Home Blog Page 757

Od origami figurica do pitke vode širom sveta

Foto-ilustracija: Unsplash (Nikoline Arns)
Foto-ilustracija: Unsplash (Carolina Garcia Tavizon)

Sa nekim jednostavnijim formama origamija svi smo se susreli još u detinjstvu. Postoje i majstori ove umetnosti koji od papira umeju da naprave pravu magiju. Ali šta ako bismo origami koristili za dobijanje vode za piće?

Do ove ideje došče su dve devojčice iz Dalasa još 2011. godine, nakon što su saznale da na svakih 5 sekundi umre jedno dete u svetu usled nedostatka čiste vode.

Kako su još tada volele da prave origami, Izabela, koja je tada imala 8 godina i njena sestra Katarina, koja je imala 5, smislile su plan – prodaju svega što naprave od papira.

Sav novac koji bi skupile u početku je bio namenjen za finansiranje bunara u Etiopiji, gde su deca, a naročito devojčice, koje se nisu školovale, dobar deo dana provodile u obezbeđivanju vode za svoje porodice, izvlačeći je iz bunara.

Foto-ilustracija: Unsplash (Jason Leung)

Tokom prvog dana prodaje, sakupile su 800 dolara i tako shvatile da mogu učiniti mnogo više.

Nakon “probijanja leda” uspele su da dostignu zaradu višu od 10.000 dolara, time prevazivši svoj cilj od 9.200 dolara, čime su mogle da u potpunosti finansiraju bunare s vodom u ovoj afričkoj zemlji.

Vremenom, ideja se razvila u nešto mnogo veće. Naime, počele su da daruju papir ili ga prodaju uz popust. Volonteri različitih starosnih dobi pravili su figurice od papira i razmenjivali ih preko interneta ili sajmova za donacije.

Projektom “Papir za vodu” u proteklih 8 godina sakupljeno je više od 2 miliona dolara, čime je potpomognuto finansiranje više od 200 projekata za vodu u 20 zemalja.

Devojčicama u pravljenju origamija pomaže i porodica, a one same čvrsto veruju da, ukoliko decu podržite u njihovim idejama, ona zaista mogu promeniti svet.

Jelena Cvetić

“Zaljubljeni ginko” iz Hrvatske drugoplasirani na takmičenju za Evropsko stablo godine

Foto: Tree of the Year

Između šesnaest kandidata na takmičenju za izbor Evropskog stabla 2020. godine bio je i Zaljubljeni ginko iz Daruvara u Hrvatskoj, koji je s 28.060 glasova zauzeo drugo mesto. Pobedilo je češko stablo Čuvar potopljenog sela, izveštava portal Ekovjesnik.

Foto: Tree of the Year

Ovogodišnji predstavnik Češke bio je beli bor star 350 godina. Pobedu je odneo prikupivši 47.226 glasova. Bor iz Čudobina raste na kamenitom obalama uzvodno od brane Vir. Selo više ne postoji zato što je tokom izgradnje brane potopljeno.

Prema legendi, ispod bora je noću đavo svirao violinu, iako je više verovatno da su zvuci koje je čulo lokalno stanovništvo zapravo bili posledica jakih vetrova u dolini. Ovo drvo ne predstavlja samo važan kao putokaz, već je i upečatljivo svedočanstvo velike otpornosti prirode na klimatske promene i uticaj ljudi na životnu sredinu.

Prvo međunarodno takmičenje Evropsko stablo godine se održalo 2011. godine kako bi se naglasio značaj starih stabala u prirodnom i kulturnom nasleđu. Inspirisano je popularnim festivalom Stabla godine koji se već godinama organizuje u Češkoj.

Evropsko stablo godine se za razliku od drugih takmičenja ne fokusira na lepotu, veličinu ili dob drveta, već na priču i njegovu prošlosti, ali i povezanost s ljudima. Traže se stabla koja su postala deo šire zajednice i stabla koja su ukorenjena u život i rad ljudi.

Cilj natdmetanja jeste promocija biodiverziteta i prirodnih bogatstava širom Evropske unije. Međutim, takmičenje promoviše pojedinačna stabla kao prirodne spomenike na sličan način na koji UNESKO to čini sa kulturnom baštinom.

Organizator izbora je konzorcijum EPA (EPA – Environmental Partnership Association), koji čini šest fondacija iz Češke, Bugarske, Mađarske, Poljske, Rumunije i Slovačke, uz podršku Evropske organizacije vlasnika zemljišta (ELO – European Landowners Organisation) i u saradnji sa Evropskom unijom.

Broj učesnika ovog takmičenja raste iz godine u godinu. Hrvatska se priključila 2017. godine kada je prihvaćena kandidatura Javne ustanove za upravljanje zaštićenim delovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije kao nacionalnog koordinatora.

Javna ustanova je ujedno postala organizator nacionalnog takmičenja za Hrvatsko stablo godine u suradnji sa Šumarskim fakultetom Univerziteta u Zagrebu, Hrvatskim šumama i Hrvatskim agrometeorološkim društvom.

Raniji hrvatski predstavnici na izboru za Evropsko stablo godine 2018. i 2019. godine bili su spomenik pejzažne arhitekture Platan na trgu u Trstenom i spomenik prirode Gupčeva lipa.

Foto: Tree of the Year

Pobednik nacionalnog takmičenja i predstavnik Hrvatske 2020. godine bio je Ginko iz Daruvara.

Reč je o najstarijoj vrsti drveća na Zemlji, koja postoji više od 200 miliona godina. Drvo ginka u Daruvaru najveće je i najstarije u Hrvatskoj, te ujedno drugo najstarije u Evropi. Muški primerak ugrožene vrste ginko biloba Daruvarci nazivaju Adam. Svojom raskošnom krošnjom i opsegom debla većim od sedam metara on je zaštićen Zakonom o zaštiti prirode. U njegovoj senci raste i ženski primerak stabla ginka po imenu Eva. Zahvaljujući njihovoj zajedničkoj istoriji, nastala je priča o zaljubljenom ginku.

