Home Blog Page 748

Preporuka za investitore – nastaviti radove uz obezbeđenu zaštitu za sve radnike

Foto-ilustracija: Unsplash (Jamar Penny)
Foto-ilustracija: Unsplash (Ricardo Resende)

Potpredsednica Vlade i ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture prof. dr Zorana Mihajlović donela je preporuku svim investitorima kako u resoru Ministarstva, tako i privatnim investitorima o postupanju u vreme vanrednog stanja i epidemije koronavirusa.

Preporučuje se svim investitorima da učine sve kako bi održali nivo aktivnosti na gradilištima na realizaciji infrastrukturnih projekata, izgradnje i sanacije i rekonstrukcije puteva, železnice, u oblasti stanogradnje, komunalne infrastruture i drugih poslova.

Svi investitori imaju obavezu da radnicima obezbede svu potrebnu primenu zaštite od koronavirusa, u skladu sa odlukama Vlade Srbije.

Ministarstvo će i tokom vanrednog stanja imati redovnu komunikaciju sa svim investitorima na najvećim infrastrukturnim projektima u zemlji kako bismo zajedno uspešno prošli kroz ovo teško vreme.

Izvor: Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukure RS

Slovenci oslobođeni plaćanja naknade za obnovljive izvore energije do kraja maja

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministarstvo infrastrukture Slovenije najavilo je niže račune za električnu energiju za mala preduzeća i domaćinstva u naredna tri meseca.

Oni će od 1. marta do 31. maja biti oslobođeni plaćanja takse za podsticaj proizvodnje struje iz obnovljivih izvora energije, saopštilo je nadležno ministarstvo. Očekuje se da će na taj način, računi biti smanjeni za oko 20 odsto.

Još jednu od vanrednih mera za ublažavanje ekonomskih posledica širenja KOVID-19 je donela tamošnja Agencija za energetiku. Troškovi za jednu od tarifnih stavki za mala preduzeća i domaćinstva biće sravnjeni sa nulom tokom istog obračunskog perioda.

Za prosečnog potrošača čiji mesečni izdaci za električnu energiju dostižu 50 evra, ukupna mesečna ušteda, zahvaljujući ovim dvema poreskim olakšicama, biće 27 odsto.

Vlada je pre dve nedelje odlučila da građevinska dozvola neće biti neophodna za korišćenje kogeneracijskog postrojenja snage do 50 kW, izgradnju solarne elektrane do 1 MW i podizanje vetrenjače do 50 kW. Podzakonski akt je stupio na snagu 21. marta.

Značajnu ulogu u cilju ove zemlje da do polovine veka postigne ugljeničnu neutralnost i potpuno istisne fosilna goriva iz upotrebe, imaće i najavljeni vetroparkovi snage 46 MW koji zahtevaju ulaganje od 65 miliona evra, kao i energetska efikasnost.

Jelena Kozbašić

Kako uštedeti električnu energiju ako radite od kuće?

Foto-ilustracija: Unsplash (Bruno Cervera)
Foto-ilustracija: Unsplash (Chris Benson)

Gradska uprava Beča je od početka epidemije koronavirusa zabeležila za jednu petinu manje potrošnje struje. Sada se veća potrošnja preselila u domaćinstva, jer većina radi iz svojih domova, a i školska nastava se odvija onlajn od kuće.

Evo nekoliko mera za uštedu energije:

  • Koristiti produžni kabl sa više priključaka i dugmetom za uključivanje. Kada završite posao samo pritisnete jedno dugme i svi aparati su isključeni. Pažnja! To ne važi za inkjet-štampače. Oni se ne priključuju na produžni kabl.
  • Isključite screensaver: Zaštitnik ekrana povećava potrošnju struje i kod modernih monitora nije potreban. Umesto toga, bolje je aktivirati „isključi monitor“.
  • Koristiti „sleep mode“: Kompjuter i monitor treba da budu prebačeni na taj režim. Ovo podešavanje se nalazi na kontrolnom panelu, pod stavkom „power option“. Drugačije od modusa „stand-by“, kod „sleep“ modusa je kompjuter potpuno isključen i pored toga vrlo brzo može da se startuje.
  • WLAN-ruter isključiti: Ukoliko ruter nije stalno uključen, takođe može da se uštedi struja. Jer, čak i kada se WLAN ne koristi, ruter troši struju. Zbog toga ga treba noću isključiti.
  • Koristite dnevno svetlo: Čak i pozicija radnog stola može da vam uštedi struju. Radno mesto postavite ispred prozora. Kada je tmurno napolju, koristite lampe čija svetlost može da se podešava, da ne svetle punim kapacitetom.
  • Aparati za zabavu imaju različitu potrošnju struje. Na primer, konzole za igrice troše struju duplo više nego televizor.

