Home Blog Page 87

Solarna revolucija Australije počinje na krovovima

Foto-ilustracija: Unsplash (gus-ruballo)
Foto-ilustracija: Unsplash (giorgio-trovato)

Poznato je da je Australija jedna od najvećih zemalja na svetu sa površinom od 7,6 miliona km2 zbog čega nema jedinstvenu klimu. Međutim, dešava se da u određenim severnim delovima zemlje ima i preko 300 sunčanih dana. Čak i južni delovi, poput države Viktorija ili Južne Australije, sa drugačijom klimom imaju dovoljno sunca da ova zemlja uplovi u razvoj solarne energije.

Od ukupne proizvodnje električne energije 2022. godine, 32 odsto je došlo iz obnovljivih izvora, ali ova brojka raste iz godine u godinu, saopšteno je na sajtu Vlade. Rast je bio vođen i povećanom upotrebom solarnih panela na krovovima, koji su činili nimalo zanemarljiv deo proizvodnje električne energije. Tu leži jedna specifičnost kada je solarna energija ove zemlje u pitanju – pojedinci i njihovi domovi su ti koji u velikoj meri stoje iza rasta broja solara. Na primer, poslednjeg dana u godini 2023. krovna solarna energija je sama pokrila potrebe za električnom energijom jedne australijske države. 

Pročitajte još:

Izveštaj Australijskog operatera tržišta energije (AEMO) ističe ovo povećanje, posebno ukazujući upravo na značajan doprinos solarne energije nastale na krovovima kuća. Isti izveštaj takođe otkriva da je u četvrtom kvartalu 2023. prosečna proizvodnja iz distribuiranih fotonaponskih (PV) sistema dostigla istorijski maksimum od 3.433 MV, što je 17 odsto više nego u istom periodu 2022, ujedno postavljen rekord za bilo koji kvartal do sada.

Foto-ilustracija: Unsplash (Bill Mead)

To znači da doprinos malih tehnologija skupa pojedinaca nije beznačajan niti irelevantan, već utiče na energetsku tranziciju zemlje. S obzirom na istraživanja koja pokazuju da skoro trećina kuća u zemlji ima panele na krovu, možemo reći da je jedna od vodećih zemalja kada je reč o krovnim solarima po glavi stanovnika upravo Australija. To je na nivou države iznosilo oko 10 odsto, kako prenose i tamošnja istraživanja i mediji.

U Australiji je međutim kako bi se ispunili ambiciozni ciljevi zadati kada je reč o obnovljivim izvorima, potrebna neka masovnija tehnologija, bilo da je reč o suncu, vetru, vodi ili nekom drugom obliku energije. Za to postoje prepreke u zemlji koje su i infrastrukturne prirode, s obzirom da je zemlja ogromna, ali broj stanovnika mali, što znači da veliki državni projekti solarnih elektrana često mogu biti udaljeni od glavnih grupa potrošača, što dalje komplikuje infrastrukturu i ovaj izazov u prenosu energije, a takođe i povećava troškove infrastrukture.

Energetski portal

Schneider Electric proglašen svetionikom cirkularnosti po izboru svetskog ekonomskog foruma

Foto-ilustracija: Freepik (atlascompany)
Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Schneider Electric, globalni ekspert za upravljanje energijom i automatizaciju, proglašen je jednim od tri globalna Svetionika cirkularnosti u izgrađenom okruženju po izboru Svetskog ekonomskog foruma i firme McKinsey. Ovo priznanje potvrđuje značajna dostignuća Schneider Electrica u uvođenju cirkularnih modela poslovanja duž celog svog asortimana.

Cilj Schneidera je da osnaži sve da maksimalno koriste energiju i resurse u svrhu napretka i održivosti. Kompanija pokreće digitalnu transformaciju integrisanjem stručne tehnologije u domenu energetike i procesne industrije, od početne tačke do clouda, povezujući proizvode, kontrolu, softvere i usluge tokom celog radnog veka i tako omogućava integrisano upravljanje sistemima za domaćinstva, zgrade, data centre, infrastrukturu i industriju.

Svetski ekonomski forum i firma McKinsey su odali priznanje održivim praksama koje je Schneider Electric uveo u celom svom širokom asortimanu rešenja u oblasti energetike i automatizacije objekata. Zahvaljujući naprednim metodama kao što su ekološki dizajn, centri za pretvaranje otpada u resurse i globalna mreža centara za obnovu, Schneider Electric je uspešno eliminisao oko 513 miliona tona emisija CO₂ od 2018. godine.

Pročitajte još:

Posvećenost Schneider Electrica održivost dodatno potvrđuje upotreba 27 odsto zelenih materijala u proizvodima. Kompanija planira da dostigne celih 50 odsto do 2025. godine. Pored toga, 22 odsto porodica proizvoda Schneider Electrica se odlikuje opcijom cirkularnosti, dok preko polovine proizvodnih postrojenja ove kompanije obnavlja više od 99 odsto otpadnih materijala.

Generalni direktor Schneider Electrica Piter Hervek je na dodeli priznanja istakao važnost cirkularnih modela poslovanja. „Cirkularni modeli poslovanja nude visok stepen održivosti i komercijalnih prednosti“, izjavio je on, dodavši da se Schneider Electric raduje mogućnostima koje pruža mreža Svetionika cirkularnosti u pogledu učenja, razmene i ubrzanog delovanja.

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Ovim istaknutim priznanjem su nagrađene inicijative Schneider Electrica u promovisanju cirkularnog modela u poslovanju. Jedan od primera su prekidači MasterPact MTZ. Sakupljeni na kraju svog radnog veka, ovi prekidači se obnavljaju u fabrici MasterTech plant u Francuskoj, gde prolaze kroz proces rasklapanja, dijagnostike, poboljšanja i testiranja pre nego što ponovo dospeju na tržište.

Cirkularni modeli poslovanja i struktura lanca nabavke su sastavni delovi programa IMPACT Supply Chain kompanije Schneider Electric. Ovaj program predstavlja narednu fazu transformacije lanca nabavke kompanije u cilju pozitivnog uticaja na klijente i planetu. Glavni stubovi programa su osnaživanje članova tima Schneider Electrica da uvode inovacije i vrše svakodnevni pozitivni uticaj, razvoj održivog lanca nabavke spremnog za neto nulte emisije, pružanje vodećeg nivoa kvaliteta u sektoru kroz pouzdan lanac nabavke i poboljšanje performansi putem napredne tehnologije, pametnih i objedinjenih procesa, regionalnih ekosistema i kolaborativnog dizajna.