Javno glasanje putem internet stranice European Tree of the Year počelo je 1. februara i trajalo je do 29. februara 2020. godine. Pobednik je objavljen 17. marta 2020. godine kada je obeležena i deseta godišnjica nadmetanja.

Izvor: Ekovjesnik

Preporuke NALED-a za podršku privredi i očuvanje radnih mesta tokom epidemije

Foto-ilustracija: Unsplash (Macau Photo Agency)
Foto-ilustracija: Unsplash (Claudio Schwarz)

Pored pronalaženja načina da se zaštiti zdravlje stanovništva i sačuvaju životi, što je prvi i najvažniji cilj, pandemija koronavirusa postavila je pred svetsku i nacionalne ekonomije još jedan izazov – pokušati svim raspoloživim sredstvima da se izbegne dramatičan pad privredne aktivnosti, rast nezaposlenosti i panično reagovanje aktera na finansijskom tržištu, kao posledice prekida lanca snabdevanja i proizvodnje, i drastično smanjene potražnje u mnogim sektorima na globalnom nivou.

Adekvatan odgovor na ove izazove zahteva koordinaciju i saradnju svih političkih, privrednih i društvenih aktera i definisanje seta mera za stabilizaciju ekonomije. Zato je NALED ponudio svoju pomoć institucijama Republike Srbije i podneo inicijativu da se uspostavi javno-privatni dijalog između nosilaca ekonomske politike, privrede, civilnog sektora i međunarodne zajednice kroz hitno formiranje zajedničke stručne grupe, koja će pružati analitičku i tehničku podršku Kriznom štabu za otklanjanje nastalih i sprečavanje mogućih štetnih posledica zarazne bolesti po privredu.

U cilju očuvanja radnih mesta, kontinuiteta poslovanja i likvidnosti kompanija, ali i podrške lokalnim zajednicama i pojedincima koji su najviše pogođeni, NALED je predložio da se razmotri donošenje paketa hitnih mera koje bi se primenjivale za vreme trajanja krize:

Foto-ilustracija: Unsplash (David Veksler)
  • Privremeno smanjenje poreza i doprinosa na zarade ili uvođenje mogućnosti odloženog plaćanja svih dažbina u vezi sa zaradama, bez zaračunavanja kamata, za preduzetnike, mikro i MSP sektor i/ili za najugroženije sektore u zavisnosti od rezultata analize uticaja pandemije na privredu;
  • U saradnji sa bankarskim sektorom, uz obezbeđivanje dodatnih sredstava iz budžeta Republike Srbije, omogućiti privredi pristup jefitnim ili beskamatnim kreditima za obezbeđivanje likvidnosti i refinansiranje obaveza, uz mogućnost odobravanja grejs perioda za otplatu novih pozajmica;
  • Za kompanije i preduzetnike koje posluju u najosetljivijim sektorima i beleže značajan pad prihoda, kao i za pojedince koji su ostali bez posla, obezbediti jednokratnu finansijsku podršku i/ili uvesti moratorijum u trajanju od najmanje tri meseca na otplatu kredita bankama i svih dažbina državi;
  • Sprečiti rast cena kroz odgovarajući sistem korišćenja robnih rezervi i pojačan inspekcijski nadzor uz uvođenje kontakt centra za građane i privredu;
  • Proširiti meru oslobođenja od poreza i doprinosa na zarade u prvoj godini poslovanja na preduzetnike paušalce, kako bi se podstaklo samozapošljavanje;
  • Proširiti obuhvat propisa koji reguliše pojednostavljeno / elektronsko angažovanje sezonskih radnika na sektore koji su posebno skloni fluktuacijama (poput turizma), i privremene poslove koji će biti posebno aktuelni za vreme trajanje epidemije (pomoć u kući, kurirski poslovi, čuvanje dece i dr.);
  • Stimulisati bezgotovinsko plaćanje kroz kanale javnog informisanja i eventualno smanjenje/povraćaj dela PDV-a u slučaju plaćanja karticama kao meru smanjenja širenja epidemije, ali i meru kojom se održavaju legalni tokovi ekonomije;
  • Uvesti javne radove kao meru podsticanja zapošljavanja ranjivih grupa i podsticanja lokalnog ekonomskog razvoja;
  • Uvesti produženo porodiljsko odsustvo i vaučere za angažovanje pomoći u kući oko čuvanja dece, kako bi se zaposleni roditelji nosili sa zatvaranjem škola;
  • Uspostaviti poseban fond za finansijsku podršku lokalnim samoupravama/regionima čije su stanovništvo i privreda najviše pogođeni epidemijom.

Navedene mere predstavljaju preliminarni predlog koji zahteva dodatnu analizu izvodljivosti i efekata, kao i dalje prilagođavanje u zavisnosti od razvoja situacije i potreba privrede, lokalnih samouprava i građana. Pozivamo sve članove da uzmu aktivno učešće u kreiranju javnih politika i dostave svoje komentare i sugestije za prevazilaženje krize na e-mail: covid19@naled.rs.

Izvor: NALED

Ilon Mask na poslu, radnici kod kuće?

Foto-ilustracija: Unsplash (Cam Bradford)

Mnogi svetski proizvođači automobila obustavili su proizvodnju u Evropi zbog širenja koronavirusa. Ilona Maska, direktora i osnivača Tesle, zdravstvena kriza očigledno ne brine, niti su ga kao mnoge njegove kolege iz auto-industrije omeli novonastali uslovi na tržištu da u svojoj fabrici u Kaliforniji (Sjedinjene Američke Države) i dalje proizvodi električna vozila.

Foto-ilustracija: Unsplash (Cam Bradford)

Iako je područje Fremonta, gde je smešten Maskov pogon, blokirano, on je dobio dozvolu okruga Alameda da nastavi sa radom tako što su nadležni organi njegovo poslovanje proglasili “poslovanjem od suštinske važnosti”. Mnogi ne shvataju zbog čega je štancanje autobomila u toku globalne pandemije toliko bitno i osuđuju odluku vlasti da izuzmu Teslu iz odredbe o prestanku rada.

