Home Blog Page 806

Vertikalni uzgoj – put ka zdravoj i kvalitetnoj hrani

Foto-ilustracija: Unsplash (Davor Nisevic)
Foto-ilustracija: Unsplash (Markus Spiske)

Do 2050. godine očekuje se da će svetska populacija porasti za još 2 milijarde ljudi, a nahraniti toliki broj stanovnika biće veliki izazov. Zbog industrijskog razvoja i urbanizacije svakodnevno gubimo oranice. Naučnici kažu da je Zemlja u poslednjih 40 godina izgubila trećinu obradive zemlje.

Vertikalni uzgoj je proizvodnja hrane na okomito nagnutim terenima. Umesto da se povrće, voće ili neka druga hrana proizvodi na jednom nivou, kao što je na polju ili u stakleniku, ova metoda uzgaja hranu “jednu ispod druge”. Većinom vertikalni uzgoj podseća na veliku ogradu, neboder ili brodski kontejner.

Koristeći tehnologiju kontrolisane poljoprivredne zaštite okoline (CEA), ova moderna ideja koristi poljoprivredne tehnike u zatvorenom prostoru.

U mnogo čemu je vertikalni uzgoj sličan plastenicima u kojima metalni reflektori i veštačko osvetljenje povećavaju prirodnu sunčevu svetlost. Primarni cilj vertikalnog uzgoja je maksimizacija proizvodnje useva u ograničenom prostoru.

Kako funkcioniše vertikalni uzgoj?

Osnovni cilj vertikalne poljoprivrede je proizvodnja više hrane po kvadratnom metru. Kako to uspeva?

Za održavanje idealnog nivoa svetlosti u sobi koristi se kombinacija prirodnih i veštačkih svetala. Tehnologije poput rotirajućih kreveta (bubnjeva) koriste se za poboljšanje efikasnosti osvetljenja. Umesto tla koriste se aeroponski, akvaponski ili hidroponski uzgojni medijumi. Školjke od ljuski kikirikija ili vlakna sa ljuske kokosovog oraha kao i slični ne-zemljišni medijumi, vrlo su česti u vertikalnom uzgoju.

Kao najbitniji deo u proizvodnji treba istaći kako vertikalni uzgoj koristi različite karakteristike održivosti kako bi se nadoknadio utrošak energije u poljoprivredi.

Prednosti i nedostaci vertikalnog uzgoja

Foto-ilustracija: Unsplash (Markus Spiske)

Vertikalna poljoprivreda puno obećava i zvuči kao farma budućnosti. Međutim, treba uzeti u obzir da postoje i suprotna mišljenja pre nego što se punom brzinom požuri na vertikalni uzgoj.

Zagovornici uzgoja kažu da je jedinstven jer može osigurati ukusno voće i povrće bez pesticida koji su ukusniji od ostalih sorti. Dodatni ukus očigledno proizlazi iz sposobnosti davanja specifičnih uslova kod onih biljaka koje se teže uzgajaju, što je nemoguće garantovati na tradicionalnim farmama. Još jedna prednost vertikalno uzgojene hrane je produženi rok trajanja.

Međutim, naravno postoje i kritičari koji smatraju da vertikalna poljoprivreda nije odgovor za spašavanje hrane u svetu. Neki od razloga su: izrada koja je jako skupa, smatra se da je zagađanje koje emituju veće, veći troškovi rada, previše se oslanja na trgovinu itd.

Vertikalni uzgoj u svetu

Iako je SAD prva država koja je krenula sa takvim oblikom proizvodnje, Japan se najviše ističe. U zemlji izlazećeg sunca mogu se pohvaliti sa 200 fabrika sa vertikalnim uzgojem, dok Kina ima 80 fabrika.

Od kompanija koje se bave vertikalnom proizvodnjom hrane, najviše se ističe AeroFarms. Firma je osvojila brojne pohvale za svoje poslovanje i koristi svoju patentiranu “aeroponsku tehnologiju” koja štedi energiju i dovodi rizike do one minimalne vrednosti. AeroFarms koristi aeroponski sistem kako bi osigurao pravu količinu vode i hranljivih materija, a temperatura i vlaga stalno se prilagođavaju, tako da svaki usev ima savršene uslove uzgoja.

Izvor: Agroklub

I Vrbas štiti pčele!

Foto-ilustracija: Unsplash (Annie Spratt)
Foto-ilustracija: Unsplash (Jenna Lee)

Pokrajinska vlada i Nacionalna alijansa za lokalni ekonomski razvoj – NALED, analizirali su juče rezultate trogodišnje saradnje (2017 – 2019) i postignute efekte u unapređenju kapaciteta lokalnih samouprava u Vojvodini i poslovnog ambijenata za privlačenje investicija. Analizirano je više oblasti među kojima je i uspostavljanje sistema prijave sezonskih radnika u poljoprivredi, a u njoj, kao posebno uspešna, izdvojila se opština Vrbas, zajedno sa opštinama Kula, Sremska Mitrovica i Apatin, gradovima Sombor i Novi Sad, saopšteno je nakon sastanka čelnika Pokrajinske vlade i NALED-a.

“NALED je poslednjih godina veoma aktivan i predstavlja neku vrstu dodatne energije koja nacionalnu, pokrajinsku i lokalnu administraciju usmerava na rešavanje onih problema koje detektuju privrednici”, kazao je predsednik Pokrajinske vlade Igor Mirović.

Izvršna direktorka NALED-a Violeta Jovanović kazala je da su se opštine i gradovi u Vojvodini izdvojili u svim državnim sistemima i bazama kao uspešniji od republičkog proseka. “Razgovarali i o programima koji daju podršku malim privrednicima i zanatlijama. Zajedno radimo na izradi srednjoročnog plana ruralne komasacije i podsticanju organske proizvodnje”, rekla je Violeta Jovanović i dodala da je akcenat i na promociji kulture, umetnosti i nasleđa kao vitalnog stuba lokalnog razvoja.

Istovremeno, predstavnici gradova i opština potpisali su Deklaraciju o zaštiti pčela Srbije, čiji je cilj da se zaustavi štetna praksa tretiranja komaraca iz vazduha sredstvima koja su otrovna za pčele. U ime opštine Vrbas dokument je potpisala Ivana Krezović, načelnica Opštinske uprave.

