Home Blog Page 803

Nova probna vežba u Paraćinu na sistemu odbrane od poplava

Foto-ilustracija: PIxabay
Foto-ilustracija: PIxabay

Nakon što je izvođač radova na izgradnji sistema odbrane od poplava imao svoju vežbu pre nekoliko dana, za danas, je najavljena još jedna probna vežba, koju će sprovesti JP “Srbijavode”, u saradnji sa Vodoprivrednim preduzećem iz Ćuprije, Štabom za vanredne situacije opštine Paraćin i uz učešće predstavnika i zaposlenih iz paraćinskih javnih preduzeća, u cilju pravljenja operativnog plana delovanja u slučaju poplavnog talasa.

Kako je najavljeno, isprobaće se postupak postavljanja mobilne opreme, ali i testirati potrebno vreme za dovoženje, montažu i broj ljudi potrebnih za delovanje u vanrednoj situaciji. Pripreme za vežbu trajaće do ponedeljka, najavili su iz “Srbijavoda”, a sama vežba postavljanje mobilnih panela i ostalih pratećih elemenata biće sprovedena u utorak.

Planirano je zatvaranje mostova u zoni postavljanja mobilne opreme od hotela “Petrus” prema hotelu “Orbis”, zbog čega će opet doći do privremene obustave saobraćaja privremene izmene režima saobraćaja – do potpune obustava saobraćaja na mostu Ulice kralja Petra Prvog, a obilazak je moguć ulicama Branka Krsmanovića i Dr Dragoljuba Jovanovića, Save Kovačevića i Svetog Save i potpune obustave saobraćaja u ulici Nikole Pašića, od Ulice vojvode Mišića do Ulice kralja Petra Prvog, sve u vremenu od 08 do 20 sati, dana 17. decembra.

Zbog zatvaranja mosta linija javnog prevoza biće prilagođena i stajališta privremeno izmeštena na lokacijama u Ulici kralja Petra Prvog, u odlasku i Ulici vojvode Mišića, u dolasku.

Izvor: Opština Paraćin

Ovaj tekst je nastao u okviru projekta „Paraćin u slici i reči“ koji je sufinansiran iz budžeta Opštine Paraćin na Javnom pozivu za učešće na opštem konkursu za sufinansiranje projekata radi ostvarivanja javnog interesa u oblasti javnog informisanja u 2019. godini.

Nagrada za najlepšu jelku od reciklabilnog otpada

Foto-ilustracija: JKP Gradska čistoća
Foto: JKP Gradska čistoća

Javno komunalno preduzeće „Gradska čistoća“ iz Beograda, pored obavljanja osnovnih delatnosti u toku godine, sprovodi i brojne društveno odgovorne akcije i kampanje koje su usmerene na podizanje svesti javnosti o značaju i prednostima reciklaže za zaštitu životne sredine.

Zato pozivaju da se priključite novogodišnjoj edukativno-kreativnoj akciji „Upotrebi maštu – pokreni reciklažu“, koja bi se realizovala u svim beogradskim osnovnim školama za učenike od prvog do četvrtog razreda.

Cilj akcije je da učenici naprave novogodišnju jelku od reciklabilnog otpada. Za izradu jelke se mogu koristiti svi reciklabilni materijali: plastika (plastične flaše, čaše, kese i drugi proizvodi od plastike), limenke, konzerve, papir, karton, tekstil i drvo.

Fotografije jelki i ukrasa koje deca naprave deca u školi potrebno je poslati do 13. januara elektronskim putem na adresu biljanamrakic@gradskacistoca.rs. JKP „Gradska čistoća“ će školi, odnosno odeljenju koje napravi najlepšu jelku pokloniti računar, a najkreativniji đaci će dobiti paketiće.

Telefon za informacije: 011/3314114.

Pčele kao indikator zdrave životne sredine

Foto-ilustracija: Pixabay

U organizaciji Privredne komore Vojvodine (PKV), Saveza pčelarskih organizacija Vojvodine (SPOV) i „Dnevnik-Poljoprivrednika“, juče je u PKV održan tematski skup „Trovanje pčela – pčele kao indikator zdrave životne sredine“.

Foto: PKV

Tom prilikom, predsednik PKV Boško Vučurević istakao je da se u Republici Srbiji pčelarstvom bavi 5,3 odsto poljoprivrednih gazdinstava (29,9 hiljada), a da je ukupan broj košnica 914 hiljada.

„Oko tri četvrtine košnica nalazi se u regionu Srbija – jug, dok je jedna trećina u regionu Srbija – sever. Može se reći da, nakon živinarstva, pčelarstvo ima najveći nivo specijalizacije proizvodnje. Od ukupnog broja košnica, oko 35 odsto se nalazi na gazdinstvima koja se bave isključivo pčelarstvom. Kod nas danas postoji četiri hiljade gazdinstava koja su specijalizovana za pčelarstvo, što je čak 11 puta više nego u odnosu na podatke iz 2012. godine. Nivo specijalizacije je najveći u regionu Vojvodine“, rekao je Vučurević.

