Home Blog Page 746

Martovski sneg i mraz napravili veliku štetu voćarima

Foto-ilustracija: Unsplash (Rodion Kutsaev)

Natprosečno visoke temperature tokom februara i u prvoj polovini marta prouzrokovale su rano pupanje i cvetanje pre svega koštunjavog voća. Sneg i jak mraz u toku proteklih dana sasvim su izvesno pričinili veliku štetu na plantažama širom Srbije.

Foto-ilustracija: Unsplash (Mari Potter)

Stručnjaci poljoprivrednog instituta Zrenjanin ovih dana zajedno sa voćarima obilaze plantaže i prema njihovim rečima najugroženije su kajsije.

Marko Grče iz Kleka ubraja se među najveće proizvođače kajsija, pored mraza koji je uništio ovogodišnji rod, problem mu pričinjava i činjenica da je plantaža u zakupu.

“Na ovom voćnjaku zasađeno je oko hiljadu stabala kajsije. Trpim duplu štetu iz razloga jer je ovaj voćnjak u zakupu gde svake godine u arendi dajem 3.000 evra zakupa. Po nekim procenama, juče i danas izmrzlo je više od sedamdeset odsto, a na nekim stablima i devedeset odsto cveta, tako da ne znam kako ću taj potencijalni prinos koji je smanjen uspeti da sve troškove koje prate zaštitu, rad radnika i uspeti da platim samo arendu, a kamoli šta drugo”, navodi Marko Grče iz Kleka kod Zrenjanina.

Samo na području pet opština Srednjeg Banata pod voćnjacima se nalazi oko 2.000 hektara.

“U regionu Srednjeg Banata ima oko 200 do 250 hektara pod kajsijom, poslednjih dana je zabeležena temperatura od minus tri do minus šest. Možemo očekivati određeni procenat izmrzavanja koji će se kretati negde od 40 do 70 odsto minimalno za naš region ovde”, objašnjava Milinko Sinđić PSS Zrenjanin.

Pod plantažama voća u Vojvodini nalazi se negde oko 25.000 do 30.000 hektara, najzastupljenije su višnje, jabuke, pa i ostalo voće.

Izvor: RTS

Kako pametno kupovati i spremati hranu tokom epidemije?

Foto-ilustracija: Unsplash (Hanson Lu)

U vreme vanrednog stanja, zabrane izlaska i masovne kupovine, raste rizik od rasipanja namirnica.

Foto-ilustracija: Unsplash (Vlad Frolov)

Evo praktičnih predloga bečke blogerke Verene Pelikan, koja vodi blog o ishrani „Sweets & Lifestyle“ kako da se izbegne bacanje hrane.

Na početku zabrane izlaska u čitavoj Austriji ljudi su kupovali velike količine namirnica. Sada je važno kako da se te namirnice sačuvaju, a da ne propadnu. U Beču se u proseku po domaćinstvu baci 40 kilograma životnih namirnica koje bi, da su se pravovremeno upotrebile, bile još dobre. U čitavoj Austriji godišnje završi u smeću do 157.000 tona načetih i originalno zapakovanih namirnica. Njihova vrednost se kreće oko 300 do 400 evra po domaćinstvu.

Verena Pelikan daje predloge kako da se izbegne rasipanje hrane: „Mnogi proizvodi se mogu zamrznuti, kao na primer hleb.“ Hleb može i isečen da se zamrzne. Takođe i banane mogu da se sačuvaju u zamrzivaču. Od zamrznutog voća mogu se spremati hladni kremasti napici tzv. smutiji.

Odeljenje zaštite životne sredine Grada Beča objavilo je priručnik „To mi je vredno“, sa predlozima kako se kupovina planira, šta je potrebno i koja količina. Generalno treba obratiti pažnju da se namirnice pravovremeno spremaju.

Foto-ilustracija: Unsplash (Andy Chilton)

Da kupljene namirnice ne bi propale, potrebno je voditi računa o adekvatnim rezervama. Sir i kobasice treba čuvati u vakumski zatvorenim kutijama pošto šire mirise. Krompir i kupus treba da se po mogućstvu čuvaju u hladnim i tamnim prostorijama. Kod jabuka treba obratiti pažnju da se odvojeno čuvaju od ostalog voća jer brzo propadaju.

Od zapečenih tikvica, luka i ovčijeg sira može se spremiti namaz ili sos. A za to možete upotrebiti i sir kojem je prošao rok. Rok trajanja nekog proizvoda ne znači da je on odmah nakon isteka neupotrebljiv. Veliki broj namirnica može da se spremi kao čorba i to za nekoliko dana, koju možete takođe zamrznuti, objašnjava Pelikan. Roditeljima blogerka savetuje da uključe decu u pripremanje hrane, pošto su svakako kod kuće.

U Beču građani i preduzeća mogu životne namirnice koje su još dobre pokloniti socijalnim ustanovama koje te namirnice dalje razdeljuju korisnicima. Građani takođe mogu da ostave namirnice u javnim frižiderima ili u određenim prodavnicama za socijalno ugrožene osobe.