Izvor: Opština Vrbas

Ponovljen poziv za izgradnju kanalizacione mreže u Podgorici

Foto-ilustracija: Unsplash (Senescence)
Foto-ilustracija: Unsplash (Senescence)

„Vodovod i kanalizacija“ ponovo objavljuje javni poziv za izgradnju sekundarne kanalizacione mreže, kao jedne od komponenti celokupnog Projekta sakupljanja, prečišćavanja i odvođenja otpadnih voda u Podgorici.

Tender je ponovljen zbog nepotpunih ponuda dostavljenih od strane ponuđača na prethodnom javnom pozivu.

Projekat obuhvata izgradnju 18,5 km sekundarne kanalizacione mreže na kojoj je planirano priključenje peko 1.500 domaćinstava.

Ovaj segment projekta od izuzetnog je značaja iz razloga što rešava pitanje priključenosti domaćinstava na sistem fekalne kanalizacije, prvenstveno individualnih objekata u širem gradskom jezgru.

Trenderska procedura traje do 24. januara naredne godine, kada će se izvršiti otvaranje prispelih ponuda.

Izvor: Glavni grad Podgorica

Vazduh u Sidneju 11 puta zagađeniji od “opasnog” nivoa

Foto-ilustracija: Unsplash (Tyler Duston)
Foto: Twitter (screenshot @James Jeffrey)

Australija se već duže vreme bori sa požarima. Ipak, pored nedovoljne bezbednosti za život stanovništva i ugroženosti čitavih ekosistema, javila se nova opasnost kao posledica prethodnih događaja – zagađenje vazduha.

Tokom današnjeg dana u pojedinim delovima Sidneja zabeleženo je zagađenje čak 11 puta više od onog koje se tretira kao opasno.

I tokom prethodnih meseci takođe je postojala zabrinutost zbog okolnosti koje neminovno mogu nepovoljno da utiču na zdravstveno stanje stanovništva, ali sada je situacija dostigla kritičan momenat.

Nebo je uglavnom narandžaste ili braonkaste boje, a svuda je prisutna gusta siva magla.

Foto: Twitter (screenshot @James Jeffrey)

Mnogi građani imaju problem sa iritacijama grla, nosa i očiju, a u najvećoj opasnosti su deca i stariji.

Škole su zatvorene jer je teško disati bilo gde na otvorenom prostoru, tako da su đaci poslati kućama.

Lokalci su izuzetno zabrinuti. Ova tema razvila se i na društvenim mrežama, a prate je fotografije najpoznatijih obeležja prestonice Novog Južnog Velsa, kao što su Sidnejska opera ili Sidnejski lučki most, koja gotovo kao da su nestala.

Jelena Cvetić

 

Automobili od peska – neobično upozorenje o klimatskim promenama

Foto: Instagram (screenshot)
Foto: Instagram (screenshot)

Nepregledna kolona metalnih kutija na četiri točka na ulicama naših gradova je prizor na koji smo navikli, a isto tako nije stran ni stanovnicima Majamija (Sjedinjene Američke Države). Oni se od nedavno privikavaju na sliku gužve automobila i kamiona od peska na tamošnjoj plaži. Njihov autor je Leonardo Erlih, od ranije poznat kao umetnik koji provocira javnost svojim upečatljivim instalacijama u prostoru.

Naizgled načinjene od kompaktnog peska, skulpture u sklopu izložbe pod nazivom “Red važnosti” (Order of Importance) su delimično ukopane u pejzaž kako bi odavale iluziju da polako bivaju potopljene. Erlih je time želeo da ilustruje porast nivoa okeana uzrokovan klimatskim promenama.

Poreklo inspiracije je potvrdio i na otkrivanju svog dela. “Klimatske promene i njihovo posledice više ne predstavljaju pitanje nečije perspektive ili mišljenja. One su postale objektivan problem koji zahteva direktna rešenja. Kao umetnik, vodim neprekidnu borbu da osvestim ljude o toj stvarnosti – konkretno, da im predstavim ideju da ne možemo da se oslobodimo odgovornosti da zaštitimo svoju planetu”, objasnio je on.

Argentinac je na svom najobimnijem projektu do sada radio tri meseca. Smestio ga je u obalski američki grad zato što spada među one u najvećem riziku od poplava.

Ovo je saobraćajna gužva sa svrhom, koju umesto da je izbegavaju, ljudi rado posećuju. Izložba traje do 15. decembra – ili dok je vetar ne oduva.

Jelena Kozbašić

Najavljen prevoz tereta bez plaćanja naknade za korišćenje puteva između Srbije i Bugarske

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: PKS

Privredna komora Srbije je bila domaćin sastanka Mešovite komisije za međunarodni drumski prevoz putnika i stvari između delegacija Srbije i Bugarske na kome je najavljena realizacija jednogodišnjeg pilot projekta za obavljanje prevoza tereta bez dozvola, odnosno, bez plaćanja naknade za korišćenje puteva, od jula naredne godine.

Na skupu je konstatovano da je drumski saobraćaj dominantan u ostvarenoj bilateralnoj robnoj razmeni Srbije i Bugarske, a da je razvoj trgovinskih odnosa između dve zemlje važan preduslov za povećanje obima drumskog prevoza.

Delegaciju Republike Srbije predvodio je Saša Stojanović, pomoćnik ministra u Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture RS, a delegaciju Republike Bugarske Bojko Ranovski, izvršni direktor u Upravi za drumski transport. Članica delegacije Srbije bila je i Milica Dubljević, sekretar Udruženja za saobraćaj PKS.

U oblasti prevoza tereta dogovoreno je da se od 1. jula 2020. godine, u periodu od godinu dana, realizuje pilot projekat koji predviđa obavljanje prevoza tereta za/iz trećih zemalja bez dozvola, a da će kontingent dozvola za/iz treće zemlje za 2020. godinu iznositi 800 dozvola bez plaćanja naknade za korišćenje puteva.

Na sastanku su razmenjene i informacije o prevozu putnika na redovnim linijama i u tranzitu preko teritorije dve države, i zaključeno je da se prevoz putnika obavlja bez većih problema. Takođe, razgovarano je i o načinu dostavljanja zahteva za izdavanje dozvole za linijski prevoz putnika.

Na kraju skupa šefovi dve delegacije potpisali su protokol sa sastanka.