Dodao je da je, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u 2018. godini u RS proizvedeno skoro 11.500 tona meda, što je 13 kilograma po košnici. „U 2018. godini, iz RS ukupno je izvezeno skoro 2.800 tone prirodnog meda i ostvarena vrednost izvoza 10,5 miliona evra. Prosečna izvozna cena meda u posmatranom periodu bila je od 3,8 evra po kilogramu. Najznačajnije zemlje izvoza su Norveška, Italija i Nemačka, gde se izveze blizu 62 odsto od ukupno izvezenih količina meda iz Srbije“, rekao je Vučurević.

Foto: PKV

Prema njegovim rečima, u AP Vojvodini, u 2018. godini, ukupno je izvezeno 380 tona prirodnog meda, odnosno 13,8 odsto od ukupnog izvoza meda iz Srbije. Ostvarena vrednost izvoza meda iz AP Vojvodine u 2018. godini iznosila je 1,1 milion evra. Prosečna izvozna cena meda u 2018. godini iznosila je 2,8 evra po kilogramu. Od ukupno izvezenih količina, 89 odsto je izvezeno na CEFTA tržište (Severna Makedonija, Bosna i Hercegovina i Crna Gora), a svega 10,7 odsto na tržište Evropske unije (Nemačka i Italija).

„Preduzimajući niz mera i radnji na zaštiti pčela, i ove 2019. godine imamo masovno trovanje pčela u Vojvodini – Kanjiža, Kovačica, Šid, Kikinda. Samo u Kikindi je stradalo 1.668 pčelinjih zajednica. U zadnjih pet godina, stradalo je oko 6,5 hiljada pčelinjih društava na prostoru AP Vojvodine (200-300 miliona stradalih jedinki), gde materijalna šteta iznosi oko 100 miliona dinara, izostavljajući dobit koju pčelari nisu imali za ta pčelinja društva“, rekao je Radomir Vlačo, predsednik SPOV i dodao da je ovaj skup organizovan kako bi skrenuo pažnju na probleme i da se javnosti i državnim organima ukaže na njih. Dodao je i da će se zalagati da trovanje pčela bude krivično delo koje se goni po službenoj dužnosti.

Prof. dr Nada Plavša sa Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu, koja je održala predavanje pod nazivom „Podaci o trovanju pčela u Republici Srbiji u periodu od 2007. godine do 2019. godine“, u izjavi za medije pre početka skupa istakla je da je pčela najkorisniji insekt koji je danas ugrožen.

Foto: PKV

„Jedno pčelinje društvo kada ugine, to je veliki gubitak iz razloga što pčelinja zajednica ima izuzetnu važnost kada je u pitanju oprašivanje i opstanak čoveka kao jedinke, s obzirom na izvor hrane i na život, odnosno na samu prirodnu sredinu. Gubici u Srbiji su veliki“, rekla je prof. dr Nada Plavša i dodala da je u Republici Srbiji, u prethodnih 12 do 13 godina, izgubljeno preko 10.500 pčelinjih društava. Ona je dodala još i da država izdvaja značajna finansijska sredstva i pomoć kroz subvencije povećanjem samih subvencija.

„Ove godine je odobreno i utrošeno preko 590 miliona dinara. Sa druge strane, mi imamo velike gubitke kroz samo trovanje pčela i ti gubici, ako pogledamo prethodni period, iznosili su gotovo preko milion evra. Štiteći pčele, mi štitimo sami sebe“, rekla je Plavša.

Porodica Vojka Milutinovića, proizvođača iz Pančeva, živi od pčelarstva koje je, kako je istakao u izjavi za medije, svake godine u sve većem problemu kada je u pitanju trovanje pčela, koja se dešavaju najviše u Vojvodini. On je dodao da veliki problem stvaraju i klimatske promene u poslednjih pet do deset godina, jer, kako je rekao, pčele još uvek nisu uspele da isprate, odnosno pomerio se prolećni ciklus i cela godišnja vegetacija za, kako je rekao, 30 dana.

Foto: PKV

„Budžet za pčelare je 2016. godine bio negde oko četiri miliona dinara, a krajem godine rebalansom budžeta reagovali smo sa dodatnih 10 miliona, pa je taj budžet rastao na 15, 20, 25, a sad sa zadovoljstvom mogu reći da ćemo u sledećoj godini najverovatnije imati dodatnih 30 miliona za pčelare Vojvodine“, rekao je Milorad Malić, pomoćnik Pokrajinskog sekretara za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo.

Na skupu su učestvovali i Jelena Drobnjak, sekretar Udruženja poljoprivrede PKV, dr Gordana Radović, Dnevnik-Poljoprivrednik AD, Olivera Ivkov, šef Odseka veterinarske inspekcije Novi Sad Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Julkica Simić, šef Odseka za poljoprivredne savetodavne službe.

