Home Blog Page 756

Inicijative Evropskog zelenog dogovora na čekanju zbog epidemije koronavirusa

Foto-ilustracija: Unsplash (David Marcu)

Evropska komisija će morati da “preuredi” svoje prioritete zbog epidemije koronavirusa i, kako je razumeo Euraktiv, inicijative koje nisu od ključnog značaja, poput strategije biodiverziteta ili strategije “od njive do trpeze”, verovatno će biti odložene za nekoliko nedelja.

Foto-ilustracija: Unsplash (H. Shaw)

Zvanično, “šou mora da se nastavi”, međutim, privatno zvaničnici priznaju da Brisel mora da preispita prioritete kako bi svu snagu usmerio u borbu protiv krize izazvane koronavirusom.

Portparol Evropske komisije Erik Mamer rekao je na redovnom okupljanju novinara 17. marta da trenutno nema potrebe da se nešto menja u radu, ali je nagovestio da je u Komisiji u toku preuređivanje prioriteta, takođe i zbog ograničenja koja nameće rad od kuće.

“Da bi zakonodavna aktivnost delovala, moramo da imamo mogućnosti da institucije funkcionišu”, priznao je tada Mamer dodajući da EK i druge EU institucije “definitivno moraju da se bave prioritetima kako bi se zadovoljile trenutne potrebe”.

Odožene manje važne inicijative

Rezultat je da će inicijative poput onih o biodiverzitetu i programu “od njive do trpeze”, koje nisu od najvećeg značaja, verovatno biti odložene za nekoliko nedelja, kako je to razumeo briselski portal. Te inicijative, prema programu rada EK, trebalo je da budu usvojene pre kraja marta. Verovatno će biti odložene i druge inicijative vezane za Zeleni dogovor, uključujuči strategiju za sirovine.

“Ako usvojimo te strategije za dve ili tri nedelje, to neće napraviti tako veliku razliku”, rekao je za Euraktiv jedan zvaničnik koji je tražio da ostane anoniman. “Moramo da se koncentrišemo na krizu zbog koronavirusa”, objasnio je on.

Foto-ilustracija: Unsplash (Ashkan Forouzani)

Ali, kažu evropski zvaničnici, to svakako ne znači da Evropa treba da “zaboravi Zeleni dogovor” kako bi se fokusirala na koronavirus, kao što je ranije ove nedelje predložio češki premijer Andrej Babiš. Niti da će EK sastaviti shemu trgovine ugljenikom na čekanje, za šta se založila Poljska.

“Dugoročan rad na Zelenom dogovoru nastavlja se paralelno” sa borbom protiv koronavirusa, Takođe je “i dalje jedan od prioriteta”, rekla je portparolka EK za Evropski zeleni dogovor Vivijen Lunela.

“Spremaju se incijative i rad se nastavlja”, rekla je Lunela. Taj rad je “u toku kroz naše koledže koji rade na daljinu”, rekla je ona 17. marta.

A da rad na daljinu dobija na intenzitetu pokazuje i to što su interni serveri EK početkom nedelje pali nakon što su hiljade zvaničnika pokušale istovremeno da se konektuju, saznaje Euraktiv.

Zbog toga osoblje EK nije moglo da radi “u punoj brzini”. Ni lideri nisu mogli da rade punim kapacitetom zbog ograničenja rada od kuće ili zbog samog koronavirusa.

Izvršni potpredsednik EK zadužen za Zeleni dogovor Frans Timermans je u samoizolaciji do 20. marta posle sastanka sa jednim francuskim zvaničnikom koji je pozitivan na KOVID-19.

Iako Lunela kaže da je Timermans “dobrog zdravlja” i “da nema nikakve simptome”, njegova samoizolacija izvesno nije ubrzala nijednu inicijativu povezanu sa Zelenim dogovorom.

Zeleni dogovor dugoročni prioritet

Sve u svemu, kreatori politike kažu da borba protiv koronavirusa, iako je u ovom trenutku najviši prioritet, ne treba da udalji Evropu od dugoročnih ciljeva, poput borbe protiv klimatskih promena.

Austrijska ministarka za klimatsku akciju Leonore Gevesler odbacila je Babišov poziv da se odustane od Zelenog dogovora kako bi se EU fokusirala na koronavirus.

“Ne slažem se sa Babišom”, rekla je ona. Iako tvrdi da kriza sa koronavirusom mora da bude prevaziđena “odmah”, ona kaže da političari imaju odgovornost da svojim građanima ponude dugoročne perspektive.

“Klimatske promene su egzistencijalna opasnost na koju moramo da odgovorimo ekonomski programom – Zelenim novim dogovorom, rekla je Gevesler za Euraktiv.

Foto-ilustracija: Unsplash (Jace & Afsoon)

“Taj strateški program definiše kako možemo da investiramo zajedno sa biznisom i restrukturišemo, modernizujemo naše ekonomije. To će biti ogroman podsticaj za inovacije. Kao Evropljanka, uverena sam da je to pravi put napred i da treba da ga sledimo”, dodala je ona.

“Moramo da počnemo da planiramo već sada” ekonomske stimulanse za vreme posle korone, rekla je Gevesler dodajući da je “stari model rasta zasnovan na fosilnom gorivu stvar prošlosti”.

Taj stav podržavaju i u Evropskom parlamentu.

“Neuspešan odgovor na klimatsku krizu neće pomoći da se reši problem koronavirusa tako da su oni koji to govore neodgovorni”, smatra francuski evroposlanik Paskal Kanfn koji predsedava Odborom EP za životnu sredinu i javno zdravlje.

“Nakon vrhunca krize, kada se ubrza ekonomski oporavak, bićemo na raskrsnici – svako ulaganje u infrastrukturu, u građevinski sektor ili auto-industriju, moraće da bude u skladu sa klimatskim pitanjima”, rekao je Kanfin za Euraktiv.

“Imamo mogućnost da od krize napravimo priliku za pitanja klime – hajde da je iskoristimo”, istakao je francuski evroposlanik iz grupe Obnovimo Evropu u EP.