Izvor: PKS

Unapređenjem energetske efikasnosti doprinosimo čistijem vazduhu

Foto-ilustracija: Pixabay

Energetska efikasnost podrazumeva korišćenje manje energenata za zagrevanje domova, a samim tim i utiče direktno na poboljšanje kvaliteta vazduha. U zimskim mesecima, kada se periodično suočavamo sa smanjenim kvalitetom vazduha usled paljenja individualnih ložišta, sigurno je da će nam unapređenje energetske efikasnosti višestruko značiti. Decenijama se nije ni razmišljalo o ovom problemu, a danas predano radimo na njegovom rešavanju. Kako je vazduh jako važan za kvalitet života svakog građanina, projekti u ovoj oblasti su nam među prioritetnim, istakao je gradonačelnik Beograda prof. dr Zoran Radojičić i dodao da unapređenjem energetske efikasnosti doprinosimo čistijem vazduhu, ali i tome da nam domovi budu topliji, to jest da kvalitet života bude bolji.

Foto-ilustracija: Pixabay

“Optimistički gledam na 2020. godinu, jer smo u ovoj godini postavili čvrste temelje. Temelje nadgrađujemo izuzetno značajnom novom strategijom za daljinsko grejanje, koju ćemo usvojiti i sa čijom primenom ćemo početi sledeće godine. Na ovaj način nastavićemo da smanjujemo korišćenje neobnovljivih izvora energije koji zagađuju životnu sredinu”, naglasio je gradonačelnik.

Radojičić objašnjava da je većina zgrada u Beogradu izgrađena tokom pedesetih i šezdesetih godina, kada je cilj bio izgraditi što više domova, na uštrb energetske efikasnosti zgrada. Danas, ukazuje on, ta ušteda dolazi na naplatu i troši se mnogo više energije na grejanje domova nego što je zaista potrebno kada bismo imali energetski efikasne zgrade.

“Zbog toga je važno da sistematski unapređujemo energetsku efikasnost zgrada konkretnim merama, projektima i odlukama, kao i da podižemo svest građana o ovoj temi. Moramo da budemo svesni problema koje imamo, ali je još važnije da ponudimo rešenja. O tome da je Beograd ozbiljno krenuo u rešavanje ovog problema, svedoči i usvajanje izmene odluke Skupštine Grada po kojoj će gradske opštine moći da subvencionišu uređenje fasada i investiciono održavanje privatnih zgrada, sa maksimalno 90 odsto sredstava, dok će stanari biti u obavezi da obezbede preostalih 10 procenata. To znači da smo otvorili mogućnost da svaka zgrada u Beogradu unapredi svoju energetsku efikasnost”, rekao je Radojičić.

On je pozvao upravnike zgrada da motivišu stanare da iskoriste ovu mogućnost iz više razloga.

“Minimalnim ulaganjem od 10 odsto na nivou cele zgrade, oni će imati toplije domove, a ostvariće i uštede kako energije tako i novca”, dodao je on.

Radojičić je objasnio da su u cilju unapređenja energetske efikasnosti neophodni veliki infrastrukturni projekti i promene načina razmišljanja, kao i da je Vinča u tom smislu jedan od najznačajnijih projekata.

Deponija Vinča je, pre svega, ekološki i zdravstveni problem, ali u našem projektu je sagledana kao resurs iz koga će se dobijati toplotna energija iz sakupljenog otpada koji se ne može reciklirati. Projektu Vinča prethodi izgradnja reciklažnih ostrva na svakoj opštini u Beogradu i uspostavljanje sistema sakupljanja odvojenog otpada i reciklaža, takoda će se u budućoj spalionici koristiti samo neobnovljvi resursi”, rekao je Radojičić i dodao da je očekivani termin završetka projekta i korišćenja toplote iz postrojenja u sistemu daljinskog grejanja u Beogradu 2022. godina.

Radojičić je ukazao da se pod energetskom efikasnošću smatra i pametno korišćenje resursa.

“Izgradnja toplodalekovoda Obrenovac je u fazi izrade studije izvodljivosti i priprema se tehnička dokumentacija. Ovaj projekat podrazumeva da se sva topla voda koja nastaje kao nusproizvod rada elektrane TE ‘Obrenovac’ prikuplja i koristi za grejanje i time kompenzuje korišćenje drugih vidova energenata, što predstavlja dobar vid korišćenja resursa”, naveo je on.

On je naglasio i na značaj projekta „Termalna rehabilitacija javnih zgrada – unapređenje energetske efikasnosti u gradu Beogradu”, kojim je predviđeno renoviranje zgrada Hitne pomoći, Studentske poliklinike, Studentskog stacionara i Gradske biblioteke, a u fazi je izrade projektno-tehničke i tenderske dokumentacije.

“Važno je da ove značajne objekte rekonstruišemo, ali su značajne i uštede koje ćemo ostvariti. Nakon implementacije mera energetske efikasnosti, ostvariće se značajne uštede za grejanje, električnu energiju i umanjenje emisije ugljen-dioksida. Treba spomenuti da Beograd intenzivno radi sa ‘Beogradskim elektranama’ na gašenju kotlarnica. Dosadašnje gašenje oko 1.200 kotlarnica na ugalj i mazut (ostalo je svega 38) na području Beograda, prema procenama je imalo za efekat smanjenje emisije ugljen-dioksida za oko 500.000 tona godišnje”, otkrio je Radojičić.

Gradonačelnik je istakao da su projekti na kojima Grad Beograd u ovoj oblasti radi veoma važni kako u borbi protiv klimatskih promena tako i za poboljšanje kvaliteta životne sredine.

“Sagorevanjem fosilnih goriva oslobađamo velike količine ugljen-dioksida, glavnog gasa odgovornog za nastanak klimatskih promena. Takođe, nastaju štetne čestice i gasovi, a sa energetski efikasnim zgradama, ta količina fosilnih goriva će se smanjiti, što direktno poboljšava kvalitet vazduha koji udišemo i smanjuje efekat klimatskih promena. Ovim projektima građani i Gradska uprava zajedno doprinose cilju, na koji smo se obavezali kada sam prošle godine potpisao Povelju gradonačelnika za klimu i energiju, da do 2030. smanjimo nivo ugljen-dioksida za 40 odsto”, zaključio je on.

Izvor: Grad Beograd

Zaštitom prirode i životinja do zdrave hrane!

Foto: ORCA
Foto: ORCA

Srbija je bila domaćin Prve regionalne konferencije o zaštiti prirode i životinja u poljoprivredi koja je održana 6. i 7. decembra 2019. godine u Zrenjaninu. Više od 120 učesnika i 25 istaknutih stručnjaka iz Srbije, Crne Gore, Severne Makedonije, Albanije, Hrvatske, Nemačke i Velike Britanije razgovarali su o tome koliko je zaštita divljih vrsta i domaćih životinja na farmama važna za proizvodnju zdrave hrane i očuvanje prirodnih resursa.