Izvor: Eurocomm-PR Beograd

EU odobrila 94 miliona evra iz IPA fondova za pomoć Srbiji u borbi protiv epidemije

Foto-ilustracija: Unsplash (Immo Wegmann)

Ministarka za evropske integracije u Vladi Republike Srbije Jadranka Joksimović uputila je 16. marta zvanično pismo komesaru za susedsku politiku i pregovore o proširenju Oliveru Varhelju sa molbom da Evropska unija omogući prenamenu neutrošenih sredstava iz Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA), u cilju preduzimanja mera za prevenciju i suzbijanje posledica epidemije koronavirusa u Srbiji.

Foto-ilustracija: Unsplash (Christian Wiediger)

U odgovoru koji je juče, 25. marta, stigao, komesar Varhelji je upoznao ministarku Joksimović sa aktivnostima koje preduzimaju Evropska komisija i Delegacija EU u Srbiji sa ciljem da obezbede blagovremenu i sveobuhvatnu podršku naporima koje Vlada Srbije preduzima u nastojanju da zaustavi širenje koronavirusa.

S tim u vezi, u pismu se navodi da je Varhelj dao instrukciju svojoj službi da, uz saglasnost Vlade Srbije, oslobodi približno 94 miliona evra tekućih projekata, kao i projekata iz IPA sredstava koji do sada nisu realizovani.

To po stavkama znači 15 miliona evra za hitne potrebe iz tekućih programa i ugovora sa UNDP-om i UNOPS-om. Takođe, sagledana je i mogućnost za korišćenje dodatnih gotovo 21 miliona evra iz programa za podršku evropskim integracijama.

Komesar je u pismu ukazao i na mogućnost dodatne podrške u saglasnosti sa Vladom Srbije tako što bi se sredstva opredeljena za realizaciju projekata, čije sprovođenje još nije otpočelo, preusmerila za potrebe podrške zdravstvenom sistemu i prevazilaženju socioekonomskih posledica u iznosu od 57,6 miliona evra.

Paket mera za podršku Srbiji u borbi protiv koronavirusa obuhvata finansijsku pomoć u vrednosti od 93 miliona evra

Neodložne mere: 15 miliona evra za:

  • transport hitne medicinske opreme i materijala koje Srbija nabavlja u inostranstvu;
  • nabavka dodatne hitne medicinske opreme i materijala (poput respiratora, maski, rukavica, itd.) namenjenih medicinskom osoblju i opštoj populaciji;

Druge neodložne potrebe u dogovoru sa Vladom za zdravstvenu i socijalnu brigu.

Kratkoročne i srednjoročne mere: 78 miliona evra za

  • podršku otvaranju radnih mesta i malim i srednjim preduzećima

Paket takođe obuhvata:

  • dodatne inicijative koje će se realizovati sa međunarodnim finansijskim institucijama usmerene na rešavanje likvidnosti i finansijskih problema privatnog sektora i korišćenje regionalnih programa EU;
  • mere za rešavanje problema koji se tiču snabdevanja i distribuiranja najvažnije robe u okviru Zapadnog Balkana i sa EU;
  • aktiviranje Mehanizma EU za civilnu zaštitu;
  • primena Fonda solidarnosti i na Srbiju.

Mere u okviru paketa se već realizuju: prvi tovar hitne opreme i materijala koje je Srbija nabavila, a čiji transport finansira Evropska unija, danas stiže na Aerodrom “Nikola Tesla”.

Izvor: Vlada Republike Srbije, Delegacija EU u Republici Srbiji

Beograđani – vozite bicikle

Foto-ilustracija: Unsplash (Roman Koester)
Foto-ilustracija: Unsplash (Nikolay Dimitrov)

Glavni urbanista Marko Stojčić saopštio je danas da u situaciji kada moramo imati restrikciju javnog gradskog prevoza zbog mera koje se sprovode radi sprečavanja širenja koronavirusa, bicikl, kao prevozno sredstvo, izdvaja se kao najzdraviji i najoptimalniji vid prevoza. On je apelovao na sve Beograđane koji su u mogućnosti da već od danas prihvate ovu inicijativu.

Udruženje „Ulice za bicikliste” priključilo se inicijativi i poručilo da u trenutku kada se čitava planeta bori sa pandemijom, ispostavlja se da je biciklizam ne samo najoptimalnije i najpoželjnije prevozno sredstvo već i lekovita fizička aktivnost u vreme kad je samoizolacija imperativ.