Izvor: PKV

Za energetsku efikasnost u javnim zgradama u CG skoro 50 miliona evra

Foto: Ministarstvo ekonomije CG/S. Matić
Foto: Ministarstvo ekonomije CG/S. Matić

Ministar finansija Darko Radunović sa predstavnicima Nemačke razvojne banke KfW potpisao je Ugovor o kreditu za Program energetske efikasnosti u javnim zgradama – faza III, u vrednosti od 45 miliona evra, dok je ministarka ekonomije Dragica Sekulić potpisala Ugovor o grantu za isti program u visini od 4,8 miliona evra 13. decembra.

Ugovore su u ime Nemačke razvojna banke KfW potpisali Pablo Obrador, direktor KfW-a za energetski sektor za Jugoistočnu Evropu i Tursku, i Željko Uljarević, šef kancelarije KfW u Podgorici.

Potpisivanju Ugovora je prisustvovao zamenik ambasadora SR Nemačke u Crnoj Gori Kristof Brojnig.

„Danas smo imali zadovoljstvo da sa ministrom finansija i nemačkom razvojnom bankom potpišemo Ugovor o kreditu i Ugovor o grantu vezan za treću fazu Projekta energetske efikasnosti u javnim zgradama u Crnoj Gori. Radi se o 45 miliona evra kredita po veoma povoljnim uslovima: 15 godina roka,, od čega 5 godina grejs perioda, uz fiksnu kamatnu stopu od 1,06 odsto. Posebno smo zahvalni na donaciji od skoro 5 miliona evra koju je KfW obezbedio kroz instrument WBIF (Western Balkan Investment Framework) tj. Evropske unije“, saopštila je nakon potpisivanja ministarka ekonomije Sekulić.

Istakla je da je ovo treća faza i da je kroz prve dve u prethodnih desetak godina uspešno rekonstruisano 33 objekta u oblasti prosvete i socijalne zaštite.

„Činjenica je da smo u tim objektima ostvarili uštede i do 60 odsto potrošnje i u velikoj meri smo povećali nivo komfora za rad i boravak.

„Zahvaljujem se Ministrima na današnjem potpisivanju ugovora. Ovo je za nas i za vas velika prilika jer mi za ceo region imamo veliki portfolio u oblasti energetske efikasnosti. Međutim, prva je bila Crna Gora. U Crnoj Gori smo stekli prva velika iskustva, dosta toga zajedno naučili, i vi i mi, tako da se radujemo daljim izazovima i daljoj realizaciji ovog programa. Što se KfW-a tiče, mi ćemo i dalje ostati vaš verni partner i zahvaljujem se i želim vam mnogo uspeha“, saopštio je direktor KfW za energetski sektor za Jugoistočnu Evropu i Tursku, Pablo Obrador.

Izvor: Ministarstvo ekonomije Crne Gore

Koje su geografske granice cirkularne ekonomije?

Foto-ilustracija_ Pixabay

U petak, 13. decembra, u hotelu Holiday Inn u Beogradu, u organizaciji Beogradske politehnike, održan je Peti naučno-stručni skup “Politehnika” u okviru koga su učesnici u pet različitih sekcija razgovarali o dizajnu, bezbednosti i zdravlju na radu, menadžmentu kvalitetom, grafičkom inženjerstvu i životnoj sredini i održivom razvoju.

Foto: Beogradska politehnika

Kada je reč o poslednjoj celini, zainteresovani naučnici, stručnjaci, predstavnici relevantnih institucija i preduzetnici su pokušali da dođu “zajedno do održivih razvojnih rešenja”, kako je i glasio naziv okruglog stola u kom su uzeli učešće, odnosno da u skladu sa postojećim stanjem životne sredine i savremenim konceptom održivog razvoja, teoretskim i praktičnim znanjima doprinesu poboljšanju domena zaštite životne sredine. Predsedavala je Vesna Alivojvodić sa Beogradske politehnike.

Na samom početku sastanka, profesorka Anđelka Mihajlov je predstavila Ciljeve održivog razvoja i Agendu 2030 iz perspektive životne sredine i korišćenja životnih resursa, obezbeđujući temelje za buduću raspravu.

Vođen idejom da se cirkularna ekonomija prilagođava lokalnim prilikama, Viktor Simončić, nezavisni konsultant za zaštitu životne sredine iz Hrvatske, se najpre osvrnuo na to zašto ne mogu svi jednako da pruže u njenoj realizaciji. “Pogledajte koliko su primanja po glavi stanovnika različita u svetu! Je l’ mogu onaj koji ima 100.000 i onaj koji ima 15.000 da finansiraju preduzimanje istih mera? Najsiromašnija regija u Bugarskoj i najbogatija regija u Ujedinjenom Kraljevstvu, negde u Londonu, su između 30 i 40 odsto različiti. Kada Evropska unija donosi standarde, za sve donosi iste”, podsetio je i dodao da su, na sličan način, Niš i neko obližnje selo, zapravo, dva sveta.