“Čast nam je što smo bili u prilici da zajedno sa našim partnerima budemo domaćini ovog jedinstvenog događaja u regionu zapadnog Balkana. Prva regionalna konferencija o zaštiti prirode i životinja okupila je predstavnike nevladinih organizacija, javnih institucija, akademske zajednice i medija kako bismo zajedno pokrenuli dijalog na temu zaštite vrsta i staništa i dobrobiti životinja u poljoprivrednim predelima. Ovo pitanje se tiče svih građana zapadnog Balkana danas – pitanje kakav svet i koje prirodne resurse ostavljamo generacijama koje dolaze sutra”, izjavio je Elvir Burazerović, director ORCA.

Foto: ORCA

Glavni zaključak konferencije je da region zapadnog Balkana ima ogroman potencijal za poljoprivrednu proizvodnju koja je u skladu sa principima zaštite prirode. Konzorcijum organizacija iz Crne Gore, Severne Makedonije, Albanije i Kosova* okupljeni oko organizacije ORCA, ukazao je na značaj uključivanja organizacija, stručnjaka, poljoprivrednika, potrošača i privrede u razvoj poljoprivrednih politika koje čuvaju prirodu. Mehanizam koji omogućava zajednički rad navedenih aktera je Regionalna radna platforma koju su osnovali ORCA i partnerske organizacije. Platforma okuplja predstavnike ministarstva poljoprivrede, ministarstva životne sredine, organizacije civilnog društva i nauke, a podržava je Nemačka federalna agencija za zaštitu prirode. Cilj Platforme jeste da istraži trenutno stanje, identifikuje probleme i predloži rešenja za zaštitu prirode u poljoprivrednim predelima zapadnog Balkana.

Prva regionalna konferencija o zaštiti biodiverziteta i dobrobiti životinja u poljoprivrednom predelu “Održiva poljoprivreda za održivi Balkan” organizuje se u okviru istoimenog projekta “Održiva poljoprivreda za održivi Balkan: jačanje kapaciteta OCD za javno zastupanje i razvijanje politika na Zapadnom Balkanu” koji podržava Evropska unija. Projekat sprovodi konzorcijum partnerskih organizacija koji predvodi Organizacija za poštovanje i brigu o životinjama – ORCA (Srbija), a koji čine Centar za zaštitu i proučavanje ptica – CZIP (Crna Gora), Institut za zaštitu životne sredine (Albanija), Florozon (Severna Makedonija) i Aktiv (Kosovo*).

* Ovaj naziv je bez prejudiciranja statusa i u skladu je sa Rezolucijom Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 1244 i mišljenjem Međunarodnog suda pravde o deklaraciji o nezavisnosti Kosova.

PREGLED TEMA I ZAKLJUČAKA PO PANELIMA

Na konferenciji su predstavljeni rezultati deset uspešnih kampanja za zaštitu prirode i održive poljoprivredne prakse sprovedenih od strane organizacija podržanih u okviru projekta „Održiva poljoprivreda za održivi Balkan“. Ove kampanje ostvarile su značajan pozitivni uticaj na proizvodnju organske hrane, zaštitu kulturnog i prirodnog nasleđa, dobrobit domaćih životinja na farmama i prava potrošača i poljoprivrednika u Srbiji, Albaniji, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Više informacija na www.sasb-eu.org.

Foto: ORCA

Predstavljeni su i primeri dobre prakse zaštite divljih vrsta i staništa u poljoprivrednim predlima Evrope i regiona.  Konkretno se govorilo o zaštiti divljih vrsta i njihovih staništa na evropskom nivou i van zaštićenih prirodnih područja, podsticajima za poljoprivrednike koji čuvaju prirodna staništa važna za ptice i leptire na svojim farmama u Hrvatskoj, kao i konkretnim primerima zaštite divljih vrsta u poljoprivrednim predelima Srbije. Zaključci sa ovog dela konferencije ukazali su da ako želimo da očuvamo prirodu i sve blagodeti koje imamo od nje, a naročito važne za proizvodnju zdrave hrane, nije dovoljno zaštiti je samo na malom procentu teritorije u okvirima zaštićenih područja. Na prostoru zapadnog Balkana, projekat „Održiva poljoprivreda za održivi Balkan“ jedna je od retkih inicijativa koja se bavi ovom temom, i potrebno je da svi važni akteri koji se bave poljoprivredom i zaštitom prirode ulože više resursa u razvoj ove oblasti od značaja za sve proizvodnju zdrave hrane, lokalni ekonomski razvoj i zaštitu prirode i životinja na zapadnom Balkanu.

Stručnjaci iz oblasti ruralnog razvoja i zaštite prirode problematizovali su aktuelne izazove i prednosti koje naše države imaju kada je u pitanju proizvodnja zdrave hrane i zaštita prirode u ruralnim predelima. Učesnici konferencije su imali prilike da saznaju o načinima na koje država može da prati stanje zaštite prirode i životinja u poljoprivrednim predelima na primeru Nemačke.

Foto: ORCA

Predstavljeni su i rezultati rada Regionalne radne platforme koja okuplja stručnjake, civilni sektor i javne institucije u nastojanjima da razvije preporuke za razvoj politika zaštite prirode u poljoprivrednim predelima na zapadnom Balkanu. Zaključeno je da je potrebno da se politike zaštite prirode u poljoprivredi donesu hitno kako bi se proizvodnja zdrave hrane u skladu sa zaštitom prirode očuvala i to u interesu potrošača i poljoprivrednika koji su uključeni u kreiranje i sprovođenje ovih politika.

Jedna od glavnih tema konferencija bila je i održivo korišćenje pašnjaka i kako to utiče na ekonomski razvoj, očuvanje divljih vrsta i dobrobit domaćih životinja. Na konferenciji se govorilo o ekonomskim razlozima zbog kojih su poljoprivrednici u Velikoj Britaniji motivisani da doprinose zaštiti prirode i životinja na svojim farmama, kako dobrobit životinja na farmama utiče na proizvodnju zdrave hrane, kao i o tome kako u Vojvodini stručnjaci Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode sprovode projekte usmerene na zaštitu prirode i lokalni ekonomski razvoj. Održivo korišćenje pašnjaka predstavlja jedan od osnovnih načina na koji se može ostvariti vizija očuvanih tradicionalnih poljoprivrednih predela zapadnog Balkana koji proizvode zdravu i bezbednu hranu, na ekonomski isplativ način.