Da je bicikl čoveku i planeti potreban više nego bilo kada ranije, svedoči i činjenica da je bicikliranje apsolutno u skladu sa nizom preporuka kojih se treba pridržavati tokom pandemije: Izbegavajte mesta gde se okuplja veliki broj ljudi = Vozite bicikl; Držite pristojnu razdaljinu u odnosu na osobe koje kašlju ili kijaju = Vozite bicikl; Obustava javnog prevoza = Vozite bicikl; Izlažite se sunčevim zracima, jačajte imunitet na svežem vazduhu = Vozite bicikl; Nedostaje vam teretana? = Vozite bicikl; Ne radite zbog pandemije? = Vozite bicikl; ali i Održite pozitivan mentalni i psihički stav = Vozite bicikl, navedeno je u saopštenju.

Građanima se poručuje da ukoliko idu na posao, bicikliranje obezbeđuje manji kontakt sa ljudima do dolaska na posao, te na taj način čuvaju sebe i svoje bližnje. Takođe, preporučuje im se da probaju da ubede i kolege da koriste bicikl u ovoj situaciji, kako bi i oni isto tako mogli da čuvaju svoje bližnje. Ukoliko im fali fizička aktivnost, trening, teretana, ovog puta beogradske ulice mogu im biti izazov da što više voze svoje bicikle jer tako jačaju svoj imuni sistem, koji je svima preko potreban u vreme epidemije.

Foto-ilustracija: Unsplash (Owen Vachell)

Oni koji su oduvek govorili da imaju strah da voze bicikl na ulici, u saobraćaju, sada je prava prilika da ga se oslobode, imajući u vidu da je intenzitet saobraćaja rapidno redukovan. Oni koji moraju do prodavnice, neka imaju na umu da je na biciklu minimalna verovatnoća da mogu da prenesu ili dobiju virus, pritom nabavka biciklom može da bude olakšana. Takođe, ako je vozilo kontaminirano klicama virusa, neuporedivo lakše je očistiti bicikl nego automobil.

U situaciji kada se ne zna koliko pandemija može da potraje, najbitnije je da se smanji mogućnost zaraze na minimum svim raspoloživim sredstvima, a vožnja bicikla je svakako jedno od njih. Pri tom je potpuno besplatna i ekološki održiva. Nadamo se da ćemo svi zajedno na odgovoran i solidaran način uspešno prebroditi ovu krizu, te da će ova teška vanredna situacija možda izroditi nove bicikliste koji će nam se pridružiti u borbi za razvoj biciklističke kulture i nedostajeće infrastrukture u našem gradu, što će dovesti do eliminisanja drugih problema, poput zagađenja, na koje smo trenutno zbog koronavirusa zaboravili, istaknuto je u saopštenju.

Izvor: Grad Beograd

Zatvoren najstariji zoološki vrt na svetu

Foto-ilustracija: Unsplash (Daiga Ellaby)
Foto-ilustracija: Unsplash (Paula Borowska)

Londonski zoološki vrt, najstariji na svetu, zatvoren je za posetioce prvi put posle Drugog svetskog rata, zvog pandemije koronavirusa, javlja “Rojters”.

Zoološki vrt ima 18.000 životinja, a inače je jedna od najvećih atrakcija britanske prestonice.

Otvoren je za javnost 1847. godine, a sada je, kao i sve ostalo u gradu, pogođen rastućom krizom zbog koronavirusa, a zatvoren je ne samo zbog posetilaca, već i zbog dobrobiti životinja.

Međutim, rukovodstvo vrta izražava zabrinutost za dalje finansiranje čiji izvor su bile prodate ulaznice.

Izvor: RTS

KOVID-19 je odgovor prirode na ljudsku nemarnost?

Foto-ilustracija: Unsplash (Manuel)

Načelnica Ujedinjenih nacija za životnu sredinu Inger Andersen smatra da pandemiju koronavirusa možemo posmatrati i kao poruku od prirode.

Podseća da je većina bolesti, ali i prirodnih nepogoda, samo posledica ljudskog nemarnog ponašanja.

Prevelik pritisak na planetu sa gotovo isključivo štetnim posledicama može biti, s vremena na vreme, dodatno opterećen izbijanjem različitih bolesti, kao što je bio i virus SARS.

Foto-ilustracija: Unsplash (Lisheng Chang)

Svakako, smatra da je osnovni i neposredni prioritet sada zaštita od virusa, ali da je, dugoročno gledano, potrebno da se izmeni ljudsko ponašanje, izdvajajući zaštitu divljih vrsta.

Poziva vlasti svih zemalja, naročito u Africi i Aziji, gde je ovaj problem najizraženiji, da tržište divljih životinja zabrani, jer upravo ono predstavlja idealan prostor za razvoj bolesti. Veliki problem gubitka staništa i biodiverziteta dodatno je opterećen trgovinom divljim vrstama, pri čemu se one često transportuju i prelaze velike relacije.

U tim situacijama, koje su izuzetno stresne za životinju, dolazi do pojačanog lučenja svih patogena iz njenog organizma, pri čemu u neposrednom kontaktu sa čovekom lako dolazi do zaraze. Nedavno je Kina privremeno zabranila tržište divljih životinja, koje je u toj zemlji bilo veoma aktuelno, i to najviše kad je u pitanju ishrana. Inger Andersen vrdi da ova zabrana treba da bude konačna.