Direktor Tesle je u ponedeljak svim zaposlenima poslao imejl da mogu ostati kod kuće ukoliko se i u najmanjoj meri osete bolesno ili neprijatno. “Ja ću da dolazim na posao, ali to sam samo ja. Više bih voleo da budete u svojim domovima i da ne brinete, nego da radite pod stresom”, zaključio je on.

Ipak, ne može da se zanemari psihološki pritisak koji takvim pristupom vrši na radnike. Pogotovo kada se uzmu u obzir njegove izjave o koronavirusu. “Šteta prouzrokovana panikom će biti višestruko veća od one izazvane virusom. KOVID-19 se neće proširiti na više od 0,01 odsto populacije”, istakao je Mask.

Ipak, u prepisci na društvenoj mreži Tviter je napisao da će proizvodnju Tesle preorijentisati na ventilatore ako bude bilo nestašice zbog pandemije.

Fabrika u Fremontu upošljava 10.000 ljudi.

Na spisku onih koji su privremeno “stavili katanac” na svoja proizvodna postrojenja su BMW, Ford, Folksvagen, Lambordžini, Audi i mnogi drugi.

Jelena Kozbašić

Produžen rok za slanje prijava za konferenciju CNN Tech 2020!

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U skladu sa trenutnim odlukama Vlade Republike Srbije i u uverenju da će se do početka jula zdravstvena situaciju u svetu u potpunosti stabilizovati, organizacioni odbor konferencije CNN Tech nastavlja sa onlajn pripremama.

Održavanje konferencije s fokusom na nove tehnologije planira se u periodu od 30. juna do 3. jula 2020. godine na Zlatiboru.

Zbog trenutnog stanja u kom se nalazi Srbija i zemlje u regionu, ali i najava novih prijava iz međunarodnih institucija sa željom da učestvuju na događaju, organizatori su produžili rok za slanje prijava do 15. aprila 2020. godine.

Prijavu za učestvovanje na konferenciji su, pored članova organizacionog odbora, podneli i učesnici iz sledećih institucija:

1. Vojno-medicinska akademija “S.M. Kirov” iz Sankt Petersburga, Rusija

2. Mašinski fakultet iz Slavonskog Broda, Univerzitet “Josip Juraj Štrosmajer” u Osijeku, Hrvatska

3. Fakultet za Mašinsko inženjerstvo iz Skoplja, Univerzitet “Sv. Kiril i Metodije” u Skoplju, Severna Makedonija

4. Fakultet organizacionih nauka iz Beograda, Univerzit u Beogradu, Srbija

5. Stomatološki fakultet iz Beograda, Univerzitet u Beogradu, Srbija

6. Institut za hemiju, tehnologiju i metalurgiju – Centar za mikroelektronsku tehnologiju, Univerzitet u Beogradu, Srbija

7. Institut tehničkih nauka SANU iz Beograda, Univerzitet u Beogradu, Srbija

8. Fakultet proizvodnih tehnologija iz Prešova, Tehnički Univerzitet u Košicama, Slovačka

9. Tehnološki fakultet iz Zlina, Univerzitet “Tomas Bata” u Zlinu, Češka

10.  Nuklearna elektroenergetska kompanija Slovačke, Bratislava, Slovačka

Više detalja o ovoj konferenciji možete pronaći OVDE.

Martin Luter King je rekao da je uvek pravo vreme da se uradi ono što je ispravno. Inovacioni centar Mašinskog fakulteta, koji će u saradnji sa matičnim fakultetom upriličiti manifestaciju, šaljivo dodaje da je sada pravo vreme da u svom domu sedite i pišete rad za CNN Tech 2020. Da li ćete poslušati savet?

Koliko dugo koronavirus opstaje na različitim površinama?

Foto-ilustracija: Unsplash (Kelly Sikkem)

Kako prenosi Nova ekonomija, američki naučnici objavili su istraživanje u kojem se bave stabilnošću koronavirusa u vazduhu i na određenim površinama. U tekstu koji je objavljen juče, 17. marta u “The New England Journal of Medicine” utvrdili su da se u vazduhu zadržava najmanje tri sata.

Foto-ilustracija: Unsplash (Kelly Sikkem)

Kako je na svom Facebook profilu protumačio Nikola Ivica, doktorant na MIT-u gde se bavi istraživanjima iz metabolizma i imunoonkologije, virus je u vazduhu i tu se održava najmanje 3 sata.

U radu je utvrđeno da se na plastičnim podlagama i nerđajućem čeliku virus zadržava oko 72 sata (nešto kraće na čeliku nego na plastici).

Na bakarnoj površini je virus bio stabilan manje od 4 sata.

Na kartonskoj površini je virus bio stabilan manje od 8 sati.

Ivica navodi da su autori su u ovom radu poredili korona virus SARS-CoV-2 sa virusom SARS-a iz 2002 (SARS-CoV-1). Stabilnost virusa u vazduhu i na raznim površinama je vrlo slična, što ih je navelo da zaključe da veća zaraznost SARS-CoV-2 proističe iz drugih faktora kao što su veći broj kopija virusa u grlu i prenošenje virusa od strane zaraženih koji nemaju simptoma.

“Ne želim da minimiziram upotrebu higijenskih metoda, ali bez izolacije ovaj virus nećemo pobediti. Moramo da se informišemo, da se izolujemo, i da pomažemo jedni drugima da bismo što pre rešili ovaj problem u kojem smo se svi našli”, zaključio je Ivica.

Izvor: Nova ekonomija

Pčelari daruju po kilogram meda građanima starijim od 65 godina

Foto-ilustracija: Unsplash (Maja Jugović)

Poznato je da se država Srbija nalazi pred ogromnim problemom suzbijanja širenja koronavirusa. Izvršni odbor Saveza pčelarskih organizacija Srbije (SPOS) doneo je odluku da joj skromno pomogne, jer pomoć koju svako od nas može da pruži za nas nije mnogo, a nekome može mnogo pomoći.

