Home Blog Page 744

Stotinu morskih kornjača se izleglo na brazilskoj plaži – ovog puta bez publike

Foto: Wikipedia/Paulo Marcelo Pontes

Na plaži na severoistoku Brazila, u blizini grada Paulista, u nedelju, 22. marta izleglo se gotovo stotinu mladih morskih kornjača, a ovom srećnom događaju moglo je prisustvovati samo nekoliko predstavnika lokalnih vlasti i fotografa. Kao i u ostatku sveta, okupljanje građana Pauliste nije bilo dopušteno zbog mera opreza radi sprečavanja širenja epidemije koronavirusa, pa se izleganje mladih kornjača koje tradicionalno privlači (pre)velik broj lokalnog stanovništva i turista ipak odigralo bez publike.

Foto: Wikipedia/Fins

„Stvarno je prelepo jer možete videti taj trenutak kada mlade kornjače počinju izlaziti iz jaja i posmatrati njihovo kretanje plažom“, rekao je za “Gardijan” Roberto Kato, sekretar za zaštitu životne sredine u gradskoj upravi. Ovaj događaj je od velike važnosti jer 97 mladih kornjača pripada kritično ugroženoj vrsti karete morskih kornjača (Eretmochelys imbricata), kojima prema Svetskoj organizaciji za zaštitu prirode (WWF) preti izumiranje, a uvrštene su na crveni popis Međunarodnog saveza za očuvanje prirode i prirodnih bogatstava (International Union for Conservation of Nature – IUCN).

Iako brazilski predsednik Žair Bolsonaro i dalje uporno odbija uvođenje karantina na nacionalnom nivou, određene brazilske savezne države su ipak odlučile provoditi restriktivne mere, a među njima je i Pernambuko, u kojoj je do sada potvrđeno 68 slučajeva zaraze koronavirusom.

„Brazil nije spreman za eksponencijalni rast broja zaraženih, stoga moramo dobiti na vremenu kako bismo osigurali infrastrukturu i lečenje inficiranih osoba“, rekao je Paulo Kamara, guverner brazilske savezne države Pernambuko, u kojoj se nalazi i grad Paulista.

Prema stručnjacima koji učestvuju u projektu Tamar, namenjenom za zaštitu morskih kornjača duž hiljade kilometara brazilske obale, ova vrsta polaže jaja duž severoistočne obale Brazila i strogo je zaštićena. Karete morske kornjače mogu da narastu do dužine od 110 cm i u proseku su težine 85 kg, a njihovo portugalsko ime „tartarugas-de-pente“ (pente = češalj) delom otkriva razlog zbog čega je ova morska kornjača uvrštena na popis kritično ugroženih vrsta. Naime, njihovi oklopi su se nekada široko koristili za izradu češljeva i okvira za naočare. Kako navodi Roberto Kato, plaže u okolini Pauliste nekada su bile dom za četiri od pet vrsta morskih kornjača koje žive uz brazilske obale: zelene kornjače (Chelonia mydas), pacifičke maslinaste kornjače (Lepidochelys olivacea) i glavate kornjače (Caretta caretta), kao i pomenuta ugrožena vrsta.

Ove godine se na plažama u blizini Pauliste izleglo više od 300 kornjača. Morske kornjače ovde polažu jaja počevši od januara svake godine, a mlade kornjače se obično izležu u aprilu ili maju. „Ovog puta zbog koronavirusa nismo smeli da otkrijemo da se to događa krajem marta“, rekao je Roberto Kato. Možda bi to trebalo da postane pravilo i u vremenu nakon epidemije koronavirusa, koja bi nas konačno trebala podstaći na ozbiljno i iskreno sprovođenje aktivnosti očuvanja prirode i zdrave životne sredine. Više nego ikada pre priroda nam ovih dana upućuje jasnu poruku: ona bez nas može, no mi bez nje ipak ne možemo opstati!

Izvor: S.F./Ekovjesnik   

Poziv građanima za očitavanje brojila

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Elektroprivreda Srbije će u toku vanrednog stanja zbog epidemije koronavirusa uložiti maksimalne napore da u okviru redovnih aktivnosti očita brojila svih kupaca, poštujući sve mere zaštite.

Da bi se smanjila mogućnost kontakta i dodatno zaštitilo zdravlje građana Elektroprivreda Srbije moli sve kupce da zaključno sa 1. aprilom očitaju stanje na svom mernom uređaju i da istaknu stanje brojila i datum očitavanja na vidnom mestu na ulazu u svoje objekte.

Pored toga, građani u narednim danima mogu da jave stanje brojila pozivom na broj telefona odštampan na računu, ili putem mejla slanjem podataka (ime i prezime, adresa, ED broj i stanje na brojilu, datum očitavanja) na mejl adrese prema lokaciji brojila.

Adrese za distributivna područja su: područje Beograda je info.centar@epsdistribucija.rs, za područje Vojvodine prijavastanja.ev@eps.rs,  za područje Kraljeva prijavastanja.kv@eps.rs, za područje Kragujevca prijava.stanja.kg@eps.rs i za područje Niša stanja.jugoistok@eps.rs. EPS kao društveno odgovorna kompanija moli kupce da iskoriste ovu mogućnosti i jave očitano stanje brojila čime će se dodatno osigurati tačnost i ispravnost računa.

Preduzeće apeluje na sve građane da budu odgovorni i striktno poštuju mere države donete zarad sprečavanja širenja koronavirusa. Sve aktivnosti Elektroprivrede Srbije usmerene su tako da su i u ovim vanrednim okolnostima obezbeđeni stabilna proizvodnja i nesmetano snabdevanje električnom energijom za privredu i građane Srbije, stoji u saopštenju.

Izvor: EPS

Sobne biljke koje čiste vazduh

Foto-ilustracija: Unsplash (Leonardo Iheme)
Foto-ilustracija: Unsplash (Jane Palash)

Sobne biljke su već odavno poznate po tome da prečišćavaju vazduh u zatvorenom prostoru. Još davne 1989. godine NASA-ina studija je otkrila da mnoge biljke mogu ukloniti toksične materije iz vazduha kao što je formaldehid, benzen, amonijak.

Bil Volverton, NASA-in naučnik koji je sproveo ovo istraživanje došao je do broja biljaka u prostoriji koje su dovoljne za čistiji vazduh. On preporučuje najmanje dve biljke normalne veličine na oko devet metara kvadratnih. Iako, što je biljka veća, to je bolje jer na prečišćavanje vazduha utiče veličina lista, odnosno proces fotosinteze.

Još jedna studija od strane Hort Inovejšona otkrila je da i jedna biljka u prosečnoj prostoriji od 20 m2 poboljšava kvalitet vazduha za 25 odsto. Dve biljke su donele poboljšanje vazduha za čak 75 odsto, a više biljaka daje bolje rezultate. U većoj prostoriji od 64 m2 (dvosoban stan) bilo je potrebno 16 biljaka da osiguraju 75 odsto poboljšanje kvaliteta vazduha, a 32 biljke su dale najbolje rezultate. Naravno, sve to zavisi od njihove veličine i kako je već ranije spomenuto, veličine listova. Takođe, u pročišćavanju pomaže i supstrat iz teglice ili posude za cveće.

