Home Blog Page 745

Izmenjeno radno vreme reciklažnih dvorišta u Zagrebu

Foto: Zagrebački holding

Zbog zaštite zdravlja i sprečavanja širenja zaraze koronavirusom, od 30. marta 2020. godine, reciklažna i mobilna reciklažna dvorišta u Zagrebu radiće u izmenjenom terminu, najavio je Zagrebački holding.

Foto: Zagrebački holding

Reciklažna i mobilna reciklažna dvorišta biće na raspolaganju građanima od ponedeljka do subote, u vremenu od 9.30 do 17 sati, a nedelom će raditi dežurna reciklažna dvorišta RD Žitnjak (Čulinečka cesta 275) i MRD Podsused-Vrapče (Prigornica 2), u vremenu od 7.30 do 14 sati.

Zagrebački holding moli građane da slede upute zaposlenih u reciklažnim i mobilnim reciklažnim dvorištima, kako bi se izbegli svi rizični kontakti među osobama, i da se pridržavaju preporučenih mera opreza i zaštite zdravlja građana i zaposlenih.

Izvor: Zagrebački holding

Obnovljivi izvori energije – pretnja biodiverzitetu?

Foto-ilustracija: Unsplash (Dan Meyers)

Nedavno sprovedena istraživanja pokazuju da solarne elektrane i hidroelektrane predstavljaju sve veću pretnju za zaštićena područja.

Foto-ilustracija: Unsplash (Mark Merner)

Treba imati na umu da se količina energije dobijene iz obnovljivih izvora, koja se koristi širom sveta, utrostručila u poslednjih 20 godina, kao i to da se čak 17 odsto postrojenja za dobijanje obnovljive energije nalazi u zaštićenim regionima. Tim istraživača locirao je oko 12.500 instalacija za čistu energiju, a otkrili su da je više od 2.200 izgrađeno u zaštićenim područjima i oblastima biološke raznolikosti.

Pored toga, često postrojenja za zelenu energiju zauzimaju veći prostor od elektrana na fosilna goriva. Istovremeno, solarnim resursima i vetru potrebne su veće zemljišne površine, za razliku od proizvodnje uglja ili gasa, za dobijanje iste količine energije.

Stručnjaci smatraju da, iako je čista energija više nego dobrodošla, ova postrojenja nisu dobar izbor za biodiverzitet, jer često se upravo oko njih razvija infrastruktura, novi putevi, kao i pojačana ljudska aktivnost, što se negativno odražava na živi svet u zaštićenim područjima.

Nemačka, na primer, ima 258 ovakvih postrojenja i objekata u zaštićenim područjima, prati je Španija, dok Kina ima 142. Očekuje se dodatna potražnja za novim obnovljivim izvorima u Africi i Aziji, što može povećati opasnost za biodiverzitet u ovim područjima. Primer za negativan uticaj na živi svet putem izgradnje postrojenja za čistu energiju je Tanzanija, gde je u planu ogroman hidroenergetski projekat koji će uništiti veliko područje nacionalnog parka.

Foto-ilustracija: Unsplash (Dan Meyers)

Ističe se da postrojenja i elektrane za obnovljive izvore energije nisu sami po sebi loši, ali da je potrebno postaviti ih na odgovarajuće mesto, kako ne bi imali štetna dejstva.

Povrh svega, očekuje se porast aktivnih obnovljivih izvora energije u sredinama bogatog biodiverziteta, i to za 42 odsto u narednih 8 godina.

Stručnjaci ističu da se u okviru borbe protiv klimatskih promena i njihovog uticaja na živi svet mora voditi računa da se ne naruši biodiverzitet na drugi način, a ovo bi mogao biti jedan od njih.

Studija je objavljena u časopisu “Global Change Biology”.

Jelena Cvetić

Besplatan parking u Beču

Foto-ilustracija: Unsplash (Raban Haaijk)

U sklopu borbe protiv širenja bolesti KOVID-19 obustavljeno je naplaćivanje u zonama za kratkotrajno parkiranje i snižene su cene u javnim garažama.

Foto-ilustracija: Unsplash (Scottie Scheid)

„Za vreme trajanja vanredne situacije zbog koronavirusa ukidamo zone za kratkotrajno parkiranje“, objavio je bečki gradonačelnik Mihael Ludvig 16. marta na konferenciji za medije u gradskoj većnici.

Šta to tačno znači? Vozači u spomenutim parking zonama austrijske prestonice sada su oslobođeni svih vrsta naknada koje su se naplaćivale putem karata, parkirališnih automata ili SMS poruka, a uz to više ne treba da vode računa ni o maksimalnom dopuštenom vremenu parkiranja. Svi ostali propisi ostaju na snazi pa je tako i dalje zabranjeno oduzimanje označenih parking mesta za osobe s invaliditetom i svako drugo zaustavljanje na mestima gde to prema saobraćajnim pravilima nije dopušteno.

Foto-ilustracija: Unsplash (John Matychuk)

U Beču se nadaju da će ovom merom pre svega smanjiti broj ljudi koji još koriste sredstva javnog prevoza i time dodatno suzbiti opasnost od zaraze. „Ovo je moguće jer smo uspeli da ponudimo izrazito povoljna parkirna mesta u bečkim javnim garažama“, objasnio je gradonačelnik Ludvig. Dosad je osigurano oko 30.000 takvih garažnih mesta, a dnevna tarifa za jedno mesto iznosi samo 5 evra. Zato se član gradskog poglavarstva za finansije Piter Hanke posebno zahvalio bečkim upravnicima javnih garaža bez čije podrške ova korisna mera ne bi bila moguća.

Bečka zamenica gradonačelnika i članica gradskog departmana za saobraćaja Birdžit Hebajn naposletku je objasnila da ova nova mera naročito znači svim onim građanima koji još uvek moraju da idu na posao i svojim velikim trudom pomažu da grad u ovoj situaciji i dalje funkcioniše.

Izvor: Eurocomm-PR Zagreb

Podrška inovativnim projektima preduzeća za suzbijanje efekata KOVID-19

Foto-ilustracija: Unsplash (Annie Spratt)

Fond za inovacionu delatnost Vlade Republike Srbije odobrio je 53 miliona dinara za finansiranje 12 inovativnih projekata preduzeća čiji je cilj suzbijanje efekata pandemije izazvane koronavirusom.

U kratkom periodu biće razvijeno i dostupno za korišćenje 12 rešenja, poput prvog srpskog respiratora, nove vrste zaštitne maske sa izmenjivim HEPA filterom za višestruku i dugoročnu upotrebu, kabine za dezinfekciju koja je namenjena upotrebi na javnim mestima i lokacijama od interesa, mobilni pult za beskontaktno merenje temperature i ručnu dezinfekciju, prenosivi ozonizatori za brzu i bezbednu dezinfekciju objekata od kritičnog značaja.

Foto-ilustracija: Unsplash (Marcelo Leal)

Po stupanju na snagu vanrednog stanja u Republici Srbiji, u ponedeljak 16. marta, a na inicijativu predsednice Vlade Republike Srbije, Fond za inovacionu delatnost je u rekordnom roku pripremio i u utorak, 17. marta, objavio javni poziv.

Zbog neophodnosti brzog odgovora na novonastale izazove, poziv je bio otvoren do 24. marta.

I pored kratkog vremenskog perioda, pristiglo je blizu 300 predloga inovativnih projekata, što je pokazalo visok potencijal naših inovativnih preduzeća, ali i značaj finansijske podrške kao još jedne u nizu mera Vlade Republike Srbije za suzbijanje efekata izazvanih pandemijom.