Priznanje Svetionik cirkularnosti Svetskog ekonomskog foruma i firme McKinsey predstavlja značajnu potvrdu napora Schneider Electrica u sprovođenju održivih i cirkularnih poslovnih praksi koja mu omogućava da sledi svoju posvećenost smanjenju emisija CO₂ i uvođenju cirkularne ekonomije na globalnom nivou, što značajno doprinosi održivijoj budućnosti.

Izvor: Schneider Electric

Održivija modna industrija – Mogu li bakterije da iskorene upotrebu sintetičkih boja?

Foto-ilustracija: Unsplash (Priscilla Du Preez 🇨🇦)
Foto-ilustracija: Unsplash (Keagan Henman)

Gotovo sve što nas okružuje sadrži boju u sebi. U detinjstvu sam zamišljala da postoje veliki prirodni bunari ispunjeni različitim gotovim bojama, nalik kanticama za krečenje, iz kojih izvlačimo nijansu koja nam je potrebna i jednostavno bojimo sve oko nas. Možda ne postoje baš takvi bunari, ali nisam bila daleko od istine, kada sam mislila da nam priroda pruža boje.

Kroz hiljade godina ljudi su se koristili prirodnim bojama, međutim dolaskom industrijskog doba i porastom proizvodnje u svim industrijama, a posebno modnoj, dolazi i do porasta potražnje za bojama. Prirodne su tada morale da budu zamenjene sintetičkim kako bi ispunile sve zahteve, kako u količini tako i u mogućnosti primene na različite materijale i za različite svrhe.

Kako industrija boja degradira životnu sredinu?

Industrija boja najveći problem predstavlja za vodu iz više razloga. Prvo treba istaći podatak da je jedan od njenih najvećih potrošača, koristeći više od pet triliona litara godišnje. Druga stvar jesu brojne toksične i zagađujuće hemikalije koje sintetičke boje sadrže u sebi, a kojih je oko 70 vrsta. Povezano sa prethodnim, podaci ukazuju na to da se oko 200.000 tona boja godišnje ispusti u otpadne vode zbog, kako se navodi, neefikasnosti industrijskog bojenja. To upravo znači da velike količine pomenutih hemikalija završava u prirodi. Štaviše, ova industrija koristi oko kilogram hemikalija po kilogramu proizvedene tkanine, od čega samo 50 grama čini boja.

Boje bazirane na bakterijama

Dva naučnika koji se bave sintetičkom biologijom, osmislili su način kako da se putem biološkog procesa proizvedu boje za tekstil. U celom procesu, od stvaranja do fiksiranja boje u tkaninu, biologija zamenjuje hemiju.

Foto-ilustracija: Unsplash (Priscilla Du Preez 🇨🇦)

Prvi korak jeste da se pronađe koji organizam u prirodi može da proizvede određenu boju. Ono što je važno istaći, jeste da se to vrši onlajn korišćenjem posebne tehnologije, što znači da se ne radi na fizičkom uzorku. Dakle sekvenciranje DNK se vrši online kroz bazu podataka, kako bi se tačno odredili geni koji dovode do proizvodnje pigmenta. Kada se identifikuje koji enzimi proizvode tačno određenu prirodnu boju, naučnici onda modifikuju bakterije (mikroorganizme) tim DNK sekvencama, kako bi ih osposobile da one same proizvode pomenute enzime.

Sledeći korak jeste isporučivanje male količine modifikovanih mikroorganizama klijentima, koji boju dobijaju fermentacijom. Boje se uzgajaju na obnovljivim sirovinama. To znači da ti mikroorganizmi rastu na sirovinama kao što su šećer, kvasac i biljni nusproizvodi. Mikroorganizmi se dele na svakih 20 minuta, što je veoma brz proces, čime se za svega dva dana dobiju velike količine tečnosti/boje. Tako dobijena tečnost se dirketno sipa u uobičajene mašine za bojenje, bez dodavanja toksičnih hemikalija.

Kako naučnici objašnjavaju, sasvim prirodnim biološkim procesom je  moguće da se boje fiksiraju za tkaninu. U tradicionalnom procesu bojenja, potrebno je dodati agresivnu hemikaliju i teške metale, međutim njihovi modifikovani mikroorganizmi imaju sposobnost da koncentrišu hranljive soli i metale koji su već prisutni u vodi, na nivoe koji olakšavaju povezivanje.

Modna industrija mogla bi da se istakne kao veliki zagađivač kada je reč o sintetičkim bojama, uzimajući u obzir to da se na godišnjem nivou proizvede više od 100 milijardi odevnih predmeta, zbog čega su veoma značajna ovakva otkrića.

Katarina Vuinac

Energetska efikasnost zgrada – izolacija na prvom mestu

Foto: Knauf Insulation
Foto: Knauf Insulation

Biti energetski efikasan u svom domu ne znači da ugasimo sve sijalice u stanu, isključimo grejanje, legnemo pod ćebe i čekamo da nam stignu manji računi za električnu energiju.

Energetska efikasnost podrazumeva optimalne uslove života i rada – ali sa manje utrošene energije.

Kako ćemo to postići? Merama energetske efikasnosti.

Šta su mere energetske efikasnosti?

Svaka intervencija koju preduzmemo u našem domu kako bismo stvorili uslove da on troši manje energije, a da komfor života bude povećan – jeste mera energetske efikasnosti.

Koje su mere koje se najčešće preduzimaju?

1. Toplotna izolacija objekta – prva i osnovna mera energetske efikasnosti, ujedno i ona koja daje najbolje rezultate i najveće uštede na dugi rok. Kada kažemo izolacija, obično mislimo na fasadnu izolaciju, ali treba misliti o utopljavanju kompletnog „omotača“ kuće koji podrazumeva fasadu, krov i podove – jer se energija gubi na sve strane kada kuća nije izolovana. 

Ako kuću izolujete Knauf Insulation mineralnim vunama, kamenom i staklenom – pored toplotne zaštite dobijate i zaštitu od buke i požara, ali i paropropusnost zidova i krova – vaša će kuća biti zdravo okruženje za život.

  1. Zamena dotrajale stolarije.
  2. Zamena instalacija ili promena načina grejanja.
  3. Solarni paneli, toplotne pumpe i druge mere koje menjaju neobnovljive izvore energije obnovljivim.
  4. Zamena sijalica i/ili neefikasnih kućnih aparataenergetski efikasnijim, kao i mnoge druge mere.