Izvor: Euractiv.rs

Kontakti za dozvolu kretanja poljoprivrednih proizvođača tokom perioda zabrane

Foto-ilustracija: Unsplash (Daniel Krueger)
Foto-ilustracija: Unsplash (Markus Spiske)

U slučaju primene neophodnih agrotehničkih mera, a posebno radi zaštite zasada od mraza, tokom perioda zabrane kretanja (20 – 5 sati), svaki poljoprivredni proizvođač (vlasnik ili korisnik zasada ili druge poljoprivredne površine) je dužan da podnese zahtev za odobrenje kretanja Upravi za zaštitu bilja na mejl agromere@registar-uzb.rs, odnosno na odgovarajući broj telefona sa priloženog spiska, prema odseku, odnosno okrugu za koji se traži dozvola za kretanje. U navedenoj prijavi potrebno je navesti ime i prezime lica broj lične karte i adresu koje će se kretati u periodu od 20 do 5 sati, broj poljoprivrednog gazdinstva, lokaciju gde će se sprovoditi agrotehničke mere, kao i vreme i dan kada će biti sprovedene mere. Dozvola kretanja će važiti samo za navedeni dan u periodu od 20 do 5 sati. Rok za odgovor na podneti zahtev je do 48 časova.

Spisak telefona putem kojih se može podneti prijava:

0648818449 za Okruge: Južnobački, Srednjebanatski, Južnobantski, Severnobanatski, Sevrnobački, Zapadnobački i Sremski

0648818486 za Okruge: Grad Beograd, Podunavski, Braničevski, Zaječarski, Borski, Pomoravski, Nišavski, Jablanički, Pčinjski, Toplički i Pirotski

0648818412 za Okruge: Mačvanski, Moravički , Kolubarski, Zlatiborski, Rasinski i Raški

Izvor: Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS

Plaćanje čokolade – otpadom

Foto-ilustracija: Unsplash (Michele Blackwell)
Foto-ilustracija: Unsplash (Taisiia Shestopal)

Možete li zamisliti plaćanje čokolade otpadom? U Londonu je to moguće! Zapravo, bilo je moguće do proglašenja pandemije koronavirusa jer je pop-up prodavnica britanskog proizvođača čokolade “Montezuma’s” do daljnjeg zatvorena.

Britanski proizvođač čokolade “Montezuma’s” je početkom meseca marta pozivao sve svoje kupce da iskuse slatku stranu ekološkog načina života i to na njihovom novootvorenom prodajnom mestu u londonskom Konvent Gardenu.

Povod za ovu nesvakidašnju akciju, tokom koje su londonski potrošači iskorišćenu jednokratnu ambalažu mogli da zamene za najfiniju čokoladu, bilo je predstavljanje novog održivog pakovanja ovog britanskog brenda. Tako su kupci čokoladnih proizvoda “Montezuma’s” u njihovoj prodavnici mogli da predaju iskorišćenu ambalažu nekih prehrambenih proizvoda koji su najveći krivci za gomilanje otpada na deponijama u Velikoj Britaniji. Reč je, na primer, o jednokratnim posudama za salate i supe, omotima sendviča, posudama od izuzetno štetne i teško reciklabilne crne plastike, čašama, limenkama i flašama za razne napitke.

U ovoj prodavnici postavljena je i potpuno jestiva „skulptura“ izrađena u obliku kontejnera punog nereciklabilnog otpada, čime su hteli da upozore na velike količine nerecikliranog otpada koji svake godine završi na deponijama. A reč je o 15 miliona tona otpada!

Foto: Facebook (screenshot @Montezuma’s)

Iako je izgledala kao hrpa otpada, ova „skulptura“ se sastojala od najfinijih čokoladnih proizvoda izrađenih od klasične bele čokolade, ispunjene tartufima i ručno oslikane za dobijanje realističnog izgleda otpada. Sve što su pravi obožavatelji čokolade trebali da učine kako bi došli do ove fine čokolade bilo je da predaju jednokratne posude za hranu i ostalu ambalažu kako bi time dokazali svoju ekološku osveštenost i spremnost na recikliranje.

Naime, ovaj britanski brend je početkom godine dizajnirao i pokrenuo proizvodnju potpuno nove ambalaže svojih slatkih proizvoda koja se može u potpunosti reciklirati i kompostirati, što je ujedno prvi takav slučaj među britanskim proizvođačima čokolade.

Projekat proizvodnje nove reciklabilne ambalaže pokrenut je nakon što su detaljno proučeni svi aspekti procesa pakovanja. Osim upotrebe tinta, lepka, nalepnica i vrpci koji se mogu reciklirati, njihovi najprodavaniji čokoladni prutići od sada se prodaju isključivo u papirnatoj ambalaži čime je u potpunosti napuštena dosadašnja upotreba štetnih i nereciklabilnih kesa i omota od metalizovane plastike.

„Verujemo da čokolada treba da utiče ne samo na osobu koja je jede, a ne i na okolinu ili na one koji sastojke koji je čine”, rekao je Brus Aleksander, izvršni direktor “Montezuma’s”.

„Izuzetno smo ponosni što smo prvi britanski proizvođač čokolade koji je ponudio 100 odsto održivu ambalažu svih naših proizvoda. Ozbiljno smo pristupili dizajniranju naše nove ambalaže i uradili najviše što smo mogli kako bismo uticali na smanjenje količine otpada naših proizvoda. Nadamo se da će naša nova ekološka ambalaža i pokretanje naše nove pop-up trgovine nadahnuti ljude na bolji izbor kada je reč o hrani. Ako svako od nas napravi malu promenu u svom životu, pozitivan uticaj na zaštitu životne sredine biće uistinu veliki“, zaključio je Brus Aleksander.

Izvor: S.F./Ekovjesnik

Gotovo 5 miliona dinara za restauraciju zgrade Gradske uprave Sombora

Foto: Wikipedia/Pudelek (Marcin Szala)
Foto: Wikipedia/mediaportal.vojvodina.gov.rs

Gradonačelnica Sombora Dušanka Golubović je potpisala je u sredu, 18. marta, u Subotici, ugovor sa Ministarstvom državne uprave i lokalne samouprave za dodelu sredstava iz Budžetskog fonda za lokalne samouprave za 2020. godinu.