Imajući u vidu urgentnost reagovanja, nezavisna ekspertska komisija Fonda je dala prioritet onim rešenjima za koja je procenjeno da mogu stvoriti najuticajniji, najbrži i strateški važan odgovor na konkretne probleme.

Razvoj lekova i vakcina nisu bili predmet ovog javnog poziva.

Javni poziv je bio namenjen malim i srednjim preduzećima, sa već razvijenim prototipovima, proizvodima, uslugama i tehnologijama koji mogu biti skalirani u kratkom vremenskom periodu i postati dostupni za primenu u suzbijanju posledica nastalih pandemijom.

Iznos podrške po pojedinačnom projektu je do 6 miliona dinara.

Fond za inovacionu delatnost se zahvaljuje svima koji su se u rekordno kratkom roku odazvali ovom javnom pozivu i sa nama podelili i stavili na raspolaganje ideje, rešenja i resurse za suzbijanje efekata pandemije i time pokazali spremnost da brzo reaguju u kritičnim situacijama.

Fond za inovacionu delatnost čestita dobitnicima finansiranja i želi im puno uspeha u realizaciji ponuđenih rešenja.

Pregled podržanih projekata:

Voxellab

Naziv projekta: Rapid Supply Chain

Opis: Kompanija Voxellab nudi rešenje u vidu sistema za brzo 3D štampanje hitno potrebnih delova za mašine i medicinske uređaje.

CCS Solutions

Naziv projekta: LifeMask

Opis: Kompanija CCS Solutions razvijaće novu vrstu zaštitne maske sa izmenjivim HEPA filterom za višestruku i dugoročnu upotrebu.

Metaling

Naziv projekta: UV-C dezinfekcija

Opis: Kompanija Metaling nudi paletu proizvoda za dezinfekciju prostorija i predmeta korišćenjem ultraljubičastog zračenja.

SIGMA KULA

Naziv projekta: Proizvodnja dezinfekcionog sredstva na bazi natrijum hipohlorita

Opis: Kompanija SIGMA KULA radiće na udvostručavanju proizvodnje natrijum hipohlorita kao jednog od najvažnijih dezinficijenasa.

SmartResearch

Naziv projekta: Automatski uređaj za respiraciju pozitivnim pritiskom

Opis: Kompanija SmartResearch razvijaće prvi srpski respirator.

365ADS

Naziv projekta: Aditus gate

Opis: Kompanija 365ADS nudi rešenje u vidu kabine za dezinfekciju koja je namenjena upotrebi na javnim mestima i lokacijama od interesa.

Corten Art

Naziv projekta: Dezinfekcioni tunel i dezinfekciona kabina

Opis: Kompanija Corten Art ravijaće sistem aerosolne dezinfekcije za upotrebu u industriji i hazardnim sredinama.

SKV Garant

Naziv projekta: OZON-CARE

Opis: Kompanija SKV Garant radiće na razvoju prenosivih ozonizatora za brzu i bezbednu dezinfekciju objekata od kritičnog značaja.

Advertout

Naziv projekta: Airtech med

Opis: Kompanija Advertout će se baviti proizvodnjom višekratnih zaštitnih odela koja se mogu u potpunosti dezinfikovati.

Hola Systems

Naziv projekta: Izrada kontrolnog pulta za prevenciju širenja virusa i zaraznih bolesti

Opis: Kompanija Hola Systems nudi rešenje u vidu mobilnog pulta za beskontaktno merenje temperature i ručnu dezinfekciju.

Heliant

Naziv projekta: HERMES COVID: Platforma za brzu razmenu poruka u uslovima KOVID-19 pandemije

Opis: Kompanija Heliant nudi rešenje u vidu platforme za brzu razmenu poruka kroz medicinske sisteme u kriznim situacijama.

Agrounik

Naziv projekta: SURFIX – novi dezificijens sa antiviralnim delovanjem

Opis: Kompanija Agrounik baviće se razvojem biološkog dezinficijensa sa antiviralnim i antibakterijskim dejstvom.

Izvor: Vlada Republike Srbije

Povećan obim setve u Republici Srpskoj

Foto-ilustracija: Unsplash (Markus Spiske)

Set mera, čiji je cilj povećanje obima setve u Republici Srpskoj, obuhvata i dodatni regres za nabavku domaćeg semena u visini od 50 odsto od njegove cene.

“Želimo da stimulišemo nabavku semena koje je proizvedeno u Republici Srpskoj, na način da, ako Poljoprivredni institut na tržišu ima vreću semena čija je cena 70 maraka, 50 odsto će u samoj apoteci platiti proizvođač, a 50 odsto Vlada”, kaže Boris Pašalić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, dodajući da je, prema podacima iz poljoprivrednih apoteka, evidentno da će ovog proleća biti veći obim setve.

Foto-ilustracija: Unsplash (Jed Owen)

Kako je dodao, obezbeđena su i dodatna dva miliona konvertibilnih maraka, mimo redovnog Agrarnog budžeta, za nabavku setvenih paketa povrća za oko 9.000 gazdinstava.

“Ovaj paket namenjen je za manja gazdinstva koja mogu i imaju uslove da proizvedu dovoljne količine povrća za svoje potrebe i određene tržišne viškove”, pojasnio je Pašalić.

Dodatna mera je i 500.000 konvertibilnih maraka za sufinansiranje setve soje.

“Mi ćemo da sufinansiramo sa 50 odsto troškove setve soje”, pojasnio je on.

Kako je naveo, donesena je i odluka da za 5.373 gazdinstva, koja su ranije imala dugove i samim tim su isključena iz sistema podsticaja, budu omogućeni podsticaji.

Dodao je i da je obezbeđeno 60 miliona konvertibilnih maraka iz sredstava IRB-a za povoljne kredite koji se odnose za finansiranje poljoprivredne proizvodnje i 7 miliona konvertibilnih maraka iz Partner fonda.

Ministar Pašalić je rekao da su isplaćeni svi podsticaji iz prethodne godine, ali je isplaćeno i 9,5 miliona konvertibilnih maraka iz ove godine.

Poljoprivrednici ne treba da budu zabrinuti u smislu dalje isplate podsticaja. Već početkom aprila ćemo da platimo premiju za mleko. Mi u ovom trenutku nemamo nijednu marku dugovanja prema poljoprivrednicima”, naveo je Pašalić.

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS počinje sa podelom regresiranog dizel goriva za 9.418 poljoprivrednih gazdinstava, a preuzimanje, odnosno kupovina, počeće u ponedjeljak i trajaće do 30. oktobra.

“Podsticaj za regresiranje dizel goriva za izvođenje prolećnjih i jesenjih radova u poljoprivredi utvrđen je u iznosu od 0,60 KM po litri dizel goriva”, saopšteno je iz ministarstva, odakle dodaju da su za finansiranje ove mere rezervisali najmanje 5,5 miliona KM.

Foto-ilustracija: Unsplash (Maarten van den Heuvel)

Poljoprivrednici mogu da preuzmu ukupno 100 litara plavog dizela po hektaru zemlje. Nosioci poljoprivrednih gazdinstava stariji od 65 godina, a koji nisu izvršili obavezu ažuriranja podataka u registru, kako u skladu sa odlukom Vlade Republike Srpske ne bi napuštali svoje domove, imaju mogućnost da ovlaste mlađeg člana domaćinstva ili da se obrate najbližoj kancelariji Savetodavne službe Ministarstva ili odeljenjima/odsecima za poljoprivredu lokalnih uprava.