Simončić je skrenuo pažnju da bi se u primeni reciklaže, kao jednog od segmenata cirkularne ekonomije, trebalo pripaziti da se kroz transport sirovina u atmosferu ne ispusti više gasova sa efektom staklene bašte u poređenju sa dobijenom koristi. “Izračunao sam, i do sada me niko nije demantovao, da će emisije gasova sa efektom staklene bašte u upravljanju otpadom u Hrvatskoj sa 2 miliona tona porasti na 5 miliona tona, zato što se insistira na tri kante za razdvajanje smeća”, istakao je on i zapitao se da li je to održivo. “Ekvivalent ugljen-dioksida je roba! Tona košta 24 evra, a očekuje se da će cena skočiti na 100 evra. Jedna ili tri kante? Ako dodatna tri miliona tona emisija pomnožite sa 24, videćete kolike ste novca izgubili”, kazao je.

Simončić izlaz vidi u upotrebi alternativnih goriva i objedinjavanju javnog i privrednog sektora, a početak smešta na lokalni nivo i “krojenje” modela po tamošnjim potrebama i mogućnostima. Glavnu ulogu prepušta državi koja je tu da, po Simončićevim rečima, diktira uslove i preuzima organizaciju procesa.

Rukovodilac Centra za cirkularnu ekonomiju u Privrednoj komori Srbije Siniša Mitrović je govorio, kako je sam to rekao, iz nekog drugog ugla s fokusom na nepredviđene posledice. “Eksternalije su mnogo veći trošak! Gotovo 7 milijardi evra gubitaka usled ranjivosti na klimatske promene, 10,2 odsto bruto domaćeg proizvoda za zdravstvo, 350 hiljada invalida, 300 miliona evra rashoda zbog bolovanja godišnje, više od 300 miliona evra na požare, više od 400 miliona evra kao direktni izdaci u saobraćajnim nesrećama… Radikalni zaokret algoritma bi doneo ogromne uštede na eksternalijama”, naglasio je.

Mitrović je svoje izlaganje nastavio osvrtom na “višemesečnu sapunicu i zagrevanje javnosti povodom zagađenja vazduha” i izneo podatak da je svako drugo dete u klinici u Tiršovoj sa područja Kostolca i Obrenovca, zaključivši da se nalazimo na svetosavskoj prekretnici između linearnog i cirkularnog sistema i da će sređivanje života biti najskuplje.

Prisutni su se dotakli i nedavno donetog Zelenog dogovora Evropske unije, za koji su se složili da je namenjen jačanju evropske ekonomije. “Međutim, mi nismo evropska ekonomija”, bio je izričit Mitrović i opisao dogovor kao rampu koju ćemo teško preći.

Foto: Beogradska politehnika

Filip Kokalj, profesor Mašinskog fakulteta u Mariboru, se složio sa Simončićem o “lokalizovanju” cirkularne ekonomije. “U svojim okruženjima trebalo bi da pronađemo najbolja rešenja”, rekao je. On je otkrio to da je Slovenija, u toku pristupanja Evropskoj uniji, po principu “kako ćemo, lako ćemo” mnogo obećala i da se pribojava da će kada dođe vreme za svođenje računa, usled neispunjenja nekih stavki, biti primorana da evropskoj zajednici plaća ozbiljne pare.

Kako se Srbija ne bi dovela u istu poziciju, prema mišljenju Nikole Egića, direktora Reciklažnog centra “Božić i sinovi” i potpredsednika Udruženja reciklera Srbije, država Evropskoj uniji mora da predoči svoje kapacitete za ispunjavanje zahteva u sklopu Poglavlja 27. “Ako dete ne zatraži da je gladno, to niko neće da primeti. Slično, ukoliko mi ne pokažemo ono što možemo da odradimo, dobićemo zadatke u skladu sa evropskim direktivama koje dižu standarde i čiji su nam kriterijumi nedostižni”, prokomentarisao je on.

Foto: Beogradska politehnika

Egić veruje da je trajni nedostatak sinergije između administracije, donosilaca odluka, regulatornih tela i privrede uzrok toga što se problemi sporo rešavaju – ili se ne rešavaju uopšte.

I u publici su se našli akteri koji svoje poslovanje oblikuju prema postulatima cirkularnosti i održivosti, te je Ivanka Milenković iz preduzeća “Eko Fungi” najavila da će kroz saradnju sa italijanskom kompanijom “Novamont” i poslednji nezatvoren krug u svojoj proizvodnji – plastiku – zatvoriti.

Zaposleni Ministarstva zaštite životne sredine i Agencije za zaštitu životne sredine su ukazali na neke izazove s kojima se suočavaju u svom radu na terenu – nepristupačnost informacija i nedovoljan broj inspektora za kontrolu operatera otpadom.

Događaj su podržali Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, Ministarstvo zaštite životne sredine, Sekretarijat za kulturu Grada Beograda, Konferencija akademija strukovnih studija Srbije, Uprava za bezbednost i zdravlje na radu, Inženjerska akademija Srbije, Privredna komora Srbije, Društvo arhitekata Beograda, Centar za promociju nauke i Institut za standardizaciju Srbije.