Foto-ilustracija: Unsplash (Klara Avsenik)

IO SPOS-a poveo se pre svega ljudskom solidarnošću, koje danas tako malo ima, na žalost, ali i nekim drugim elementima. Naime, Republika Srbija iz budžeta za pčelare svake godine izdvaja od poreza građana preko 7 miliona evra za pčelarstvo, a pomogla je pčelarima SPOS-a kad nam je bilo najteže, kada je Vlada Republike Srbije na predlog predsednice Vlade Ane Brnabić i ministra poljoprivrede Branislava Nedimovića obezbedila pomoć od 50 miliona dinara za završetak Pogona za prikupljanje i plasman meda pčelara SPOS-a „Naš med“ doo, koji treba da obezbedi budućnost našem pčelarenju i siguran plasman meda po realnim tržišnim cenama.

Iz svih navedenih razloga, IO SPOS-a smatra da svaki pčelar SPOS-a sada treba da izrazi solidarnost prema najugroženijem sloju stanovništva od koronavirusa, a to su građani stariji od 65 godina.

Stoga je IO SPOS-a doneo odluku da pozove sve pčelare SPOS-a da izdvoje samo po 1 kg meda i stave ga na raspolaganje državi odnosno lokalnoj samoupravi, koja će medom pomoći najugroženijem sloju stanovništva u cilju podizanja imuniteta i kvalitetne ishrane za naše najstarije sugrađane. Ako neko može da izdvoji više, naši sugrađani će mu svakako biti zahvalni.

Pčelari se vode geslom da je njihovo malo je nekome mnogo.

Savez poziva sve članove da najkasnije do 25. marta svom predsedniku udruženja dostave po 1 kg meda (obavezno u staklenoj tegli bilo kog tipa, sa novim metalnim poklopcem, bez voska na površini meda). Nakon prikupljanja količina, nadležni će preuzeti med i dostaviti ga našim starijim sugrađanima, kako bi im naš med pomogao da steknu bolji imunitet ili da što lakše prebole oboljenje koje uzrokuje novi koronavirus.

Ako neko ima mogućnost da donira i propolis kapi, to je takođe poželjno. Prilikom primopredaje meda, predsednik udruženja je u obavezi da donatora upiše na spisak, a obaveza donatora je da se potpiše.

Mole sve da se odazovu ovom pozivu, jer odazivom praktično pomažu svojim roditeljima, braći, sestrama… Pokažimo da su pčelari solidarni i sakupimo više od 8.000 kg meda, apeluje izvršni odbor.

SPOS ističe da su stariji sugrađani pomagali njima kada je pomoć bila potrebna, te žele sada da uzvrate.

Izvor: SPOS

“Grafitima za vodu” u Rijeci

Foto: Grad Rijeka

Na postamentima na korzou u Rijeci (Hrvatska) postavljena je izložba pod nazivom “Grafitima za vodu” s ciljem podizanja svesti javnosti o značaju vode i vodnih resursa za opstanak planete, kao i potrebu za prilagođavanjem novim klimatskim okolnostima.

Foto: Grad Rijeka

Izložba predstavlja grafiterski rad sedam riječkih umetnika na temu stogodišnje utkanosti vode u životne sfere “grada koji teče”, saopštio je Grad Rijeka. Oni su prikazali apokaliptične prizore poput porasta nivoa mora, topljenje leda, ugrožavanja opstanka životinjskog sveta i razornih suša.

Autori stvaraju pod pseudonimima Bien, Najki, Bibi, Mega, Baz, Čomi i Rakun.

Njihov umetnički proces zabeležio je fotograf Marko Gracin koji je svaki od grafita prostorno smestio na prepoznatljivu gradsku lokaciju.

Foto: Grad Rijeka

Postavljanje izložbe organizovali su KD Vodovod i kanalizacija i Grad Rijeka povodom Svetskog dana voda, koji se obeležava 22. marta.

Izložba traje do 25. marta.

Ovogodišnji Svetski dan voda sloganom „Voda i klimatske promene“ poziva na globalnu akciju za spas klime, podsećajući da je voda primarni resurs kroz koji čovečanstvo poima klimatske promene.

Izvor: Grad Rijeka

Lista proizvođača automobila koji obustavljaju proizvodnju u Evropi do daljnjeg

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Fijat je pre nekoliko dana saopštio da će do kraja marta obustaviti proizvodnju u devet fabrika u Evropi među kojima je i Zastavina proizvodna linija u Kragujevcu. Ipak, ova auto-kompanija nije jedina koja se usled širenja koronavirusa odlučila na takav drastičan poduhvat.

Na spisku se nalaze i BMW koji neće raditi od kraja ove nedelje do 19. aprila. Pored fabrika na našem kontinentu i na jugu Afrike, kompanija do daljnjeg “stavlja katanac” i na svoja evropska zastupništva zato što se potražnja za automobilima smanjila.

Dajmler će na novonastalo stanje na tržištu reagovati tako što će prepoloviti proizvodnju Mercedesa. Usled nemogućnosti održanja lanca nabavke, na dve nedelje suspendovaće rad pojedinih postrojenja.

Od 19. marta, proizvodnju će smanjiti i Ford. Očekuje se da će to potrajati nekoliko nedelja, a privremenom obustavom nisu obuhvaćeni pogoni u Ujedinjenom Kraljevstvu, ali jesu oni u Nemačkoj, Rumuniji i Španiji.

Zbog pada prodaje, ali i poteškoća u dobavljanju neophodnih delova i opreme, stala je i proizvodnja automobila marke Nisan u Sanderlendu u Engleskoj.

Škoda od danas privremeno zaustavlja rad fabrika u Češkoj.

U istoj zemlji, Hjundai nastavlja da punom parom, u tri smene, “štanca” nove električne modele – i30 i Kona.

Zemlje u kojima je svoju proizvodnju prekinula Tojota su Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Češka, Poljska i Turska.