Banjalučki Centar za razvoj poljoprivrede i sela pokrenuće kampanju putem medija radi animiranja građana za proizvodnju hrane.

“Naši poljoprivredni proizvođači su u jesenjoj setvi zasejali više od planiranog, što će uraditi i tokom prolećne setve. Prema našim procenama, zasejana količina neće biti dovoljna za potrebe naših sugrađana ukoliko dođe do potražnje za hranom i osnovnim životnim namirnicama”, saopšteno je iz Centra.

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS Boris Pašalić istakao je da postoje dovoljne zalihe prehrambenih namirnica.

“Recimo, 18. marta prerađevina od voća i povrća imali smo 6.400 tona, a 25. marta 5.700 tona. U prvom terminu mesa smo imali 1.050 tona, a 25. marta 980 tona. Pšenice smo u prvom terminu imali 17.370 tona, a u drugom terminu 15.125 tona, a mleka i mlečnih prerađevina u prvom terminu smo imali 2.260 tona, a sad već imamo povećane zalihe – 2.330 tona”, naveo je Pašalić.

Izvor: Capital.ba

Skorašnje izbeljivanje Velikog koralnog grebena se tiče i nas koji smo daleko

Foto-ilustracija: Unsplash (Ashley Satanosky)
Foto-ilustracija: Unsplash (Ashley Satanosky)

Naučnici smatraju da je australijski Veliki koralni greben pretrpeo nikada ozbiljnije izbeljivanje.  Dve trećine grebena su na sličan način oštećene 2016. i 2017. godine. Oslanjajući se na najnovije snimke, nadležne institucije tvrde da je intenzitet izbeljivanja nejednak. Ipak, pojavom su pogođene veće površine.

Izbeljivanje nastaje kada koralni polipi ostanu bez algi od kojih crpe i do 90 odsto svoje energije. Njihov simbiotički odnos je ključan kako za zdravlje pojedinačnih korala, tako i za zdravlje čitavog grebena. Veza biva pokidana usled porasta temperature vode prouzrokovanog klimatskim promenama. Kada je more suviše toplo, alge napuštaju korale, koji ostaju bez izvora hrane i postaju beli. Pretnju po opstanak koralnih grebena predstavljaju i zagađenje herbicidima, kremama za sunčanje, ali i plastikom, povećana kiselost okeana i visoko sunčevo zračenje.

Ukoliko je izbeljivanje “umereno”, može da se očekuje oporavljanje korala kao što će potencijalno biti slučaj sa severnim i centralnim delovima Velikog koralnog grebena koji su ranije ove godine “izgubili boju”.

Veliki koralni greben, koji se prostire dužinom od više od 2.300 kilometara na severoistoku Australije, je uvršten na spisak svetske kulturne baštine UNESKO-a. Oko 400 tipova korala, 1.500 vrsta riba i 4.000 različitih mekušaca čine ovo područje biološki raznolikim. Veliki koralni greben je dom i za ugrožene životinje poput morske krave i zelene morske kornjače. Pored svojih stanovnika i komšija, on je značajan i za ljude, čak i nas koji živimo na drugom kraju planete.

Hrana

Na tanjirima otprilike pola milijardi ljudi nađe se riba iz oblasti koralnih grebena. Procenjuje se da se svaki kvadratni kilometar pod zdravim koralima ima sposobnost da godišnje “proizvede” i do 15 tona ribe.

Turizam

S obzirom na to da su milioni ronilaca opčinjeni njihovom lepotom, od dolaska posetilaca u mesta u blizini koralnih grebena novačnu korist ima lokalno stanovništvo nudeći zanimljive sadržaje, usluge i smeštaj turistima.

Zaštita

Koralni grebeni su poput prirodnog štita protiv oluja i talasa koji bi, u njihovom odsustvu, verovatno erodirali obale, oštetili imovinu i ugrozili živote.

Lekovi

Iako se godinama radi na razvoju lekova na bazi hemijskih jedinjenja pronađenih u šumama, stručnjaci tek od nedavno ispituju i potencijal koralnih grebena da budu njihovi saveznici u izlečenju različitih bolesti, kao i pronalasku suplemenata u ishrani.

Filtriranje vode

Ako plivate čistim morem, dobro osmotrite da li su tu negde oko vas i korali! Oni upijaju sitne čestice koje bi u suprotnom prljale vodu.

Plaže

“Zasluge” za pesak na obalama uglavnom preuzimaju školjke, ali ogroman udeo u peskovitom tlu pod vašim nogama imaju korali. Pored njihovih “usitnjenih” skeleta, pojedina stvorenja, zbog unošenja korala, prave pesak poput ribe-papagaja. Njena “proizvodnja” u toku godine ide i do jedne tone peska.

Ujedinjene nacije upozoravaju da bi skok temperature za 1,5 Celzijusovih stepeni značio odumiranje čak 90 odsto ovih neobičnih i vrednih ekosistema.

Jelena Kozbašić

Nevladine organizacije podnele žalbu Energetskoj zajednici protiv Srbije zbog izgradnje MHE

Foto: Wikipedia/Mmare

Većina planinskih reka u Srbiji su netaknute i slobodnog toka. Kao takve, ove reke čine osnovu ekosistema koje karakteriše izraziti biodiverzitet, jedinstven u celoj Evropi. Stanovništvo koje živi u blizini reka duboko je povezano sa njima jer reke predstavljaju izvor opstanka seoskih zajednica i obezbeđuju im sredstva za život.

Foto: Wikipedia/Mmare

Međutim, planinske reke u Srbiji su ugrožene planiranom izgradnjom oko 700 malih hidroelektrana, prosečnog kapaciteta oko 1 MW ili manje. Svaki od ovih hidroenergetskih projekata može imati značajan negativan uticaj na reke i njihovo prirodno okruženje, kao i na lokalne zajednice u blizini rečnih tokova.

U najvećem broju slučajeva radi se o derivacionim hidroelektranama. Za ovu vrstu projekata potrebno je izgraditi manju branu ili vodozahvat kako bi se voda iz rečnog korita kroz cevi usmerila ka centrali koja se nalazi nizvodno. Centrala gde se vrši transformacija energije vode u električnu energiju često se nalazi i po nekoliko kilometara nizvodno od vodozahvata. To znači da hidroelektrana direktno utiče na količinu, kao i na kvalitet vode između vodozahvata i centrale. Zbog toga nastaje rizik da tokom sušnog perioda delovi korita reke u potpunosti presuše, jer sva voda završava u cevima. Prekid dela vodotoka ugrožava lokalna biljna i životinjska staništa, šume i poljoprivredno zemljište, a ribe i druge životinjske vrsta koje nastanjuju reke, ako uopšte uspeju da prežive, nisu u stanju da prebrode ove suve prepreke između centrale i vodozahvata.

Udruženja za zaštitu životne sredine RERI, Riverwatch, Euro Natur i Client Earth podnele su 13. marta ove godine žalbu Energetskoj zajednici protiv Republike Srbije zbog sumnje da organi javnih vlasti u Srbiji nisu ispravno ocenili uticaj projekata malih hidroelektrana na životnu sredinu. Ova četiri udruženja iznela su dokaze koji potkrepljuju sumnju da se u Srbiji odluke o tome da li je potrebna procena uticaja na životnu sredinu za male hidroenergetske projekte (<2 MW) ne donose u skladu sa propisima koji su prihvaćeni u okviru Energetske zajednice.