Izvor: Eurocomm-PR

Voda kao sredstvo u borbi protiv poplava, zagađenja i klimatskih promena

Foto-ilustracija: Unsplash (Justin Owens)

Juče, 22. marta obeležen je Svetski dan voda, a zvanični slogan ove godine je „Voda i klimatske promene i njihova neraskidiva povezanost“. Ovom kampanjom Ujedinjene nacije žele da podsete da je voda naš najvažniji resurs i da podignu globalnu svest o važnosti zaštite voda, ukazujući na načine na koje upotrebom i korišćenjem vode možemo pomoći u smanjenju poplava, suša, nestašica i zagađenja vode u borbi protiv klimatskih promena.

Foto-ilustracija: Unsplash (John Thomas)

Voda je naš najdragoceniji resurs – ljudima, biljnom i životinjskom svetu voda je potrebna kako bi preživeli. Na vodu su oslonjene i sve ljudske delatnosti i sektori, a poseban vodni otisak ostavljaju poljoprivreda, industrije, energetika. Ekstremni vremenski događaji čine vodu oskudnijom, nepredvidljivijom i zagađenijom.

S obzirom na situaciju u kojoj se svet iznenada našao usred mera opreza zbog koronavirusa, od nedavno smo okruženi porukama o potrebi i važnosti pranja ruku kako bi se zaštitili od novog opasnog virusa. Virus se proširio čitavom planetom, i do onih koji u svojim domovima nemaju pijaću vodu niti uslove da operu ruke tekućom vodom. Zapitajmo se kako je njima i šta svako od nas može da učini odgovorno koristeći vodu i vodne resurse, osiguravajući da najsiromašniji ljudi ne ostanu bez nje i da svima bude bolje.

Svedoci smo kako se naš život u samo jednom danu može iz korena promeniti, a sve te promene imaju u pozadini i klimatske promene koje dovode do nestabilnosti i promena u prirodnoj ravnoteži, koje pred celi svet stavljaju izazove na koje, uprkos razvoju i savremenim tehnologijama, nije u stanju sada i odmah da odgovori.

Foto-ilustracija: Unsplash (Ricardo Gomez Angel)

Srbija je u regionu najmanje bogata površinskim, autohtonim vodama. Nužno je da se ovi resursi koriste, ali da se ne iskorišćavaju. Prerada otpadnih voda je najvažnija tačka od koje smo krenuli u zaštiti životne sredine. Ako vode nisu čiste, ako su zagađene, onda je zagađeno i zemljište, onda je zagađena i hrana, zagađene reke i potoci.

Otpočeta je realizacija strateških planova Srbije u oblasti prerade otpada i otpadnih voda izgradnjom postrojenja za njihovu preradu i pripremom projektno-tehnička dokumentacije za gradnju novih. Pripremljenim projekatima maksimalno će se pomoći realizaciji investicionog plana „Srbija 2025“ koji predviđa i ulaganja u sisteme za preradu otpadnih voda.

Potvrda strateške opredeljenosti i posvećenosti Ministarstva zaštite životne sredine i Vlade Srbije rešavanju ekoloških problema i borbe sa klimatskim promenama je usvojena i u Brisel poslata Pregovaračka pozicija za Poglavlje 27 i nedavno završen Nacrt Zakona o klimatskim promenama.

Briga za zdravu životnu sredinu, za čistu vodu, vazduh i zemljište je briga za čoveka, za zdravlje svih nas i budućih generacija.