Pročitajte još:

Foto: Knauf Insulation

Svaka mera energetske efikasnosti koju primenite na svom domu daje rezultate. Ono što preporučujemo je da prvo uradite izolaciju objekta Knauf Insulation mineralnim vunama, jer ovim korakom dobijate:  

  • Manje utrošene energije = manji računi i opipljiva ušteda.
  • Manja potrošnja energije = manje zagađenje životne sredine.
  • Izolovana kuća = zdrava sredina za život. 
  • Brz povrat investicije =ušteda celog života.
  • Veća vrednost nekretnine = bolji izgledi za prodaju i zaradu.

Zato, ako već ulažete u svoju kuću – ulažite pametno. Prvo topli džemper od prirodnih materijala, pa onda sve drugo. 

Isprobajte kalkulator i proverite u kakvom stanju je vaša kuća trenutno i šta bi trebalo preduzeti da ona bude energetski efikasnija.

Izvor: Knauf Insulation Srbija

Reverzibilna hidroelektrana na Bistrici na mreži do 2031. – prirodna baterija koja će skladištiti energiju

Foto-ilustracija: Unsplash (tahamie-farooqui)
Photo: Pixabay

Reverzibilna hidroelektrana „Bistrica“ jedan je od ključnih projekata za energetski sistem Srbije. Uz stabilno snadbevanje i zaradu, povećaće i udeo obnovljive energije.

Na Bistrici već postoji hidrolektrana, mala, snage 104 megavata. Samo pet kilometara dalje biće izgrađena nova, reverzibilna – sa četiri agregata, šest i po puta većeg kapaciteta, i novo akumulaciono jezero.

V. D. generalnog direktora EPS-a, Dušan Živković, navodi da su završeni idejni projekat i studija opravdanosti, i da je u toku izrada prostorne dokumentacije koja treba da stvori uslove za izgradnju projekta, kao i Studija uticaja na životnu sredinu, čiji završetak se očekuje u drugoj polovini godine, u septembru ili oktobru.

U Vladi potvrđuju – o finansiranju se pregovora sa „Japanskom agencijom za međunarodnu saradnju“, a Studija izvodljivosti objektivno prikazuje troškove, koji su gotovo duplirani u odnosu na procene od pre deceniju.

„Ona je pokazala da će projekat koštati oko milijardu evra. Pokazala je sve koristi i sagledala sve troškove. Prethodna studija datira još iz 2013. godine, i ona nije bila adekvatna da nam dâ kompletnu sliku, i kompleksnost i promene koje su se desile na tržištu i u građevinarstvu. Cilj nam je da gradnja počne već naredne godine, naravno i da obezbedimo finansiranje“, kaže ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović.

Pročitajte još:

Profesor Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu Nikola Rajaković ističe da sa reverzibilnom elektranom „Bajina Bašta“ Srbija ima izvanredno iskustvo, i da je u pitanju japanska tehnologija.

„Naravno, uvek treba razmatrati sve okolnosti kod izgradnje, da ekonomska korist za našu zemlju bude najveća“, napominje Rajaković.

Plan je da bude na mreži 2030. godine, najkasnije 2031.

Vladan Kuzmanović, dekan Građevinskog fakulteta u Beogradu, kaže da je izgradnja hidroelektrane jedan od najsloženijih poslova u oblasti građevinarstva.

„Da bi moglo preciznije da se proceni koliko je vremena potrebno, treba da bude urađen projekat za građevinsku dozvolu. U njemu se sagledavaju količine radova i dinamički plan. Ali, ja bih na osnovu informacija koje imam rekao – bez pet godina jedan takav projekt nije moguć“, ocenjuje Kuzmanović.

Šta znači reverzibilna

Foto-ilustracija: Pixabay

Rerverzibilne hidrolektrane imaju epitet „energetskog blaga“.

Reverzibilna znači – dvosmerno menjanje toka snage, odnosno pumpanje vode iz donjeg u gornje jezero i obrnuto, čime se otvara mogućnost upravljanja proizvodnjom.

„Iz donjeg jezera se voda pumpa u gornje kad, recimo, noću imate snažan vetar, ili kada termolektrane ne možete spustiti ispod tehničkog minimuma, kada vam je kilovat sat najeftiniji, tada pumpate vodu u gornje jezero. Tu vodu iz gornjeg jezera vi puštate u donje i proizvodite električnu energiju kada je najskuplja. Dakle, vi kupujete jeftino, prodajete skupo i to je suština reverzibilne elektrane“, objašnjava profesor Rajković.

„One predstavljaju prirodna skladišta, rezervoare da možemo tu energiju iz solara i vetroparkova da uskldištimo. Reverzibilne hidrolektrane su prirodne baterije gde možemo da skladištimo i koristimo onda kada nam odgovara“, ističe Kuzmanović.

Stručnjaci su saglasni – projekat treba i ubrzati.

Već početkom naredne decenije, Srbija bi mogla da se suoči sa problemima, jer bez reverzibilne hidrolektrane „Bistrica“ neće moći da prihvati veliki priliv zelene energije.

Izvor: RTS

Od danas počinju prijave za davanja po hektaru

Foto-ilustracija: Pixabay (wobogre)
Foto: Unsplash (Adrian Infernus)

Od danas je zvanično raspisan Javni poziv za davanja po hektaru od 18.000 dinara, a poljoprivredni proizvođači će svoje zahteve moći da podnose do 1. marta 2024. godine.

Pravo na podsticaje ostvaruje pravno lice, preduzetnik i fizičko lice – nosilac komercijalnog porodičnog poljoprivrednog gazdinstva, koje je upisano u elektronski Registar poljoprivrednih gazdinstava (eRPG) i nalazi se u aktivnom statusu.

Pre podnošenja zahteva za ostvarivanje prava na ovu vrstu podsticaja, neophodno je da poljoprivrednik izvrši obnovu registracije za tekuću godinu u eRPG.

Prisećanja radi, od ove godine pravo na podsticaje imaju isključivo poljoprivredni proizvođači koji prijavljeno zemljište i obrađuju – u svoje ime i za svoj račun. Subvencije neće moći da koriste vlasnici zemlje koji tu zemlju zaista ne obrađuju, već je daju u zakup drugom licu.

Pročitajte još:

Podsticaji se ostvaruju po površini biljne proizvodnje za zasejane, odnosno zasađene i prijavljene površine pod odgovarajućom biljnom kulturom, do najviše 100 hektara.