Prema nacionalnom zakonodavstvu, vlasti u Srbiji su dužne da procenjuju uticaj koji hidroelektrane mogu imati na životnu sredinu. Međutim, udruženja za zaštitu životne sredine kritikuju ograničeni broj kriterijuma koji se u Srbiji uzimaju u obzir prilikom donošenja odluka – pri odlučivanju da li za određeni projekat treba sprovesti procenu uticaja na životnu sredinu uzima se u obzir samo kapacitet hidroelektrane i, u izuzetnim slučajevima, njen položaj u zaštićenom području. Prema mišljenju udruženja podnosilaca ove žalbe, sve hidroelektrane moraju biti podvrgnute odlučivanju o potrebi procene uticaja (kao što je i utvrđeno Direktivom o proceni uticaja na životnu sredinu), a javne vlasti u Srbiji ne bi smele da dozvole nekontrolisano uništavanje dragocenih ekosistema.

Procena uticaja na životnu sredinu je neophodna kako bi se izbegli ili umanjili negativni uticaji na životnu sredinu kao i na lokalno stanovništvo. Četiri nevladine organizacije se nadaju da će ova žalba doprineti tome da Srbija počne da se dosledno pridržava pravnog okvira koji je utvrđen Ugovorom o Energetskoj zajednici i koji zahteva odgovarajuću procenu uticaja svih hidroenergetskih projekata na životnu sredinu, bez obzira na njihovu veličinu ili lokaciju.

Udruženja za zaštitu životnu sredine se takođe nadaju da će ova žalba doprineti suzbijanju razornog uticaja nekontrolisane izgradnje malih hidroelektrana u Srbiji. Žalba ima cilj da unapredi celokupnu zaštitu rečnih ekosistema koji su jedinstveni u Evropi, kao i stanovništva čiji život i opstanak od tih reka zavisi.

O Energetskoj zajednici

Energetska zajednica je međunarodna organizacija koja doprinosi stvaranju zajedničkog energetskog tržišta između Evropske unije i njenih suseda. U okviru Energetske zajednice postoje zajednička tržišna pravila i načela, kao i pravni okvir koji je obavezujući za sve potpisnice Ugovora, među koje spada i Srbija.

Izvor: Regulatorni institut za obnovljivu energiju i životnu sredinu (RERI)

Transportna zajednica predlaže zelene koridore za transport robe i lekova u vreme epidemije

Foto-ilustracija: Pixabay

Međunarodna Transportna zajednica koju čine EU i zemlje regiona predlaže da se na Zapadnom Balkanu uspostave “zeleni koridori” za nesmetani transport osnovnih potrepština, pre svega lekova i hrane u uslovima strogih mera ograničenja zbog pandemije koronavirusa.

Foto-ilustracija: Pixabay

Zajednički predlog mera pripremili su Stalni sekretarijat Transportne zajednice i Sekretarijat CEFTA. Cilj je, kako se navodi, da se olakšaju transport i trgovina osnovnim potrepštinama na Zapadnom Balkanu jer njihov protok ne sme biti prekinut.

Reč je o pokušaju da se primeni više koordinisan i proporcionalniji pristup kao odgovor na izazove sa kojima se i EU i Zapadni Balkan suočavaju u borbi protiv širenja koronavirusa i da niko ne bude podvrgnut prestrogoj izolaciji koja bi dovela do nestašica najnužnijih potrepština, navodi se.

Predlaže se da se transport i trgovina osnovnim potrepštinama olakšaju preduzimanjem samo onih dodatnih mera predostrožnosti koje su nužne za sprečavanje širenja epidemije KOVID-19.

Carinska i druga kontrola robe u zakonitoj trgovini i dalje bi ostala pod trgovinskim pravilima CEFTA i pravilima koja proizlaze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju EU i  partnera na Zapadnom Balkanu, navodi se u predloženom dokumentu.

U saopštenju se podseća da su zbog pandemije koronavirusa mnoge zemlje EU ali i Unija uveli stroge mere ograničenja, poput zabrane putovanja i vraćanja graničnih kontrola na unutrašnjim i spoljnim granicama EU, dok su partneri sa  Zapadnog Balkana preduzeli restriktivne i često nekoordinisane mere mere vezano za putovanja i prevoz robe.

To je zajedno povećalo gužve na nekim graničnim prelazima, stvorilo duge redove i čekanja što može negativno uticati na sanitarnu situaciju, ali i na snabdevanje osnovnim robama.

Transportna zajednica naglašava da uprkos situaciji, protok robe, pre svega robe za primarne potrebe (hrana i hrana za životinje, lekovi i medicinska oprema), ne sme biti prekinut.

Budući da će ova situacija trajati neko vreme, osim posledica u smislu gubitka ljudskih života, ukupna ekonomija kontinenta i njegova trgovinska komponenta mogu biti ozbiljno pogođeni.

Regionalni partneri Zapadnog Balkana izrazili su bojazan da bi moglo doći do poremećaja teretnog saobraćaja što bi moglo dovesti do nestašica koje bi uticale na živote miliona građana u regionu, navodi se u saopštenju Transportne zajednice i dodaje da je cilj predloženih mera da se niko ne nađe u takvoj situaciji.

Izvor: Euraktiv.rs/Beta

Nova ulazna tačka za snabdevanje gasom na tržištima jugoistočne Evrope – Aleksandropolis

Foto: Gastrejd

Faza povezivanja u ispitivanju tržišta za rezervaciju kapaciteta na plutajućem TPG terminalu u Aleksandropolisu okončana je 24. marta 2020. godine sa velikim uspehom. Projekat razvija grčka kompanija Gastrejd.

Foto: Gastrejd

Uz dugoročni zbirni profil obavezujućih ponuda do 15 godina, koji je dostigao 2,6 milijardi kubnih metara godišnje, grčke i međunarodne kompanije koje se bave prirodnim gasom, kao i krajnji potrošači, potvrdili su interesovanje za rezervisanjem kapaciteta za regasifikaciju na plutajućem terminalu (FSRU). TPG (tečni prirodni gas, eng. liguid natural gas, LNG) isporučen na terminalu biće regasifikovan i isporučen na tržište Grčke i jugoistočne Evrope preko Grčkog nacionalnog sistema za prenos prirodnog gasa (NNGTS).

Reakcija tržišta na ispitivanje tržišta TPG Aleksandropolis bila je vrlo zadovoljavajuća i daleko je nadmašila one koje su nedavno doživeli slični novi gasni projekati.

„Ovaj izuzetno zadovoljavajući rezultat faze povezivanja u ispitivanju tržišta projekta Aleksandropolis i učešća ključnih učesnika na tržištu gasa u Grčkoj i jugoistočnoj Evropi predstavljaju presudni korak u realizaciji projekta i na kraju unapređenja energetske diverzifikacije i sigurnosti snabdevanja u Grčkoj, na Balkanu i širem prostoru jugoistočne Evrope“, izjavio je generalni direktor Gastrejda Konstantinos Spiropulos.

Napominje se da je postupak ispitivanja tržišta sproveden pod nadzorom Grčke regulatorne agencije za energetiku (RAE) i u skladu s Smernicama za upravljanje i raspodelu kapaciteta u projektu koje je odobrila Agencija u skladu sa stavom 6 člana 36 Direktive 2009/73/EZ.