Jelena Kozbašić

Ribok i Najk patike kakve očekuju milenijalci – zdrave za životnu sredinu

Foto-ilustracija: Unsplash (Kushagra Kevat)
Foto-ilustracija: Unsplash (Chuttersnap)

U planu za sledeću godinu je i velika promena u pogledu modnih trendova koji odgovaraju održivoj proizvodnji. Dve velike marke planiraju da predstave veganske atletske patike. Ribok, koji odnedavno pripada Adidasu, otkrio je da će 2020. “izbaciti” novu kolekciju patika napravljenih pretežno od eukaliptusa. Dakle, biće gotovo u potpunosti biorazgradive.

Nije prvi put da se velike sportske marke okreću modernim rešenjima koja pritom ne zagađuju životnu sredinu. Pre dve godine Ribok je imao u ponudi patike napravljene od pamuka i kukuruza, koje nisu bile namenjene trčanju, već svakodnevnom nošenju.

Nova kolekcija pod nazivom “Floatride Grow” već je testirana i zaključeno je da ove patike mogu da izdrže jednako kao i druge za trčanje.

Pre nekoliko meseci i Najk je imao svoj proboj sa 100 odsto organskim Nike Air Max 90 koje su se prodavale izuzetno brzo, iako je i njihova cena značajno odskakala od cene drugih modela.

Ipak, Grinpis je kritikovao Najk i još neke kompanije zašto nisu u potpunosti izbacile štetne perfluorirane hemikalije, koje su veoma rasprostranjene i veoma opasne. Potpuno su otporne na biorazgradnju, a ne ostaju samo u životnoj sredini već i u ljudskom organizmu, i to decenijama, odnosno prenose se i na naredne generacije. Čak 99 odsto stanovništva Amerike ih ima u organizmu.

Foto-ilustracija: Unsplash (Jairus Gallimore)

U Americi se baci oko 300 miliona pari cipela godišnje. Prema ispitivanjima, to predstavlja oko 8,9 miliona tona, odnosno preko 17 odsto ukupne količine otpada koja je zabeležena na deponijama u Americi tokom 2017. godine.

Većina otpada od obuće sadrži plastiku koja nije biorazgradiva, kožu i gumu na bazi nafte, što su sve materijali kojima je potrebno od 25 do 85 godina kako bi se razgradili.

U skladu sa zabrinutošću zbog klimatskih promena, ali i podrazumevajući da su najčešći kupci atletskih patika milenijalci, koji pokazuju veliku zabrinutost povodom ovog problema, giganti sportske opreme smatraju da je na njima odgovornost da posvete pažnju i vreme upravo biorazgradivim patikama.

Čak 35 odsto ispitanika je na pitanje “Da li bi platili više i imali biorazgradivu patiku koja ne škodi životnoj okolini?” odgovorilo potvrdno, te smatraju da je to grupacija koja će još rasti.

Mnoge marke, uključujući Najk, Adidas i Pumu su se pridružile potpisivanju takozvanog G7 Modnog pakta. Najk je najavio i da će smanjiti svoj ugljenični otisak na 30 odsto do 2030.

Kako kažu, posvećeni su sportu, a bez planete ga neće biti.

Za sadnju četinara u Leskovcu 50.000 dinara

Foto: Grad Leskovac

Udruženje „Hisarski šampioni“ je juče, 15. decembra, pored parka „9 Jugovića“ uz veliku podršku stanovnika MZ „Moša Pijade“ zasadilo sadnice četinara.

Sredstva za realizaciju ove akcije, u iznosu od 50 hiljada dinara, članovi „Hisarskih šampiona“ dobili su putem projekta „Šta nam teško“.

Foto: Grad Leskovac

U ime udruženja danas je na konferenciji za medije govorio Dušan Marek i rekao da su „Hisarski šampioni“ osnovani sa ciljem organizovanja raznih sportskih, kulturnih, ekoloških i drugih aktivnosti kako bi MZ „Moša Pijade“ dobila bolji i lepši izgled.

„U budućem periodu udruženje planira da organizuje turnire u malom fudbalu i košarci, manje koncerte, pozorišne predstave i da nastavi sa uređenjem naše Mesne zajednice“, poručio je Marek i dodao da u svim aktivnostima imaju veliku podršku gradonačelnika Leskovca, dr Gorana Cvetanovića.

Akciju sađenja četinara podržao je i gradonačelnik Cvetanović priključivši se članovima udruženja.

Izvor: Grad Leskovac

Svečana dodela sertifikata na Ekološkoj pravnoj klinici

Foto: Grad Sarajevo
Foto: Grad Sarajevo

Zahvaljujući finansijskoj podršci Misije OSCE-a u BiH i Grada Sarajeva u prostorijama Misije OSCE-a u Sarajevu 13. decembra održana je svečanost dodele sertifikata svim studentima koji su učestvovali na projektu „Ekološka pravna klinika“.