Pravo na podsticaje se ne može ostvariti za površine poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini koje je podnosilac zahteva uzeo u zakup, odnosno na korišćenje, osim za poljoprivredno zemljište u državnoj svojini koje je uzeo u zakup na javnom nadmetanju u skladu sa zakonom kojim se uređuje poljoprivredno zemljište.

Tekst Pravilnika o načinu ostvarivanja prava na osnovne podsticaje u biljnoj proizvodnji možete pogledati ovde.

Energetski portal

Konferencija OIE SRBIJA 2024 održaće se 23. i 24. septembra u Vrdniku

Foto-ilustracija: Freepik (gpointstudio)
Foto-ilustracija: Pixabay (ELG21)

Najveća regionalna konferencija posvećena obnovljivim izvorima energije, OIE SRBIJA 2024, održaće se 23. i 24. septembra u Vrdniku. Četvrtu godinu zaredom, konferencija će okupiti predstavnike EBRD, Svetske banke, državnih institucija i vodeće investitore koji će u etno kompleksu Vrdnička kula na Fruškoj gori razgovarati o aktuelnim temama iz oblasti zelene energije. Organizator konferencije je Udruženje Obnovljivi izvori energije Srbije čiji su članovi sve relevantne kompanije iz OIE sektora u našoj zemlji.

Prethodne tri konferencije izazvale su veliku pažnju stručne i šire javnosti, pa će se ovogodišnji skup održati tokom dva dana.

Na OIE SRBIJA 2024 govoriće se o statusu izgradnje projekata pobednika aukcija iz 2023. godine, drugom krugu aukcija za tržišne premije za solarne elektrane i vetroelektrane, kao i o projektima koji će se graditi van aukcijskog sistema. Vreme je da se otvori pitanje skladištenja i baterija, kao i da rezimiramo pitanje priključenja.

Da podsetimo, prve dve konferencije OIE SRBIJA održane su u Beogradu, a prošlogodišnja u Vrdniku gde su učestvovali najviši zvaničnici Ministarstva rudarstva i energetike Republike Srbije, EMS-a, EPS-a, EBRD-a, kompanija Masdar, Enlight, Elicio, Nordex, evropskih asocijacija WindEurope i SolarPower Europe, direktori vodećih finansijskih institucija, kao i drugi predstavnici sektora obnovljivih izvora energije.

Snimak svih panel diskusija sa konferencije OIE SRBIJA 2023 možete pogledati na linku.

Izvor: OIE Srbija 

EU Direktiva uvrstiće princip „zagađivač plaća“ za pročišćavanje vode

Foto-ilustracija: Unsplash (chandler-cruttenden)
Foto-ilustracija: Unsplash (marco-bicca)

Evropska komisija je pozitivno reagovala na privremeni politički dogovor koji se tiče Direktive o pročišćavanju gradskih otpadnih voda, što predstavlja značajan korak u zaštiti zdravlja ljudi i okoline od posledica urbanog zagađenja.

Revidirana direktiva ima za cilj očistiti reke, jezera, podzemne vode i mora širom Evrope, smanjujući štetne uticaje koje donose gradske otpadne vode.

Novi standardi direktive uvode niz ključnih promena. Pre svega, trebalo bi da dođe do uklanjanja upotrebljivih hranljivih materija iz gradskih otpadnih voda a takođe će se primenjivati stroži standardi za mikrozagađivače. Značajno je da će se direktiva sada odnositi na veći broj područja, uključujući i manje aglomeracije koje imaju više od 1000 stanovnika.

U skladu sa načelom ‘zagađivač plaća’, koje sa revidiranom direktivom postaje ključ, novi zakonodavni okvir trebalo bi da osigura da industrija koja proizvodi određene proizvode snosi deo troškova zaštite okoline, umanjujući tako teret koji pada na potrošače kroz razne tarife. 

Pročitajte još:

Foto-ilustracija: Pixabay (Hermann)

Značajna inovacija, a to je princip ‘zagađivača plaća’, specifično će se primenjivati u vodenom sektoru: industrija farmaceutskih proizvoda i kozmetike moraće pokrivati najmanje 80 odsto troškova uklanjanja mikroplastike.

Jedan novitet trebalo bi da bude i poboljšanje upravljanja padavinskim vodama što je postalo sve važnije u kontekstu klimatskih promena. Direktiva predviđa mere za bolje upravljanje ovim izazovima.

Nedavno smo pisali o tome kako Zagreb ulaže novac upravo u ovo pitanje, s obzirom da se područje Balkana 2023. godine suočilo sa velikim količinama padavina tokom superćelijskih oluja. Gradonačelnik Zagreba, istakao je da je glavni cilj investicije izbegavanje urbanih poplava, koje su sve češće zbog intenzivnih kiša koje nadmašuju kapacitete postojećeg sistema. Trenutno, Zagreb koristi mešoviti sistem odvoda, gde se istim kanalima odvode i padavinske vode i kanalizacionu tečnost. Ovaj sistem može dovesti do plavljenja zagađenim vodama kada obilne kiše premaše njegov kapacitet, navodi se na sajtu Grada Zagreba.

Energetski portal

Najavljeno moguće produženje roka za podnošenje izveštaja za CBAM deklarante

Foto-ilustracija: Pixabay (GreenCardShow)
Foto-ilustracija: Pixabay

Evropska komisija (DG Taxud) objavila je da se javio problem u funkcionisanju Carinskog sistema EU (uključujući Import Control System 2-ICS2) i Privremenog CBAM Registra, što je dovelo do toga da određeni broj CBAM izveštajnih deklaranata nije mogao u predviđenom roku, 31. januara, da unese podatke i izveštaje za CBAM robu koju uvoze, a vezano za IV kvartal 2023.

Dodatno objašnjenje ističe da mogućnost produženja roka podnošenja prvog CBAM izveštaja važi samo za CBAM deklarante, odnosno za uvoznike Evropske unije CBAM robe koji su se suočili sa problemom nemogućnosti podnošenja izveštaja u Privremeni CBAM Registar, kako bi se prevazišli nastali tehnički problemi.

Zbog toga, svim CBAM deklarantima je omogućeno da od 1. februara 2024. godine mogu da „zatraže odloženo podnošenje’’, čime ova grupa deklaranata dobija dodatnih 30 dana za podnošenje svojih CBAM izveštaja, navodi se na sajtu Privredne komore Srbije (PKS).