Gastrejd je pre toga pokrenuo drugu fazu ispitivanja tržišta za koju je bilo neophodno podnošenje obavezujućih ponuda 10. januara 2020. godine.

Foto: Gastrejd

Projekat ima za cilj da obezbedi novu ulaznu tačku za snabdevanje gasom na tržištima jugoistočne Evrope i ponudiće regionu sigurnost snabdevanja, diverzifikaciju gasnih ruta i izvora, fleksibilnost cena i uvećanu konkurenciju. Zadovoljiće rastuću potražnju za gasom u regionu na srednji i duži rok, pružiće regionalni pristup TPG-u i pomoći će u pristupu i prodoru na tržište gasa.

Za Bugarsku, Rumuniju, Srbiju i druga tržišta u jugoistočnoj Evropi, projekat će isporučivati prirodni gas preko Interkonektora Grčka-Bugarska, koji je u izgradnji, i drugih postojećih ili gasovoda u regionu koji su u planu.

O Gastrejdu

GASTREJD (GASTRADE) je grčka komunalna kompanija koja razvija Aleksandropolis TPG terminal. Projekat obuhvata priobalnu plutajuću jedinicu za skladištenje i regasifikaciju (FSRU) namenjenu prijemu, skladištenju i regasifikaciji TPG-a, koja će biti smeštena na 17,6 km od obale grada Aleksandropolisa na severoistoku Grčke, i gasovoda za isporuku gasa, preko kojeg će prirodni gas biti isporučen do NNGTS-a i dalje do krajnjih potrošača u Grčkoj, Bugarskoj, Srbiji, Severnoj Makedoniji, Rumuniji, pa sve do Ukrajine.

FSRU će imati nominalni kapacitet regasifikacije i isporuke od 5,5 milijardi kubnih metara (bcm) godišnje i vršni kapacitet tehničke regasifikacije i isporuke 22,8 miliona kubnih metara dnevno, što je ekvivalent 8,3 bcm/god.

Izvor: Gastrejd

Pridružimo se akciji “Sat za našu planetu”!

Foto-ilustracija: Unsplash (Elliott Engelmann)

Ministarstvo zaštite životne sredine pridružuje se najvećem globalnom pokretu za zaštitu prirode „Sat za našu planetu“ koji poziva na isključivanje svetla na sat vremena u subotu, 28. marta 2020. godine, upućujući upozorenje svetskoj javnosti o neophodnosti racionalnog korišćenja energije, očuvanja prirodnih resursa i smanjenja emisije gasova sa efektom staklene bašte.

Simboličnim sloganom ovogodišnje akcije „Okrenimo se prirodi“, Svetski fond za zaštitu prirode (WWF), zajedno sa brojnim organizacijama i pojedincima, šalje poruku da je moguće nešto preduzeti protiv klimatskih promena.

Foto-ilustracija: Unsplash (Z. S.)

Danas je, više nego ikada, očigledno da je globalna ravnoteža uslov sveukupnog napretka i razvoja, a degradacija koju nose klimatske promene planetarna pretnja. Aktuelna situacija u našoj zemlji i svetu nastala usled pandemije koronavirusa (KOVID-19), još jednom ukazuje na to koliko je čovek moćno, ali istovremeno i ranjivo biće, zavisno od prirode i nerazdvojni deo nje. Savremene tehnologije ne mogu dati sve odgovore, mudrost je u našem postupanju i odgovornom odnosu prema sebi i svetu oko sebe, sa kojim se možemo jednako izboriti sa pandemijom virusa, ali i sa drugim nedaćama koje su nastale kao posledica narušavanja životne sredine.

Izražavajući podršku WWF koji ovom, i sličnim kampanjama nizom godina poziva na odgovoran odnos prema planeti, Ministarstvo ukazuje da je svetu, više nego ikada, potrebno da se udruži u akcijama da se zaustave procesi degradacije prirode i narušavanja prirodnih ekosistema, ublaže posledice neodržive eksploatacije prirodnih resursa i efikasno povede borba protiv klimatskih promena.

Pročitajte još:

Cenu izostanka brige o životnoj sredini i preteranog korišćenja prirodnih resursa već plaćamo i to skupo, što se može sagledati i kroz mnogostruke posledice klimatskih promena, kao što je narušavanje zdravlja ljudi, gubitak biodiverziteta i degradacija i nestajanja ekosistema koji su osnov života.

Republika Srbija je uključena u najznačajnije međunarodne inicijative u globalnoj borbi protiv klimatskih promena, a u nacionalnim okvirima pripremljen je zakonodavni okvir za primenu standarda i mera za smanjenje posledica klimatskih promena kroz različite društvene i privredne sektore. Održivo upravljanje u sektorima koji se baziraju na prirodnim resursima uz očuvanje prirode, može značajno doprineti ublažavanju sve drastičnijih posledica klimatskih promena.

Foto-ilustracija: Unsplash (Noah Silliman)

Svet mora da deluje jedinstveno i odmah, i u tom zajedničkom odgovoru na klimatske promene svako od nas, štedljivijim korišćenjem energije, vode, smanjenjem sopstvenog ekološkog otiska i brigom o prirodi, može dati svoj lični doprinos očuvanju planete i života na njoj.

Kako WWF poziva, u subotu, 28. marta 2020. isključivanjem svetla u periodu od 20.30 do 21.30 časova, i virtuelnim glasanjem za našu planetu, svaki građanin će postati deo prenošenja važne poruke da zajedno možemo da stvorimo budućnost u kojoj ljudi žive u skladu sa prirodom.

Izvor: Ministarstvo zaštite životne sredine

Od žestokih pića do sredstava za dezinfekciju, od auto-delova do medicinske zaštite

Foto-ilustracija: Unsplash (Johann Trasch)

Dok se širom sveta gasi proizvodnja usled širenja koronavirusa, pojedine kompanije su odlučile da svoje resurse iskoriste za borbu protiv pandemije – od proizvođača žestokih pića koji su počeli da prave sredstva za dezinfekciju do giganata autoindustrije koji prilagođavaju proizvodnju pravljenju respiratora i druge medicinske opreme, pišu svetski mediji.

Foto-ilustracija: Unsplash (Mélissa Jeanty)

Destilerije širom Sjedinjenih Američkih Država i drugim zemljama koristi svoje lance snabdevanja alkoholom za proizvodnju sredstava za dezinfekciju ruku koje je sve teže naći, piše Volstrit džurnal (The Wall Street Journal), ukazujući da je potražnja za sredstvima za dezinfekciju ruku pre više nedelje nadmašila ponudu, dok je najveći proizvođač u SAD-u fokusiran na snabdevanje bolnica i drugih ustanova.

Proizvođači alkoholnih pića sada se, kako ističe list, okreću proizvodnji dezinfikacionih sredstava koristeći velike zalihe alkohola ili privremeno obustavljajući proizvodnju svojih pića.

Američka Kancelarija za oporezivanje i trgovinu alkoholom i duvanom je izuzela proizvođače alkoholnih pića iz obaveze da dobiju ovlašćenje koje je obično potrebno za proizvodnju sredstava za dezinfekciju ruku, dok je Uprava za hranu i lekove koje reguliše proizvodnju sredstava za sanitizaciju saopštila prošle nedelje da neće preduzimati mere prtiv kompanija koje proizvode sredstva za dezinfekciju ruku na bazi alkohola.