Iako se veruje da sve biljke deluju korisno, istraživači su otkrili nekoliko njih koje deluju efikasnije. Na primer, zlatna puzavica i filadendron su odlični prečišćivači vazduha kada je reč o uklanjanju formaldehida, bezbojnog gasa koji se oslobađa iz lepka i smole, pogotovo na pločama iverica i drugih drvenih proizvoda. Formaldehid takođe emituju dim cigarete i lak za nokte kao i pene za izolaciju, karton, papir i slično.

Zeleni ljiljan (Chlorophytum comosum) smatra se jednom od najprilagodljivijih sobnih biljaka i najlakšim za uzgoj, a dobra je i za uklanjanje formaldehida kao i ugljen-monoksida, benzena i ksilena. Kako piše “Gardening know how”, za ovu biljku se preporučuje da se stavi u prostoriju s kaminom, gasnim pećima i šporetima. Spatifilum i hrizanteme pomažu u uklanjanju tetrahloretilena, odnosno jedinjenja koji se koristi u razređivačima, lepku i sredstvima za hemijsko čišćenje.

Areka (Chrysalidocarpus lutescens) pruža i dodatnu korist jer povećava vlagu vazduha.

Osim navedenih, biljke koje pročišćuju vazduh su i paprati, bambus, dracena, svekrvin jezik, fikus i slično.

Autorka: Martina Popić

Izvor: Agroklub.rs

Grad Zrenjanin izdao nezakonito rešenje o građevinskoj dozvoli fabrici guma?

Foto-ilustracija: Pixabay

Građevinska dozvola koju je Grad Zrenjanin izdao investitoru Linglong International 18. marta ove godine, za prvu fazu izgradnje pomoćnih objekata u okviru fabričkog kompleksa fabrike guma, izdata je suprotno važećim propisima, tvrdi Regulatorni institut za obnovljivu energiju i životnu sredinu (RERI).

Foto-ilustracija: Pixabay

Regulatorni institut za obnovljivu energiju i životnu sredinu (RERI) podneo je Pokrajinskom sekretarijatu za energetiku, građevinarstvo i saobraćaj žalbu i zatražio da Pokrajinski sekretarijat poništi građevinsku dozvolu i predmet prosledi stvarno nadležnom organu na odlučivanje.

Procedura za izdavanje građevinske dozvole nije sprovedena u skladu sa zakonom, jer, kao ni u slučaju izdavanja dozvole za izgradnju ograde (29. mart 2019), nije sproveden postupak procene uticaja na životnu sredinu. Gumarska industrija, odnosno postrojenja za proizvodnju i preradu gume i kaučuka, nalazi se na listi projekata za koje je potrebno sprovesti proceduru odlučivanja o potrebi procene uticaja, te je organ koji je izdao dozvolu morao oceniti ispunjenost procesnih uslova u postupku izdavanja. U lokacijskim uslovima, koji predstavljaju sastavni deo građevinske dozvole uopšte nije navedeno da li je potrebno sprovesti postupak procene uticaja, niti je nadležni organ za zaštitu životne sredine izdao rešenje da procena uticaja na životnu sredinu nije potrebna. Da jeste, ovo rešenje bi bilo sastavni deo lokacijskih uslova.

Izgradnja ograde, trafostanica i dalekovoda za osvetljenje deo je projekta fabrike guma. Da se sama fabrika ne gradi nikome ne bi ni palo na pamet da gradi portirnice i trafostanice. Ako je izgradnja ovih objekata u isključivoj funkciji izgradnje fabrike, a jeste, onda se postavlja pitanje šta bi se moglo dogoditi ako procena uticaja pokaže da nije moguće izgraditi fabriku guma u Zrenjaninu, ili da je nije moguće graditi u predviđanom obimu. To i jeste svrha procene uticaja – da utvrdi mere za smanjenje ili uklanjanje negativnih uticaja na životnu sredinu pre donošenja odluke o realizaciji projekta. Zbog toga je u pitanju preventivna mera.

Takođe, lokacijski uslovi koji prethode građevinskoj dozvoli i čine njen sastavni deo uopšte ne sadrže uslove zaštite prirode, iako je Uredbom o lokacijskim uslovima utvrđeno da su uslovi zavoda za zaštitu prirode obavezna element lokacijskih uslova. Članom 134[s3] Zakona o planiranju i izgradnji utvrđeno da se odredbe drugih zakona kojima se na drugačiji način uređuju pitanja koja su predmet uređivanja ovog zakona neće primenjivati, osim zakona i propisa kojima se uređuje zaštita životne sredine. Time se propisima iz oblasti zaštite životne sredine daje jasan prioritet u odnosu na propise iz oblasti planiranja i izgradnje, ukoliko postoje rizici ugrožavanja životne sredine.

Konačno, u skladu sa Zakonom o planiranju i izgradnji nadležni organ za izdavanje dozvole za izgradnju glavnog objekta jeste Autonomna pokrajina Vojvodina, odnosno Pokrajinski sekretarijat za energetiku, građevinarstvo i saobraćaj.

U prethodnoj fazi izgradnje ograde oko fabričkog kompleksa dozvola je izdata na nivou Pokrajine, a ne grada Zrenjanina. Iako Zakon o planiranju i izgradnji predviđa mogućnost da se u okviru privredno-industrijskog kompleksa, nadležnost za izdavanje dozvola utvrđuje pojedinačno za određene objekte, ova odredba odnosi se na pojedinačne samostalne objekte u okviru istog kompleksa (primera radi: proizvodna jedinica za kaučuk i fabrika guma), a ne za pomoćne objekte u funkciji glavnog objekta. Iz ovog razloga, na konkretni slučaj ne bi se mogla primeniti pomenuta odredba zakona, ako je to bila namera organa koji je izdao građevinsku dozvolu.

RERI apeluje na organe javnih vlasti da dosledno poštuju propise Republike Srbije i u vreme vanrednog stanja, bez obzira na to o kom se investitoru radi. Samo na taj način obezbeđuje se poštovanje vladavine prava i zaštita životne sredine, ali i kredibilitet samih investicija. Poštovanje zakona suštinski je važno za sigurnost građana i poverenje u institucije čiji je primarni zadatak poštovanje i očuvanje pravnog poretka.

Izvor: Regulatorni institut za obnovljivu energiju i životnu sredinu (RERI)

Svet je stao, priroda se leči!

Foto-ilustracija: Unsplash (Erwan Hesry)

Nakon što je Evropska agencija za okolinu (EEA) prošle nedelje potvrdila veliko smanjenje koncentracija zagađujućih materija u vazduhu, posebno koncentracije azot-dioksida (NO2), nova potvrda stigla je i iz Evropske svemirske agencije (ESA). Zahvaljujući uvođenju karantina i strogih mera ograničenja kretanja širom Evrope i posledičnog smanjenja automobilskog saobraćaja i drugih aktivnosti, u velikim evropskim gradovima značajno smanjena nivoa zagađenja vazduha. To potvrđuju i najnoviji podaci ESA-e objavljeni krajem prošle nedelje, a temelje se na snimcima satelita “Copernicus Sentinel-5”.