Džon Skanlon, bivši generalni sekretar Konvencije o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama flore i faune napominje da dodatni problem predstavlja nelegalna trgovina divljim životinjama, čija vrednost premašuje milijardu dolara.

Foto-ilustracija: Unsplash (Clément Falize)

Čak 75 odsto zaraznih bolesti koje se pojavljuju potiče od divljih životinja. Stručnjaci tvrde i da nikad ranije nije postojalo toliko mogućnosti prelaska bolesti sa divljih ili domaćih životinja na ljude, kao što je to danas. Brojne bolesti koje sa životinja mogu preći na čoveka i imati znatno veću stopu smrtnosti kod čoveka. Jedna od njih je ebola, čija bi stopa bila oko 50 odsto ili henipavirus, koji prenose južnoazijski slepi miševi, koja bi bila i 60-75 odsto, pri čemu KOVID-19 u odnosu na njih, deluje kao upozorenje.

Takođe, naučnici ne isključuju mogućnost pojave još opasnijih virusa od koronavirusa u budućnosti, ukoliko ne dođe do drastičnih promena u čovekovom ponašanju prema prirodi.

Kao primeri reakcije prirode na klimatske promene, navode se i požari u Amazoniji i Australiji, invazija skakavaca u Africi, kao nedavni događaji koji ujedinjeno ukazuju na ono što nije dobro i što čovečanstvo mora da promeni da bi sačuvalo prirodu, ali i sebe. Pored toga, sve ove promene ugrožavaju i životinje i utiču na njihovo kretanje, odnosno potragu za novim staništem i hranom.

Inger Andersen je podsetila da nepažnja prema prirodi jednaka je napažnji prema samom sebi, odnosno da će se posledice uvek osećati i na ljudskoj koži.

Jelena Cvetić

Rekapitulacija vesti koje ste možda propustili informišući se o KOVID-19

Foto-ilustracija: Unsplash (Mattias Diesel)
Foto-ilustracija: Unsplash (Mattias Diesel)

Prema primeru osoba iz moje okoline, stvar koja je toliko sitna da je nevidljiva golim okom nam u poslednje dve-tri-četiri nedelje svakodnevno opseda umove, te sada i ono doba kada smo brinuli o neuzvraćenim ljubavima deluje mnogo bezbrižnije. Imam osećaj da će usled tolike preopterećenosti mozak vremenom da nam poprimi oblik koronavirusa pod mikroskopom uprkos tome što sam prilično sigurna da to nije naredni korak u evoluciji ljudske vrste.

Trenutno su nam životi podređeni toj temi – i u negativnom i u pozitivnom smislu. Zanimaju nas najsvežije informacije o broju obolelih i umrlih kod nas i u svetu, o navodnim žarištima virusa i o merama predostrožnosti. Idemo u kupovinu ili izvodimo pse starijim damama i gospodi iz komšiluka. Osuđujemo neodgovorno ponašanje pojedinaca. Povukli smo kočnicu i usporili tempo. Dosađujemo se. Šijemo maske! Pazarimo na tone brašna, iako ne znamo da mesimo hleb, i zalihe toalet papira kao da su nam se biološke potrebe u novonastalim okolnostima višestruko uvećale. Aplaudiramo medicinarima u osam uveče. Mislimo samo na sebe. Paradoksalno, solidarniji smo nego ikada.

No, da se uvod ne bi odužio, hajde da pređemo na razradu – rekapitulacija vesti koje ste možda propustili informišući se o KOVID-19.

Plastične kese od 1. marta zabranjene u Njujorku

Njujorčani su na godišnjem nivou koristili neverovatnih 23 milijarde plastičnih kesa. Novi zakonski propis, koji je stupio na snagu početkom meseca, značajno će sniziti tu količinu. Ima izuzetaka od pravila, ali s obzirom na to da nisam eko-fundamentalista, smatram da je svaki poduhvat s namerom rasterećenja naše životne sredine važan. A jednog dana ko zna? Možda “grad koji nikada ne spava” po uzoru na Havaje, koji su uveli potpunu zabranu plastike, bude i “grad koji nikada ne narušava prirodu”.

Pomaci u razvoju elektromobilnosti u Srbiji

Podsticaj širenju voznog parka Srbije vozilima na električni i hibridni pogon kroz državne subvencije treba da prati i razvoj odgovarajuće infrastrukture za punjenje. JP Putevi Srbije su to prepoznali i otvorili tender za projektovanje, isporuku, ugradnju i puštanje u rad brzih punjača na našim auto-putevima.

Predviđena je ugradnja tri brza punjača na dve lokacije: plato bivše naplatne stanice Niš (2 punjača, po jedan u oba smera) i naplatna stanica Beograd (1 punjač). Procenjena vrednost javne nabavke iznosi 50 miliona dinara bez PDV-a.