Izvor: ORCA

Produžen rok za izbor izvođača radova u školama u Paraćinu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Rok za izbor izvođača radova na energetskoj rehabilitaciji 4 osnovne škole, u Sikirici, Popovcu, Buljanu i Stubici, po projektima unapređenja energetske efikasnosti produžen je do 9. decembra.

Po odluci resornog Ministarstva rudarstva i energetike u saradnji sa državnim Sekretarijatom za ekonomske poslove Švajcarske konfederacije, iz čijih donacija će se projekti realizovati, a koji sprovode proceduru, poziv za nabavku i ugradnju postrojenja i sistema za sanaciju, odnosno rekonstrukciju javnih objekata u Paraćinu, Kruševcu i Užicu, otvoren je do ponedeljka, kako bi izvođači imali vremena da pripreme kompletnu dokumentaciju, po standardima švajcarskog donatora.

Rok je pomeren za nedelju dana, što ukoliko izbor bude sproveden bez problema, neće bitno uticati na početak prvih radova, koji se očekuju marta sledeće godine.

Predviđeno je da čitav posao bude okončan u oktobru, u zavisnosti od dinamičkih planova izvođača, u skladu sa kojima će se realizovati i nastava u školama, dok traju radovi.

Izvor: Opština Paraćin

Ovaj tekst je nastao u okviru projekta „Paraćin u slici i reči“ koji je sufinansiran iz budžeta Opštine Paraćin na Javnom pozivu za učešće na opštem konkursu za sufinansiranje projekata radi ostvarivanja javnog interesa u oblasti javnog informisanja u 2019. godini.

EU ulaže 3,2 milijarde evra u razvoj električnih baterija

Foto-ilustracija: Pixabay

Evropska komisija odlučila je 9. decembra da sedam članica, uključujući Nemačku i Francusku, mogu da daju pomoć od ukupno 3,2 milijarde evra za razvoj sektora električnih baterija u Evropskoj uniji.

Foto-ilustracija: Pixabay

Komisija je odobrila podršku kompanijama u skladu sa EU pravilma o državnoj pomoći u slučaju Značajnog projekta od zajedničkog evropskog interesa (IPCEI).

Investicija tih sedam država  – Nemačke, Francuske, Italije, Poljske, Belgije, Švedske i Finske – trebalo bi da omogući mobilisanje dodatnih pet milijardi evra privatnih investicija, navodi se u saopštenju iz Brisela.

Taj projekat od zajedničkog evropskog interesa obuhvatiće 17 direktnih učesnika, poput proizvođača automobila BMV, hemijske kompanije BASF i belgijske firme Solvaj, ali takođe i srednje i male kompanije, od kojih su neke prisutne u više država članica, prenosi AFP.

Te firme će tesno sarađivati jedna sa drugom i sa više od 70 spoljnih partnera, kao što su mala i srednja preduzeća i centri za istraživanja iz cele Evrope, navodi se u saopštenju EK.

Cilj je da se razviju litijum-jonske baterije sa dužim vekom trajanja, koje se brže ponovo pune i koje su sigurnije i bolje za životnu okolinu od onih koje se trenutno koriste.

Komisija je odobrila Nemačkoj da investira do 1,25 milijardi evra, Francuskoj je odobreno 960 miliona, Italiji 570 miliona, Poljskoj 240 miliona, Belgiji 80 miliona, Švedskoj 50 miliona, a Finskoj 30 miliona.

Završetak projekta planiran je za 2031. godinu.

“Proizvodnja baterija u Evropi je od strateškog interesa za našu ekonomiju i društvo zbog svog potencijala u oblastima čiste mobilnosti i energije, otvaranja radnih mesta, održivosti i konkurentnosti… Odobrena pomoć obezbediće da taj značajan projekat ide napred bez nepotrebnog narušavanja konkurencije”, istakla je potpredsednica Evropske komisije za Evropu sposobnu za digitalno doba i komesarka za konkurenciju Margrete Vestager.

Njen kolega, potpredsednik EK Maroš Šefčovič, naglasio je da zahvaljujući intenzivnim naporima sedam članica, industrije i Komisije nastaje prvi panevropski “ekosistem baterija”, objavila je Evropska komisija.

“Pronašli smo pravi recept za industrijsku politiku 21. veka – snažna saradnja industrijskih igrača, usaglašena akcija kako bi se ubrzale inovacije od laboratorije do tržišta, udruživanje finansijskih instrumenata i privatnog i javnog sektora i regulatorna osnova koja postiče evropsku ekonomiju znanja”, rekao je Šefčovič.

Izvor: Beta/Euractiv

Zašto su BiH i Slovenija osvojile nepoželjnu titulu “Fosila dana”?

Foto-ilustracija: Pixabay

Bosna i Hercegovina i Slovenija osvojile su nagradu “Fosila dana” na Klimatskoj konferenciji Ujedinjenih nacija u Madridu za promociju i finansiranje projekta izgradnje termoelektrane Tuzla 7, saopštila je Mreža za klimatsku akciju (Climate Action Network – CAN).

Foto-ilustracija: Pixabay

Planovi Bosne i Hercegovine za realizaciju neopravdanog projekta izgradnje nove termoelektrane na ugalj Tuzla 7 dobili su neočekivanu podršku u vidu objavljene spremnosti konzorcijuma banaka koji predvodi slovenačka NLB banka da finansira manji deo ukupne investicije.

Ova vest donela je Bosni i Hercegovini zajedno sa Slovenijom sarkastičnu titulu “Fosila dana”, koji svakog dana trajanja klimatskog samita COP 25 u Madridu dodeljuje CAN, vodeća mreža nevladinih organizacija iz celog sveta koje rade na pitanjima klimatskih promena.

Negativno priznanje se dodeljuje tokom održavanja samita državama koje otežavaju napredak ka hitnoj klimatskoj akciji.

NLB banka, italijanska Intesa Sanpaolo i ruska Sberbank formirale su konzorcijum koji je jedini ponudio zajam u iznosu od 74 miliona evra za finansiranje 15 odsto vrednosti projekta Tuzla 7. Preostalih 85 odsto, ili 614 miliona evra, finansira se kreditom kineske Exim banke, koji je inače predmet procedure za rešavanje spora nastalog sa Energetskom zajednicom zbog narušavanja pravila kojima se zabranjuje državna pomoć ovakvim projektima.