Foto-ilustracija: Unsplash (Jack Gisel)

Naučnici iz Nizozemskog kraljevskog meteorološkog zavoda (KNMI) koristili su podatke sa satelita “Copernicus Sentinel-5P” za praćenje vremenskih prilika i zagađenja u Evropi, i to za period od 14. do 25. marta, te su ih uporedili s mesečnim prosekom koncentracija iz 2019. godine. Na satelitskim snimcima je veoma jasno uočljivo smanjenje koncentracija štetnih materija u velikim evropskim gradovima, naročito štetnog azot-dioksida, među kojima su Pariz, Madrid, Milano, Barselona, Brisel i Frankfurt.

Koncentracije azot-dioksida variraju iz dana u dan zbog promena vremena te se zaključci ne mogu izraditi posmatranjem podataka za jedan dan“, objašnjava Henk Eskes iz KNMI-ja zašto je odabrano razdoblje od 14. do 25. marta 2020. godine. „Posmatranjem podataka za određeni vremenski period, u ovom slučaju za 10 dana, u mogućnosti smo da uočimo promene zbog ljudske aktivnosti. Hemija naše atmosfere je složena, a postotni pad koncentracija zagađujućih materija u vazduhu može se donekle razlikovati od pada emisija. Atmosferski modeli, koji uzimaju u obzir dnevne promene vremena u kombinaciji s inverznim tehnikama modeliranja, potrebni su nam za merenje uticaja emisija temeljem satelitskih promatranja“, dodaje Henk Eskes.

Naučnici su, zato, u saradnji s kolegama iz celog sveta izvršili detaljnu analizu korišćenjem raspoloživih podataka o vremenu i inverznog modeliranja kako bi interpretirali posmatrane koncentracije i procenili utcaj mera ograničenja kretanja zbog sprečavanja širenja koronavirusa.

Kako se navodi u ESA-inom saopštenju, pomno se nadzire situacija na severu Evrope, uključujući Nizozemsku i Ujedinjeno Kraljevstvo, no naučnici su uočili veću varijabilnost zbog promenjivih vremenskih prilika. Stoga će nova ovonedeljna merenja omogućiti procenu promena koncentracije azot-dioksida iznad severozapadne Evrope.

Foto-ilustracija: Unsplash (Vladimir Ivanov)

„Specifičnost satelita ‘Copernicus Sentinel-5P’ je njegova velika prostorna rezolucija i sposobnost preciznog posmatranja tragova gasova sa efektom staklene bašte u poređenju s drugim satelitskim misijama, omogućuju nam ova jedinstvena merenja koncentracija azot-dioksida iz svemira“, rekao je Klaus Cener, vođa misije Sentinel-5P u Evropskoj svemirskoj agenciji.

Prema podacima EEA-a poslednjih nedelja su u mnogim italijanskim gradovima smanjene koncentracije azot-dioksida. U Milanu su, na primer, prosečne koncentracije NO2 u poslednje četiri nedelje bile najmanje 24 odsto niže u odnosu na četiri nedelje pre, dok je prosečna koncentracija od 16. do 22. marta bila 21 odsto niža nego iste nedelje 2019. godine.

U Bergamu, italijanskom gradu koji se nalazi u središtu epidemije koronavirusa, koncentracija NO2 je u poslednje četiri nedelje u stalnom opadanju, a od 16. do 22. marta bila je 47 odsto niža nego iste nedelje 2019. godine. Takođe, u Rimu su prosečne koncentracije NO2 u protekle četiri nedelje bile 26-35 odsto niže u odnosu na istu nedelju prošle godine. Slični trendovi uočeni su i u drugim evropskim gradovima u kojima je uveden karantin i sprovedene stroge mere ograničenja kretanja, pa je u istom periodu, od 16. do 22. marta, u Barseloni koncentracija NO2 smanjena za čak 55 odsto. U Madridu se u prosečan nivo NO2 u jednoj nedelji smanjio za 56 odsto, a u odnosu na istu nedelju 2019. godine smanjenje iznosi 41 odsto. U Lisabonu je koncentracija NO2 u istom peridou smanjena za 51 odsto.

Izvor: S.F./Ekovjesnik

Pijace se sele na internet?

Foto-ilustracija: Unsplash (Tomas Anton Escobar)

Prodavci na novosadskim pijacama mogli bi uskoro da dobiju mogućnost prodaje putem interneta preko digitalne aplikacije koja bi takav sistem prodaje znatno olakšala, najavljuje Danilo Golubović, savetnik ministarke za evropske integracije. S obzirom na to da su, zbog vanredne situacije, pijace u Novom Sadu zatvorene, mali poljoprivrednici više ne mogu da prodaju svoje proizvode na tezgama. Golubović ocenjuje da su time značajno ekonomski izazvani, te da bi na ovaj način moglo da im se omogući dalje poslovanje.

Foto-ilustracija: Unsplash (Caleb Stokes)

“Ideja je da naši stručnjaci naprave aplikaciju koju bi koristila JKP ‘Tržnica’ tako da bi oni koji imaju tezge na pijaci mogli da imaju onlajn prodaju jer su oni najviše pogođeni. U pitanju su mala porodična gazdinstva koja su taman, zahvaljujući subvencijama, ušla u neki biznis i počela da ostvaruju profit. Međutim, zbog ove situacije značajno trpe u pogledu ekonomije. Mislim da bi ovakav način prodaje značajno amortizovao ovu situaciju”, navodi Golubović. Dodaje da bi, u saradnji sa kabinetom gradonačelnika Novog Sada i JKP “Tržnica”, u narednih nekoliko dana moglo da se počne sa realizacijom ovakvog sistema prodaje i napominje da bi taj sistem trebalo da opstane i u budućnosti ukoliko ponovo dođe do slične situacije, ali i zbog modernizacije poslovanja pijaca.

Radno vreme pijaca u mnogim gradovima je smanjeno, svakodnevno se obavlja dezinfekcija, a sve je manje i prodavaca i kupaca. Zamenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić izjavio je da će sve pijace na teritoriji Beograda biti zatvorene, prenosi B92.

Gostujući u emisiji Osvrt na televiziji B92, rekao je da će se tako povećati socijalna distanca. Dodao je i da će propisano radno vreme prodavnica vikendom biti do 13 sati, a radnim danima do 15.

Kada je u pitanju izvoz domaćih proizvoda, Golubović ocenjuje da bi ove godine, ukoliko sve bude išlo po planu, Srbija mogla da ostvari veći izvoz.