Pročitajte još:

„Za operatere instalacija iz trećih zemalja, uključujući i domaće kompanije-CBAM izvoznike, i dalje ostaje preporuka da svoje izveštaje podnose u definisanom roku’’, kaže Dušan Stokić, rukovodilac Centra za životnu sredinu, tehničke propise, kvalitet i društvenu odgovornost za PKS.

Prisećanja radi, Mrhanizam prekograničnog usklađivanja ugljenika (CBAM) usvojen je kako bi se tržište Evropske unije zaštitilo od uvoza proizvoda koji u sebe uključuju visok ugljenični otisak. Istovremeno, zemlje koje nisu članije Evropske unije podstiču se da kontrolisano proizvode emisije ugljenika kako bi ostale konkurente na tržištu.

Energetski portal

Vrhunski kvalitet proizvoda garancija za sigurnost ulaganja

Foto: Luxor Solar
Foto: ljubaznošću Nina Sijerića

Prilikom izgradnje solarne elektrane najvažnije je izabrati kvalitetne i pouzdane solarne panele. Kao jedan od najbolje sertifikovanih proizvođača solarnih modula visoke klase, kompanija Luxor Solar klijentima nudi bogat asortiman proizvoda. Sa Ninom Sijerićem, menadžerom za razvoj poslovanja ove kompanije, razgovarali smo o poslovnom poduhvatu na koji su najponosniji u 2023. godini, isplativosti ulaganja u fotonaponske elektrane, prednostima tehnologija heterojukcijskih ćelija, interesovanju za premijum segment modula i drugim temama.

– Ova godina je bila vrlo izazovna zbog pada cena na tržištu, ali smo izuzetno ponosni što smo uspeli da zadržimo dugogodišnje klijente koji prepoznaju dodatnu vrednost poslovanja sa nama. U 2023. godini smo dobili nemačku nagradu SOLAR PROSUMER AWARD, krajnji korisnici su prepoznali vrhunski kvalitet naših proizvoda i svrstani smo u grupu izuzetnih svetskih brendova koji imaju pravo da nose ovu oznaku. Pored toga, Nemački inovacioni institut za održivost i digitalizaciju dodelio nam je nagradu TOP SERVICE, jer je analiza Instituta DIND (Deutsche Innovationsinstitut für Nachhaltigkeit und Digitalisierung) pokazala izvanredne rezultate naše kompanije u kvalitetu usluge.

Od čega zavisi isplativost ulaganja u fotonaponske elektrane?

– Luxor moduli, kao srce svake elektrane i kvalitet projektovanja i izvođenja radova, jeste ono što daje sigurnu investiciju u fotonapon. Naravno, zavisi od isplativosti i institucionalnih okvira svake države, kao i tržišta električne energije, no pošto je nakon pandemijskih godina i raznih kriza cena energenata znatno poskupela, imamo mehanizme koji su dovoljni, bez dodatnih subvencija. Institucionalni okvir smanjuje administrativne troškove investicije i puno država još mora da ih optimizira kako bi fotonaponske elektrane bile još zanimljivije. Često su administracija i birokratija velike kočnice za brz napredak. Ako se odlučite za prave komponente i pravog izvođača radova, vaša elektrana će biti više nego isplativa. Ako se odlučite i za vrhunsku tehnologiju, HJT recimo, može se očekivati minimalno 3–11 odsto više kilovat časova u periodu od 30 godina.

U FOKUSU:

Koje su prednosti tehnologija heterojukcijskih ćelija u poređenju sa drugim tehnologijama?

– Modul sa HJT ćelijama kod nas ima 30 godina garancije na proizvod, što je sigurnost za investitora da za celi vek proizvodnje ima fabričku garanciju koja pokriva sve tehničke nesigurnosti. HJT garantuje i 93 odsto od nominalne snage modula nakon 30 godina, što je osam odsto više nego standardna PERC tehnologija.

U premijum segmentu vašeg portfolija imate i module sa N TYPE TOPCON i HJT tehnologijom. Kakvo je interesovanje korisnika?

– Interesovanje je veliko, a to i jesu tehnologije koje kupci najviše poručuju, jer se razlikuju od ostatka konkurenata. U garancijama smo bez premca. Svaki LUXOR N TYPE i HJT modul je duplo staklo i bifacial sa 30 godina na proizvod i 30 godina garancije na nominalnu snagu.

Šta biste još mogli da uradite da dostignete najbolje svetske kompanije u ovoj oblasti kada je reč o uvođenju najsavremenijih tehnologija?

– Što se tiče tehnologija, na dobrom smo putu sa N TYPE TOPCON i HJT, što pokazuje broj porudžbina naših klijenata. Pratimo svetske trendove i na vrhunnskom nivou smo, puno naših konkurenata ugledaju se na tržišta jugoistočne Evrope.

Intervju vodila: Mirjana Vujadinović Tomevski

Intervju je objavljen u Magazinu Energetskog portala ODGOVORNO POSLOVANJE

„Čista Srbija“: 5.000km nove kanalizacione mreže i 159 postrojenja za otpadne vode

Foto-ilustracija: Unsplash (marco-bicca)
Foto-ilustracija: Unsplash (kevin-andre)

Projekat „Čista Srbija“, predstavlja ključni korak ka unapređenju ekološke zaštite u Srbiji, i pod vođstvom je Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture. Ovaj plan uključuje izgradnju komunalne infrastrukture, posebno fokusirane na kanalizaciju i upravljanje otpadnim vodama.

Centralni deo ovog projekta obuhvata izgradnju 5.000 kilometara kanalizacione mreže i 159 postrojenja za preradu otpadnih voda, koja će biti raspoređena u 73 lokalne samouprave širom Srbije. Pomoćnik ministra istakao je da će se ovaj projekat, vredan 3,2 milijarde evra, finansirati iz kineskog kredita, saopšteno je na sajtu Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.

Trenutno je u toku prva faza, koja uključuje radove na 680 kilometara kanalizacione mreže i izgradnju 25 postrojenja za preradu otpadnih voda na 16 lokacija.

Pored ovoga, pomoćnik ministra Radonjić je napomenuo da je u pripremi i druga faza projekta. Ona podrazumeva izgradnju dodatnih postrojenja za preradu otpadnih voda u devet lokalnih samouprava.

Pročitajte još:

Foto-ilustracija: Unsplash (patrick-federi)

Drugi značajan projekat ministarstva je „Veliko selo“, koje se fokusira na izgradnju centralnog gradskog prečistača otpadnih voda za Beograd, prilagođenog potrebama milion i po stanovnika. Prva faza uključuje izgradnju centralnog gradskog kolektora za sakupljanje otpadnih voda, dok druga faza obuhvata izgradnju postrojenja u Velikom selu, čiji su tehnički detalji još u razradi.

