: EP

Posetiocima Ade Ciganlije od ove nedelje na raspolaganju je novi vid transporta. Na samom početku šetališta, na savskoj strani, otvoren je punkt za iznajmljivanje električnih trotineta.

Da E-trotineti osvajaju ulice našeg grada mogli smo da se uverimo u poslednjih par nedelja kad su nas u saobraćajnim gužvama mimoilazili ili prestizali prvi “Mohikanci” na trotinetima. Kako vreme odmiče, vozača električnih trotineta je sve više, a nije ni čudo što se ova novina u prevozu dopala našim sugrađanima.

Električni trotineti postali su veoma brzo popularni širom sveta, a u našoj zemlji interesovanje za ovaj alternativni, i što je još važnije, jeftin prevoz po gradu biće sve veći. Prednosti su brojne.

E-trotinet je ekološko prevozno sredstvo, lagano i lako sklopivo, koje omogućava dovoljno brzu i udobnu vožnju do željene destinacije u gradu. Naravno, prilikom korišćenja svake nove stvari, potrebno je biti pažljiv i uviđavan.

Foto: E-twow

Idealnu priliku da isprobate prednosti vožnje E-trotineta imate svakog dana na Adi Ciganliji gde ga možete iznajmiti na sat vremena ili čitav dan.

Električni trotineti mogu da razviju brinu i do 35 km na čas, a domet baterije je 40 km. Maksimalna nosivost je 110 kg.

Prilikom vožnje električnim trotinetom ne dolazi do ispuštanja štetnih gasova u vazduh pa se stoga smatra ekološki prihvatljivim rešenjem od automobila.

Ovi trotineti su i prava turistička atrakcija i čine deo turističke ponude u brojnim metropolima.

Dok pravite krug oko jezera i uživate u bezbednoj vožnji, prijaće vam da znate da zapravo koristite vozilo budućnosti u čiji dalji razvoj su velike kompanije, poput Forda i Ubera, već uložile značajna sredstva.

Iznajmljivanje E-trotineta na Adi obezbedila je kompanija Nacional star d.o.o.

Tamara Zjačić

 

 

 

 

 

Komunalna policija Beograda dobila nova vozila

Foto: Grad Beograd/Predrag Mitić

Zamenik gradonačelnika Goran Vesić, načelnica Gradske uprave Grada Beograda Sandra Pantelić i v.d. gradskog sekretara za poslove komunalne policije Ivan Divac  predstavili su danas ispred Starog dvora 40 novih vozila za komunalnu miliciju, a zatim su obišli rukovodstvo i zaposlene ovog sekretarijata.

Foto: Grad Beograd/Predrag Mitić

Vesić je istakao da je juče stupio na snagu zakon Vlade Republike Srbije o komunalnoj miliciji, a da je Grad Beograd svojoj komunalnoj miliciji danas predao na upotrebu 40 novih automobila.

„Do danas, komunalna milicija u našem gradu imala je svega devet vozila i sa novim vozilima vidi se koliki je napredak u razvijanju komunalne milicije.

Milicija će biti mobilnija, vodiće računa o komunalnom redu i brinuti o svemu što je u interesu građana”, naglasio je zamenik gradonačelnika.

On je rekao da je za naš grad komunalna milicija veoma važna i da mu je drago da je Vlada Republike Srbije usvojila predlog Grada Beograda o ustanovljenju milicije, kako bi se stvorili uslovi da se bolje i više brine o komunalnom redu.

„Od stupanja na snagu, ona će moći da se efikasnije bori protiv onih koji stvaraju buku, bahato se parkiraju, ne vode računa o pari i mirisima iz ugostiteljskih objekata ili onih koji na bilo koji način krše komunalni red i stvaraju dodatne probleme u gradu”, objasnio je Vesić i dodao da će se komunalna milicija uspešnije i aktivnije boriti i protiv bespravne gradnje, te da će ući u borbu protiv svih onih koji krše zakon.

Prema njegovim rečima, milicija je pomoć policiji i biće prepoznatljiva po svojim uniformama koje će uskoro dobiti, kao i po automobilima koji su drugačijeg dizajna od dosadašnjih.

„Crvenu boju su izglasali građani i to će biti boja komunalne službe, tako da će i svi automobili milicije izgledati kao ova vozila danas. Ulagaćemo u miliciju, rebalansom budžeta izdvojili smo novac za ulaganje u softver koji će omogućiti milicionerima tablet računare sa svim šablonima za prekršaje.

Takođe, u narednom periodu ćemo uložiti i u vozila koja će snimati prekšaje u saobraćaju”, najavio je zamenik gradonačelnika.

Foto: Grad Beograd/ Predrag Mitić

Govoreći o trenutnom broju komunalnih milicijaca, kojih je u glavnom gradu nešto manje od 300, Vesić je najavio da će uskoro biti primljeno još 60 novih, a da će se tokom naredne godine u ovu službu primiti još 300 novih milicionera.

„Komunalna milicija bi trebalo da pokrije čitavu teritoriju grada, a sadašnji broj to ne može da postigne, tako da u pojedinim prigradskim opštinama građani nikad nisu videli komunalnog milicajca, kao što je to slučaju u Sopotu, Grockoj ili Obrenovcu”, rekao je Vesić.

Divac je rekao da je ovo prvi korak ka njenoj modernizaciji i unapređenju nakon donošenja Zakona o komunalnoj miliciji.

„Imamo veliku obavezu da pokažemo da je komunalna milicija stvorena u interesu građana, sa ciljem da im pomogne da svoje svakodnevne obaveze obavljaju lakše i urednije. Sprečavaćemo nepropisno parkiranja, buku, isparavanja i uvoditi komunalni red”,  rekao je Divac i zahvalio Gradu Beogradu što je prepoznao značaj komunalne milicije za uređenje grada.

Izvor: Grad Beograd

Milisav Pajević