“Imate Nemačku koja ima 40 odsto zadovoljenja u voću i povrću, ali nema sada sezonske radnike. Njima samo u martu treba oko 37.000 sezonskih radnika, u maju im treba oko 80.000 sezonskih radnika, koje neće imati, tako da će neka tržišta verovatno ostati bez dovoljnih količina poljoprivrednih proizvoda i ako naša setva, a kasnije i proizvodnja voća i povrća prođu dobro, mislim da ćemo dobiti veću izvoznu šansu”, smatra Golubović.

Isplata subvencija sigurna, samo će kasniti

Novosadski poljoprivrednici i proizvođači u ostalim delovima Vojvodine, koji su konkurisali za subvencije, podsticaje i kredite, dobiće sredstva bez obzira na vanrednu situaciju, ali će sam proces biti usporen, navode u Pokrajinskom fondu za razvoj poljoprivrede.

Foto-ilustracija: Unsplash (Theme Inn)

Pokrajinski fond za razvoj poljoprivrede nastaviće sa podelom sredstava i kreditiranja poljoprivrednika na teritoriji AP Vojvodine. Međutim, ovaj postupak podele kredita biće puno sporiji imajući u vidu da smo na osnovu mera i preporuka Vlade Republike Srbije obustavili rad sa klijentima u vidu ličnog kontakta i funkcionišemo putem mejla i pošte. Samim tim i naši klijenti imaju usporenu mogućnost da obezbede upis založnog prava kod notara, upis hipoteke u katastru. Ipak, trudimo se da izađemo u susret našim klijentima i da im obezbedimo sredstva kako bi nastavili svoju poljoprivrednu proizvodnju”, navodi Aleksandar Bogdanović, direktor Pokrajinskog fonda za razvoj poljoprivrede.

Konkursi i dalje aktuelni, omogućeno odloženo plaćanje rata kredita

U skladu sa preporukama Narodne banke Srbije pomenuti fond doneo je odluku o moratorijumu na plaćanje koja je stupila na snagu 20. marta što znači da u sledeća tri meseca svi korisnici imaju pravo da odlože plaćanje rata prema fondu i u tom periodu im ne teče zatezna kamata. Bogdanović napominje da konkursi koji su otvoreni, neće biti zatvoreni u ovom periodu i da će poljoprivrednici moći da apliciraju i dalje.”Kod nas su aktuelni konkursi za nabavku nove kako pogonske, tako i priključne mehanizacije, konkursi za podizanje višegodišnjih zasada voća, za podizanje staklenika, plastenika, za podizanje protivgradnih mreža, za kupovinu sistema za navodnjavanje, za kupovinu košnica, za podizanje silosa, podnih skladišta, kao i za nabavku opreme za stočarske farme, ali i za kupovinu priplodnih grla stoke, počev od govedarstva, ovčarstva, svinjarstva.”

Svi neophodni obrasci, dodaje, mogu se skinuti sa sajta Pokrajinskog fonda za razvoj poljoprivrede, dok se dodatne informacije mogu dobiti i svakog radnog dana od 8 do 16 sati na brojeve telefona 021/557451 i 021/557452.

Autorka: Andrijana Glišić

Izvor: Agroklub.rs

Donacijama protiv koronavirusa

Foto-ilustracija: Unsplash (Adhy Savala)

Kako piše Nova ekonomija, u protekloj nedelji veliki broj kompanija donirao je novac za kupovinu respiratora i neophodne medicinske opreme ili na drugi način pomogao zajednici i građanima Srbije. Evo na koji način su pomogle neke od njih.

UNICEF je mobilisao sve raspoložive resurse kako bi odmah pružio podršku naporima Vlade Republike Srbije u borbi protiv koronavirusa. Poručeno je 50 respiratora, zaštitna oprema i higijenski paketi u vrednosti preko 500,000 dolara. Zahvaljujući ličnim donacijama zaposlenih u Nordeusu uz podršku osnivača kompanije, nabavljaju 15 respiratora. A uz finansijsku podršku Phi Academy, Vojvođanske banke, redovnih donatora i UNICEF-ove ambasadorka Ane Ivanović, dodatnih 35 respiratora. U toku sledeće nedelje očekuje se prvi deo isporuke zaštitne opreme – maski, zaštitnih odela, vizir naočara i rukavica za zdravstvene radnike, a biće isporučen i prvi kontingent od 1.700 higijenskih paketa za najugroženije porodice sa decom.

Foto-ilustracija: Unsplash (Mika Baumeister)

Raiffeisen banka je donirala novac za nabavku 10 respiratora za bolnice u Srbiji koje leče naše građane, “Donacijom za kupovinu 10 respiratora, želimo da pružimo preko potrebnu pomoć zdravstvenom sistemu u ovom trenutku. Ovim se pridružujemo partnerima iz privatnog sektora jer su borba sa vremenom, solidarnost i humanost najbolji mogući način za očuvanje zdravlja i života što većeg broja naših građana”, izjavio je Zoran Petrović, predsednik Izvršnog odbora Raiffeisen banke.

Kompanija Telekom Srbija donirala je 20 miliona dinara zdravstvenom sistemu u Srbiji kako bi pomogla da se obezbedi dodatna oprema za borbu protiv koronavirusa. U koordinaciji sa Ministarstvom zdravlja, Institutu za virusologiju, vakcine i serume „Torlak“, Klinici za infektivne i tropske bolesti KCS, Kliničkom centru u Nišu i Pokrajinskom sekretarijatu za zdravstvo u Novom Sadu donirano je po pet miliona dinara za nabavku testova na KOVID-19, reagenasa, medicinske i druge opreme potrebne u toku trajanja epidemije.

Kompanija Merkator odazvala se pozivu Srpske pravoslavne crkve u Ljubljani i obezbedila sendviče, vodu i poslastice, kao i doručak pred put za 400 srpskih državljana koji na osnovu dogovora koji su postigle slovenačka vlada i Vlada Srbije stižu danas u Srbiju. Reč je o našim državljanima koji su se vraćali iz skandinavskih zemalja, kao i Beneluksa, Nemačke, Češke, Slovačke i Austrije, a koji nisu imali boravišnu vizu u Sloveniji.

Kompanija Imlek i Direktna Banka su se među prvima odazvale pozivu Vlade Republike Srbije i obezbedile sredstva za nabavku 10 respiratora potrebnih za lečenje pacijenata sa najtežim oblicima bolesti KOVID-19. Respiratori, njih sedam koliko je obezbedila kompanija Imlek i tri koje je donirala Direkna Banka, biće raspoređeni u zdravstvene centre širom Srbije. Odgovornost Imleka ogleda se i u činjenici da je kompanija rasporedila zaposlene u proizvodnji za rad u smenama kako bi tržište uobičajeno snabdevala mlekom i mlečnim proizvodima, dok ostali zaposleni rade od svojih domova, a sve u cilju zaštite njihovog zdravlja, kao i zdravlja čitave zajednice.

Kompanija Nectar pridružila se akciji i apelu Privredne komore Srbije i donirala 5 miliona dinara za nabavku testova za dijagnostiku virusa KOVID-19 u želji da pomogne u meri u kojoj je moguće da se što pre efikasnim merama spreči dalje širenje i sačuvaju životi naših građana.