Grad Sombor je dobio sredstva u iznosu od 4.952.810 dinara za projekat sanacije, restauracije, konzervacije, adaptacije i investicionog održavanja ulične i dvorišne fasade objekta Gradske uprave, odnosno zgrade Županije.

Ovim sredstvima finansiraće se deo projekta koji će doprineti da jedan od najprepoznatljivijih somborskih simbola zasija svojim punim sjajem.

Odluku o raspodeli sredstava iz Budžetskog fonda za program lokalne samouprave za 2020. godinu, koja iznose 520.000.000 dinara, doneo je ministar državne uprave i lokalne samouprave Branko Ružić, a podržano je ukupno 74 projekata.

Izvor: Grad Sombor

Dodeljena sredstva za pošumljavanje u 10 lokalnih samouprava

Foto-ilustracija: Unsplash (Matt Artz)

Ministarstvo zaštite životne sredine zaključilo je ugovore sa deset jedinica lokalne samouprave, o dodeli sredstava u ukupnom iznosu od 35.227.694 dinara za sufinansiranje projekata pošumljavanja u 2020. godini.

Foto-ilustracija: Unsplash (Michael Benz)

Na osnovu sprovedenog javnog konkursa za dodelu sredstava Zelenog fonda Republike Srbije za pošumljavanje u 2020. godini, zaključuju se ugovori za realizaciju 11 projekata pošumljavanja zemljišta čija površina iznosi 48,49 hektara. Ovim putem biće sufinansirana nabavka 40.470 sadnica autohtonih vrsta drveća.

Najviše sadnica za sadnju planirano je na teritoriji grada Užica (22.800 sadnica realizacijom dva projekta), opštine Plandište (8.800 sadnica) i opštine Srbobran (6.000 sadnica).

Budžetom za 2020 godinu, Ministarstvo zaštite životne sredine opredelilo je 41.000.000 dinara za nabavku sadnica i izvođenje radova za pošumljavanje zemljišta autohtonim vrstama drveća i žbunja, na zemljištu u javnoj svojini na teritoriji jedinica lokalne samouprave (gradovi i opštine), kao i gradskih opština.

Realizacija javnog konkursa koji je bio raspisan 17. januara 2020. godine deo je kontinuiranih aktivnosti Ministarstva usmerenih na povećanje površina pod šumom u Srbiji. Samo u protekloj godini, na osnovu sredstava u iznosu od 41 milion dinara koje je opredelilo Ministarstvo, sufinansirana je nabavka 161.204 sadnice, i pošumljeno preko 131 hektara na području 12 jedinica lokalne samouprave.

Pošumljavanje je od velikog značaja jer neposredno doprinosi borbi protiv klimatskih promena, boljem kvalitetu životne sredine i čistijem vazduhu, očuvanju biodiverziteta i unapređenju zdravlja ljudi.

Izvor: Ministarstvo zaštite životne sredine RS

Evropska unija aktivirala mehanizme za pomoć Zapadnom Balkanu

Foto-ilustracija: Unsplash (Sara Kurfeß)

Šef Delegacije EU u Srbiji Sem Fabrici rekao je u intervjuu za RTS da je Evropska unija već aktivirala razne postojeće mehanizme da pomogne zemljama na Zapadnom Balkanu, a posebno Srbiji. Fabrici navodi da su u stalnom kontaktu sa Vladom Srbije kako bi se videlo kako mogu na najbolji način da usmere 200 miliona evra iz pretpristupnih fondova u mere za podršku srpskoj privredi.

Foto-ilustracija: Unsplash (Frederic Köberl)

U Srbiji je odjeknula izjava predsednice Evropske komisije Ursule for der Lajen da se uvodi zabrana izvoza medicinske opreme iz Evropske unije. U danima koji su usledili postalo je jasno da i sama Komisija i mnoge članice Unije smatraju da u bilo kojim restrikcijama Zapadni Balkan treba smatrati delom Evrope. U intervjuu za RTS, šef Delegacije Evropske Unije Sem Fabrici pojašnjava da nije reč o zabrani, već o državnoj kontroli izvoza i da Brisel već traži načine da Srbiji pomogne, kao što je to činio i u svim ranijim kriznim situacijama.

Štaviše, podseća Fabrici, Srbija je koronavirus dočekala spremnija nego mnoge zemlje baš zahvaljujući pomoći Unije. Donacijama je obnovljeno 20 kliničkih centara, Institut za virusologiju Torlak, kupljena je oprema Infektivnoj klinici, a u 122 vozila hitne pomoći, od 250 koliko nam ih je donirala Unija, postoje danas tako dragoceni respiratori.

Evropska unija koordinira sve mere kojima se smanjuje rizik od koronavirusa i štite životi ljudi i održava ekonomija. Evropski savet je pre dva dana, 18. marta, na video-konferenciji, odlučio o merama za suzbijanje epidemije o mobilisanju svih snaga za proizvodnju i nabavku važnih stvari, kao što su maske, respiratori i medicinska oprema, kako bi sve to stiglo gde je najpotrebnije.

Dogovoreno je kako će reagovati Evropska centralna banka i budžet Unije da podrže privredu. Takođe je organizovana evakuacija za građane Unije koji žele da se vrate kući iz pogođenih područja.

Pokazali smo visok stepen solidarnosti i shvatanja da samo ako se držimo zajedno možemo da prevaziđemo ovu tešku krizu koja pogađa svet.

Na pitanja da li se bilo koja do pomenutih mera odnosi na zemlje kandidate i gde je tu Srbija, kao i da li će moći da se uključi u te mehanizme i kakvu pomoć će moći da očekuje od Unije, Fabrici je objasnio da je Evropska unija već aktivirala razne postojeće mehanizme da pomogne zemljama na Zapadnom Balkanu, a posebno Srbiji. Prvo su, kako kaže, za Srbiju aktivirali sistem Civilne zaštite koji joj omogućava da od drugih članica zatraži pomoć. Taj sistem je radio i u ranijim kriznim situacijama kao što su bile poplave.

Foto-ilustracija: Unsplash (Daan Stevens)

U oblasti zdravstva, Centar za kontrolu bolesti u Briselu ponudio je Srbiji svu svoju ekspertizu u borbi protiv ovog virusa.