Energetska zajednica je međunarodni ugovor kojim se integrišu energetska tržišta Evropske unije i njenih suseda, uključujući i Bosnu i Hercegovinu.

“Učešće NLB banke, takođe znači i učešće slovenačke vlade i Evropske banke za obnovu i razvoj, budući da su deoničari NLB banke. Nema tog javnog novca kome je mesto u finansiranju novih postrojenja na ugalj. Tuzlacima treba da odahnu od uglja, a ne da udahnu novo aerozagađenje, koje je samo prošle godine dovelo do ukupno procenjenih 136 preuranjenih smrti u ovom gradu”, rekao je Viktor Berišaj, koordinator za klimatske i energetske politike za Jugoistočnu Evropu u CAN-u.

Izvor: CAN Europe/Euractiv

ABB rešenja u građevinarstvu i mnogo više od toga

Foto: ABB Srbija
Foto: ABB Srbija

Na sada već tradicionalnom skupu u organizaciji ABB Srbija, koji je početkom decembra održan u beogradskom hotelu Crowne Plaza, uz veliki broj prisutnih, prezentovane su aktuelnosti iz više segmenta poslovanja ove nama već dobro poznate kompanije, koja i na naše tržište donosi svetske inovacije, kako u industrijskim rešenjima, tako i u kućnim instalacijama, ali i sve popularnijim električnim vozilima.

Upravo se na ta tri segmenta i fokusirao ovaj skup, koji je uvodnim rečima i pozdravom otvorio direktor ABB Srbija, gospodin Aleksandar Ćosić. “ABB je i ove godine ostvario izuzetan rezultat, pre svega u oblasti elektrifikacije. Vrlo zadovoljni ulazimo u narednu godinu, spremni da i dalje rastemo i pružamo nova rešenja u raznim oblastima. ABB je i dalje lider u inovativnim tehnologijama, i tako je već 130 godina, koje su za nama. Pre svega lidersku poziciju stabilno držimo u četiri oblasti, a to su: elektrifikacija, industrijska automatika, elektromotorni pogoni i robotika. Ta četiri segmenta su naša četiri stuba, koja su povezana našom digitalnom platformom, koja se naziva ABB Ability.” , između ostalog napomenuo je gospodin Ćosić na samom početku događaja, a ujedno i najavio šta će sve biti predstavljeno.

Formalno, prva tema je bila “rešenja u građevinarstvu”, gde su mlade snage Milica Nedeljković i Vanja Krunić održale odličnu zajedničku prezentaciju upravo o najnovijim inovacijama iz ovog segmenta poslovanja.

Kako je ceo portfolio niskonaponske opreme preobiman za ovakav jedan skup, prezentovane su novine iz ova tri segmenta: rešenja za distribuciju električne energije, modularni din rail uređaji, i razvodni ormani.

Nakon njih još jedna mlada snaga iz tima ABB, Stefan Pavlović je prisutnima približio šta zapravo znači digitalna platforma ABB AbilityTM. Ukratko je naglašeno da je to jedna od usluga ABB portfolia digitalnog servisa koja se zasniva na tehnologiji industrijskog interneta stvari (IOT).

Koncept ove tehnologije se svodi na prikupljanje što većeg broja podataka od uređaja i prosleđivanja podataka do cloud servera i na kraju analizi, kako bi se dobile korisne informacije za krajnje korisnike.

Posle kraće pauze, usledile su još dve uzbudljive teme. Događaj je nastavio Predrag Vučinić sa prezentacijom na temu “ABB rešenja za punjenje električnih vozila”, koja je između ostalog bila i podsetnik na same početke industrije električnih vozila, ali i na prognoze, a samim tim i na rešenja koja ABB već ima spremna, i za koje čeka proizvođače automobila, kamiona, pa i ostalih prevoznih sredstava, da dođu do tog nivoa.

Naravno, radi se o punjačima koji će što jednostavnije, brzo i bezbedno napuniti vaše vozilo dok kod kuće gledate televiziju, ili šetate po tržnom centru.

Foto: ABB Srbija

I poslednji govornik na ovom interesantnom skupu bio je Vladimir Šijačić sa prezentacijom “ABB free@home pametni sistemi za stambene objekte”. Ukratko, na veoma interesantan način je približeno prisutnima, šta su ABB rešenja za pametne stanove ili kuće, uz primere gde su već ovi sistemi implementirani u našoj zemlji, i gde su se između ostalog računi za utrošenu električnu energiju spustili i do četiri puta.

Sve je to za sada na početku, ali svake godine se izgrade jedan ili više objekata kod nas koji sadrži ovakva pametna rešenja, koja između ostalog štede, ne prave nepotrebne gubitke, ali isto tako imaju sistem brze dojave na pametne uređaje, pa se samim tim i bezbednost i zaštita od poplava ili požara podiže na zavidan nivo.

Naravno, sve što je prezentovano, može se videti u celini ili u nekim segmentima i na delu u prostorijama ABB u Beogradu, na adresi Peka Dapčevića 13, gde je letos otvoren trening centar “Nikola Tesla” i gde se svaki segment može testirati, proveriti i samim tim bolje upoznati pre same kupovine ili ugradnje.

Izvor: Časopis Industrija

Uskoro aplikacija za sađenje drveća u Beogradu

Foto-ilustracija: Unsplash (Ali Arif Soydaş)

Zamenik gradonačelnika Goran Vesić najavio je da se će uskoro aktivirati aplikacija koju je Grad Beograd pripremio i uz pomoć koje će građani moći da vide sve lokacije predviđene za sadnju drveća u glavnom gradu na godišnjem nivou. Grad na taj način želi da pozove donatore i da zajedno sa građanima dostigne zacrtani cilj – da se stepen pošumljenosti Beograda u narednih deset godina podigne sa 15 na 25 odsto, rekao je Vesić.

Foto-ilustracija: Unsplash (Ivana Cirkovic)

“Ova vrsta aplikacije dobro funkcioniše u mnogim gradovima Evrope, pa nema razloga da je građani Beograda ne prihvate. Građani će moći da izaberu lokaciju i doniraju novac za sadnju, a pored zasađenog drveta stajaće njihovo ime”, pojasnio je Vesić.

Naš glavni grad spada u zelenije prestonice Evrope, ali nismo još time zadovoljni, dodao je on.