Projekat je trajao 3 meseca, gde je učestvovalo po 10 studenata sa Pravnog fakulteta u Sarajevu i Istočnom Sarajevu, sa ciljem unapređenja i primene znanja u oblasti zaštite životne sredine, kao i međusobnog upoznavanja i dalje saradnje. Ukupno su održane 4 sesije, a na svakoj od njih studenti su slušali predavanja stručnjaka iz te oblasti i potom radili na studijama slučajeva.

Na svečanosti koja je upriličena u petak 13. decembra prisutnima se obratila šefica Misije OSCE-a u BiH, ambasadorka Ketlin Kavalec, koja je istakla značaj i dobrobit ovog projekta s obzirom na prilike i vreme u kojem živimo, kao i zadovoljstvo samom realizacijom projekta, uz želju da se i u budućnosti opet organizuju ovakve pravne klinike.

Potom se prisutnima obratila Emina Veljović, izvršna direktorka “Aarhus centra” u BiH i doc. dr Radislav Lale, prodekan za nastavu na Pravnom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, koji su izrazili želju i spremnost za nastavak saradnje na ovom, ali i sličnim projektima.

Misija ovog projekta jeste da se razvijaju pravne veštine, kritičko mišljenje i da se na taj način podstakne osetljivost za aktuelne probleme životne sredine u zajednici. Naročito je značajno da se uspostavi i održi saradnja na ovom polju u oba entiteta BiH, jer zdrava životna sredina ne poznaje granice.

Izvor: Grad Sarajevo

Srpski gradovi ponovo među najzagađenijim u svetu

Foto-ilustracija: Unsplash (Chuttersnap)
Foto-ilustracija: Unsplash (Jerry Wang)

U poslednja 24 sata pojedini gradovi u Srbiji ponovo su među najzagađenijim u svetu. Kvalitet vazduha najlošiji je u Valjevu, Kosjeriću i Smederevu.

Prema podacima sa objedinjenog prikaza automatskog monitoringa kvaliteta vazduha u Srbiji, “jaka zagađenja” su u poslednja 24 sata zabeležena u Smederevu, Valjevu i Kosjeriću dok su povećana zagađenja registrovana i na više lokacija u Beogradu, Pančevu i Obrenovcu.

Na listi najzagađenijih glavnih gradova sveta IQAir-a, Sarajevo se danas našlo na prvom mestu, dok se Beograd nalazi na 13. mestu, odmah iza Pekinga.

Na listi najzagađenijih gradova sveta danas se našla i Priština, dok je u Skoplju zabeleženo nešto manje zagađenje.

Izvor: RTS

Ozelenjavanje dečijeg igrališta na Savskom vencu

Foto: Srbijašume
Foto: Srbijašume

Opština Savski venac u potpunosti je rekonstruisala dečije igralište u Maleškoj ulici. Prilikom obilaska novog igrališta predsednica opštine Irena Vujović je zajedno sa svojim saradnicima zasadila 5 platana na zelenoj površini igrališta.

Ovu akciju sadnje pokrenula je opština Savski venac uz podršku JP „Srbijašume“.

„Mi ćemo uvek i sa velikim zadovoljstvom podržati svaku akciju ozelenjavanja grada i Srbije uopšte. Svima nam je u interesu da se što više sadi i da se na taj način postepeno poboljšava mikroklima gradskih lokacija, a sve to onda zajedno doprinosi kvalitetnijem vazduhu u našem gradu. Drago nam je što će ovi platani koje smo danas posadili biti svedoci novih generacija koje će stasati na ovom igralištu“, poručio je v.d. direktor JP „Srbijašume“ Igor Braunović.

Događaju su prisustvovali v.d. direktor JP „Srbijašume“ Igor Braunović, pomoćnik direktora JP „Srbijašume“ Emilija Stojić, pomoćnik predsednice GO Savski venac Aleksandar Dujanović i član Opštinskog veća Miloš Vidović.

Izvor: Srbijašume

Udvostručilo se uništavanje Amazonije

Foto-ilustracija: Unsplash (Sébastien Goldberg)
Foto-ilustracija: Unsplash (Sébastien Goldberg)

Krčenje brazilskog dela prašume Amazonije udvostručilo se (za 104 odsto) u novembru u odnosu na isti mesec prethodne godine, navodi agencija “Frans pres” na osnovu zvaničnih satelitskih snimaka.

Tačno 563 kvadratnih kilometara ostala su bez drveća, što je najveće mesečno krčenje za novembar od 2015. godine, naveo je Institut za svemirska istraživanja (INPE), organ referentan za procenu krčenja šuma.

To je veliko povećanje krčenja u doba godine kada bi trebalo da ga je najmanje zbog sezone kiša.

Tokom 11 meseci ove godine, što se podudara sa početkom mandata brazilskog predsednika Žaira Bolsonara, krčenje je zahvatilo 8.974,31 kvadratni kilometar.