U prilog tome da „vožnja na struju“ sve više uzima maha kod nas ide i puštanje u rad četiri punjača čuvene američke kompanije Tesla, na parkingu robne kuće Ikea u Beogradu. Vozačima su na raspolaganju tzv. superpunjači. Za oko 20 minuta punjenja, oni Teslinim modelima S, X i 3 obezbeđuju mogućnost prelaska i do 250 kilometara. Mapu elektropunjača u našoj zemlji i regionu pogledajte OVDE.

Foto-ilustracija: Unsplash (Jamie Street)

I dalje zaostajemo za Velikom Britanijom

U Velikoj Britaniji gradi se mreža od 100 ultrabrzih elektropunjača, snage 350 kW. Prve stanice za punjenje osvanuće u Eseksu. Biće moguće istovremeno punjenje 24 vozila. Sistem će se napajati solarnom energijom, a viškovi će se skladištiti u baterijama.

Turistički obilazak najdublje tačke okeana

Kada vam momci mažu oči rečima “Skinuo bih ti zvezde s neba”, znajte da i to nije bog-zna-kakvo obećanje. Da biste znali koliko su ozbiljni, uzvratite im protiv-pitanjem “A da li bi mi doneo magmu sa morskog dna?”. Organizatori putovanja u Marijanski rov, na najdublju tačku okeana na oko 11 kilometara dubine, tvrde da je više ljudi posetilo Mesec, nego to misteriozno područje.

Ko su najveći dužnici Elektroprivrede Srbije?

Elektroprivreda Srbije (EPS) je objavila pregled potraživanja od svojih 20 najvećih dužnika zaključno sa 10. februarom 2020. godine. Njihov zajednički dug je skočio sa 156 miliona evra na početku prošle godine na 161 milion na početku ove. Na spisku se uglavnom nalaze državne firme poput toplana iz Bora i Kruševca, vodovoda iz Smederevske Palanke i gradskog saobraćajnog preduzeća iz Beograda. Među njima je i jedna lokalna samouprava. Apsolutni rekorder među privrednim subjektima koji duguju EPS-u jeste „Železara“ iz Smedereva, od koje se potražuje 4,6 milijarde dinara.

Od analize uzorka dijamanta do otkrića drevnog kontinenta

…nit je tanka. Evo dokaza!

“Ne za MHE” na najčistijoj srpskoj reci i kod Sopotničkih vodopada!

Skupština opštine Arilje donela je početkom marta jednoglasno odluku da se više neće izdavati građevinske dozvole za izgradnju malih hidroelektrana i time je zaštitila najčistiju reku naše zemlje – Veliki Rzav. I reke Mali Rzav, Moravica, Panjica, Katušnica i Bilješka reka su privlačile investitore, zbog čega im je pretilo devastiranje obala, promena rečnih tokova, kao i ugroženost za biljni i životinjski svet tog područja.

Od 25. marta “veto” na izgradnju ovih elektroenergetskih postrojenja stavljen je i u blizini Sopotničkih vodopada.

U Utrehtu se za 12 hiljada stanovnika gradi naselje bez automobila

Pored Amsterdama, još jedan holandski grad ispresecan kanalima nam je poznat po prizoru biciklista na ulicama. Reč je o Utrehtu. Kako bi se ustoličio kao evropsko središte biciklizma, grad je odlučio da podigne naselje „Mervede“ iz kog će automobili biti prognani.

Na površini od 24 hektara, smeštenoj između dva kanala u centru Utrehta, trenutno se nalazi poslovni park, ali se očekuje da će do 2024. godine na tom mestu nići gradska četvrt s fokusom na održivu mobilnost. Planira se da se u 6.000 domova useli više od 12.000 stanovnika te će, po okončanju projekta, ona biti među najvećim svetskim naseobinama tog tipa.

Jelena Kozbašić

Ozonski omotač se oporavlja, vazdušne struje se menjaju

Foto-ilustracija: Unsplash (NOAA)

Ozonska rupa nastavlja da se smanjuje, a omotač da se oporavlja i to dovodi do promena u atmosferskoj cirkulaciji – kretanju vazduha i vetrova.

Foto-ilustracija: Unsplash (Nicolene Olckers)

Koristeći satelitske podatke i uz klimatske simulacije, Antara Banardži i njene kolege sa Univerziteta u Kolorado Bolderu utvrdili su da je promena pravca strujanja vetrova povezana sa oporavkom ozonskog omotača. Smanjivanje ozonske rupe je najvećim delom zasluga Protokola iz Montreala iz 1987. godine, kada je zabranjeno korišćenje supstanci koje uništavaju ozon.

Pre 2000-ih, pojas vazdušnih struja na srednjoj visini iznad južne hemisfere sve se više pomerao prema Južnom polu. Takođe, Hedlijeva struja, koja stvara povoljne okeanske vetrove, nosi kišonosne oblake u tropske krajeve i stvara uragane, sve se više širila.