Pored proizvođača viskija, votke i drugih žestog pića, proizvodnji sredstava za dezinfekciju ruku su se, ukazuje Volstrit džurnal, neočekivano pridružile i neke druge kompanije poput Larouz (LaRose) koja proizvodi igračke, ali i bojice i lekove koje koriste deca.

Proizvođači pića kažu da imaju opremu, znanje i ljude za proizvodnju dezinfekcionih sredstava i pojedine destilerije su počele da ta sredstva daje lokalnim neprofitnim organizacijama i članovima zajednice kao donaciju, dodaje Volstrit džurnal, ukazujući da su neke kompanije suočene s ograničenjima odlučile da svoje proizvode poklanjaju umesto da ih prodaju.

Dok gube prodaju usled zatvaranje restorana i barova, mnoge destilerije daju svoja sredstva za dezinfekciju ruku besplatno, ističe Njujork tajms.

Foto-ilustracija: Unsplash (Allie Smith)

Mnogi vlasnici destilerija su rekli s ponosom rade na popunjavanju potreba u vreme krize i da ne vide sredstava za dezinfekciju ruku kao potencijalni izvor prihoda. “Ovo nije ekonomski spas za destilerije”, rekao je za njujorški list Bred Plamoer, urednik časopisa Distiler magazin.

Plamer je rekao da su prva ispitivanja sugerisala da tri četvrtine od oko 2.000 američkih kraft destilerija razmatra pravljenje sredstva za dezinfekciju ruku kako bi se pomoglo zdravstvenim radnicima, policiji i široj javnosti.

Destilerije koje su se odlučile na takav korak slede recept koji je preporučila Svetska zdravstvena organizacija, ali, kako navodi Njujork tajms, prema rečima ljudi iz industrije pića, destilerije imaju probleme da nađu plastične bočice za svoje nove proizvoda.

Pomoć autoindustrije

Proizvođači automobila odazvali su se na pozive vlada da pomognu u proizvodnji ventilatora za bolesnike s respiratornim problemima i maske za lice kako bi pomogli u borbi protiv koronavirusa, dok obustavljaju redovno proizvodnju kako bi se sprečilo širenje pandemije, ukazuje BBC.

Dženeral motors, Ford i Tesla u SAD su ponudili svoje resurse za proizvodnju ventilatora, zajedno s japanskim Nisanom i timovima Formule jedan u Velikoj Britaniji.

Italijanski Fiat je u ponedeljak jednu svoju fabriku automobila u Kini prilagodio za proizvodnju milion maski mesečno. Ford je već počeo da pravi providne vizire koji se koriste kao dopunska zaštitna opreme za bolničko osoblje, navodi BBC, dodajući da se očekuje da će ove nedelje proizvesti 75.000 takvih vizira.

Foto-ilustracija: Unsplash (Motivid.org)

Prošle nedelje timovi Formule jedan u Velikoj Britaniji su saopštili da se nadaju da će naći način da povećaju ponudu medicinske opreme, ukazuje BBC. Oni navode da u saradnji s vladom i zdravstvenim vlastima imaju stručnjake za dizajn, tehnologiju i proizvodne kapacitete da pomognu.

Indijski milijarder Anand Mahindra čija kompanije je najveći proizvođač traktora na svetu i najveći proizvođač električnih vozila u Indiji saopštio je da će Mahindra grupa ispitati kako svoje fabrike može iskoristiti za pravljenje ventilatora.

Američka Uprava za hranu i lekove najavila je da će smanjiti prepreke za dobijanje dozvole za proizvodnju medicinskih uređaja kako bi se ubrzala proizvodnja ventilatora, navodi BBC, ali i prenosi upozorenje pojedinih stručnjaka da će proizvođačima automobila možda biti teško da pređu na pravljenje medicinskih aparata, pošto su materijali i komponente za ventilatore “veoma specifični” i zahtevaju “specijalizovano znanje”.

Projekat Apolo

Proizvođač automobila Ford u utorak se pridružio planu velikih američkih proizvođača za proizvodnju hiljada ventilatora i respiratore potrebnih u borbi protiv koronavirusa u okviru partnerstva s kodnim imenom “Projekat Apolo”, navodi Rojters.

Udruživanjem snaga s odeljenjem za zdravstvenu zaštitu Dženeral elektrik i kompanijom 3M, Ford se, ukazuje Rojters, odazvao pozivu predsednika SAD Donalda Trampa američkim proizvođačima automobila da prave opremu neophodnu za borbu s pandemijom.

Nagli porast broja obolelih od koronavirusa napregao je zdravstvene sisteme širom sveta i doveo do manjka respiratora koji su potrebni za lečenje pacijenata s problemima kod disanja i upalom pluća u teškim slučajevima, ističe Rojters.

Foto-ilustracija: Unsplash (Nadine Shaabana)

Ford je saopštio da je partnerstvo dobilo naziv “Projekat Apolo” po lansiranju Apola 13 1970. godine kada je sletanje na Mesec prekinuto zbog probleme s rezervoarom za kiseonik, što je primoralo astronaute da improvizuju kako bi se vratili na Zemlju.

Ta kompanije takođe razmatra saradnju s britanskom vladom za proizvodnju dodatnih respirator. Direktor Forda Džim Haket rekao je da veruje da automobilska industrija može napraviti “stotine hiljada” medicinskih ventilatora do sredine maja.

Izvor: Radio Slobodna Evropa

Električnim rikšama do kvalitetnijeg vazduha u Indiji

Foto-ilustracija: Unsplash (Akshay Nanavati)

Električne rikše postaju novi trend u Indiji kao vid borbe za smanjenje zagađenja vazduha.

Kako se država već dugo bori sa visokim indeksom zagađenja, vlada Indije je donela odluku da će do 2025. godine među ovim tradicionalnim vozilima biti dozvoljena samo ona na električni pogon.

Foto-ilustracija: Unsplash (Hanny Naibaho)

Indijska vlada preduzela je korake kako bi podstakla stanovništvo na kupovinu električnih vozila smanjujući poreze i nudeći subvencije. Cilj je da električna vozila ublaže zagađenje vazduha, a samim tim i njegov uticaj na zdravlje ljudi. Tu se, ipak, javlja novi problem. Zapravo, energija kojom se napajaju crpela bi se iz uglja, koji je i sam veliki zagađivač.

Startap “Altigreen” započeo je sa opremom automobila sa dizel i benzinskim motorima, a zatim ih pretvarao u hibridna vozila. U planu im je sasvim novu električno vozilo. U planu je da taj model bude jedan od najbržih, što podrazumeva i brzo punjenje. Naime, najavljena maksimalna brzina za električnu rikšu je 53 kilometara na sata, a biće moguće puniti kroz bilo koju mrežnu utičnicu i to svega tri do četiri sata.

Početna cena biće oko 4.700 dolara, što je svakako više od cena običnih rikši. Ipak, u krajnjoj računici u kojoj se u obzir uzima i potrošnja goriva kod konvecionalnog vozila, pokazaće se isplativijim.

Kompanija se može pohvaliti time da su njeni proizvodi gotovo u celosti napravljeni i proizvedeni u Indiji, izuzev pojedinačnih komponenti. Prilagođeni su lokalnim uslovima, odnosno visokim temperaturama i lošoj infrastrukturi. Startap ima u planu da razvije i električna vozila na dva i četiri točka, a ambiciozni plan podrazumeva da u naredne tri godine proizvode 10.000 vozila mesečno.