Ono što je rečeno prethodnih dana da Srbiji nije omogućeno da kupuje opremu u Uniji – nije tačno. Može se prodavati izvan Unije samo je potrebno odobrenje zemlje u kojoj se tražena roba proizvodi. To je učinjeno zato što su neke zemlje izvan Unije, od kojih je Evropa kupovala medicinsku opremu, uvele zabranu izvoza, pa da ne bi bilo nestašica u Evropi morali su da uvedu kontrolu odliva te robe.

Rečeno je da će pomoći i ekonomski. Prema njegovim rečima, u stalnom su kontaktu sa Vladom Srbije kako bi videli kako brzo, efikasno i na najbolji način da usmere 200 miliona evra iz pretpristupnih fondova u mere za podršku srpskoj privredi.

Čim dobiju neki predlog od srpskih vlasti, delovaće, kako kaže Fabrici.

Trenutno se čini da će najveća pomoć biti potrebna malim i srednjim preduzećima koja sada imaju problema da rade i tu će se svakako angažovati, ali suotvoreni za sve predloge srpske vlade kako mogu da pomognu.

Rade i sa članicama Unije i sa kandidatima da zajednički prevaziđemo krizu. Na kraju je podsetio, da ako smo zajedno, ako radimo zajedno i, na kraju, ako patimo zajedno, brže ćemo i lakše izaći iz ove teške situacije.

Izvor: RTS

NIS spreman za stabilno snabdevanje gorivom

Foto: NIS
Foto: NIS

Snabdevenost naftnim derivatima na svim NIS Petrol i Gazprom benzinskim stanicama je redovna. NIS je spreman za stabilno snabdevanje stanovništva, privrede i javnih institucija.

Proizvodnja u Rafineriji nafte Pančevo se obavlja nesmetano, kao i distribucija derivata.

U skladu sa odlukama nadležnih institucija Republike Srbije povodom vanrednog stanja koje je na snazi u našoj zemlji, radno vreme NIS Petrol i Gazprom benzinskih stanica je od 7 do 18 sati.

NIS će nastaviti da poštuje sve preporuke Vlade Srbije povodom novonastale situacije.

Podgorica zatvara parkove, dečija igrališta i park-šume

Foto-ilustracija: Unsplash (Qamar Mahmood)
Foto-ilustracija: Unsplash (Jörg Hofmeier)

Naredbom koju je donela Vlada Crne Gore zabranjuju se okupljanja u zatvorenim i na otvorenim prostorima, a preporukama je jasno stavljeno do znanja da građani, osim u slučaju preke potrebe, treba da ostanu kod kuće.

S tim u vezi Glavni grad Podgorica je u cilju sprečavanja širenja virusa KOVID-19 doneo privremene mere koje podrazumevaju zaključavanje parkova i park-šuma, kojima upravlja gradsko preduzeće “Zelenilo”. Radi se o Karađorđevom parku i parku Kruševac (glavnoj kapiji), kao i o park-šumama Tološi, Gorica i Ljubović.

Još ranije su zaključali parkove u okviru kojih se nalaze dečija igrališta, odnosno Dečiji park i Kraljev park u centru Podgorice.

Ovim merama žele da istaknu koliko je u ovom trenutku

važno da građani ostanu u svojim kućama i na sigurnom.

Ova mera važi od 19. marta, od 5 sati popodne, do prestanka Naredbe Vlade Crne Gore.

Još jednom apeluju na građane da se pridržavaju Naredbe kako bi eventualnu mogućnost pojave i širenja virusa sveli na minimum.

Izvor: Glavni grad Podgorica

Izvršen redovni obilazak šuma u Vojvodini

Foto: JP Vojvodinašume
Foto: JP Vojvodinašume

U okviru procesa FSCTM sertifikacije održivog upravljanja šumama JP “Vojvodinašume”, po individualnom modelu, ocenjivači Milan Tot (glavni ocenjivač – trener, SGS Slovakia spol), Ivana Dimitrijević (tehnički ekspert, SGS Beograd) i Milan Stojković (nezavisni ocenjivač), izvršili su drugi redovni nadzor trećeg ciklusa sertifikacije trenutnog stanja sistema gazdovanja šumama JP “Vojvodinašume”.

U periodu od 10. do 12. marta 2020. godine, obavljen je pregled dokumentacije i terenskih aktivnosti, odnosno, proveren je način redovnog održivog gazdovanja šumama JP “Vojvodinašume” i to u direkcijama ogranaka preduzeća ŠG „Novi Sad“ i ŠG „Banat“ Pančevo.

Obilasci terena su izvršeni u ŠU „Kovilj“ i ŠU „Bačka Palanka“, u okviru ŠG „Novi Sad“, kao i ŠU „Kovin“ i ŠU „Banatski Karlovac“ u slopu ŠG „Banat“ Pančevo. Prilikom ove kontrole, posećeni su i Specijalni rezervat prirode „Koviljsko-petrovaradinski rit“, Specijalni rezervat prirode „Bagremara“ i Specijalni rezervat prirode „Deliblatska peščara“.

U skladu sa FSC pravilima i procedurom SGS sertifikacionog tela, zvaničan izveštaj o ovoj kontroli sistema upravljanje šumama JP “Vojvodinašume“ očekuje se uskoro.

Izvor: JP “Vojvodinašume“

Počela dezinfekcija javnih površina u Beogradu

Foto-ilustracija: Unsplash (Oliver Hale)

JKP „Gradska čistoća“ u koordinaciji sa Gradskim štabom za vanredne situacije Grada Beograda, od sinoć je počela dezinfekciju javnih površina iz svoje nadležnosti, koristeći hlor kao dezinfekciono sredstvo.

JKP „Gradska čistoća“ će pomoću dezinfekcionih sredstava od 18. marta prati beogradske ulice sa oko 15 cisterni i 10 auto-čistilica, koje će krenuti iz centralog dela grada, gde je pojačana frekvencija stanovnika, a potom će nastaviti ka rubnim delovima Beograda. Higijena u gradu Beogradu je u ovom trenutku od ključne važnosti, a kako bi preduzete mere za sprečavanje širenja virusa KOVID-19 zaposleni u JKP „Gradska čistoća“ mogli da sprovode, važno je da budu zaštićeni i ostanu zdravi.