Od januara do novembra 2018. krčenje je obuhvatilo 4.878,7 kvadratnh kilometara, što je povećanje za 83,9 odsto.

Najveća tropska šuma sveta je za godinu dana smanjena za 10.100 kvadratna kilometra, što je upola više nego u periodu od avgusta 2017. do jula 2018. godine.

Izvor: Zelena Srbija

Srbija – potpredsednik Konferencije Ujedinjenih nacija o klimi

Foto: MInistarstvo zaštite životne sredine
Foto: MInistarstvo zaštite životne sredine

Srbija je izabrana za jednog od potpredsednika sledeće Konferencije Ujedinjenih nacija o promeni klime COP 26 i člana Biroa Konvencije u ime Istočnoevropske grupe zemalja.

Srbija će naredne godine u svojstvu potpredsednika COP 26 učestvovati na zasedanju Konferencije koja će se održati u Glazgovu.

To je odlučeno u nedelju, 15. decembra, u Madridu na kraju zasedanja Konferencije strana potpisnica UN konvencije o promeni klime COP 25, koja se od 2.decembra održavala u Madridu.

COP 25, koja je održana pod motom „Vreme je za akciju“ bila je posvećena preduzimanju narednih ključnih koraka u borbi protiv klimatskih promena, operacionalizaciji odredbi Sporazuma iz Pariza i podsticaju na globalnu i nacionalne klimatske akcije smanjenja emisija gasova sa efektom staklene bašte. Konferencija je završena kompromisnim dogovorom i odlaganjem ključne odluke o regulisanju globalnog tržišta ugljenika za iduću godinu. Postignut je sporazum o ključnom pitanju jačanja globalnih obaveza za smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte. Sve zemlje će morati da objave nove obaveze o smanjenju emisije štetnih gasova do sledeće Konferencije COP 26, iduće godine u Glazgovu.

Izvor: Ministarstvo zaštite životne sredine

Marokansko selo koje se napaja solarnom energijom

Foto-ilustracija: Unsplash (Louis Hansel)
Foto-ilustracija: Unsplash (Louis Hansel)

U blizini marokanskog dela obale na Atlantskom okeanu živi mala zajednica u prvom afričkom selu koje se u potpunosti napaja solarnom energijom – Id Mdžahdi.

Afrika je kontinent koji poseduje najviše potencijala za stvaranje solarne energije, a ipak na svetskom nivou ima izuzetno mali doprinos na ovom planu – tek 1 odsto. Od svih afričkih zemalja, Maroko se postavio kao predvodnik na polju održivosti i obnovljivih izvora. Najveća solarna elektrana na svetu nalazi se upravo u Maroku.

Za sada snabdevanje električnom energijom iz obnovljivih izvora pokriva 35 odsto ukupnih potreba, ali u planu je da se taj broj poveća na 52 odsto do 2030. godine, prema predviđanjima Međunarodne agencije za obnovljive izvore energije (IRENA).

Kako bi priključivanje na nacionalnu elektroenergetsku mrežu bilo skupo, došlo se do isplativijeg i ekološki boljeg rešenja. U selu je napravljena solarna stanica za snabdevanje potrebnom energijom. Selo Id Mdžahdi tako predstavlja prostor za napajanje udaljenih sela, ali, svakako, solarnu energiju koristi i za sopstvene potrebe.

Foto-ilustracija: Unsplash (Mari Potter)

Pre sprovođenja ovog projekta stanovništvo ovog mesta oslanjalo se na prirodnu svetlost preko dana i na sveće uveče. I tada su uglavnom mogli da priušte samo sat vremena uz sveću. Za snabdevanje strujom, tačnije za grejanje ili kuvanje, spaljivali su koru drveta. Najbliži izvor vode kilometrima je udaljen, te su morali dugo da pešače kako bi se snabdeli vodom.

Napravljena elektrana povezana je sa 20 domova. Sada svaka kuća ima frižider, bojler, televizor, peć i utičnicu.

Otvoreno je i nekoliko zgrada sa solarnim napajanjem: javno kupatilo, radionica u kojoj žene proizvode arganovo ulje, ali i uče, ukoliko nisu pohađale školu, kao i vrtić za uzrast dece od 3 do 6 godina.

Smatra se da samo u Maroku čak 800 sela nema struju, a prema proceni Svetske banke 840 miliona ljudi širom sveta nema pristup električnoj energiji.

U planu obnova šuma hrasta lužnjaka u Sremskoj Mitrovici

Foto: JP Vojvodinašume
Foto: JP Vojvodinašume

Najveća površina pod hrastom lužnjakom, u sistemu JP „Vojvodinašume“, nalazi se na prostoru Šumskog gazdinstva Sremska Mitrovica. Dugogodišnja tradicija uspešnog gazdovanja ovom visoko vrednom vrstom tvrdih lišćara, kao i primeri dobre prakse, bili su povod okupljanja inženjera zaposlenih u oblasti gajenja i zaštite šuma iz svih ogranaka Preduzeća, baš na prostoru Šumskih uprava „Morović“ i „Višnjićevo“.