Tekstilna kompanija iz Novog Pazara DEKA JEANS sašila je i donirala 1.500 komada zaštitnih maski za zdravstvene ustanove i javna preduzeća u svom gradu. U toj firmi su za Novu ekonomiju naveli da je trećina namenjena “Gradskoj čistoći”, još trećina za Dom zdravlja Novi Pazar, kao i da će sledeću turu od 1.500 zaštitnih predmeta donirati ustanovama u Beogradu. Prema rečima zaposlenih u DEKA JEANS-u, najviše maski u sledećoj turi biće poslato na Institut za ortopedsko-hirurške bolesti “Banjica”.

Kompanija Henkel Srbija podržala je akciju pomoći koju su organizovali Privredna komora Srbije i Grad Beograd za 176.000 Beograđana starijih od 65 godina čije su penzije manje od 30.000 dinara. Tom prilikom, kompanija je donirala Crvenom krstu više od 185 tona svojih proizvoda, te tako pružila pomoć najstarijim sugrađanima koji su u svojim domovima tokom trajanja karantina.

Pročitajte više ovde.

Izvor: Nova ekonomija

Veštačka fotosinteza – pomak u razvoju obnovljivih izvora energije?

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Američka nacionalna laboratorija “Berkli”, koja radi pri Departmanu za energetiku, se približava ostvarenju svoje namere da pomoću tzv. veštačke fotozinteze od ugljen-dioksida u atmosferi proizvodi čistu energiju. Njome bi se napajala i domaćinstva i vozila. Ukoliko se proizvodnja omasovi i podigne na viši nivo u odnosu na teorijski model i laboratorijski prototip, predstavljala bi značajno sredstvo u borbi protiv klimatskih promena.

Imajući u vidu neophodnost da se smanji razoran uticaj čovečanstva na životnu sredinu, istraživači su odlučili da prekopiraju sistem rada jednog od, prema njihovim rečima, najelegantnijih i najefikasnijih mašina u prirodi – lista.

Fotosinteza je proces pretvaranja svetlosne energije u hemijsku i njeno čuvanje u vidu molekula šećera. Odvija se u biljkama, kao i u nekim bakterijama i algama koje u svojim ćelijama imaju hlorofil. Za taj proces su, pored svetlosne energije, neophodni i ugljen-dioksid i voda.

Stručnjaci iz “Berklija” osmislili su kvadratne pločice koje između dva parčeta tankog, fleksibilnog materijala od silicijuma sadrže milijarde sićušnih cevi s ciljem oponašanja ove prirodne pojave. Gorivo koje trenutno prave tim putem je ugljen-monoksid, ali teže da svoj izum usavrše tako da proizvod veštačkog lista bude metanol.

Foto: Marilyn Sargent/Berkeley Lab

“Postoje dve prepreke koje još nismo uspeli da prevaziđemo”, rekao je član berklijevskog tima Hajnc Frej. “Jedna od njih je skalabilnost (sposobnost sistema da se prilagodi povećanim zahtevima obrade na predvidiv način, a da ne postane previše kompleksan, skup i nepraktičan, prim. aut). Ako želimo da fosilna goriva ostanu pod zemljom, moramo da pravimo energiju koja se meri teravatima. Takođe, moramo da pravimo tečno ugljovodonično gorivo koje se uklapa sa postojećom insfrastrukturom i tehnologijom”, objasnio je on.

Misiju da njihove pločice od nekoliko kvadratnih centimetara povežu u celinu od više kvadratnih kilometara prepuštaju inženjerima.

Jelena Kozbašić

Gradi se visokonaponski dalekovod od Kragujevca do Kraljeva

Foto-ilustracija: Pixabay

Direktorka Elektromreže Srbije Jelena Matejić i predstavnik konzorcijuma izvođača radova Mladen Žujković, u prisustvu ministra rudarstva i energetike Aleksandra Antića, potpisali su prošle nedelje Ugovor o izgradnji 400 kV dalekovoda od TS Kragujevac 2 do TS Kraljevo 3. Ugovor je potpisan u prostorijama EMS-a, uz poštovanje svih propisanih mera zaštite od koronavirusa.

Ministar Antić kazao je da je visokonaponski dalekovod od Kragujevca do Kraljeva, za čiju izgradnju smo potpisali ugovor, prvi infrastrukturni objekat nakon uvođenja vanrednog stanja u Republici Srbiji, što dovoljno govori o izuzetnom značaju ovog projekta u okviru Transbalkanskog koridora za prenos električne energije.

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

Ovim ugovorom na najbolji način pokazujemo da Srbija mora da nastavi snažnu razvojnu politiku i pored toga što smo sve kapacitete i instrumente države stavili u funkciju borbe protiv epidemije KOVID-19 i zaštite života građana. Kao što je predsednik Aleksandar Vučić najavio, Srbija će se snažno boriti da borba protiv epidemije ostavi što manje posledice na ekonomiju i stopu privrednog rasta. Zbog toga će nam biti potrebne investicije i zato je ovaj projekat značajan, uzimajući u obzir da će njegova realizacija početi za nešto manje od mesec dana, uz dominantno učešće domaćih kompanija. Izgradnja ovog elektroenergetskog autoputa značajno će uticati na ukupnu energetsku stabilnost regiona, uzimajući u obzir da nas, preko Rumunije, povezuje sa Istočnom Evropom, a u narednim fazama i sa Zapadnom Evropom, izjavio je ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić.

Reč je o dalekovodu koji predstavlja deo druge sekcije Transbalkanskog koridora za prenos električne energije, projekta od posebnog nacionalnog i regionalnog značaja koji će omogućiti sigurno i stabilno snabdevanje električnom energijom korisnika na teritoriji Srbije i istovremeno spojiti tržišta Istočne i Zapadne Evrope. Uz izgradnju dalekovoda, druga sekcija podrazumeva i podizanje naponskog nivoa TS Kraljevo 3 na 400kV i opremanje jednog 400kV dalekovodnog polja u TS 400/110kV Kragujevac 2.

Dužina dalekovoda koji se gradi je 60 kilometara, a ukupna ugovorena vrednost radova i opreme iznosi 13,5 miliona evra. Radovi bi trebalo da počnu za oko trideset dana, naravno uz uvažavanje svih mera i okolnosti u vezi sa epidemijom koronavirusa. Rok za završetak radova je 610 dana. Ukupna investiciona vrednost druge sekcije, zajedno sa radovima na trafostanicama u Kragujevcu i Kraljevu, iznosi 29,6 miliona evra.

Finansiranje se realizuje sredstvima zajma u iznosu od 15 miliona evra, koji je EMS-u odobrila Nemačka razvojna banka KfW (uz državnu garanciju), donacijom EU u iznosu od 6,5 miliona evra, koja će EMS-u biti dodeljena kroz mehanizam EU Investicionog okvira za Zapadni Balkan iz Evropskog zajedničkog fonda za Zapadni Balkan (koju će neposredno isplatiti KfW), kao i sopstvenim sredstvima EMS AD.