Izvor: Ministarstvo zaštite životne sredine RS

Poziv za zdravstvene radnike iz dijaspore za pomoć u borbi sa koronavirusom

Foto-ilustracija: Unsplash (Luis Melendez)
Foto-ilustracija: Unsplash (Hush Naidoo)

Program “Tačka povratka”, u saradnji sa Ministarstvom spoljnih poslova i diplomatsko-konzularnim predstavništvima Srbije, i uz podršku Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), poziva slobodne medicinske radnike i radnice u inostranstvu da prijave svoju raspoloživost ukoliko su spremni da se, ako zatreba, privremeno vrate i svojim znanjem, iskustvom i veštinama pomognu u borbi sa epidemijom koronavirusa u Srbiji.

Usled rastućeg pritiska na zdravstveni sistem, u želji da se na vreme pripremimo i podržimo borbu za očuvanje života i zdravlja građana Srbije, pozivamo sve slobodne zdravstvene radnike i radnice, lekare, medicinske sestre, medicinske tehničare i druge zdravstvene stručnjake koji se nalaze u inostranstvu, da dostave informacije o svojoj raspoloživosti, kao i konkretnom stručnom znanju i iskustvu.

Ove informacije koristiće se radi evidencije kapaciteta, uspostavljanja saradnje i potencijalnog konkretnog volonterskog angažmana u obezbeđivanju pomoći najugroženijim građanima u najkraćem mogućem roku.

Program “Tačka povratka”, Vlada Republike Srbije i UNDP pozivaju sve koji žele da odgovore na ovaj poziv da to učine popunjavanjem online obrasca na adresi.

Kontakt osoba:

Ivan Brkljač
Direktor programa za cirkularne migracije – Tačka Povratka
https://tackapovratka.rs/medicina@tackapovratka.rs
+381 11 3050 540
+381 60 6969 138

Program “Tačka povratka”

Otkriven drevni kontinet sa severa Zemlje

Foto-ilustracija: Unsplash (Jennifer Latuperisa-Andresen)

Analizirajući uzorke dijamanata sa ostrva Bafin, u blizini Grenlanda, naučnici iz Kanade otkrili su fragment drevnog kontinenta.

Foto-ilustracija: Unsplash (USGS)

Severnoamerički kraton predstavlja drevni deo kontinentalne Zemljine kore koji se prostirao na vrhu severne hemisfere, odnosno protezao se od Škotske do Severne Amerike, i to duboko pod zemljom. Veruje se da je bio star oko 2,7 milijardi godina, dok se nije raspao još pre više od 150 miliona godina.

Nekada je bio jedinstven kontinent,  a zatim je počeo da se raspada i deli na  mnoge fragmente, što naučnici porede sa procesom “cepanja” Arapskog poluostrva od istočne Afrike.

Prema novim pronalascima, naučnici tvrdi da je ovaj kontinent bio oko 10 odsto veći od prethodnih procena.

Ovo otkriće predstavlja, kako kažu geolozi sa Univerziteta Britanska Kolumbija, značajan deo slagalice koji im je nedostajao, napominjući da je mineralni sastav ovog kratona toliko specifičan da nije moguće pomešati ga s nečim drugim.

Kratoni su drevni, stabilni delovi kontinentalne kore. Predstavljaju omotač u najstarijim delovima Zemlje, a jedan od najvećih izazova nauke upravo i jeste saznanje o njihovom sastavu i strukturi. Kratoni “okupljaju” druge kontinentalne blokove oko njih. Neka od ovih jezgara i dalje su prisutna u središtu postojećih kontinentalnih ploča, ali je većina nekadašnjih kontinenata podeljena na fragmente i preuređena kretanjem ploča.

Na osnovu pronađenih uzoraka, naučnici sada mogu rekonstruisati oblike drevnih kontinenata. Na taj način će bolje razumeti ne samo, kako kažu, površinski “mršavi sloj” Zemlje, koji čini jedan odsto volumena planete, već i mnogo više.