Direktor JKP „Gradska čistoća“ Marko Popadić rekao je da je to preduzeće već preduzelo sve raspoložive mere sprečavanja infekcije novim koronavirusom među svojim zaposlenima.

Foto-ilustracija: Unsplash (Christine Sandu)

“Svim zaposlenima su podeljena sredstva za dezinfekciju ruku i vozila, kao i zaštitna oprema, poput maski i rukavica. Pojačana je higijena prostorija i kruga preduzeća, kao i svih vozila, mehanizacije i pratećih objekata”, ističe Popadić i dodaje da su svi zaposleni koji spadaju u rizičnu grupu povučeni sa terena.

“‘Gradska čistoća’ mora nastaviti da funkcioniše, jer je odnošenje smeća, ali i dezinfekcija ulica i njihovo pranje, u ovom trenutku jako važno za sve građane Beograda. Daćemo svoj maksimum u borbi protiv ove pošasti i molimo sve sugrađane da bez preke potrebe ne izlaze napolje. Ukoliko su u mogućnosti treba da uklone svoja vozila sa javnih površina kako bismo nesmetano mogli da ih dezinfikujemo. Takođe, neophodno je da se zatvaraju kontejneri nakon odlaganja smeća i da se za to koriste nožne papuče, kako ne bi dolazili u kontakt sa kontejnerom. Apelujemo na sugrađane i da u komunikaciji sa našim radnicima na terenu drže odstojanje od dva metra, zbog sopstvene, ali i zbog zaštite naših zaposlenih, koji bez obzira na vanrednu situaciju rade 24 časa dnevno”, rekao je direktor JKP „Gradska čistoća“ Marko Popadić.

Izvor: JKP “Gradska čistoća” 

Publikacija fotografija “Priroda u pozitivu” dostupna u elektronskom izdanju

Foto-ilustacija: Pixabay
Foto-ilustacija: Pixabay

Najbolje fotografije konkusa “Priroda u pozitivu”, koji su zajedno organizovala Delegacija Evropske unije u Srbiji i časopis Nacionalna geografija na srpskom jeziku, dostupne su u formi onlajn publikacije.

Na konkurs je pristiglo više od 3.100 fotografija netaknute prirode Srbije, koje su napravili profesionalni fotografi, amateri i entuzijasti. Petočlani žiri imao je težak zadatak da odabere najbolje.

Pobednici su proglašeni tokom Green Fest-a u Domu omladine Beograda.

“Tokom poslednjih 12 godina, Evropska unija je uložila 400 miliona evra u projekte i inicijative u oblasti zaštite životne sredine u Srbiji. Mi ćemo nastaviti da podržavamo kampanje i projekte koje pomažu u edukaciji, promociji i očuvanju svih predela i životinja prikazanih na ovim fotografijama”, piše u predgovoru šefa Delegacije EU ambasadora Sema Fabricija.

Publikaciju možete pogledati ovde.

Izvor: Delegacija Evropske unije u Republici Srbiji

NIS-ov karavan društvene odgovornosti u obilasku zdravstvenih ustanova u Srbiji

Foto: NIS
Foto: NIS

U Domu zdravlja Pančevo prošle nedelje je svečano otvoreno Odeljenje dečje i preventivne stomatologije čiju kompletnu rekonstrukciju i nabavku savremene opreme je podržala kompanija NIS u okviru programa „Zajednici zajedno“.

Osim rekonstrukcije dečje stomatologije, kompanija NIS je donirala i sredstva za nabavku sanitetskog vozila Službi hitne pomoći Doma zdravlja Pančevo sa transportnim inkubatorom za novorođene bebe, čime su značajno unapređeni kvalitet i bezbednost u pružanju zdravstvene zaštite prevremeno rođenoj deci, novorođenčadi i odojčadi.

Istovremeno, zaposleni NIS-a, članovi Kluba volontera, organizovali su i akciju ulepšavanja prostora dečje stomatologije, kao i uređenje ulaza u Dom zdravlja. Ovom donacijom, vrednom ukupno 15 miliona dinara, ujedno je otpočeo i ovogodišnji karavan programa „Zajednici zajedno“ koji će zajedno sa NIS-ovim volonterima obići zdravstvene ustanove podržane ovim programom.

Foto: NIS

Svečanosti koja je organizovana u Domu zdravlja Pančevo prisustvovali su predstavnici kompanije NIS, lokalne samouprave, kao i osoblje ove zdravstvene ustanove.

Vladimir Gagić, direktor Bloka Prerada NIS-a je istakao značajnu saradnju koju kompanija realizuje sa gradom Pančevom u okviru društveno odgovornih projekata.

„Realizacija projekta u Domu zdravlja Pančevo je deo našeg prošlogodišnjeg konkursa ‘Zajednici zajedno’. Za 12 godina programa NIS je u grad Pančevo uložio 167 miliona dinara i realizovao 137 projekata koji su unapredili život zajednice. I u narednom periodu nastavićemo našu uspešnu saradnju sa Pančevom, a deo te podrške biće realizovan kroz podršku bezbednosti dece i unapređenju obrazovnog sistema u školama u Pančevu“, rekao je Gagić.

Saša Pavlov, gradonačelnik Pančeva, naveo je da kompanija NIS pokazuje izuzetnu društvenu odgovornost prema lokalnim samoupravama i sredinama u kojima posluje.

Foto: NIS

„Mi već 12 godina sarađujemo sa NIS-om na programu ‘Zajednici zajedno’, a prošle godine u okviru ovog programa, kompanija je finansirala sektor zdravstvene zaštite, pre svega zdravstvenih ustanova u kojima se leče najmlađi. Ovom saradnjom, grad je dobio vozilo hitne pomoći sa transportnim inkubatorom za bebe, a ništa manje važna nije ni rekonstrukcija dečjeg stomatološkog odeljenja, budući da znamo koliko je za decu odlazak kod zubara stresan, i koliko je važno da se tu osećaju prijatno“, rekao je Pavlov.

Stojan Višekruna, direktor Doma zdravlja Pančevo, zahvalio je kompaniji NIS na podršci i istakao njenu važnost za ovu zdravstvenu ustanovu.