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

“I u ovim teškim okolnostima ne prestajemo da mislimo o obezbeđivanju sigurne energetske budućnosti za našu zemlju i njene građane. Dalekovod koji gradimo od ogromnog je značaja za stabilnost i sigurnost napajanja električnom energijom u centralnoj Srbiji, ali je, kao deo Transbalkanskog koridora, i od velikog regionalnog značaja, jer će biti važan deo tog jedinstvenog energetskog koridora u ovom delu Evrope. Hvala svima koji su vredno radili i omogućili da ovoj ugovor danas bude potpisan. Pre svega, članovima prethodnog poslovodstva kompanije koji su prepoznali značaj i postavili temelje ovog projekta još 2014. godine. Hvala Vladi Republike Srbije i Ministarstvima energetike, finansija, građevine i evropskih integracija. Hvala stručnom timu koji radi na realizaciji projekta. I posebno hvala našim partnerima iz Nemačke razvojne banke KfW. Takođe, ponosna sam što je ovaj važan posao, u međunarodnoj konkurenciji, dobio konzorcijum koji je u najvećoj meri sastavljen od domaćih kompanija“, istakla je direktorka Jelena Matejić.

Nakon završetka druge sekcije Transbalkanskog koridora, slediće realizacija treće sekcije, koja obuhvata izgradnju dvostrukog DV 400 kV Bajina BaštaObrenovac (109 kilometara), podizanje naponskog nivoa TS Bajina Bašta na 400 kV i opremanje dva nova 400kV dalekovodna polja u TS 400/220 kV Obrenovac, a zatim i četvrte sekcije koja podrazumeva izgradnju dvostrukog dalekovoda 400 kV Bajina Bašta – Višegrad Pljevlja.

Izvor: Ministarstvo rudarstva i energetike

Na šta je potrošeno 2 milijarde dinara pri pravljenju zaliha u srpskim domaćinstvima?

Foto-ilustracija: Unsplash (Martijn Baudoin)

Domaćinstva u Srbiji su za nepune tri nedelje potrošila dve milijarde dinara na stvaranje zaliha u strahu od širenja epidemije koronavirusa, saopštila je kompanija GfK koja se bavi istraživanjem tržišta, preneo je portal Agrosmart. Zbog rasta potrošnje od 20 odsto svoje tržišno učešće najviše su uvećali veliki trgovinski lanci, dok je udeo malih radnji opao.

Foto-ilustracija: Unsplash (Rob Maxwell)

U Srbiji se tokom pandemije najviše kupuje brašno, šećer i toalet papir, a najbrojniji kupci su mahom starija domaćinstva, navedeno je na portalu.

Na listi najtraženijih proizvoda u protekle tri nedelje našli su se i smrznuto povrće, konzervirana tunjevina, jaja, testenine, smrznuto pecivo i jestivo ulje.

U istraživanju je analizirano 32 miliona kupovina obavljenih od 24. februara do 15. marta, kada su domaćinstva potrošila dve milijarde dinara.

Vodeći trgovinski lanci u Srbiji povećali su svoja tržišna učešća u ove tri nedelje, uz rast potrošnje domaćinstava od 20 odsto.

Foto-ilustracija: Unsplash (David Veksler)

Kupci su najviše novca trošili u hipermarketima, diskontnim lancima i supermarketima.

Za to vreme male lokalne radnje i pijace nisu zabeležile značajniji porast, tako da je njihovo tržišno učešće opalo.

Istraživanje GfK-a je pokazalo i da se učešće artikala kupljenih na promociji umanjilo.

Takođe, mlađa domaćinstva i ona sa većom kupovnom moći nisu pribegavala kupovini zaliha ni približno onoliko koliko su to činila starija domaćinstva, kao i ona sa manjom kupovnom moći.

Kupci iz Beograda i Vojvodine su nešto više trošili na zalihe nego domaćinstva u istočnoj i južnoj Srbiji.

Tokom anketiranja domaćinstava pokazalo se da je 26 odsto njih reklo da je veoma zabrinuto zbog epidemije koronavirusa.

Izvor: Euractiv.rs/Beta

Nafta nikad jeftinija, skladišta širom sveta puna

Foto-ilustracija: Unsplash (Andrea Ang)
Foto-ilustracija: Unsplash (Adzim Musa)

Cena američke “lake” nafte WTI na početku trgovanja ove nedelje pala je ispod 20 dolara po barelu, spustivši se tako na najniži nivo u poslednjih 18 godina, prenosi “Fajnenšel tajms”. U nastavku trgovanja cena se ipak vratila na nivo malo iznad 20 dolara po barelu.

U odnosu na kraj prošle godine, cena nafte je izgubila 70 odsto svoje vrednosti, dok je samo u poslednje tri nedelje, cena tog energenta praktično prepolovljena.

Pad cene nafte pre svega je posledica pandemije koronavirusa, koja je dovela do smanjenja tražnje za naftom zbog obustave ekonomskih aktivnosti širom sveta.

Negativan uticaj na nivo cene nafte ima i aktuelni “cenovni rat” između Saudijske Arabije i Rusije.

Zbog smanjene tražnje i uz sadašnji nivo proizvodnje, skladišta nafte širom sveta su puna, pa bi veliki proizvođači nafte uskoro, kako se očekuje, mogli da smanje ili čak obustave proizvodnju.

Za velike nafte kompanije iz SAD, po sadašnjim cenama, proizvodnja nafte je već neisplativa.

Izvor: RTS

Otkrivena bakterija koja jede plastiku

Foto-ilustracija: Unsplash (Dustan Woodhouse)

Plastika koju svakodnevno upotrebljavamo vrlo brzo završava u otpadu, a naposletku i na deponijama širom sveta, doprinoseći zagađenju vazduha, zemljišta i vodenog sveta, ujedno predstavljajući životnu pretnju za veliki broj životinjskih vrsta.

Foto-ilustracija: Pixabay

Već dugo se radi na ispitivanju bakterija koje bi mogle da “pojedu” plastiku, a konačno je takav tip bakterije i otkriven.

Prva vrsta bakterija koje mogu da razgrade štetna jedinjenja otkrivena je u zemljištu na mestu koje je bilo prekriveno plastičnim otpadom. Bakterija se hranila poliuretanskim diolom, supstancom koja se nanosi na materijal radi zaštite od korozije.

Otkriće je objavljeno prošle nedelje u časopisu “Frontiers in Microbiology”, a za njega je zaslužna grupa istraživača iz Nemačke.

Pomoću ovog otkrića, naučnici bi mogli da pronađu način da razgrade i plastiku koja se teško reciklira i na taj način znatno pomognu u borbi protiv zagađenja plastičnim otpadom.

Poliuretan, kojim se ova bakterija hrani, veoma je štetan za životnu sredinu i ujedno izuzetno rasprostranjen. Predstavlja veliki molekul, polimer, sastavljen iz više manjih molekula. Upravo se zbog njegove složene strukture plastika veoma teško razgrađuje. Poliuretan se koristi u građevinskim materijalima, delovima automobila, odeće i obuće.