Reno se na određeno vreme povukao iz Francuske i Slovenije. Rezove u proizvodnji vozila uveo je i u Maroku i Portugalu.

Iako njegovi pogoni u Švedskoj za sada funkcionišu uobičajeno, Volvo je bio prinuđen da zatvori fabriku u Belgiji. Proizvođač ne želi da prognozira kada će je ponovo otvoriti zbog nepredvidivosti epidemije.

Audi je najavio obustavu proizvodnje u Nemačkoj, Belgiji i Mađarskoj.

Jedan od predvodnika auto-industrije nemački Folksvagen trenutno posluje pod sloganom “Prevazići ćemo krizu koronavirusa”. Tom cilju doprinosi privremenim “gašenjem” proizvodnje u svom sedištu Volfzburgu i drugih centrima u matičnoj zemlji, kao i Španiji, Portugalu i Slovačkoj.

KOVID-19 je pogodio i proizvođače luksuznih četvorotočkaša – Lambordžini, Jaguar i Ferari. Proizvodnja prve kompanije biće dvostruko manja u Italiji do 25. marta, druga će, prema sopstvenim tvrdnjama, ipak pokušati da se odupre zatvaranju barem do kraja nedelje, a treća je stopirala proizvodne linije u dve fabrike do 27. marta.

Među onima koji su proizvodnju nastavili neometeni ovom situacijom je i Honda. Kompanija navodi i da je dopremanje delova u njen proizvodni pogon u Ujedinjenom Kraljevstvu stabilno.

PSA grupa je prekinula proizvodnju na evropskom kontinentu do 27. marta. Odluka znači da do tada neće biti novih Pežoa, Sitroena i Opela.

Jelena Kozbašić

Javni poziv za inovativne projekte za suzbijanje pandemije

Foto-ilustracija: Unsplash (CDC)

Fond za inovacionu delatnost (u daljem tekstu: Fond) nudi finansijsku podršku za inovativne projekte namenjene rešavanju problema izazvanim pandemijom KOVID-19 (koronavirus). Mogu se prijaviti mikro, mala i srednja preduzeća sa već razvijenim prototipovima, proizvodima, uslugama i tehnologijama koji mogu biti skalirani u kratkom vremenskom periodu i postati dostupni za primenu.

Foto-ilustracija: Unsplash (Kian Chang)

Kvalifikovani podnosioci prijave

Mikro, mala i srednja privredna društva registrovana u Srbiji, u skladu sa važećim Zakonom o privrednim društvima i važećim Zakonom o računovodstvu.

Prijavu za javni poziv možete preuzeti ovde.

Projekti koji mogu biti finansirani

Inovativni projekti koji nude rešenja za nedostatke i probleme u vezi sa zdravljem i dobrobiti stanovništva, a koji su izazvani pandemijom koronavirusa i vanrednom situacijom. Pored rešenja iz oblasti javnog zdravlja, Fond će razmatrati i rešenja iz oblasti komunikacije, detekcije i zaštite, socijalnih medija, lanaca snabdevanja, finansija i slično, a koji se bave rešenjem opisanog problema.

Projekti finansirani u ovom javnom pozivu mogu trajati do 30 dana. U slučaju specifičnih dešavanja, Fond može odobriti produženje sprovođenja projektnih aktivnosti bez odobrenja dodatnih sredstava.

Naglašavamo da razvoj lekova i vakcina ne spada u podobnu kategoriju za ovaj javni poziv.

Izvor finansiranja

Maksimalni iznos finansiranja u okviru ovog javnog poziva je 6 miliona dinara po pojedinačnom projektu, s tim što sufinansiranje od strane Fonda ne može pokriti više od 85 odsto ukupnih troškova projekta. Obaveznih 15 odsto sufinansiranja od strane podnosioca prijave mora biti obezbeđeno iz privatnih izvora (sopstvena sredstva, zajmovi, investicije i slično).

Pravila državne pomoći se primenjuju na sredstva koja korisnik bespovratnih sredstava dobija od Fonda kroz ovaj javni poziv u skladu sa Pravilnikom Fonda o pravilima za dodelu državne pomoći.

Finansiranje odobreno od strane Fonda je zasnovano na specifičnim potrebama svakog pojedinačnog projekta, onako kako su prikazane od strane podnosioca prijave kroz prijavu. Međutim, pre odobrenja finansiranja inovativnog projekta, nezavisna Ekspertska komisija Fonda zadržava pravo da izmeni ili da prilagodi predloženi budžet u skladu sa pravilima i zahtevima poziva.

Podnošenje prijave

Sve prijave moraju biti podnete u formatu koji je obezbeđen od strane Fonda. Javni poziv je kontinuirano otvoren i prijave će biti procenjene po njihovom prijemu. Fond napominje da će aplikacije koje budu ranije podnete imati prednost prilikom procene prijava.

Prijave se podnose putem e-maila na adresu: covid19-stop@inovacionifond.rs

Procena prijava

Foto-ilustracija: Unsplash (De an Sun)

Konačnu odluku o finansiranju donosi nezavisna Ekspertska komisija Fonda.

Sve prijave će biti procenjene na osnovu sledećih kriterijuma:

Relevantnost predloženog rešenja za problem definisan u prijavi;
Primenljivost i efekti predloženog rešenja u kratkom vremenskom periodu;
Metodologija implementacije projekta;
Sposobnost preduzeća da uspešno realizuje projekat i u kratkom vremenskom periodu proizvod ili uslugu privede primeni (kapacitet preduzeća i partnerskih mreža)
Ukoliko bude potrebno, nezavisna Ekspertska komisija može uputiti zahtev podnosiocu prijave za dodatne informacije u vezi sa predloženim rešenjem.

Prijave se procenjuju hronološkim redosledom po pristizanju.