„Ovo je prva rekonstrukcija odeljenja dečje stomatologije u poslednjih 40 godina i umnogome će unaprediti rad naše zdravstvene ustanove, a ujedno, deci će omogućiti da se leče u znatnom drugačijem i lepšem ambijentu. Dečja stomatologija je jedina na teritoriji opštini Pančevo, i ovde dolaze sva deca iz predškolskih i školskih ustanova, što još više ističe značaj donacije“, rekao je Višekruna.

NIS je u okviru programa “Zajednici zajedno 2019” podržao 20 projekata za unapređenje zdravstvenih institucija širom Srbije, kako kroz nabavku savremenih medicinskih aparata i opreme, tako i kroz ulepšavanje prostorija u ovim institucijama. Na ovaj način kompanija želi da doprinese da najmlađi pacijenti u Srbiji, kao budućnost naše zemlje, imaju najbolje uslove za lečenje. Program društvene odgovornosti NIS-a „Zajednici zajedno“ traje već 12 godina i realizuje se u saradnji sa lokalnim zajednicama širom Srbije. Do sada je podržano više od 950 projekata iz različitih oblasti vrednih 1,2 milijardi dinara, a njihovom realizacijom unapređen je kvalitet života građana.

Izvor: NIS

Život i priključenija u doba korone

Foto-ilustracija: Unsplash (Trent Szmolnik)

Imam neku bojanku, šatro registar raspoloženja. Različite boje odgovaraju različitim osećanjima – žuta mi je za sreću, zelena za ljubomoru, crvena za bes, i tako dalje. Crteže u njoj farbam u skladu sa svojim najizraženijim emotivnim stanjem tokom dana. Otkako sam u samo-izolaciji usled epidemije koronavirusa, dominiraju crna, ljubičasta i plava. Crna znači da sam pod stresom, ljubičasta označava prazninu i neispunjenost, plavu koristim kada sam tužna. Čak i u trenucima kada “crnim” listove te bojanke, obuzme me smirenost zato što me ta aktivnost podseća na detinjstvo, i istovremeno mi daje vreme da, dok pazim da ne pređem liniju naravno, procesuiram sve ono što me tišti i shvatim njegovu prolaznost.

Foto-ilustracija: Unsplash (Trent Szmolnik)

Smatrajte me sebičnim ološem i mekušcem, ali ne prija mi novonastala situacija. Šokirani? Imam na pameti i više ciljeve karantina, posmatram ga kao priliku da se zbližim sa porodicom i znam da uvek mogu da nazovem prijatelje. Ipak, fale mi sloboda i zabava, ljudi. To su za mene vrhovne vrednosti, a trenutno su mi delimično i privremeno ukinute!

Šta ako nakon nekoliko nedelja ili čak meseci tzv. držanja odstojanja od društva potisnem iz sećanja svoju omiljenu kombinaciju iz Wok Republica, zaboravim sve interne šale sa Milenom i Milicom i zbog navike nastavim praksu u-devet-u-krevet i u odsustvu policijskog časa? Kako ću kupiti išta Anđelinoj šmizli ako prodavcima moram da dam bilo kakvu odrednicu više od “Znate, u pitanju je novorođenče, devojčica, težine otprilike tri hleba”? Dete će tu veličinu iz mog sistema mernih jedinica prerasti dok sam zarobljena zbog KOVID-19.

Verujem da će nas osuđenost na dom donekle promeniti kao ličnosti. Na bolje ili na gore, videćemo. Ja sam za početak prestala da pijem četiri kafe dnevno. S obzirom na to da radim od kuće, prva jutarnja pre posla mi se protegne na čitav radni dan, tako da do druge i treće koje sam pila u kancu ni ne stignem. Popodne je umesto trač-partije s drugaricama rezervisano za depra-dremkić.

Raspisah se – a sve kako bih istakla da kada god ste u kanalu poput mene i verujete da ne možete samostalno da se izborite sa strahom, uznemirenošću i drugim frustracijama, imate priliku da se obratite stručnim licima. Ministarstvo zdravlja je otvorilo posebnu telefonsku liniju za psihosocijalnu pomoć stanovnicima 0800 309 309, a dostupni su vam i telefoni Instituta za mentalno zdravlje – 063 7298260 (za mlade i roditelje dece do 18 godina) i 063 1751150 (za osobe starije od 18 godina).

Svesna sam da mi je u današnjem blogu trebalo duže da stignem do poente nego onomad kada sam na faksu odgovarala na ispitno pitanje koje nisam naučila, improvizujući i osluškujući šaputanje kolega. Povrh toga sam svesna da je broj čitalaca od prvih reči do sada opao za cca 87,4 odsto i posebno zahvalna vama dvoma koji ste i dalje sa mnom. Baš zato što ste se izašli na kraj sa crnom, ljubičastom i plavom Jelenom, red je da upoznate onu žutu. Srećnu, jelte.

Još narodnije Narodno pozorište…

Narodno pozorište u Beogradu je, u skladu sa odlukom Vlade Srbije, zatvoreno. Paradoksalno, posećenost njihovih predstava nikada veća. Sinoć su, pored Beograđana, Vanju Ejdusa i ostatak glumačke ekipe u “Beloj kafi” pratili i Novopazarci i Nišlije i Subotičani i Somborci i Kruševljani. Ko zna, potencijalno se pridružila i dijaspora. Bilo nas je oko 20.000, bre! Na veb stranici narodnopozoriste.rs dostupan je repertoar dramskih, operskih i baletskih komada koje će se u narednom periodu emitovati putem interneta.

I jubilarni 15. Festival internacionalnog studentskog teatra (FIST) se smestio u virtuelno okruženje! Svi sadržaji su na raspolaganju publici na njihovom sajtu i Jutjub kanalu. FIST je počeo 14. marta i traje još sutra. Organizatori pozivaju na buđenje. Da li ćete se odazvati?

Glumce beogradskog Ateljea 212 vrlo verovatno nećete zateći na njihovom radnom mestu u Svetogorskoj 212, ali hoćete na njihovom Fejsbuku gde će svakog utorka, četvrtka i subote za vas “igrati” odabrane predstave u nadi da će da vam ulepšaju ostajanje kod kuće.

Za klince tu su pozorišta lutaka Pinokio i Niš.