Ipak, ovo otkriće ne obećava rešenje problema. Bakterija može kroz svoj metabolizam da tretira i razgradi deo strukture poliuretana, ali ne može cele njegove polimere. Zbog toga istraživači napominju da će biti potrebno još vremena posvećenog istraživanju kako bi se pokrenula potencijalna biorazgradivost plastike.

Jelena Cvetić

Bambus – omražena invazivna vrsta

Foto-ilustracija: Unsplash (Alex Holyoake)

Možda ste primetili da u ovdašnjim rasadnicima, ali i parkovima i dvorištima sve češće raste jedna, za ovo podneblje sasvim netipična biljka – bambus. Čak i one koji koji su ravnodušni prema biljnom svetu mogle bi da se iznenade neke od osobenosti ove trave.

Foto-ilustracija: Unsplash (Jakob Owens)

Da, bambus pripada familiji trava, a džinovski bambus je najviša poznata trava pošto može da poraste i 20 metara u visinu. Ono što je mnogo fascinantnije je da mu rizom koji se nalazi ispod zemlje omogućava neverovatno brz rast – toliko brz da ako zastanete kraj njega na nekoliko minuta možete golim okom da primetite kako se „nešto dešava“. Iako ima i spororastućih bambusa, zabeleženo je, naime, da za 24 sata neki primerci ove biljke mogu da porastu čak 91 centimetar, odnosno skoro 4 centimetra na sat.

Zbog tako brzog i gustog rasta, kao i rizoma koji je teško uništiti i izvaditi u potpunosti iz zemlje, neke vrste bambusa proglašene su za invazivne. To znači da se izrazito brzo šire, toliko da se u naseljenim mestima često ne smeju posaditi kao ostale biljke u baštensku zemlju. Kako bi se ograničilo širenje rizoma, bambusi se najpre posade u metalne posude koje se zatim zakopaju u baštu.

Rizomi su toliko otporni da je primećeno da nakon požara ostaju neoštećeni i ubrzo izbace mlade izdanke. U nekim američkim, ali i drugim državama, bambus je zbog svega ovoga na „listi neprijatelja“. Negde je označen kao invazivna, a negde i kao zabranjena vrsta, pa postoje posebni uslovi za gajenje, a predviđene su i kazne za kršenje propisa.

U jednom dokumentu o zlatnom bambusu koji je objavio Univerzitet Kornel napominje se kako je u državi Njujork zlatni bambus zabranjen, pa nije dozvoljeno uzgajanje, prodaja i sadnja. Ova vrsta nanosi veliku štetu jer uništava infrastrukturu, poput puteva i strujnih vodova, a zbog gustine rasta onemogućava život drugim biljkama. Jedini odgovarajući način “menadžmenta” zlatnog bambusa je potpuno manualno uklanjanje biljke, kako stoji u dokumentu Kornela. Preporučeno je, na primer, da se stariji rizomi ovih biljaka seku i vade najmanje jednom nedeljno, a da se eventualni novi nadzemni rast tretira herbicidima.

Kazne u državi Njujork su „rastuće“: za prvi prekršaj dobija se pismeno upozorenje i edukacioni materijal, a zatim se za svaki sledeći prekršaj izdaju kazne u iznosima od 150, zatim 250 i 1000 dolara. Ukoliko nečiji bambus pređe kod komšije, zakon predviđa kaznu u iznosu troškova uklanjanja bambusa, kao i eventualne troškove štete koju je bambus stvorio komšijinoj imovini.

Onima koji su baš zapeli da sade bambus, u Americi preporučuju druge vrste sličnog izgleda, među kojima je i „srećni bambus“ (Lucky bamboo). Ovu biljku viđamo i u ovdašnjim stanovima i cvećarama, kao spiralno izuvijane grane koje stoje u vodi, a iz kojih rastu izdanci. Iako u nazivu stoji reč bambus, ova biljka za koju neki veruju da donosi sreću zapravo je dracena, drvo života.

Bambus inače raste u toplim i vlažnim delovima sveta, mada zimi može da trpi i do -28C. Kako je veoma tvrdo drvo, pogodno za obradu – a stručnjaci kažu da je tvrđe od hrasta – koristi se u građevini, za izradu nameštaja i brojne druge svrhe. Brz rast (može da se koristi već nakon 2-3 godine, ili 5-7 godina u zavisnosti od vrste) i velika rasprostranjenost (Azija, Australija, delovi Amerike, a uzgaja se od skoro i u Africi) omogućili su da bambus postane vrlo popularan u industriji drveta. Ova biljka zbog tvrdoće stabla, ali i drugih osobenosti, u Kini je simbol za snagu.

Foto-ilustracija: Unsplash (Alex Keda)

Bambus se često sadi pored puteva sa gustim saobraćajem jer umanjuje buku. Dobro štiti od vetra, daje privatnost dvorištima, služi kao gusta, brzorastuća ograda. Osim toga, prirodni je bioakumulator teških metala, a ponaša se kao biofilter u vodi, zemljištu i vazduhu.

Bambus vrlo retko cveta, a prevashodno se razmnožava iz rizoma. Međutim, u zavisnosti od vrste, neke biljke mogu da procvetaju nakon tridesetak godina, a druge tek posle 60 ili čak 120 godina. Većina biljaka nakon cvetanja i formiranja malog ploda ugine, ostavljajući za sobom ogromne količine semena. Vrsta Phyllostachys bambusoides, na primer, cveta svakih 130 godina, nevezano za uslove i podneblje na kom živi, pa naučnici misle da u sebi ima neku vrstu “budilnika”. Unutrašnji sat mu daje znak da u određenom momentu svu raspoloživu energiju, umesto u rast, uloži u cvetanje.

To masovno cvetanje, a zatim umiranje bambusa, u nekim delovima sveta stvara ogromne probleme. Zabeleženo je na primer da cvetanje u Bengalskom zalivu koje se dešava svakih 30 do 35 godina ostavlja lokalno stanovništvo bez materijala za gradnju kojoj su vični, a novonastalo obilje plodova bambusa dovodi do naglog i dramatičnog porasta populacije glodara. Glodari jedu ne samo ostatke bambusa već i svu dostupnu hranu sa polja, ali i iz objekata, pa se godine nakon cvetanja bambusa pamte kao godine gladi, ali i godine bolesti koje su doneli glodari.

Autor: M.Đ.

Izvor: Nauka kroz priče

Prvi srpski superautomobil – delo domaćih inženjera i domaće pameti

Foto: RTS (Sat plus)
Foto: RTS (Sat plus)

Zašto je Mašinski fakultet u Beogradu jedna od najboljih obrazovno-naučnih institucija i zašto su inženjeri koje odškoluje najtraženiji u zemlji, pa i šire, saznaćete ukoliko pogledate najnoviju emisiju Sat plus na RTS-u i ekskluzivnu reportažu o prvom srpskom superautomobilu „raw“ od 280 KS.