Jelena Cvetić

 

Toplanama u Srbiji preporučeno celodnevno grejanje stanova

Foto-ilustracija: Unsplash (He Gong)
Foto-ilustracija: Unsplash (Umberto)

Ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić preporučio je svim toplanama u Srbiji da obezbede grejanje stanova 24 časa dnevno.

Ministar Antić je preporučio celodnevni režim rada svih toplana, zbog zahlađenja i najavljene niske temperature narednih dana, kao i zbog toga što građani provode vreme u samoizlolaciji u svojim stanovima, kao meru zaštite od koronavirusa.

Imamo sasvim dovoljno energenata za stabilno snabdevanje svih toplana i u ovom momentu potrebno je da izađemo u susret svim građanima, da njihovi stanovi budu zagrejani tokom čitavog dana, izjavio je ministar Antić.

Izvor: Ministarstvo rudarstva i energetike

Čak 60 odsto teritorije Crne Gore je pod šumom!

Foto: CZIP/Ilija Perić
Foto: CZIP/Ilija Perić (Biogradska gora)

Svetski dan šuma se obeležava 21. marta svake godine u različitim krajevima naše planete s ciljem da se ukaže na važnost, ali istovremeno i ugroženost, šumskih kapaciteta. Prema podacima Ujedinjenih nacija, šume pokrivaju jednu trećinu Zemljine kopnene mase, obavljajući životne vitalne funkcije širom sveta. Sredstva za život 1,6 milijarde ljudi potiču od šumskih resursa, dok život i opstanak 60 miliona ljudi, u prvom redu, zavisi od šuma.

Koliko je značajan šumski ekosistem u Crnoj Gori govori podatak da je više od 60 odsto njene teritorije pod šumom, te je time ona jedna od najzelenijih u Evropi, posle Finske, Švedske i Slovenije, ističe Centar za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP). “Naše šume odlikuje visok stepen biodiverziteta. Mnoge od njih zaslužuju da budu kategorisane kao prašume, naročito iz razloga što nikada nisu sečene, obično usled nepristupačnosti terena, a odlikuje ih obilje stabala starih i više od 300 godina. Kod nas je poznata prašuma Biogradska gora, od nedavno nominovana i na UNESKO listu svetske baštine”, stoji u saopštenju ovog centra.

U fokusu:

Foto: CZIP/Ilija Perić (Biogradska gora)

Iako je Crna Gora bogata šumom, samo 5,8 odsto njihove površine je pod zaštitom od krčenja i to u okviru nacionalnih parkova, dok je u regionalnim parkovima seča drveća dozvoljena.

Međutim, kada zemlja uđe u Evropsku uniju, veliki procenat šumskih staništa biće pod posebnim režimom zaštite u okviru mreže zaštićenih područja Natura 2000 što će u potpunosti onemogućiti neodrživo gazdovanje šumama.

Jedan od najvećih problema za opstanak šuma je upravo nezakonita, ali i zakonita, a neodrživa, i pre svega nekontrolisana seča koja nije opravdana drugim funkcijama šume osim ekonomske. Praksa pokazuje da se šume seku za potrebe građe i goriva i drugih nisko ekonomskih proizvoda što dovodi u pitanje isplativost kompletnog sektora.

Foto: CZIP (Vučje)

Vitalne funkcije šume koje nisu uključene u pažljivo promišljene planove su: vodozaštitna funkcija, zaštita od erozije, rezervoar biotske i genetske raznovrsnosti, akumulacija ugljen-dioksida i pojačana produkcija kiseonika.

Pretnje po šume pored neodrživog i nedomaćinskog gazdovanja predstavljaju i požari koji su u susednoj zemlji ovih dana itekako aktuelni, navodi CZIP. Statistika alarmantno upozorava da je čovek u čak 95 odsto slučajeva uzrok šumskih požara. Pored požara, koji nastaju usled klimatskih promena, praćenih visokim temperaturama i sušama, evidentni su i požari koji nastaju kao posledica prolećnog paljenja livada. Ovi požari smatraju se tradicionalnim i kontrolisanim paljenjem, a vrlo često zahvate šume pa ugroze vekovima stara stabla ali i obližnje kuće. Takvih primera bilo je i ne tako davno: jedan u Pljevljima sa tragičnim posledicama po ljudski život, dok su druga dva slučaja sprečile vatrogasne službe na poziv CZIP-a. Oba su se odigrala na području Durmitora, jedan u blizini Zminjičkog jezera, a drugi na Vučju iznad Gornjeg Polja.