Na nekoliko klikova dostupni su i snimci iz poznate njujorške Metropoliten opere, od “Karmen” do “Evgenija Onjegina”, a u Digitalnoj koncertnoj dvorani “za dž” nastupa i Berlinska filharmonija.

Sedi gde si!

Kada vas naslovi na vašoj polici za knjige ne privlače, pravac Bookmate i raspolažete sa još 10.000 njih. U toku je akcija i ukucavanjem kod SEDIGDESI na bookmate.com/code, služićete se njihovom bibliotekom 30 dana bez novčane nadoknade.

Post-KOVID-19 – glacnuti ili stesani?

Iskreno, pre je moj život tekao po režimu od-vikenda-do-vikenda, a u ovoj nedaći sam se prešaltala na režim od-obroka-do-obroka. Bukvalno! Kako pojedem poslednji zalogaj sendviča za doručak, tako već razmišljam o užini. Najcrnje u tome svemu je što je prostora za gubljenje kalorija vrlo malo: od moje sobe preko hodnika do kupatila pa u dnevnu – i onda opet u krug dok izbegavam da kročim u kuhinju, jer jedina stvar koju tamo gubim nisu kalorije, nego dostojanstvo. Brojač koraka kaže da sam sedmični rekord postavila u ponedeljak kada sam išla u poštu – 4.763. Moj prosek u sedmici ranije je bio 15.376 koraka. Podrazumeva se, treninzi su mi otkazani do daljnjeg, pa sam u očajničkoj potrazi za načinom da iz samo-izolacije ne izađem samo-kotrljajući se.

U jednom naselju u blokiranoj Sevilji, Španac sa krova zgrade pokazuje komšijama vežbe i oni ga slede na svojim terasama. Puste želje, pusti snovi! Mene na mojoj čeka dlakavo, lajavo, hiperaktivno stvorenje, a ne prizor na nekoga ko ima mišiće da otvori vrata i pokaže ceeeo stan, ko je taaako jak.

Postoji opcija da okončam takav vid samosažaljevanja uz Luku Jankovića. Nabasah danas na njega na Instagramu. Luka je trener i organizovaće nekoliko grupa kojima će držati besplatne onlajn treninge. Bila bih lažno optimistična da vam kažem “vidimo se tamo”, a iskreno realna da vam kažem “večeras na mom jelovniku biće prženice s ajvarom, a za dezert imaću jedvačekanje da nam ponestane hrane*”.

*slatkiše u navedenom slučaju konzumiram isključivo probušenom kašikom, prim. aut.

Piksel do piksela – muzej

Kretanje kroz muzeje sačinjene od piksela nažalost ne topi masti, ali će nas koliko-toliko produhoviti.

U saradnji sa 500 institucija iz raznih delova planete, Google Arts & Culture nam je za momente dokolice omogućio “šetnju” kroz raznovrsne muzejske postavke jednostavnim instaliranjem mobilne aplikacije. Budite jedan od 6 miliona posetilaca Britanskog nacionalnog muzeja u toku godine, izmestite se na obale Sene i uživajte u delima francuskih slikara impresionizma u muzeju Orse ili “migrirajte” u Koreju i upoznajte se sa nacionalnom modernom i savremenom umetnošću u istoimenom muzeju.

I zbirka Bečkog istorijskog muzeja vam je nadomak prsta – KLIK, KLIK, KLIK.

Napustite karantin kao unapređena verzija sebe

1) Najpre popunite rupe u znanju iz osnovne i srednje škole uz RTS 3 i RTS Planetu.

2) Nakon što ste ispoštovali prethodne instrukcije, spremni ste za obrazovanje na nekim od najprestižnijih privatnih svetskih univerziteta koji pripadaju čuvenoj ligi bršljana i sistem selekcije im je strogiji od najstrogijeg. Pomislili ste da sam nepismena budala i podsvesno ispravili “strogiji” u stroži i “najstrogiji” u najstroži? Odlično! Stvarno ste dovoljno stasali za Harvard! Ponosna sam na vas! Priključite se nekom od gotovo 500 kurseva iz sijaset oblasti koje su osmislili profesori Brauna, Kolumbije, Kornela, Darmuta, Pena, Prinstona, Jejla i svakako Harvarda klikom OVDE. “Što je džaba, i bogu je drago!” E pa, i ovi kursevi bi mu, kao i sve prethodno navedeno, bili dragi :)

3) Ako biste želeli da poradite na jezicima, preporučujem Duolingo.

Prazna lista obaveza, puno srce – al’ kada bi se zezali

Rokovnik mi je praznjikav iz valjda opravdanih razloga, posebno u celini namenjenoj beleženju sastanaka, događaja i sličnog. Da imam balkon, tu bih upisala “tapšanje” s početkom od 20 časova svakog dana. Nemate pojma o čemu je reč? Na društvenim mrežama je, naime, pokrenuta akcija s ciljem da svake večeri aplauzom iz svojih stanova kolektivno izrazimo poštovanje i solidarnost sa medicinskim radnicima, na koje su pali posebno veliki teret i odgovornost u suzbijanju virusa. Uprkos tome što samo širim glas o kampanji podrške organizovanoj na inicijativu građana, ako živite u zgradi, lupite koji put dlanom o dlan i u moje ime.

Samo svemir je granica

Istražite svemir uz Američku svemirsku agenciju (NASA). I to takođe po “bogu dragoj” ceni!

#ostajemkodkuce

Jelena Kozbašić

Obustavljeni letovi sa niškog i beogradskog aerodroma

Foto-ilustracija: Unsplash (Artur Tumasjan)
Foto-ilustracija: Unsplash (Serhat Beyazkaya)

Vlada Republike Srbije donela je na jučerašnoj sednici nove mere u cilju suzbijanja širenja virusa KOVID-19.

Odlukom Vlade, međunarodni vazdušni saobraćaj sa Aerodroma Konstantin Veliki u Nišu, obustavlja se do daljnjeg.

Takođe, zdravstveni i sanitarni inspektori određivaće obavezujuće mere obaveznog zdravstvenog nadzora i mere obavezne samoizolacije i usmenim putem, umesto samo uručivanjem pismenih rešenja, što je do sada bio slučaj.