Banardži i njen tim otkrili su da su se oba pomenuta trenda zaustavila i počela da se vraćaju nakon 2000. godine. Ta promena ne bi mogla da se objasni nasumičnom “fluktuacijom klime”, već je posledica oporavljanja ozonskog omotača.

Promena kretanja vazdušnih struja može da utiče vremenske prilike kroz promene u atmosferskoj temperaturi i količini kiše, što bi kao posledicu moglo da ima promenu temperature okeana i saliniteta.

Foto-ilustracija: Unsplash (Bence Balla-Schottner)

Uprkos zabrani supstanci koje razgrađuju ozon, te hemikalije imaju veoma dugačak životni vek i atmosferu, pa će pun oporavak omotača trajati još nekoliko decenija.

Osim toga, slojevi ozonskog omotača u nekim delovima atmosfere se oporavljaju različitim brzinama.

Iznad severne hemisfere očekuje se da će se omotač doći u stanje iz 80-ih do 2030. godine, dok će iznad južne hemisfere biti potrebno dve decenije duže za njegov oporavak.

Izvor: RTS

Učetvorostručena proizvodnja kvasca u fabrici u Senti

Foto-ilustracija: Unsplash (Julian Hochgesang)
Foto-ilustracija: Unsplash (Ronaldo de Oliveira)

Kompanija Biospringer RS u Senti počela je proizvodnju kvasca punim kapacitetom u ponedeljak, 23. marta, pa će produkcija u malim pakovanjima biti uvećana čak 450 odsto, a u pakovanjima od 500 grama za pekare – za 100 odsto.

“Plan je da dostignemo mesečnu proizvodnju od 900 tona kvasca, četiri puta više u odnosu na dosadašnju”, izjavio je Laslo Đetvai, operacioni menadžer u kompaniji.

Da bi odgovorili na zahteve tržišta i obezbedili kontinuiranu isporuku, u ovoj kompaniji menjaju i asortiman da bi omogućili povećanu proizvodnju kvasca za domaćinstva i pekare.

“Imamo i pogon i radnike za ovoliku proizvodnju, a na podršku države računamo u nabavci sirovine, melase iz šećerne repe, kako bismo odgovorili na zahteve povećane tražnje”, rekao je Đetvai.

Iz Biospringera apeluju na potrošače da ne stvaraju veštačku potražnju i ne gomilaju zalihe jer kvasca ima dovoljno, a fabrika može da podmiri i ove trenutno povećane potrebe industrije i domaćinstava.

Potražnja za industrijskim i malim kvascem porasla je značajno. Distribuciju kvasca koji proizvede Biospringer RS rade francuski Lesafr i PIP Novi Sad.

Izvor: Privredna komora Srbije

Konkurs za mlade “Hrana. Ishrana. Vlakna.”

Foto-ilustracija: Unsplash (Werner Sevenster)
Foto-ilustracija: Unsplash (Federico Respini)

Konvencija Ujedinjenih nacija o borbi protiv dezertifikacije (UNCCD) na svom sajtu (www.unccd.int) juče, 25. marta, objavila je konkurs za mlade sa ciljem podizanja svesti i pokazivanja snažne veze između zemljištabiodiverziteta klime, na temu “Hrana. Ishrana. Vlakna.” (slogan Dana borbe protiv dezertifikacije i suše 2020).

Pozivaju se mladi između 15 i 30 godina da budu UNCCD Land Heroes i da učestvuju u takmičenju tako što će od srede, 25. marta 2020. godine objaviti svoj video ili sliku, ohrabrujući svoje pratioce da učine isto i pomognu da se mladi podstaknu da se brinu o zemljištu kao deo rešenja za klimatske promene.

Više informacija o konkursu pročitajte ovde.

Uputstvo za odlaganje otpada tokom samoizolacije u Zagrebu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Sledeći preporuke Stožera civilne zaštite RH za domaćinstva i ostale zatvorene prostore, Zagrebački holding, ogranak Čistoća objavio je uputstva za odlaganje otpada tokom aktuelne epidemiološke situacije.

Otpad osoba koje se zbog potvrđene infekcije ili sumnje na infekciju koronavirusom (KOVID-19) nalaze u samoizolaciji, potrebno je odložiti unutar običnih plastičnih kesa za otpad i čvrsto zavezati, a potom je staviti u drugu plastičnu kesu koju treba čvrsto zatvoriti.

Ovako pripremljen otpad potrebno je držati odvojeno od ostalog kućnog otpada najmanje 72 sata (3 dana) pre odlaganja u kontejner za mešoviti komunalni otpad!

Tako treba postupiti s ličnim otpadom (npr. papirnatim maramicama), kao i s otpadom od čišćenja prostora. Posebno se napominje kako se paprnati ubrusi, papirnate maramice i razni proizvodi za jednokratnu upotrebu koje koriste osobe sa simptomima bolesti KOVID-19 ne smeju stavljati u kontejnere za odvojeno prikupljanje otpada (biootpad, papir i plastika).