Istaknuta je saradnja sa Nemačkom razvojnom bankom, kroz srpsko-nemačko partnerstvo, koje je već rezultiralo izgradnjom savremenog postrojenja za preradu otpadnih voda u Vranju. Takođe, postoje planovi za izgradnju dodatnih postrojenja u Požarevcu, Trsteniku, Jagodini i Pirotu, čime bi se povećao kapacitet za obradu otpadnih voda.

Energetski portal

KOMPANIJE IZ KINE, EGIPTA, TURSKE, ČEŠKE, ŠPANIJE POTVRDILE UČEŠĆE NA SUMMITU

Foto: Promo
Foto: Grad Banja Luka

Od 8. do 9. februara očekuje nas najveći regionalni događaj u oblasti obnovljivih izvora energije – Balkan Solar Summit. U Banja Luci, u Banskom dvoru, u dva dana očekuje nas više od 50 govornika, više od 500 učesnika i teme koje menjaju tržište obnovljive energije.

Događaj će okupiti najeminentnije stručnjake i biznis lidere iz regiona i Evrope, koji iza sebe imaju uspešne projekte, a žive i rade u realnom sektoru. Ovog puta, na jednom mestu će biti predstavnici vodećih banaka, zajedno sa direktorima i članovima Uprave, kao i visoki predstavnici EBRD-a, predstavnici svetskih korporacija i donosioci odluka, koji će predstaviti najnovije modele finansiranja projekata iz obnovljivih izvora.

Banja Luku će ovog februara, pored predstavnika kompanija iz BiH, Srbije, Hrvatske i Crne Gore posetiti i predstavnici kompanija iz Kine, Egipta, Turske, Češke, Španije te brojnih drugih zemalja što otvara brojne mogućnosti za razvoj ovog tržišta, ne samo u BiH, već u celom regionu.

„Kao direktor programa, sa ponosom mogu istaći da je program koji smo pripremili za ovogodišnji Balkan Solar Summit zaista vrhunski. Uložili smo izuzetan trud da okupimo vodeće stručnjake i inovatore iz oblasti obnovljivih izvora energije, stvarajući platformu koja ne samo da informiše, već i inspiriše. Svaki segment našeg programa pažljivo je dizajniran da podstakne diskusiju, saradnju i stvaranje novih ideja. Okupili smo sve ključne faktore u lancu projekata iz obnovljivih izvora energije, uključujući investitore, projektante, finansijere, trgovce i zakonodavce, sa ciljem podsticanja saradnje, razmene znanja i stvaranja povoljnog okruženja za razvoj solarnih, vetro i drugih projekata u regionu“, istakao je Ervin Leko, programski direktor.

Pročitajte još:

“Summit je koncipiran kao biznis događaj i „Game Changer“ u svetu obnovljivih izvora energije. Posetioce očekuje izuzetan program sa više od 50 stručnjaka koji će diskutovati o najnovijim trendovima i izazovima u industriji. Kvalitet scene i produkcije će biti na najvišem nivou, a obećavamo i brojne prilike za networking, što će našim učesnicima omogućiti da stvore vredne poslovne veze i razmene znanja”, kaže Milena Mijatović, direktorka Summita.

Za dostupna mesta pogledajte ovde

Balkan Solar Summit se održava pod pokroviteljstvom Ministarstva za spoljnu trgovinu i ekonomske odnose Bosne i Hercegovine.

Izvor: Balkan Solar Summit

Ugovori o subvencijama za energetsku efikasnost uručeni građanima Stare Pazove

Foto-ilustracija: Unsplash (Harry Cao)
Foto-ilustracija: Unsplash (Erik Mclean)

Građanima u Staroj Pazovi uručeno je 222 ugovora o subvencijama za energetsku efikasnost, a ukupno je obezbeđeno 45 miliona dinara za subvencije kojima se podržava zamena stolarije, izolacija fasade, zamena kotlova ili ugradnja solarnih panela.

Prema rečima ministarke rudarstva i energetike Dubravke Đedović Handanović, pored ovih, ukupno će biti dodeljeno približno 350 ugovora, što je više nego prethodne godine.

Kako je ministarka istakla, Stara Pazova je jedna od 131 lokalne samouprave koje su učestvovale na prošlogodišnjem javnom pozivu, pri čemu građani prepoznaju koristi od ulaganja u energetsku efikasnost objekata u kojima žive, posebno jer su rezultati vidljivi već posle tri do četiri meseca.

,,U poslednje tri godine, Ministarstvo i opština opredelili su gotovo 90 miliona dinara za subvencije za energetsku efikasnost i uspešno smo završili radove u približno 500 domaćinstava u Staroj Pazovi’’, rekla je ministarka.

Pročitajte još:

Za one koji žele da istovremeno sprovedu više od jedne mere, podignut je prag za subvencije sa 50 na 65 odsto ukupne investicije, rekla je ministarka i dodala da u Staroj Pazovi ima oko 50 domaćinstava koja su konkurisala za više mera.

Ministarka je napomenula da će ovaj program trajati naredne četiri godine, pri čemu je do sada dodeljeno više od 3.000 subvencija, a novca ima za 50.000 domaćinstava koja će moći da iskoriste priliku da smanje potrošnju energije, za šta je obezbeđeno 50 miliona dolara u saradnji sa Svetskom bankom.

Foto-ilustracija: Pixabay (nattanan23)

Građani će već od proleća moći da se prijave na novi javni poziv, dodala je ona, podsetivši na to da Srbija troši tri i po puta više energije, u odnosu na evropski prosek, da proizvede istu jedinicu bruto domaćeg proizvoda.

Prema njenim rečima, prostora za uštedu energije ima, što najbolje ilustruje broj domaćinstava koja ostvaruju popuste na računima za racionalnu potrošnju električne energije.

,,U novembru 2023. godine je 1,6 miliona domaćinstava dobilo popust na računu za struju zbog smanjenja potrošnje u odnosu na isti mesec 2022. ili 2021. godine. Čak petina od ovih domaćinstava je ostvarila maksimalan popust od 40 odsto’’, navela je Đedović Handanović.

Predsednik Opštine Stara Pazova Đorđe Radinović rekao je da je Stara Pazova izuzetno privredno razvijena opština sa 1.000 preduzeća i 3.000 preduzetnika.