Dozvoljeni troškovi

Troškovi ljudskih resursa (mogu uključiti sve pripadajuće poreze i doprinose za zaposlene koji rade na projektu);
Oprema i materijali;
Eksterne usluge i podizvođači;
Troškovi zaštite intelektualne svojine i sertifikacije, ukoliko je primenljivo.
Plaćanje PDV-a nije dozvoljen trošak.

Sprovođenje projekta

Nakon potpisivanja Ugovora o finansiranju, korisnik bespovratnih sredstava i Fond će uplatiti svoj deo sufinasiranja na poseban bankovni račun koji će korisnik otvoriti za potrebe projekta ukoliko se odobri finansiranje.

Korisnik bespovratnih sredstava je u obavezi da podnese finansijski i narativni izveštaj zajedno sa neophodnom pratećom dokumentacijom u roku od tri nedelje nakon završetka projekta.

Fond će sprovesti nadzor dostavljene dokumentacije i finalni intervju ili nadzornu posetu, ukoliko je primenljivo.

Izvor: Fond za inovacionu delatnost RS

Otkud kristalno čista voda u venecijanskim kanalima?

Foto-ilustracija: Pixabay

Uprkos tome što je širenje koronavirusa unelo strah za živote, zdravlje i plate ljudi, ekonomsko slabljenje i mnoštvo drugih sumornih vesti, istovremeno je pružilo i preko potrebno olakšanje životnoj sredini.

Ljudi su se povukli u svoje domove – bilo svojom voljom, bilo naredbom države, ne voze automobile, ne putuju, u nekim krajevima sveta je iz predostrožnosti stala čak i proizvodnja. Posledično, ispuštanje štetnih gasova je sniženo i okruženje nikada čistije (makar u savremenoj eri). Blagodeti oseća i poznata turistička destinacija u ItalijiVenecija – ili bolje rečeno venecijanski vazduh, voda i živi svet.

Iako se primeru uticaja epidemije na poboljšanje kvaliteta vazduha ne bi trebalo preterano radovati, satelitski snimci Evropske svemirske agencije (ESA) ipak još jednom potvrđuju koliko je zagađenje vazduha povezano s ljudskim aktivnostima. ESA je od 1. januara do 11. marta zabeležila drastičan pad emisija azot-dioksida na čitavom kontinentu, a posebno u dolini reke Po, na severu “čizme”.

Otkako je zemlja u totalnom karantinu, ulice su puste. Smanjen je i brodski i gondolski saobraćaj. Iako iz naše perspektive slični prizori opustošenih gradova deluju apokaliptično, životi se i dalje odvijaju – nečiji u četiri zida i na balkonima, nečiji u kanalima. Od potpunog “zatvaranja” Venecije prošlo je tek dve nedelje, ali vazduh i voda su osetno manje zagađeni.

Nekada zeleni, muljeviti kanali, sada su čisti do te mere da je moguće posmatrati ribice kako plivaju zato što se prljavi talog spustio na dno.

Tamošnjim ostrvom Burano zavladali su stanovnici zaodeveni u perje i reč je o labudovima, u čuvenim rimskim fontanama brčkaju se patke, dok su u luci Kaljari, u odsustvu brodova i trajekta, spaženi i delfini.

Pojedini ovo stanje opisuju kao oporavak prirode i njen povratak u ruke/krila/šape/peraja/itd. pravih vlasnika.

Prema najnovijim podacima, u apeninskoj zemlji trenutno je potvrđeno više od 30 hiljada slučajeva oboljevanja od koronavirusa. Umrlo je 2.503 osobe, a oporavilo se njih 2.941.

Jelena Kozbašić

Na udah od deponije

Photo: Private archive od Goran Colak
Foto: Marjan Radović

Iako mu posao i karijera nameću da mora i okeane vidi iz drugačije perspektive od većine ljudi i da, samim tim, primeti i ono što je skriveno na mračnom dnu, hrvatski ronilac svetske slave Goran Čolak veruje da su ljudi širom sveta svesni kolikim količinama otpada smo okruženi. Rekorder u ronjenju na dah potvrđuje da je deo tog otpada našao svoje mesto na plažama koje izgledaju drugačije nego pre tridesetak godina. Goran smatra da problem leži u nedovoljno razvijenoj svesti ljudi o tome koliko je ovakva situacija alarmantna. „Ljudi ne razumeju stvarnu štetu i opasnosti koje plastika i mikroplastika nose sa sobom. Bez obzira na to što su svi zauzeti primarnim preživljavanjem, naročito u zemljama kao što su vaša i moja, zaista nije teško suzdržati se od bacanja plastične flaše na ulicu ili u more. To ne zahteva nikakav trud, već samo zdrav razum.”

Kao iskusan ronilac koji veoma često putuje i roni u raznim krajevima sveta, Goran može mnogo toga reći o stanju i izvan Jadrana, koji smatra izuzetno zagađenim, čak više nego što se prosečnom turisti na Jadranskom primorju može učiniti. „Gdegod da sam zaronio na Jadranu, sačekalo me je more. Ali more flaša, vrećica, automobilskih guma, olupina i bojlera. Vetrovi i morske struje donose dodatne, ogromne količine smeća iz Albanije, koje se zadržava u uvalama. Kad sam ronio na Mljetu, to sam redovno viđao. Ipak, mi smo još čisti u odnosu na neke ekonomski slabije razvijene zemlje.”

Zagađenje, kako kaže, ne zna za granice. „Kada posmatrate planetu na slikama iz orbite, ne postoje granice, samo jedan veliki zatvoreni ekosistem u kom smo svi zajedno, svidelo se to nekome ili ne.” Smatra da veliki problem predstavlja odsustvo kulture razdvajanja otpada, a to bi trebalo da predstavlja prvi korak u rešavanju problema plastičnog otpada.