Reč je o prvom pravom sportskom automobilu u Srbiji. I ne samo to.  Ovo vozilo, kako se navodi, moći će  da se homologuje i registruje za vožnju po putu. Kreirali su ga mladi stručnjaci Centra za motorna vozila Auto-moto saveza Srbije (AMSS). Među njima su i četvorica inženjera sa diplomom Mašinskog fakulteta u Beogradu – Trifun Miličević, Rade Zečević, Milan Caran i Miloš Ninković. Zanimljivo je da su sva četvorica nekadašnji članovi prvog srpskog Formula student tima „Tenfor drumska strela“. I ostatak ekipe čine, uglavnom, nekadašnji i aktuelni članovi Drumske strele. To na najbolji način govori o značaju tog studentskog projekta.

Foto: RTS (Sat plus)

O tome šta je podstaklo Centar za motorna vozila AMSS da radi na razvoju i izradi jednog takvog automobila, za Sat plus je govorio  direktor te kompanije Milan Božić. Napominjući  da u sastavu tog centra radi više od stotinu inženjera i 12 doktora nauka, on je rekao da ta firma u tehnološkom smislu predstavlja jednu od najačih kompanija u regionu, pa i šire.

„S druge strane, imamo i Mašinski fakultet u Beogradu koji je jedna od najboljih naučnih institucija u zemlji. Mašinski fakultet proizvodi izuzetno dobre inženjere, a mi kao firma pomažemo Formuli student, njihovom projektu. Iz te mase jako dobrih studenata za sebe biramo najbolje inženjere“, rekao je, između ostalog, Božić.

Emisiju Sat plus i reportažu o prvom srpskom superautomobilu i njegovim kreatorima  možete pogledati u nastavku:

Izvor: Mašinski fakultet u Beogradu

Zavod za biocide i medicinsku ekologiju ima dosta posla tokom vanrednog stanja

Foto: Grad Beograd

Predsednik Skupštine Grada Beograda Nikola Nikodijević, ministar energetike i rudarstva Aleksandar Antić i član Gradskog veća Slobodan Šolević obišli su u subotu, 28. marta, Zavod za biocide i medicinsku ekologiju i tom prilikom naglasili značaj te institucije u periodu vanrednog stanja.

Foto: Grad Beograd

Događaju su prisustvovali načelnik Uprave za vanredne situacije u Beogradu Rade Milošević i direktorka Zavoda za biocide i medicinsku ekologiju Dragana Despot.

Nikodijević je istakao značaj ove institucije u toku vanrednog stanja, ali i u redovnim okolnostima.

“Ovo je jedna od vitalnih institucija koje rade na teritoriji grada, zbog čega je Grad Beograd godinama unazad ulagao u ovaj zavod. U ovim trenucima vanrednog stanja, ovaj zavod ima stručne ljude i opremu koja zadovoljava sve standarde”, ukazao je Nikodijević i dodao da ako bude bilo potrebe, naći će se način za angažovanjem dodatnih ljudi i opreme.

Nikodijević je istakao da u ovom trenutku Zavod za biocide i medicinsku ekologiju dezinfikuje zdravstvene i ustanove socijalne zaštite, kao i autobuse javnog prevoza.

“To su ustanove od vitalnog značaja za Beograd, jer se u njima na malom prostoru nalazi veliki broj ljudi, a sa ciljem da svi korisnici budu maksimalno bezbedni od širenja koronavirusa“, istakao je Nikodijević.

On je dodao da su nabavljene dovoljne količine rastvora na bazi hlora i alkohola a koji se, prema propisima Svetske zdravstvene organizacije koristi za dezinfekciju u ovim pandemijskim uslovima.

Ministar Antić je naveo da ovaj zavod u toku vanrednog stanja, ali i u drugim okolnostima, predstavlja jedan od stubova ukupnog zdravstveno-ekološkog sistema u Beogradu.

Zavod omogućava da se na najsavremeniji način vrši dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija kao deo opšte sanitarne kulture, istakao je Antić i zahvalio Gradu Beogradu jer je omogućio ovom zavodu da danas bude ovako dobro opremljen.

“Zavod je u proteklih nekoliko nedelja podneo ogroman teret, jer je sprovedena dezinfekcija skoro pola miliona kvadratnih metara esencijalno važnog prostora za suzbijanje koronavirusa. Da to nismo uradili, imali bismo veliki problem u svim zdravstvenim i socijalnim ustanovama, kao i u svim komunalnim sistemima koji treba da nam održe život u Beogradu”, istakao je Antić.

Foto: Grad Beograd

On je ukazao da Zavod za biocide i medicinsku ekologiju raspolaže uređajima za testiranje građana na virus korona, kao i sve tehničke kapacitete. Dodao je da je na tu temu razgovarao sa predsednicom Vlade Srbije i direktorkom Zavoda, a da će krizni štab izneti procenu da se i Zavod uključi u tu aktivnost.

Direktorka Zavoda za biocide i medicinsku ekologiju Dragana Despot istakla je da je ta ustanova subjekt od posebnog značaja za postupanje u vanrednim situcijama.

“Upravo iz tog razloga, uvek se spremamo za ovakve i slične situacije. Pravovremana spremnost se pokazala i u ovoj situaciji, jer smo na vreme obezbedili dezinfekciona sredstva, zaštitnu opremu, uređaje i mašine kako bismo sada reagovali na pravi način, i tamo gde je najpotrebnije”, zaključila je Dragana Despot.

Izvor: Grad Beograd

Pesak sa istoka uzrok zagađenja vazduha u Beogradu

Foto-ilustracija: Unsplash (Sharad Bhat)
Foto-ilustracija: Unsplash (Suganth)

Državna mreža za monitoring kvaliteta vazduha Agencije za zaštitu životne sredine detektovala je visoke koncentracije suspendovanih čestica PM10 i nešto manje koncentracije PM2.5 tokom noći 26/27. marta, kao i tokom naredna dva dana kada su one beležile vrednosti i do 500 µg/m3.

S obzirom na do sada nezabeleženu pojavu od uspostavljanja automatskog monitoringa kvaliteta vazduha (2010. godine) tragalo se za uzrokom ove pojave. Utvrđeno je da ne postoji nijedan izvor emisija na teritoriji Srbije i u okolnim zemljama koji bi mogao da uzrokuje ovakve vrednosti koncentracija na toliko širokom području.

Agencija ima blisku saradnju sa Evropskom agencijom za životnu sredinu iz koje proizilazi pristup “The Copernicus Atmosphere Monitoring Service” (CAMS) Programu Evropske unije za osmatranje.

Rezultati globalne mreže za praćenje transporta peska na velike udaljenosti doveli su do zaključka da je dominantni doprinos ovoj pojavi bio atipičan transport ogromne količine peska sa udaljenosti više hiljada kilometara sa istoka što je posledica meteorološke sinoptičke situacije koja je uslovila da vazdušna masa sa istoka prodre duboko u centralnu Evropu kao i njen i zapadni-severozapadni deo.

Juče, 29. marta, vrednosti koncentracija suspendovanih čestica bile su ponovo u normalnom opsegu.

Izvor: Agencija za zaštitu životne sredine