Na terenu su razmenjena iskustva na temu obnove lužnjakovih šuma, a mlađe kolege, koje do sada nisu imale priliku da posete Semenski centar “Morović”, upoznate su sa tehnološkim postupkom prijema, dorade i čuvanja žira.

Nakon dve godine, može se reći da je ova bila plodonosna za hrast lužnjak, te je tako već izvršen plan pošumljavanja za sezonu jesen 2019. i proleće 2020, a pošumljene su i one površine koje su preostale od prošle godine.

Napunjena je i hladnjača u kojoj će žir biti čuvan godinu dana, tako da će se i naredne godine održati kontinuitet pošumljavanja u slučaju da ne bude sakupljena potrebna količina žira.

Prezentovan je i rad četvororedne sejačice za setvu semena hrasta lužnjaka, ali i mehanizovano postavljanje visoke ograde kako bi zasejano seme bilo zaštićeno od divljači.

Izvor: JP “Vojvodinašume”

Sove i dabrovi kao komšije Beograđana

Foto-ilustracija: Unsplash (Martin Krchnacek)
Foto-ilustracija: Unsplash (Zdeněk Macháček)

Svi zastaju, zagledaju, slikaju, a bilo je i onih koji su tragom fotografija na društvenim mrežama krenuli u potragu za lokacijom kako bi ih videli uživo. Stanari su ponosni što su dobili nove komšije koje ih podsećaju na čovečuljke u pernatim kaputima.

Osim što preko dana poziraju, noću, kada love, vrlo su korisne. Jedna sova u zimskom periodu, za tri meseca, pojede 8 do 10 kilograma miševa.

„Mislimo da ima dosta jata po Beogradu, znamo jedno jato kod Ušća, jedno jato je na Ratnom ostrvu, kod SIV-a, jedno jato koje je bilo poznato, bilo je i na televiziji snimano“, rekao je, iz iz instituta „Siniša Stanković“ Saša Marinković.

A nekoliko kilometara dalje, na Zemunski kej, bojažljivo, sa Obedske bare, stigli su dabrovi i za sada su tu i ostali.

Bili su istrebljeni pa su se ponovo vratili na naše prostore pre nekoliko godina. Nemaju nameru da prave branu, a i da hoće, nema bojazni, Dunav je širok.

Foto-ilustracija: Unsplash (Robert Ruggiero)

„Tu ima problema sa dabrom pošto ponekad uđe i pravi one brane, mada naš dabar nije kao američki koji pravi one velike brane, ali i on pravi male zajaze, tako da se desi da uđe u polje kukuruza, pa pobere kukuruz da bi napravio branu, pa pravi štete“, dodao je Marinković.

I još retkih gostiju na Zemunskom keju, u jato od oko 180 labudova, koji su tu stari stanari, umešala su se dva crna, stigla čak iz Australije.

Kako bi bili zdravi i lepo se razvijali, ne hranite ih hlebom, već salatom i semenkama, poručuju stručnjaci.

Izvor: RTS

U Beču se snabdevaju električnom i toplotnom energijom pomoću jelki

Foto-ilustracija: Unsplash (Jonathan Chng)
Foto-ilustracija: Unsplash (Alisa Anton)

Svake godine se u Beču pre Božića proda skoro 400.000 prazničnih jelki. Zato se u gradu otvara oko 300 prodajnih mesta. Jelke koje za vreme Božića i Nove godine ukrašavaju domove u Beču posle praznika se termički obrađuju i koriste za proizvodnju struje i toplotne energije.

Na mnogobrojnim prodajnim mestima austrijske prestonice drveće je dostupno u svim vrstama i veličinama – od domaće jele do danske smreke.

Na bečkim štandovima ukrasno drveće se obično može kupiti direktno od lokalnog proizvođača. U Beču se preferira  jela zbog svoje jake boje i relativno tupih iglica. Miris četinara, međutim, izraženiji je u smreči.

Foto-ilustracija: Unsplash (Rodion Kutsaev)

Ukupno 294 prodajna mesta biće otvorena od 8 do 20 sati sve do 24. decembra. Pored jelki prodaje se i grmlje, grančice imele i ukrasi. Tržišno rukovodstvo kontroliše raspodelu prodajnih mesta, reguliše cene i poštovanje odobrene veličine.

Nakon praznika, od 27. decembra, Bečlije će imati na raspolaganju preko 500 sabirnih mesta za odlaganje jelki, čime se bavi služba magistratskog odeljenja MA 48. Na ovaj način se ukrasna drvca u Beču odlažu još od 1990. godine.

Javno preduzeće “Wien Energie” koristi energiju dobijenu toplotnom obradom jelki za proizvodnju električne energije i snabdevanje domaćinstava grejanjem. Energijom koja je dobijena obradom jelki mesec dana se strujom može snabdevati oko 1.060 domaćinstava i oko 2.470 domaćinstava grejanjem.

Izvor: Energetika.ba