Neodgovorno ponašanje pojedinaca u vreme kada se država suočava sa epidemiološkom krizom i kada su sve njene službe preusmerene na rešavanje globalnog problema, koji je zahvatio i Crnu Goru, mogu samo dodatno i nepotrebno iscrpiti vatrogasne službe. Iz ovog razloga, CZIP apeluje na meštane da odbace tradiciju paljenja, već da proljećna krčenja vrše jesenjom kosidbom, kako bi spasili šume, ali ljude.

Izvor: Centar za zaštitu i proučavanje ptica – CZIP

Zabrana boravka u parkovima u Srbiji, dozvoljena šetnja kućnih ljubimaca i tokom policijskog časa!

Foto-ilustracija: Unsplash (Sarah Brown)

Vlada Republike Srbije donela je nove mere u skladu sa vanredom situacijom povodom epidemije koronavirusa.

Zabrana javnog okupljanja u zatvorenom prostoru pooštrena je tako da u zatvorenom prostoru ne može boraviti više od 5 osoba.

Zabranjuje se rad svih objekata i lokala unutar tržnih centara izuzev samoposluga, prodavnica hrane i apoteka.

Foto-ilustracija: Unsplash (Bianca Ackermann)

Trgovinske radnje, samoposluge, apoteke i slično ne smatraju se javnim okupljanjem u zatvorenom prostoru.

Od subote uveče zabranjen je boravak u svim parkovima i javnim površinama namenjenim za rekreaciju i sport.

Napuštanje domova nakon 17 sati i pre 5 sati ujutru, moguće je isključivo iz hitnih medicinskih razloga, uz radnu dozvolu ili posebno odobrenje nadležnih organa.

Imajući u vidu potrebe građana, Vlada je odlučila da dozvoli izvođenje kućnih ljubimaca u šetnju svakoga dana u periodu od 20 do 21. Građani mogu izvesti svoje ljubimce u šetnju u maksimalnom trajanju od dvadeset minuta i najviše dvesta metara od mesta svog prijavljenog prebivališta. Te šetnje se ne smeju obavljati u grupama.

Izvor: Vlada Republike Srbije

Saniranje fasada na četiri objekta u Podgorici

Foto: Glavni grad Podgorica
Foto: Glavni grad Podgorica

Gradonačelnik Podgorice dr Ivan Vuković i direktor Agencije za stanovanje Vladimir Tomović obišli su radove na četiri stambena objekta u ulici Jovana Tomaševića na kojima se kroz akciju “Za ljepše lice Podgorice” sanira fasada u petak, 20. marta.

Oni su tom prilikom konstatovali da se radovi izvode u skladu sa dinamičkim planom i programom rada Agencije za stanovanje, uz poštovanje svih preporuka i preventivnih mera od strane nadležnih zdravstvenih institucija i uprave Glavnog grada u cilju sprečavanja širenja virusa KOVID-19, dodajući da će se takav tempo i režim rada nastaviti i u narednom periodu.

Tokom obilaska je još jednom potvrđeno da sistem Glavnog grada i u datim okolnostima nesmetano obavlja sve poverene poslove u okviru svojih nadležnosti, i da, bez obzira na smanjen broj radnika, gradske službe rade efikasno i posvećeno u najboljem interesu grada i građana Podgorice.

Pored navedenih radova, Agencija za stanovanje u Moskovskoj ulici ograđuje javne površine kako bi se sprečilo nepropisno parkiranje na zelenim površinama, a postavljanje zaštitne ograde oko zelenih površina radi se i u ulici Brastva i jedinstva kod zgrade Lepe kate. Intenzivne su aktivnosti i na popravkama ograda oko park-šuma, kako bi se, shodno preporukama Instituta za javno zdravlje, stvorile pretpostavke da one budu zaključene. Trenutno se realizuju i najurgentniji radovi na krovivima četiri stambena objekta koji prokišnjavaju, a da bi se nesmetano obavljali hitni radovi na vodovodnim, kanalizacionim i elektro instalacijama Služba servisa i hitnih intervencija ima redovna dežurstva svakog dana.