Jelena Cvetić

Čemu se pripisuje ponovni rast zagađenja vazduha u Beogradu?

Foto: Beoeko (screenshot)
Foto: Beoeko (screenshot)

Na sajtu Beoeko, namenjenom informisanju o kvalitetu vazduha u Beogradu, vazduh je na osnovu merenja 27. marta u podne ocenjen kao jako zagađen. Taj nivo zagađenja može da prouzrokuje zdravstvene tegobe i kod zdrave populacije i u osetljivim grupama – kod starih, dece i ljudi sa oboljenjima srca i pluća.

Posebno je povišena koncentracija sitnih zagađujućih PM 10 i PM 2,5 čestica. Njihove prihvatljive vrednosti se kreću do 90 μg⁄m3 (PM 10), odnosno do 40 μg⁄m3 (PM 2,5), stoji u zvaničnoj dokumentaciji Agencije za zaštitu životne sredine. One su jutros višestruko premašene na svim mernim stanicama u glavnom gradu na kojima se meri nivo PM čestica – Stari grad, Novi Beograd, Mostar i Vračar.

Najdramatičnija odstupanja zabeležena su u Starom gradu – 438 μg⁄m3 PM 10 i 138 μg⁄m3 PM 2,5 – i na Vračaru – 450 μg⁄m3 PM 10 i 140 PM 2,5.

Odakle dolazi zagađenje?

Ministarstvo zaštite životne sredine sa Goranom Trivanom na čelu insistira na tezi da je saobraćaj jedan od glavnih neprijatelja čistog vazduha. Usled predostroznošti države i društva zbog pandemije, on je smanjen. Postavlja se pitanje odakle onda loš kvalitet vazduha.

Andrej Šoštarić iz sektora za kontrolu kvaliteta vazduha u Gradskom zavodu za javno zdravlje povećanje zagađenja u vidu PM čestica u poslednja 24 sata objašnjava vremenskim prilikama. “Podsećam da smo u utorak imali prvu pravu zimu u gradu – pad temperature, pojava snega. Osim toga, zbog mera u cilju sprečavanja širenja koronavirusa građani veliki deo dana provode kod svojih kuća i to je povezano jedno sa drugim. Aktiviran je veliki broj individualnih ložišta, a i Beogradske elektrane vrše celodnevno grejanje. Takav ambijent dovodi do toga”, kazao je on za Danas.

Pored uobičajenih izazova za kvalitet vazduha u Beogradu, kao što je blizina velikih zagađivača i termoelektrana, deponiju u Vinči je ponovo zahvatio požar, saopštila je inicijativa Ne davimo Beograd. U prilog njihovim tvrdnjama idu i svedočenja mnogih Beograđana da su sinoć osetili miris piljevine.

Inicijativa je još jednom iznela zahtev gradskim i republičkim organima da hitno i bez odlaganja preduzmu mere za smanjenje zagađenja koje su im uputili još 31. oktobra 2019. godine i koje je podržalo više od 15.000 građana i građanki, podsetivši da ovaj gorući problem u Srbiji oduzme oko 6.500 života godišnje.

Ono što dodatno plaši članove Ne davimo Beograd u trenutku KOVID-19 je da su brojne studije ukazale vezu između zagađenja i bolesti disajnih puteva, te ukazale da je izloženost zagađenju vazduha snižavalo mogućnost oporavka kod pacijenata sa upalom pluća, a samim tim i tragičnih ishoda bolesti izazvanih ovim virusom.

Oglasilo se i Ministarstvo

“Specifičnost trenutnog aerozagađenja u zemlji je to što u masi PM-a dominiraju krupnije čestice, dok su čestice do PM 2,5 manje zastupljene, što nije bio slučaj do sada”, stoji u saopštenju Ministarstva zaštite životne sredine.

“Nakon identifikacije mogućih izvora zagađenja, lokalnih i onih iz okruženja, kao i analize osnovnih meteo parametara, posebno brzine i pravca vetra, može se pretpostaviti da je dominantan izvor pored individualnih ložišta i resuspendovana prašina, koja i inače u naseljenim mestima spada u veće zagađivače. S obzirom na to da su padavine koje smo imali prethodnih dana sve polutante iz vazduha spustile na zemlju, topljenjem snega i sušenjem površine tla, jak vetar doveo je do reemisije, odnosno ponovnog vraćanja PM čestica u prizemnom sloju atmosfere”, dodaje se i najavljuju analize sadržaja čestica koje će dati tačniju i lakšu procenu pojedinih izvora zagađenja. O tome će takođe javnost biti obaveštena.

Ministarstvo je procenilo da će se stanje vazduha popraviti sa očekivanom promenom meteoroloških uslova. Savet lekara je da se manje vremena provodi napolju.

Jelena Kozbašić

Gubici u saobraćaju u Srbiji premašili 110 miliona evra

Foto-ilustracija: Unsplash (Alexander Popov)
Foto-ilustracija: Unsplash (Jireh Foo)

Potpredsednica Vlade Srbije i ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture prof. dr Zorana Mihajlović izjavila je da ne postoji deo transportnog sistema koji ne trpi štetu u vreme ove epidemije, bilo da govorimo o vazdušnom, železničkom, vodnom ili drumskom saobraćaju.

„Prve procene štete u saobraćaju i infrastrukturi iznose više od 110 miliona evra! Ministarstvo saobraćaja je na direktnoj vezi sa svim kompanijama i ovom prilikom upućujem poziv svim građevinskim i putarskim firmama, kao i udruženjima i komorama, da nam dostave svoja mišljenja, predloge i trenutno stanje, kako bismo zajedno napravili realan program mera kako izaći iz ove krize“, izjavila je potpredsednica Mihajlović.

Ona je istakla da se na proceni štete i planu ekonomskog oporavka misli i radi od prvog dana kada se desila zaraza, kao i da je oformljen poseban krizni štab, na čelu sa predsednikom Republike, na kojem se prave procene štete i donose mere.

„Ne samo da je reč o merama koje donosimo i koje ćemo donositi u ovom periodu, već mislimo i na dan posle i pravimo veliki program i plan za trenutak kada će se sve ovo završiti. Mi činimo sve da prođemo sa što manje žrtava i problema“, rekla je Mihajlovićeva.

Foto-ilustracija: Unsplash (Alexander Popov)

Potpredsednica Vlade istakla je da štetu trpi i vodni saobraćaj, gde ne radi putnički saobraćaj i otkazani su veliki kruzeri, ali i železnički, dok mali pad beleži i “CarGo”, kao i autobuski prevoz.

„Bez sumnje najviše je pogođen vazdušni saobraćaj i do sada je od počeka krize direktna šteta oko 40 miliona evra, dok se šteta po privredu, ako govorimo o avio-industriji i preduzećima iz tog sektora, procenjuje i na više“, rekla je ona.

Mihajlovićeva je poručila svim kompanijama u oblasti građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture da pokušaju da održe koliko je moguće nivo aktivnosti, a da je Ministarstvo tu za sve predloge i mišljenja, te da se mogu direktno obratiti na imejl adresu Ministarstva kabinet@mgsi.gov.rs.

Izvor: Železnice Srbije

Kako se Nemačka i Slovenija bore sa ekonomskim gubicima?