,,Stara Pazova se razvija, otvaraju se radna mesta, broj stanovnika i investitora je u stalnom porastu i naša opština planira da izdvoji značajno više sredstava za energetsku sanaciju u narednoj godini kako bi što veći broj građana energetski sanirao svoja domaćinstva’’, poručio je predsednik Opštine.

Energetski portal

Delta Holding beleži rekordne prihode i najavljuje velika ulaganja

Foto: Delta Holding/ Jakov Simović
Foto: Delta Holding/ Jakov Simović

Delta Holding je u 2023. godini ostvario rekordne rezultate – prihodi od prodaje dostigli su 860 miliona evra, što je 12 odsto više nego u 2022. godini dok EBITDA (operativni profit pre oporezivanja) iznosi 88 miliona evra, što je za 18 odsto više u odnosu na godinu dana ranije. U 2024. godini Delta Holding planira prihode prvi put preko milijardu evra i to 1.065 miliona evra (rast 25 odsto) i EBITDA od 110 miliona evra (povećanje od 25 odsto).

„Veoma smo zadovoljni što delimo sa vama još jedan od rekordnih uspeha baš u Sava Centru, koji je kruna veoma uspešne godine iza nas“, rekla je Milka Vojvodić, CEO i viši potpredsednik za ekonomiju i finansije Delta Holdinga na godišnjoj konferenciji za medije. „Ključ našeg uspeha je motivisan tim, znanje i investicije kao značajan pokretač budućeg snažnog razvoja i održivosti.

U 2023. godini investirali smo više od 140 miliona evra, dok do 2027. godine planiramo preko 900 miliona evra. U 2023. godini u budžet Republike Srbije uplaćeno je 180 miliona evra.

Na tradicionalnoj godišnjoj konferenciji za medije predstavljeni su rezultati poslovanja svih biznisa u okviru Delta Holdinga sa fokusom na najvažnije projekte kompanije u 2024. godini, kao i trogodišnji plan investicija. U septembru 2024. godine planirano je svečano otvaranje Plave dvorane Sava Centra, početak gradnje velikih projekata u domenu real estate-a. Takođe, planirano je i dalje širenje regionalnog e-commerce biznisa Ananas, koji je već postigao odlične rezultate u drugoj godini poslovanja sa trostrukim rastom broja partnera i ponude od preko 350.000 artikala.

Pročitajte još:

Samo u segmentu Real Estate-a u naredne tri godine planirano je ulaganje od 800 miliona evra kroz nove projekte. Delta je u okviru Real Estate projekata najavila početak radova u 2024. godini na Delta Land stambeno-poslovnom konceptu u Bulevaru despota Stefana u Beogradu. Takođe, Delta Iron poslovnom kompleksu u Novom Sadu, kao i početak investicije u Delta District koji objedinjuje poslovni prostor i luksuzno stanovanje u srcu poslovnog centra Novog Beograda, u Bloku 20. U okviru Delta District koncepta 2026. godine biće otvoren i novi hotel najviše kategorije InterContinetal u cilju obogaćenja hotelske ponude pred Expo 2027.

Foto: Delta Holding/ Jakov Simović

Istaknut je razvoj e-commerca, značaj primene veštačke inteligencije u poslovanju kroz čak 14 projekata u mnogim segmentima poslovanja Delta Holdinga – od pametnih rešenja u poljoprivredi, preko unapređenja usluge u e- commercu, do efikasnosti u distribuciji i logistici.

„Ananas e-commerce je i dalje u razvoju, ali beleži fantastične rezultate u drugoj godini poslovanja,“ istakla je Marija Desivojević Cvetković, viša potpredsednica za strategiju i razvoj Delta Holdinga. „Mnogim trgovcima je Ananas postao kanal broj jedan prodaje. U 2024. ključna reč za Ananas je ekspanzija – nakon Severne Makedonije otvaramo tržišta Crne Gore i Bosne i Hercegovine.“ Ona je predstavila i rezultate strateškog projekta investiranja u solarne elektrane na 15 lokacija. Zahaljujući korišćenu obnovljivih izvora energije smanjena je emisija ugljen dioksida za čiju apsorbciju na godišnjem nivou bi bilo potrebno 1,4 miliona stabala. „U doba razvoja nove tehnologije osnovni fokus će biti Cyber Security, a ponosno najavljujem da Delta uvodi poziciju CISO odnosno izvršnu poziciju u timu za pitanje Cyber bezbednosti.“

Delta Holding je osnovan 1991. godine u Beogradu a trenutno zapošljava skoro 4.000 ljudi na više lokacija u Srbiji i u regionu. Kompanija svoje poslovanje realizuje kroz pet organizacionih celina: Delta Agrar Grupa, Delta Food Processing, Delta Real Estate Grupa, Delta Distribucija i divizija novih tehnologija. Članice Delta Holdinga bave se agrarnom proizvodnjom, proizvodnjom hrane, izvozom, uvozom, zastupanjem inostranih kompanija, distribucijom robe široke potrošnje, prodajom automobila, razvojem nekretnina i razvojem novih tehnologija.

Izvor: Delta Holding

Solarni Kalkulator – Skraćen rok isplativosti investicija prozjumera u Srbiji

Foto-ilustracija: Pixabay
Photo-illustration: Unsplash (Vivint Solar)

Broj instalisanih solarnih sistema za sopstvenu potrošnju u Srbiji porastao je od 2021.godine do kraja 2023.godine na oko 1870 korisnika iz kategorije domaćinstva i 640 korisnika iz kategorije pravnih lica. Tendencija rasta ukazuje da postoji zainteresovanost potrošača u Srbiji da proizvodnjom i potrošnjom energije iz solarnih izvora doprinesu smanjenju emisije gasova i zaštiti životne sredine i obezbede nezavisno i sigurnije snabdevanje električnom energijom.

Sticanje statusa kupca-prozvođača solarne energije, to jest prozjumera, u Srbiji omogućeno je donošenjem Zakona o korišćenju obnovljivih izvora energije i Uredbe o kriterijumima, uslovima i načunu obračuna između kupca – proizvođača i snabdevača solarne energije 2021. godine. U međuvremenu, da bi se promovisao status kupca-proizvođača i građanima omogućilo da jednostavnije, brže i efikasnije postanu prozjumeri, Nemačka organizacija za međunarodnu saradnju GIZ, u saradnji sa Ministarstvom rudarstva i energetike, uspostavila je platformu Solarni kalkulator.