“Budućnost je takva da će svi gradovi koji imaju više zelenila i više čiste vode biti napredniji. Svakim pošumljavanjem trasiramo dobru budućnost za naš grad”, istakao je danas Vesić prilikom sadnje 25 platana i javora u naselju Sunčani breg u Rakovici.

On je podsetio na akciju „Drvo generacije”, u okviru koje prvaci svih osnovnih škola u Beogradu sade svoje drvo i brinu o njemu. Na taj način, ocenio je Vesić, ne samo da dobijamo više drveća u gradu nego i učimo decu koliko je važno čuvati životnu sredinu.

Izvor: Grad Beograd

Prva pametna zgrada u Subotici ima meteorološku stanicu

Foto: Subotica.com
Foto: Subotica.com

Po uzoru na stambene objekte u evropskim i svetskim prestonicama, u Ulici Vuka Karadžića nikla je prva “pametna” zgrada u Subotici, opremljena meteorološkom stanicom.

Upravo je postojanje meteorološke stanice ono što zgradu definiše kao “pametnu”, objašnjava Ivan Maličević, direktor firme “Su-Prospect” koja je investitor i izvođač radova, jer joj ona omogućava da pojedine operativne zadatke radi sama.

“Kada imate informaciju o vremenu preko meteorološke stanice, tu informaciju možete da iskoristite da zgrada nešto uradi automatski, zato je ona ‘pametna’ zgrada. Na primer, ukoliko pada kiša, grad ili je oluja, zgrada automatski spušta roletne. Ukoliko svakog dana ustajete u 7 sati i želite da vam se tada roletne podignu ili sa prvim sunčevim zracima, a želite da se spuste u 18 sati i slično, na to takođe možete uticati. Dakle, zgrada nije ‘pametna’ ako roletne spuštate na daljinski ili palite svetlo putem interneta, jer to može svako da uradi, već je suština da bez čovekovog prisustva ona može nešto da uradi sama”, objašnjava Maličević.

Ovo je prva “pametna” zgrada u Subotici, koja raspolaže sa ukupno 9 stanova, a prema rečima našeg sagovornika, najveća prednost ovog stambenog objekta ogleda se u uštedi energije, a potom i većoj privatnosti i bezbednosti stanara.

“Hteli smo da uradimo nešto drugačije, jer je to u svetu već normalna pojava, a naša želja bila je da pokažemo da i u Subotici mogu da postoje takve zgrade, isto kao i u Nemačkoj, Austriji i drugim zemljama”, kaže Maličević, ističući da je poduhvat izgradnje bio vrlo zahtevan. “Kada smo počeli da radimo, znali smo da želimo ‘pametnu’ zgradu, ali nismo znali šta sve to do najsitnijih detalja podrazumeva. Gotovo šest meseci smo potrošili na konsultacije sa stručnjacima i shvatili koliko je to ozbiljan poduhvat, da bismo na kraju dobili savremenu zgradu, čija fasada je urađena najskupljim materijalima na tržištu i opremom nemačkog proizvođača koji je među tri najveće firme u Evropi za proizvodnju elektro materijala i ‘pametnih’ kuća.

Foto: Subotica.com

Firma “Su-Prospect” je osnovana 2011. godine i bavi se izgradnjom stanova i poslovnih prostora na teritoriji Subotice, a kako najavljuje direktor, u planu je da i u narednim godinama, na jednako atraktivnim lokacijama, niknu i druge “pametne” zgrade u našem gradu.

“Sledeća ekskluzivna lokacija koja bude u centru grada, takođe će ići na ovaj sistem zato što to sada mnogi ljudi traže i nastavićemo tu praksu”, poručuje Maličević.

Izvor: Subotica.com

Zašto je polovna odeća bolji izbor za sve?

Foto-ilustracija: Unsplash (Becca McHaffie)
Foto-ilustracija: Unsplash (Artificial Photography)

Nema ko od nas nije odrastao noseći odeću nasleđenu od starijeg brata ili sestre. Nasleđivale su se knjige, igračke i sve ono što još može poslužiti. Prvi je motiv uvek bila štednja, ali neretko i emotivna veza sa onim što se čuva. Ono što je nekada bilo rezervisano za emotivnu razmenu prerasle odeće među prijateljima i familijom, dobija sasvim drugi smisao, komercijalnu vrednost, pa čak i zvaničan naziv – ekonomija polovnih stvari.

U Kanadi je ekonomija polovnih stvari zvanično ime za svako poklanjanje u dobrotvorne svrhe, iznajmljivanje, kupovinu ili prodaju preko oglasa ili u prodavnicama polovnih stvari.

Istraživanja, koja u poslednjih pet godina sprovodi Kidžidži, internet portal za trgovinu polovnom robom, pokazuju da je razmena robe na tržistu polovnih stvari sve popularnija u Kanadi.

„Sve za moju ćerku kupujem na ovaj način, ne kupujem nigde drugde“, kaže Zuzana Žabecka.

Štednja je najvažniji razlog, i na nivou kućnog budžeta čini 744 dolara godišnje po osobi. Međutim, zarada je veća jer oni koji prodaju svoje korišćene stvari, prosečno u toku godine zarade oko 789 dolara, što je više od 63.000 dinara.

„Štedim mnogo novca, ne znam tačno koliko, ali recimo da jedne nove farmerke koštaju 70 dolara, a u prodavnici polovnih stvari možete ih naći za 5“, dodala je Zuzana.

Neke prodavnice za kupce sa njihovim članskim karticama imaju popuste svakog meseca, pa se za desetak dolara mogu kupiti recimo farmerke, majica, džemper i šal.

Poslednje istraživanje pokazuje da novac više nema presudnu ulogu. Motivacija potrošača polako prelazi na stranu altruizma i zaštite životne sredine.

„Ljudi su danas više nego ranije svesni svog uticaja na životnu sredinu i kada se nađu pred odlukom da li da kupe nešto novo ili nešto što je korišćeno ali očuvano, sada imaju tu zadršku i dva puta razmisle da li da kupe novu stvar i tako naprave više otpada ili da kupe nešto što je istog kvaliteta, samo polovno“, izjavio je Kent Sikstrom sa portala Kidžidži.

Nekada je važila predrasuda da je ovakav način trgovine rezervisan za siromašnije slojeve društva, ali to više nije slučaj.