Ipak, veruje da ima leka. „Mali pomaci kod pojedinaca mogu napraviti ogromnu razliku. Kada bi svako od nas svoj otpad reciklirao ili kada ga samo ne bi nepropisno odlagao, situacija bi bila znatno bolja.“

Foto: Daan Verhoeven

Deluje pomalo besmisleno, slikovito je objasnio Goran, ako „mi čistimo, a ostali ubacuju smeće s druge strane ograde“, aludirajući na potrebu da svi učestvuju u borbi protiv otpada. Najlogičniji redosled rada na rešavanju ovog problema podrazumeva smanjenje količine otpada koji proizvodi svaki čovek ponaosob, zatim jedinice lokalnih samouprava, države i vlade, sve do globalnog nivoa. Svakako postoje brojni izumi i akcije koji doprinose pokušajima da se spreči gomilanje otpada širom sveta. Nedavno je grupa holandskih istraživača predstavila projekat čišćenja i isprobala ga u Pacifiku, a koji omogućava i prikupljanje mikroplastike.

Mikroplastika koju čine najsitnije čestice, nastale razgradnjom plastike, sada čini integralni deo živog sveta u moru. Odatle one ulaze i u nas“, kaže ovaj svetski poznati ronilac na dah koji se u junu priključio apelu splitske organizacije “Green Sail” ne bi li poslao jasnu poruku svojim sugrađanima o potrebi lične odgovornosti u upravljanju otpadom. Bitno je da odmah preduzmemo korake u vezi sa upotrebom plastike dok još ima vremena, kaže Goran.

Informacije o ovim problemima, prema njegovom mišljenju, nisu dovoljno zastupljene, barem ne u našem društvu. Samim tim, narod nije obavešten ni svestan opasnosti u dovoljnoj meri.

„Mi nikako ne uviđamo da sve ovo jeste naš zajednički problem, i da se kao takav apsolutno tiče svakoga, bez izuzetka. Moramo biti svesni da je potrebno da spasimo sebe same, jer planeta bez nas može da funkcioniše budući da prolazi kroz stalne periode obnavljanja“, upozorava Goran i dodaje da sve što je potrebno da uradimo jeste da se vodimo zdravim razumom i da se zapitamo gde bi u svom dvorištu ili kući trebalo da odložimo otpad koji ćemo kasnije zbrinuti.

Priredila: Jelena Cvetić

Tekst je objavljen u novom broju Magazina Energetskog portala ZELENI IZUMI, decembar, 2019 – februar, 2020.

Beloglavi sup Luka – detektiv u vazduhu

Foto: Specijalni rezervat prirode „Uvac“

Beloglavi sup Luka, prvi u kanjonu Trešnjice, poneće satelitski odašiljač za praćenje. Luku su posle obeležavanja pre 10 dana pokušali da vrate u prirodno stanište, ali on još nije bio spreman da poleti.

Beloglavi sup lika pronađen je u blizini ušća reke Trešnjice u Drinu, 27. oktobra, prošle godine. Bio je u lošem stanju, iznemogao, pa je poslat u BeoZoo vrt na oporavak. Sada se samo čeka da poleti.

Foto: Specijalni rezervat prirode „Uvac“

Na pitanje da li je na to spreman, Zoran Karić iz Fondacije za zaštitu ptica grabljivica, odgovorio je da prema procenama jeste. Iako je tokom oporavka proveo tri do četiri meseca u malom prostoru kaveza te nije vežbao krila, ipak ocenjuju da je zdrav. Satelitska platforma koju će ptica imati predstavlja satelitski odašiljač koji se već 30 godina postavlja na ugrožene vrste, kako bi se one pratile.  On je deo standarda u prirodi i na taj način se već prati nekoliko beloglavih supova na Uvcu. Kako se ptice kreću u jatima, važno je imati bar jednu u jatu koja ima odašiljač koji može da ukaže na neki problem ili opasnost, podseća Zoran.

Lokalitet Trešnjica je najsevernija kolonija u kontinentu Evrope, jer je beloglavi sup vezan za staništa Mediterana. Luka će biti prvi beloglavi sup koji će poneti odašiljač na Trešnjici, istakao je Karić.

Pored toga je objasnio da je ovo jedna od najznačajnijih vrsta bilo gde u svetu. Globalno, svuda u svetu je velika ekološka kriza, pre svega u Africi i Aziji. Od 15 vrsta, 13 je ugroženo i beloglavi supovi izumiru, pa je pad populacije u Aziji oko 96 odsto. Beloglavi supovi kao ptice koje čiste prirodu, lešinari, jesu brana prirode, čuvari ekosistema, jer bujaju mikroorganizmi, koji razlažu meso uginulih životinja u prirodi i vrlo lako može da se desi da neka od zaraza pređe na druge životinje ili na ljude, a tada mogu da nastanu različite pandemije, kako je zaključio Zoran Karić.

O trenutnoj populaciji ovih ptica na Uvcu i Trešnjici, rekao je da se beleži 265 parova na Uvcu, a na Trešnjici 35. PU planu je i da se vrate supovi na Staru planinu i da se tu napravi populaciju, kaže Kari

Objasnio je da ove ptice mogu da lete jako daleko, pogotovo mlade ptice, popnu se na visine od tri kilometra, podsetivši da je Dobrila otišla u Tursku. Prioritet je očuvanje biodiverziteta i krhkog ekosistema i njegovog balansa.

O aktivnostima Fondacije za zaštitu ptica grabljivica, objasnio je da imaju centar za prihvatanje ptica grabljivica, pri Institutu za biološka istraživanja akciju oko modre vrane, vrste koja se nalazi u okolini Beograda, pored toga edukativnu akciju autorske fotografije, te će na kraju godine prirediti izložbu i kalendar sa najboljim fotografijama. Takođe, ostvaruju saradnju sa svim zemljama u regionu.

Izvor: RTS

Uskoro novi elektropunjači na auto-putevima Srbije

Foto-ilustracija: Pixabay

Podsticaj širenju voznog parka Srbije vozilima na električni i hibridni pogon kroz državne subvencije treba da prati i razvoj odgovarajuće infrastrukture za punjenje. JP Putevi Srbije su stoga otvorili tender za projektovanje, isporuku, ugradnju i puštanje u rad brzih punjača na našim auto-putevima.