Ova platforma doprinosi realnom sagledavanju svih benefita i određivanju potencijalnih ušteda koje prozjumeri ostvaruju. U tom cilju je nedavno sprovedena i analiza računa prozjumera iz oktobra 2023.godine i pripremljeno objašnjenje svih stavki računa sa osvrtom, pre svega, na stavke koje ulaze u finalni obračun, kao i na to kako one utiču na uštedu i skraćenje roka isplativosti investicije u solarne sisteme za sopstvenu potrošnju. Objašnjenja obuhvataju i promene u obračunu koje su nastale u toku 2023. godine, a tiču se obračuna PDV-a i akcize. Zaključak analize je da, nakon ovih promena, trošak PDV-a i akcize povoljnije utiču na ostvarenje uštede, jer se obračunavaju na osnovu utrošene električne energije.

Pročitajte još:

“Analiza je pokazala i da sve stavke koje se obračunavaju na osnovu preuzete energije ne utiču na uštede kod kupaca-proizvođača, jer su jednake kao i slučaju potrošača koji su samo kupci. Jedina stavka koja nepovoljno utiče na uštede kupaca-proizvođača, a time i period isplativosti investicije, je pristup distributivnoj mreži. Trošak pristupa distributivnoj mreži se, inače, od oktobra 2023. obračunava u trošak akcize i ima udeo u ukupnim troškovima od 43 odsto,” objašnjava Milena Milosavljević, autorka platforme, koja je sprovela analizu. Ona naglašava da kupci- proizvođači- kompletan obračun računa po stavkama mogu videti na zadnjoj strani računa, a dodatne infomacije mogu dobiti i u rubrici Objašnjenje računa kupaca proizvođeča na platformi Solarni kalkulator.

Foto-ilustracija: Pixabay

Kada je u pitanju skraćenje roka isplativosti investicije, na to su pozitivno uticale i izmene Zakona o korišćenju obnovljivih izvora energije i Odluka o regulisanoj ceni električne energije za garantovano snabdevanje, kojom je u novembru 2023. godine izmenjen cenovnik EPS-a.

“Na primeru domaćinstva u objektu od 100m 2 sa potrošnjom od 6 000 kWh i potrebnim kapacitetom od 4.9kW, analiza je pokazala da je rok isplativosti investicije za kupce-proizvođače solarne energije smanjen sa 14 na 10 godina. Kod ostalih potrošača sa potrošnjom od, naprimer, 12.500 kWh mesečno, veličinom krova od 600m 2 i potrebnim kapacitetom od 121kW i mogućim kapacitetom od 100kW, rok isplativosti smanjen je sa 10 godina na 7 godina,” precizira Milosavljević i naglašava da se sve uštede na Solarnom kalkulatoru, a samim tim i u analazi, računaju na osnovu potrebnog i maksimalno dozvoljenog kapaciteta instaliranog sistema za proizvodnju solarne energije. Detalji o ovim ograničenjima, kao i o proceduri priključenja prozjumera na distributivnu mrežu Srbije, mogu se pronaći u okviru rubrike Procedure na platformi Solarni kalkulator.

“Solarni kalkulator je namenjen svima koji žele da ulažu u solarne sisteme, bilo da se radi o domaćinstvima, stambenim zajednicama ili preduzećima. Analize ovog tipa sprovodimo da bismo doprineli stvaranju što stimulativnijih okolnosti za povećanje broja prozjumera u Srbiji i time doprineli smanjenju emisija gasova i zaštiti životne sredine. Solarni kalkulator omogućava građanima da sagledaju benefite koje im status kupca-proizvođača donosi, kao što su uštede na računu za električnu energiju, proizvodnja zelenih kWh, kao i nezavisnost od poskupljenja cene električne energije,” zaključuje Aleksandar Popović iz GIZ-a.

Izvor: GIZ

#OkvirPodrške NLB Grupe – 100.000 evra za društveno odgovorne ideje 

Foto: NLB Komercijalna banka

“U svetu novih tehnologija, ponekad deluje kao da smo zaboravili na stvari koje su zaista važne. Ali mi verujemo u ovaj region i u velika srca njegovih ljudi. Dobre ideje pobeđuju, kada dobiju malo podrške. Hajde da zajedno izgradimo bolje sutra. Za ljude. Za sve što dolazi.”

Ovom porukom zvanično je otvorena prijava na četvrti po redu konkurs za male lokalne biznise #OkvirPodrške, u okviru kog će najveća regionalna finansijska grupacija NLB Grupa podržati realizaciju tri najbolje regionalne ideje za održivo i društveno odgovorno poslovanje.

Ovogodišnji #OkvirPodrške ohrabruje učesnike da prijave inovativne projekte koji unapređuju naše društvo, pokušavajući da se suoče sa izazovima poput prekomerne upotrebe digitalnih tehnologija među mladima, vršnjačkog nasilja, kršenja ljudskih prava, rodne ravnopravnosti, siromaštva, kao i sa izazovima demencije i drugih bolesti društva koje je sve starije.

Konkurs je namenjen entuzijastima, vizionarima i nepokolebljivim optimistima, koji veruju u region koji je naš dom, u naše ljude, kao i u bolji kvalitet života.

Pročitajte još:

Ukupan fond za projekte malih biznisa, koji bi trebalo da budu usmereni na dobrobit ljudi i društva, i ove godine iznosi 100.000 evra.

Kao i prethodnih godina, pravo učešća imaju pravna lica, preduzetnici i preduzetnice, mikro i mala preduzeća i gazdinstva, bez obzira na vrstu delatnosti. Sve što bi zainteresovani trebalo da urade, kako bi se prijavili jeste da, najkasnije do ponoći, 10. marta 2024. godine na sajtu NLB Komercijalne banke (www.nlbkb.rs/okvir) popune jednostavan onlajn formular i u nekoliko rečenica predoče ideju o unapređenju svog poslovanja na održiv način.

Po zatvaranju Konkursa, lokalna komisija će najpre odabrati 10 najboljih održivih ideja malih biznisa iz Srbije, koji će se direktno plasirati u veliko regionalno finale, u kom će se u trci za tri prve nagrade naći ukupno 60 održivih ideja, odnosno 60 malih biznisa sa sedam tržišta na kojima NLB Grupa posluje.

Zbog toga, ukoliko želite da unapređujete svoje poslovanje u pravcu održive budućnosti i dobrobit ljudi i društva – posetite sajt NLB Komercijalne banke već danas i uokvirite svoju ideju pravom podrškom.

Izvor: NLB Komercijalna banka