„Ja sam imala predrasuda, ali više nemam. Tamo viđam i bogate i siromašne kako kupuju“, kaže Zuzana Žabecka.

Polovne stvari i kao poklon

Foto-ilustracija: Unsplash (Clem Onojeghuo)

Da se svest potrošača menja govori i podatak da se za 5 godina za 50 odsto povećao broj ljudi koji polovne stvari kupuje čak i kao poklon dragim ljudima. U vreme novogodišnjih praznika, igračke su najtraženije, posle odeće, obuće, nameštaja, koji su inače na top listi.

„Generalno, uvek će najpopularniji biti proizvodi koje svi imaju i koriste. Svi imaju par cipela, svi imaju odeću, nameštaj, posuđe. Sve ono što je neophodno svima nama, to će uvek biti u vrhu“, objasnio je Sikstrom.

Popularne su i knjige, a pogotovo kada pronađete izdanja na srpskom jeziku.

Tražeći da vidim šta može da se nađe za po dolar-dva, vidim Alana Forda i mislio sam da su stripovi na engleskom ili na hrvatskom, a onda vidim da je srpsko izdanje u pitanju. Što se mene tiče, 10 stripova za 5 dolara!“, rekao je Predrag Blagojević.

Predrag je stripove pronašao u prodavnici „Divljina“.

„Samo na ovoj našoj lokaciji dnevno dobijamo u proseku po 100 do 200 velikih kesa donacija u odeći. Imamo ljude koji rade samo na selekciji donacija, oni pregledaju sve i odrede šta je u stanju, dobrom za prodaju, a šta nije. Svakoga dana izbacimo od 500 do 700 novih artikala, a ono što ne ode u prodaju, šaljemo na reciklažu“, objašnjava Kejl O’Donel iz prodavnice „Divljina”.

Reciklaža je drugi način da se polovnoj robi produži vek trajanja i smanji negativan uticaj proizvodnje na planetu. Ali takozvani lov na blago čini deo uzbuđenja koji sve više kupaca tera u prodavnice polovne robe.

„Došlo je dotle da je potraga za dobrim komadima postala nova moda među mladima, to je sada već postalo normalno, taj lov na dobru cenu za kvalitetan proizvod, i čini mi se da već postaje trend“, kaže Kejl O’Donel.

Nove tehnologije olakšavaju brzu razmenu robe na ovakav način. Fajsbuk je na svojim stranicama otvorio posebno mesto za oglase, gde možete kupiti ili prodati sve – od odeće, do nameštaja. Internet portala je mnogo, a čak i na sajtu RBNB pojavile su se u ponudi ture po lokalnim prodavnicama polovne robe za turiste koji dolaze u Vankuver.

Mladi blogeri i „Armija spasa“

Jedna od najvećih humanitarnih organizacija „Armija spasa“, svoje prodavnice ima širom Kanande, a u skladu sa trendovima, angažovali su mlade blogere koji promovišu kupovinu polovne robe.

Ali suština nije u podsticanju potrošnje, već u promociji vrednosti darivanja i pomaganju onima kojima je pomoć neophodna. Prodavnice polovne robe su komercijalne i zarađeni novac daju za porez, ali i za donacije neprofitnim organizacijama.

Šest odsto profita ovih prodavnica odlazi za pomoć beskućnicima, osobama sa psihičkim smetnjama, onima koji žive sa HIV-om i ženama koje su pretrpele nasilje.

Foto-ilustracija: Unsplash (Hannah Morgan)

„Svaku od tih organizacija finansijski pomažemo kvartalno, četiri puta godišnje. Upravo smo završili obračun za ovaj kvartal i svaka od organizacija je dobila po 20.000 dolara od nas“, kaže O’Donel.

To je ono što daje dobar osećaj svima koji učestvuju u lancu ekonomije polovnih stvari. Stručnjaci kažu da tradicionalni prodavci ne bi trebalo da budu zabrinuti.

Čak i mobilnom telefonu kupljenom preko oglasa, biće potreban novi punjač ili ekran. Kao u kruženju materije u prirodi, sve dok ima ponude i potražnje na oba tržišta, svi su na dobitku.

Izvor: RTS

Krljušt umesto plastike? (VIDEO)

Foto-ilustracija: Unsplash (Sara Kurfeß)
Foto: YouTube (screenshot)

Projekat pod nazivom “MarinaTex” 23-godišnje Britanke Lusi Hjuz pruža mogućnost da se upotreba plastike u nekim slučajevima zameni materijalom koji ne šteti životnoj sredini. Naime, ova studentkinja je želela da pronađe način na koji će se iskoristiti izuzetno velika količina otpada iz ribolovne industrije, a ujedno i da predloži rešenje za smanjenja plastike za jednokratnu upotrebu, kao što je ona koja se koristi u pekarama, za pakovanje maramica ili sendviča.

Ovaj biorazgradivi i, čak, jestivi materijal predstavlja kompostirano jedinjenje za koje se Lusi nada da će jednog dana zameniti plastiku, barem u pojedine svrhe. Ne zagađuje zemljište, može da se kompostira i razgrađuje se za manje od 6 nedelja.

Ovaj izum predstavljao je završni projekat dizajna proizvoda na Univerzitetu u Saseksu. Započet je kao traženje načina da se umanji, odnosno iskoristi brojni riblji otpad. Prema procenama Ujedinjenih nacija na godišnjem nivou bude proizvedeno 50 miliona tona ribljeg otpada.

Problem u korišćenju plastike za jednokratnu upotrebu Lusi vidi u tome što je period za vreme kojeg koristimo neki komad plastike u svakodnevnom životu, poput kese ili plastičnog pribora za jelo, izuzetno kratak i, samim tim, ne toliko neophodan. Dakle, potrebno je pronaći alternativu.

Dodatan razlog za brigu predstavlja mikroplastika, koja se sve češće tumači kao veoma ozbiljan problem, nakon što je pronađena i u izolovanim delovima sveta, kao i u hrani, što znači da naposletku dospeva u ljudski organizam.

Za ovaj projekat studentkinja je osvojila međunarodnu nagradu Džejms Dajson, koja podrazumeva i novčanu udeo u iznosu od 32.000 funti (oko 38.000 evra), što namerava da iskoristi za dalji razvoj proizvoda i strateški plan za masovnu proizvodnju.

Jedna od njenih osnovnih premisa jeste pitanje zašto bismo koristili veštačke materijale kada adekvatna zamena već postoji u prirodi.

Jelena Cvetić