Apel za pridržavanje termina odvoženja otpada

Radnici zagrebačke Čistoće izuzetno su se potrudili pri čišćenju posle zemljotresa koji je u nedelju zadesio Zagreb i njegovu okolinu, a podsećamo da se otpad i dalje redovno odvozi. U Čistoći, stoga, apeluju na odgovorno postupanje s otpadom i pridržavanje rasporeda odvoženja otpada koji su prilagođeni nastaloj situaciji i merama. Tako se ove nedelje odvozi plastika, a sledeće papir. Nedeljni raspored za gradske četvrti ili mesne odbore ostaje isti, no frakcija otpada koja se odvozi do daljnjeg je različita po nedeljama.

Građanke i građani Zagreba mole se za saradnju i povećanu savesnost tokom trenutne epidemiološke situacije tako da plastične kese i papir ne iznose na javne površine pre predviđenog dana odvoženja. Raspored odvoženja biootpada, otpadnog papira, plastične i metalne ambalaže možete pronaći na linku.

Izvor: Ekovjesnik

Pšenica poskupela usled stvaranja zaliha brašna

Foto-ilustracija: Unsplash (Annie Spratt)
Foto-ilustracija: Unsplash (Polina Rytova)

Kako prenosi Nova ekonomija, cena pšenice u Srbiji poslednjih nedelju dana je porasla jer su građani stvarali zalihe brašna zbog epidemije koronavirusa.

Direktor “Žita Srbije” Vukosav Saković ne očekuje će potražnja za brašnom i dalje rasti jer su potrošači verovatno napravili zalihe. Kilogram pšenice za stočnu ishranu u februaru je koštao 19 dinara, a sada 19,20 do 19,50 dinara za kilogram, zavisno od kvaliteta.

“Srbija u zalihama ima milion tona pšenice, a do početka žetve, za sledeća tri meseca, potrošiće samo oko 300 hiljada tona”, kaže Saković.

Kako će se dalje kretati cena pšenice je, kako navodi Saković, nezahvalno prognozirati jer uprkos povećanoj tražnji, do žetve neće moći da se izveze više od 200 hiljada tona jer se ne može obezbediti toliko kamiona.

“Tona pšenice u izvozu sada košta od 165 do 175 evra, a kilogram od 19 do 20 dinara. Najskuplja je bila pre desetak godina zbog suše u Ukrajini, kada je kilogram na domaćem tržištu koštao 28 dinara”, rekao je Saković.

Izvor: Nova ekonomija

Pronađeno 60 miliona tona nafte u Kaspijskom jezeru

Foto-ilustracija: Unsplash (Ksenia Kudelkina)
Foto-ilustracija: Unsplash (Maanoj Ramchandani)

U azerbejdžanskom delu Kaspijskog jezera, na udaljenosti 120 kilometara od obale, pronađeno je naftno polje s rezervama od 60 miliona tona.

U saopštenju azerbejdžanske državne naftne kompanije SOCAR navedeno je kako je u zajedničkoj studiji s norveškom kompanijom “Equinor” pronađeno ležište nafte, koje je nazvano “Karabag”.

Istaknuto je kako je reč je o rezervi od oko 60 miliona tona nafte, te kako će naftnim poljem zajednički upravljati kompanije SOCAR i “Equinor”.

Na pomenutoj lokaciji vršena su naftna istraživanja i 1997. godine, ali rezultati su ukazivali na nedovoljne rezerve.

Izvor: Energetika.ba

Koronavirus – smrtna pretnja i za velike čovekolike majmune?

Foto-ilustracija: Unsplash (Margaux Ansel)
Foto-ilustracija: Unsplash (Joshua J. Cotten)

Trenutna pandemija koronavirusa SARS CoV-2 mogla bi negativno da se odrazi i na populaciju velikih čovekolikih majmuna i da podrije konzervacionističke napore za održanje te ugrožene vrste, upozoravaju naučnici. Za sada ipak nije primećen nijedan slučaj oboljevanja majmuna od SARS CoV-2.

Kod šimpanzi, ornagutana, gorila i bonobo majmuna u prošlosti je zabeležen drugi oblik ove vrste virusa, ali i različite respiratorne infekcije svojstvene za čoveka. Te životinje se smatraju najbližim srodnicima ljudske vrste zato što sa nama dele čak 98 odsto DNK.

Mnogi pripadnici vrste nalaze se u riziku od izumiranja usled krčenja šuma, odnosno gubitka staništa, i krivolova. Ebola je još jedna od bolesti ljudi koja je desetkovala njihov broj za 95 odsto.

Stručnjaci savetuju zatvaranje nacionalnih parkova, rezervata i zooloških vrtova kao meru predostrožnosti, ali naglašavaju da bi takav poduhvat mogao da bude mač sa dve oštrice i da majmuni u odsustvu ljudi budu izloženiji napadima lovokradica.

Nacionalni parkovi u Kongu i Ruandi već su preduzeli ovaj korak.