Foto-ilustracija: Pixabay

Predviđena je ugradnja tri brza punjača na dve lokacije: plato bivše naplatne stanice Niš (2 punjača, po jedan u oba smera) i naplatna stanica Beograd (1 punjač). Procenjena vrednost javne nabavke iznosi 50 miliona dinara bez PDV-a.

Naručilac posla je predvideo korišćenje ovih punjača po principu usputnog punjenja što je pogodno za naplatne stanice, odmorišta na auto-putevima ili benzinske stanice. Minimalna izlazna snaga elektropunjača po napojnom ormanu trebalo bi da bude 160 kW, a maksimalna 175 kW.

Punjači treba da budu opremljeni 4G karticom i vezom sa “Cloud” serverima kako bi se ostvarila veza između punjača i uslužnog softverskog sistema za naplatu punjenja (SaaS platforma). Pored izdavanja računa, platforma treba da omogući vozačima da pronađu slobodan punjač, ali i da unapred rezervišu svoje punjačko mesto.

Putevi Srbije su pozvali ponuđače da prilikom izrade rešenja obrate pažnju da se u budućnosti očekuje postavljanje poluzatvorene pametne nadstrešnice (stajališta) sa integrisanim osvetljenjem i vaj-faj ruterom. Na stajalištu će se instalirati polikristalni fotonaponski paneli.

Ponuda se smatra blagovremenom ukoliko je primljena od strane naručioca do ponedeljka 13. aprila 2020. godine do 10.30 časova, a dostavlja se na adresu javnog preduzeća.

Jelena Kozbašić

EU voljna da pomogne zemljama Zapadnog Balkana tokom epidemije koronavirusa

Foto: Mehanizam Evropske unije za civilnu zaštitu

Pandemija koronavirusa je globalna kriza bez presedana, ozbiljna vanredna situacija za javno zdravlje za građane, društva i ekonomije. Desetine hiljada ljudi je zaraženo, a na hiljade ljudi je umrlo u Evropskoj uniji. Broj zaraženih na Zapadnom Balkanu je u porastu, saopštila je portparolka Evropske komisije Ana Pisonero.

Foto: Mehanizam Evropske unije za civilnu zaštitu

Evropska komisija i Evropski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) pažljivo prate razvoj KOVID-19 na Zapadnom Balkanu. Delegacije EU blisko sarađuju sa nadležnim vlastima.

Bliska koordinacija i saradnja na regionalnom nivou i sa EU ključni su faktori u odgovoru na ovu vanrednu situaciju.

Razmatraju načine da povežu Zapadni Balkan sa inicijativama koje preduzima EU, kao i kako najbolje pružiti podršku u ublažavanju društveno-ekonomskih posledica, uključujući i mogućnost preusmeravanja finansiranja IPA fondova i fleksibilnosti sa pravilima o državnoj pomoći.

Evropska unija je glavni donator, investitor i trgovinski partner regiona Zapadnog Balkana. Od 2014, svake godine EU odobrava preko milijardu evra za podršku stanovnicima Zapadnog Balkana. EU je uvek podržavala Srbiju u teškim vremenima. Na primer, tokom i posle poplava 2014. godine sa 180 miliona evra, ili tokom migrantske krize 2015. sa više od 100 miliona evra, naveo je EU info centar.

Još jedan pokazatelj spremnosti EU da pomogne Zapadnom Balkanu u borbi sa trenutnom zdravstvenom krizom je bila i video-konferencija koju je organizovao austrijski kancelar Sebastijan Kurc. Evropski komesar za susedsku politiku i pregovore o proširenju Oliver Varhelji je tom prilikom premijerima iz našeg regiona poručio da Evropska komisija ispituje kako da poveže region sa inicijativama koje EU preduzima kao odgovor na pandemiju koronavirusa.

Varhelji se oglasio i na društvenoj mreži Tviter. ”Razmatramo kako da najbolje pružimo podršku regionu u ublažavanju društveno-ekonomskog uticaja pandemije, uključujući i sagledavanje mogućnosti preusmeravanja IPA finansiranja i fleksibilnosti u pravilima o državnoj pomoći”, napisao je on.

Izvor: EU info centar

Da li je moguće pakovanje omekšivača i gelova za tuširanje u višekratnu ambalažu?

Foto: Rosmann
Foto: Rosmann

Odgovor kompanije Henkel na postavljeno pitanje bio bi “itekako”.

U centralnoj Evropi, proizvođač hemijskih sredstava testira novu šemu prema kojoj su kupci u odabranim drogerijama prodajnog lanca “Rosmann” u mogućnosti da nekoliko puta dopunjavaju ambalažu tečnih deterdženata i omekšivača za pranje veša, ali i tečnosti za pranje suđa i gelova za tuširanje.

Prve stanice za dopunu su postavljene u novembru 2019. godine u prodavnicama u Češkoj. Funkcionišu po principu automata za vodu.

Tokom prethodne godine kompanija je, prema sopstvenim navodima, za potrebe pakovanja svojih artikala proizvela oko 770 hiljada tona ambalaže. Većinski udeo, oko 47 odsto, u tome je imala plastika. S obzirom na to da Henkel teži da do 2025. godine značajno neutrališe svoj negativan uticaj na životnu sredinu, jedan od načina na koji će doprineti svom cilju jeste i “cirkulisanje”/kruženje pakovanja.

Pored uvođenja ambalaže koju je moguće ponovo upotrebiti u svoj asortiman, proizvođač će svoj ugljenični otisak smanjiti i reciklažom svih onih pakovanja koji ne sadrže ostatke materije koja bi mogla da utiče na proces prerade.

Henkel će nastojati da učešće tzv. devičanske plastike, poreklom iz naftnih derivata, u svojim proizvodima smanji za 50 odsto. Alternativu će im predstavljati reciklirane sirovine i bioplastika. Kompanija će, povrh toga, podržati i inovacije i tehnologije pomoću kojih bi količina otpada odloženog u naše okruženje bila znatno umanjena.

Jelena Kozbašić