Dodatno, pravo na ulazak u Republiku Srbiju proširen je na vojne konvoje i transporte za vojne potrebe koji poseduju potrebne saglasnosti.

Vlada Republike Srbije je danas prekid međunarodnog putničkog avio-saobraćaja uvela i na Aerodromu Nikola Tesla u Beogradu. Odluka je stupila na snagu u podne i svi avioni koji do tada budu poleteli sa polaznih destinacija moći će bezbedno da slete na beogradski aerodrom.

Za sve putnike koji slete obavezujuće su mere samoizolacije i njihovo eventualno kršenje biće strogo kontrolisano i kažnjeno u skladu sa zakonom, podsetili su nadležni organi.

Doneta je odluka da se zatvaranje šaltera javnih službi ne odnosi na Poresku upravu, Upravu carina i Upravu za trezor, s obzirom na to da bi njihovo zatvaranje narušilo nesmetano funkcionisanje države, pogotovo u periodu vanrednog stanja.

Sve mere i odluke Vlade donete u prethodnom periodu, kao i one koje će biti donete u danima koji slede, imaju za cilj isključivo zaštitu života i zdravlja svih građana Republike Srbije.

Izvor: Vlada Republike Srbije

Započeta prva testiranja vakcine protiv koronavirusa

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Svetska zdravstvena organizacija potvrdila je da su počela prva testiranja vakcine protiv novog koronavirusa kako bi se sve što pre izborio sa napredujućom pandemijom.

Šef SZO Tedros Adanom Gebrejesus rekao je da su testiranja počela “tek 60 dana nakon genetskog sekvenciranja koronavirusa”, koji je zahvatio Srbiju, kao i veliki broj zemalja širom sveta.

Tedros je za “neverovatno dostignuće” pohvalio medicinske stručnjake širom sveta, koji su, kako je rekao, zajedničkim naporima “sistematski evaluirali eksperimentalno lečenje”.

Istakao je da pojedinačna mala istraživanja sa različitim metodama lečenja možda neće rezultirati jasnim i dovoljno konkretnim dokazima o pravom pravcu kojim treba ići da bi se spasavali životi. Zbog toga SZO sa svojim partnerima organizuje veliku studiju širom sveta da bi uporedila iskustva.

Ispitivanje će biti nazvano “Iskušenje solidarnosti”, a iznedriće pojednostavljene procedure koje će omogućiti čak i bolnicama koje su preplavljene pacijentima da učestvuju u njemu.

Zemlje koje su se već priključile studiji su: Argentina, Bahrein, Kanada, Francuska, Iran, Norveška, Južna Afrika, Španija, Švajcarska i Tajland.

Izvor: RTS

Savitljivi beton bez cementa – bolji izbor za životnu sredinu

Foto-ilustracija: Pixabay

Beton je najrasprostranjeniji korišćeni građevinski materijal u svetu zahvaljujući svojoj neverovatnoj čvrstini, ali nije izrazito izdržljiv pri savijanju. Istraživači sa Univerziteta Svinburn razvili su novu vrstu betona koji ne samo da može bolje da se savija, već njegova proizvodnja ne zahteva cement, čime se bitno smanjuje uticaj ovog procesa na okolinu.

Foto-ilustracija: Pixabay

Ako stavite ogromni teg na vrh betonske ploče, taj materijal će jedva osetiti njegovu težinu, ali ako se ta sila primeni na sredini ploče, ona će se saviti i relativno brzo pući. Ova pojava rezultat je velikog pritiska, ali slabe zatezne čvrstine betona. Kao odgovor na ovaj problem napravljen je, a tokom poslednjih nekoliko decenija i unapređen, savitljivi beton. Istraživački tim australijskog Univerziteta Svinburn sada je još više unapredio recepturu betona, smanjivši količinu energije koja je potrebna za proizvodnju materijala, kao i količinu emisija ugljen-dioksida koje nastaju tim procesom.

Najveći zagađivač u procesu proizvodnje betona je cement, „lepilo“ koje spaja vlažnu mešavinu. Proizvodnja cementa zahteva visoke temperature pa je zbog toga za taj proces potrebna ogromna količina energije, a njime se pritom ispušta i velika količina gasova staklene bašte. I koliko god je savitljivi beton koristan, sastavni deo njegove proizvodnje još uvek je ovaj proces.

Proces proizvodnje novorazvijene vrste betona u potpunosti odbacuje upotrebu cementa. Umesto toga beton je napravljen od industrijskih otpadnih proizvoda poput letećeg pepela, komadića u vazduhu koji se ispuštaju iz elektrana na ugalj. Geopolimerni materijal može se dobiti na sobnoj temperaturi te je tako njegova proizvodnja znatno pogodnija za okolinu. Ovaj alternativni proces koristio se u prošlosti za proizvodnju običnog betona, ali tim navodi kako je ovo prvi put da se primenjuje u proizvodnji savitljivog betona. Za proizvodnju konačnog proizvoda potrebno je u tom slučaju znatno manje energije i ispušta se manje gasova staklene bašte, a sam beton je znatno savitljiviji od običnog betona.

Foto-ilustracija: Pixabay

„Proizvodnja ove nove vrste betona zahteva oko 36 odsto manje energije i ispušta do 76 odsto manje ugljen-dioksida nego proizvodnja konvencionalnog savitljivog betona napravljenog od cementa“, navodi dr Behzad Nematolahi, autor istraživanja. „Rezultati naših laboratorijskih ispitivanja pokazali su da je ovaj beton oko 400 puta savitljiviji od normalnog betona, a ima sličnu čvrstinu.“

Čak i kada materijal napukne, sitna polimerna vlakna u mešavini osiguravaju da se ne razbije. Umesto toga, materijal će nastaviti da izdržavaju pritisak s više sitnih napuklina. Tim navodi kako bi se ovaj savitljivi beton mogao koristiti u gradnji građevina na području sklonom zemljotresima gde bi ih građevine mogle izdržati bez slabljenja. Smanjenje doprinosa ugljen-dioksida trebalo bi ga učiniti primenjivijim. Istraživanje je objavljeno u časopisu “Construction and Building Materials”.

Autor: Žarko Šaravanja

Izvor: Ekovjesnik