Međunarodna unija za očuvanje prirode je izdala svoje preporuke o postupanju sa velikim čovekolikim majmunima u novonastalim okolnostima. Preporučuje se odstojanje od 7 do 10 metara, a bolesnici, ili oni koji su u poslednje dve nedelje bili u dodiru sa bolesnicima, ne bi trebalo da posećuju životinje. U nadi za najbolje, ali pripremljeni za najgore, nejophodno je da ozbiljno razmotrimo uticaj naših aktivnosti na majmune.

Jelena Kozbašić

Na hiljade stabala biće posečeno u Republici Srpskoj zbog pojave štetočine

Foto-ilustracija: Unsplash (David Vig)

Na hiljade stabala u šumama u istočnom delu Republike Srpske mora biti posečeno zbog pojave potkornjaka, štetočine čije nekontrolisano širenje može izazvati milionsku štetu, saznaje portal Capital.

Foto-ilustracija: Unsplash (Maria Labanda)

Najgore su pogođena Šumska gazdinstva “Romanija” Sokolac, “Visočnik” Han Pijesak, “Sjemeć” Rogatica, “Vučevica” Čajniče i “Maglić” Foča.

Problem se pojavio prošlog meseca kada je u šumama koje se prostiru na teritoriji pet šumskih gazdinstava pao obiman sneg koji je oborio, povaljao i polomio ogroman broj stabala, koja su, tako oslabljena, idealna za širenje i razmnožavanje ovog insekta.

Da je situacija ozbiljna, najbolje govori činjenica da je resorni ministar izdao naredbu prema kojoj se obustavlja redovna seča u ŠG „Sjemeć“ a raspoloživi kapaciteti stavljaju u funkciju sanacije štete i sprečavanja širenja bolesti.

„Potrebno je hitno izvršiti doznaku i seču polomljenih i izvaljenih stabala i obustaviti radove na redovnoj seči do sanacije posledica elemetarne nepogode. Takođe, moraju se pojačati mere zaštite povećanjem broja postavljenih feromonskih klopki i lovnih stabala uz redovnu kontrolu i monitoring“, navodi se u naredbi ministra u kojoj se dodaje kako se po potrebi može angažovati i mehanizacija i ljudstvo uslužnih preduzeća.

Prema preliminarnim podacima „Šuma Republike Srpske“ procenjuje se da je u ŠG „Sjemeć“ izvaljeno ili prelomljeno čak 50.000 kubnih metara šume, u ŠG „Visočnih“ 20.000 kubika, u ŠG „Romanija“ 15.000 kubika, a značajna šteta je evidentirana i u preostala dva šumska gazdinstva.

U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske kažu kako, s obzirom na obim štete, klimatske uslove i neminovno fiziološko slabljenje šumskih ekosistema pogođenih nepogodom, postoji realna opasnost od prenamnoženja potkornjaka, što bi moglo dovesti do sušenja šuma na navedenom području.

„S tim u vezi doneta je Naredba o sprovođenju mera sanacije posledica elementarne nepogode nad šumama u istočnom delu Republike Srpske. Naredbom je definisan način sanacije šteta, odgovorni izvršioci, odnosno Šumska gazdinstva, kao i mere zaštite i monitoringa“, rečeno je u Ministarstvu.

Autor: Dejan Tovilović

Izvor: Capital.ba

KOVID-19 prepolovio prihode avio-kompanija

Foto-ilustracija: Unsplash (Nikola Ancevski)

Kako prenosi Nova ekonomija, prema novoj analizi Međunarodne asocijacije avio-prevoznika (IATA), avio-kompanije će tokom 2020. godine izgubiti 252 milijarde dolara (oko 233 milijarde evra), što je dvostruko više od prethodne procene, saopštila je asocijacija.

Foto-ilustracija: Unsplash (Chris Barbalis)

Zbog strogih ograničenja putovanja i očekivanja globalne recesije, IATA sada predviđa da će prihodi od prevoza putnika pasti za 44 odsto u odnosu na prošlu godinu. Taj pad predviđa se prema scenariju da stroga ograničenja putovanja traju do tri meseca, nakon čega bi usledio postepeni ekonomski oporavak kasnije u toku godine. Oporavak potražnje putovanja biće oslabljen zbog uticaja globalne recesije na poslove i poverenja.

“Avio-kompanijama je potrebno 200 milijardi dolara (185 milijardi evra) likvidnosti samo da bi preživele. Neke vlade su već napravile iskorak, ali mnoge druge treba da učine isto”, rekao je generalni direktor asocijacije Aleksandar de Žunijak.

Prema prethodnoj analizi, čije je rezulatate IATA objavila 5. marta, predviđano je da će gubici iznositi 113 milijardi dolara (105 milijardi evra). Ona je urađena pre nego što si zemlje širom sveta uvele sveobuhvatna ograničenja na putovanja, koja su pretežno eliminisala međunarodno tržište putovanja avionom.

Izvor: Nova ekonomija