Foto-ilustracija: Unsplash (Carlos Muza)

Evropska komisija je, u skladu s najavom, 20. marta 2020. prvi put u istoriji aktivirala tzv. opštu klauzulu o odstupanju (general escape clause) kojom omogućuje vladama zemalja članica Evropske unije potrošnju nacionalnih sredstava na državne potpore za ublažavanje učinaka ekonomske krize prouzročene epidemijom KOVID-19, podseća u svome članku profesorka Mirela Alpeza s Ekonomskog fakulteta u Osijeku, koja je i direktorka Centra za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća – CEPOR.

Foto-ilustracija: Unsplash (rupixen.com)

“Dodatno je u sklopu proračuna Evropske unije planirana raspodela 37 milijardi evra kao potpora zdravstvenom sektoru i održivosti poslovnog sektora i radnih mesta. Hrvatska vlada je 17. marta, među prvima u Evropskoj uniji, donela prvi paket od 63 mere za pomoć privredi čiji je cilj očuvanje likvidnosti i radnih mesta, i to u vrednosti od oko četiri milijarde evra. Dva dana posle skupa poduzetnika okupljenih u inicijativu ‘Glas poduzetnika’ oštro se usprotivila tim merama nazvavši ih mlakim i neadekvatnim”, piše prof. Alpeza u analizi, koju je u najnovijem izdanju objavio časopis Lider.

Podseća kako su, nakon zelenog svetla Evropske komisije za fleksibilizaciju pravila o dodeli državne pomoći, i vlade drugih zemalja članica donose mere za podršku privredi. Tim merama zajednički je fokus na potrebe zdravstvenog sektora, kao i malih i mikropoduzeća.

U merama koje je donela Slovenija odgađa se plaćanje doprinosa za samozaposlene osobe od aprila do juna 2020. uz obavezu njihovog podmirivanja najkasnije do 31. marta 2022. Dva meseca se odlaže i rok za podnošenje godišnjih izveštaja za 2019. i poreznih prijava obveznika poreza na dohodak. Banke treba da omoguće moratorijum na otplatu kredita od dvanaest meseci za poslovni sektor, a najavljuju se i iste mere za fizička lica.

Zaposleni koje su poslodavci zbog epidemije bili prisiljeni da budu poslati kućama imaju pravo na naknadu u visini od osamdeset odsto plate, koju isplaćuju poslodavci, a država će poslodavcima vratiti četrdeset odsto isplaćene naknade. Mere uključuju i dvadeset odsto niže cene struje u tri meseca.

“Za realizaciju tih mera Vlada priprema fond od tri milijarde eura. Prema mišljenju slovenskih preduzetnika, te mere neće biti dovoljne za spas ekonomije. Šteta u privredi biće velika i uticaće takođe na smanjenje proračunskih prihoda, zbog čega i preduzetnici u Sloveniji smatraju da će država morati da smanjiti svoje rashode”.

“U Nemačkoj nacionalna vlada i regionalne vlade donele su mnoge mere potpore poslovnom sektoru koje će biti na snazi do kraja 2020. Uključuju porezno rasterećenje privrede, odnosno odgodu obaveze plaćanja PDV-a, poreza na dobit i poreza na dohodak”, navodi se u analizi profesorke Alpeza. Mala preduzeća čije je poslovanje direktno pod uticajem krize (zatvoreno ili sa znatno smanjenim prihodom) mogu, na zahtev, ostvariti jednokratnu pomoć u sledećim iznosima: – 5.000 evra za preduzeća s pet i manje zaposlenih, 7.500 evra preduzeća s manje od deset zaposlenih, 15.000 evra poduzeća s manje od pedeset zaposlenih i 30.000 evra poduzeća sa do 250 zaposlenih.

Foto-ilustracija: Unsplash (cmophoto.net)

Podseća kako preduzeća sa znatnim padom poslovne aktivnosti mogu smanjiti radno vreme zaposlenih za šezdeset odsto, pri čemu se razlika u plati i doprinosima pokriva iz javnih izvora. “Nemačka razvojna banka (KFW) omogući će kreditiranje po hitnom postupku i uz posebno povoljne uslove za poduzeća u poteškoćama tako što će davati jamstva u iznosu od osamdeset odsto kredita koje će preduzetnicima odobravati komercijalne banke, bez gornje granice takvih kredita”. Na taj će način država, ako poduzetnici ne budu mogli vraćati kredite, pokrivati rizik komercijalnih banaka.

Nadalje, poduzećima koja su morala da prekinu poslovnu aktivnost zbog epidemiološke ugroženosti biće omogućena nadoknada troškova nastalih kao posledica zatvaranja. “Prema mišljenju preduzetnika u Nemačkoj, mere su donete hitno i čine se odgovarajućim. Još preostaje i važna je njihova neodgodiva primena jer je većina delatnosti već znatno pogođena krizom”. Maloprodajni sektor u Nemačkoj izgubiće najmanje jednomesečni prihod, a predviđa se pad BDP-a od 8 odsto, što je gore od situacije 2009, kad je Nemačka zabilježila pad BDP-a od 5,5 odsto.

Izvor: Bljesak.info

Potrošnja struje u Srbiji od 5 do 7 odsto manja nego prošlih godina

Foto-ilustracija: Unsplash (Matthew T Rader)

Proizvodnja električne energije u Srbiji je potpuno stabilna i svi proizvodni kapaciteti rade uz primenu neophodnih mere zaštite zaposlenih, rekao je Milorad Grčić, v. d. direktora „Elektroprivrede Srbije“.

Foto-ilustracija: Unsplash (Matthew T Rader)

“Da bi se sprečilo širenje koronavirusa država i predsednik Aleksandar Vučić doneli su određene mere, a da bi se te mere sprovele neophodno je da funkcioniše infrastruktura. Jedan od najznačajnijih segmenata infrastrukture je proizvodnja električne energije koja je neophodna i za rad domova zdravlja, bolnica, za sprovođenje onlajn nastave. Organizovani smo i ceo sistem EPS-a radi stabilno”, rekao je rekao je Grčić prilikom obilaska termoelektrane TENT A.

Svim zaposlenim u EPS-u širom Srbije podeljene su zaštitne maske, dok su zaštitne rukavice podeljene po prioritetima jer ih, za sada, nema dovoljno.

“Rukavice ne mogu da se naruče i krenuli smo od prioriteta, od onih tačaka u sistemu proizvodnje gde su ljudi, maltene, nezamenjivi. Imate grupu ljudi koja je obučena da radi neki posao i teoretski ako se ta grupa ljudi zarazi ne mogu ja sednem za pult i radim taj posao”, rekao je on.

Grčić je rekao da su napravljeni prioriteti i smanjen broj ljudi koji dolaze na posao za gotovo 9.000, od oko 30.000 koji rade u EPS-u.

“Neki koriste prošlogodišnji odmor, neki rade od kuće, sve funkcioniše, ako je neko neophodan pozovemo ga.”

Grčić je odao priznanje svim zaposlenima, ljudima koji rade, koji su na najvažnijim mestima, koji direktno učestvuju u procesu proizvodnje uglja, električne energije i distribucije koji, kaže, više nego ozbiljno shvataju situaciju, poštuju mere.

“Svaka im čast, svaki dan podržavam ljude, obilazim i nastavićemo sa ovom praksom sve dok ne prođe vanredno stanje”, rekao je Grčić i dodao da je potrošnja električne energije je između pet i sedam odsto manja nego prethodnih godina u istom periodu, verovatno zbog što privreda radi blago smanjenim kapacitetom. “Smanjenje od pet do sedam odsto nije strašno, to pokazuje da privreda radi.”

Izvor: EPS