Izvor: Glavni grad Podgorica

Novozelandska reka može da vas tuži!

Foto: Wikipedia/ James Shook
Foto: Wikipedia/ James Shook

Novozelandska reka Vanganui koja svoje dugo putovanje od 290 kilometa počinje u snežnom, severozapadnom delu planine Tongariro i uliva se u Tasmanovo more, postala je 2017. godine prva reka koja je dobila status „pravnog lica“, kao jedna od najvažnijih prirodnih resursa države.

Maori, polinežanski domoroci Novog Zelanda, borili su se više od 160 godina da legalno zaštite reku Vanganui. Sa ovom rekom su plemena održavala kontakt i duboku vezu gotovo 880 godina. Za njih je ova reka bila izvor hrane, vozili su se njome u kanuima i gradili su sela na njenim obalama.

Maorsko poštovanje predaka obuhvata i potrebu da se priroda zaštiti. Oni veruju da su ljudi i voda u posebnoj vezi, o čemu govori i tradicionalna izreka “Ja sam reka i reka je ja”.

Pošto je sudskom odlukom reka priznata priznata kao osoba, to znači da je onaj ko ugrozi reku, ugrozio i pleme.

Ako se desi bilo kakva zloupotreba ili reka bude ugrožena na bilo koji način, zagađena ili se na njoj budu sprovodile neovlašćene aktivnosti, reka može da tuži počinitelja. Osim toga, ovo znači i da reka može biti vlasnik imovine, kao i da sklapa ugovore i bude tužena.

Reka Vanganui nije jedini prirodni resurs koji je dobio status osobe. Park “Te Urewera” postao je 2014. prvo prirodno dobro ove zemlje koje je dobilo status osobe. I planina Taranaki, stratovulkan star 120.000 godina, koji je sveto mesto Maora, dobila je 2018. godine isti status. Posle odluke koju je dobila reka Vanganui 2017. godine, indijske reke Gang i Jamuna, kao i sve reke u Bangladešu dobile su takođe zakonska prava.

Izvor: RTS

Zemljotresi u regionu – šta uraditi u slučaju potresa?

Foto: Facebook (screenshot)

Zbog potresa koji je juče ujutru probudio stanovnike Zagreba, dostignuvši jačinu od 5,5 po Rihterovoj skali, do noći je više od 300 vatrogasaca u 175 vozila na području grada izvršilo gotovo 200 intervencija, saopštio je portal Ekovjesnik. Radilo se o požarima objekata koji su uspešno ugašeni, ali i o intervencijama koje su uključivale otvaranje stanova, liftova, zatvaranje gasa i vode, prenos nepokretnih osoba, kao i sanaciju dimnjaka, krova i napuklih zidova. U prirodnoj nepogodi povređeno je 17 osoba. Tlo je podrhtavalo i tokom noći.

Oštećenje su pretrpele brojne stambene zgrade, kuće, bolnice i škole, ali i automobili na koje su padali delovi fasada i krovova. Mnogi navode da je reč o najjačem zemljotresu koji je pogodio prestonicu Hrvatske u poslednjih 140 godina. Na ulice je izašla i hrvatska vojska i učestvuje u raščišćavanju štete.

Zbog mogućnosti potresa manje jačine, ljudi su pozvani da ostanu na otvorenom prostoru i da ne borave u oštećenim zgradama. Ministarstvo unutrašnjih poslova Hrvatske poručilo je da ljudi izađu napolje, ali da ne budu u grupama zbog opasnosti od koronavirusa i da čekaju uputstva seizmologa. Vatrogasci apeluju da broj 193 treba pozvati isključivo u slučaju neposredne opasnosti za život jer je u toku veliki broj akcija, te se građani mole da izbegavaju nepotrebno preopterećenje telefonskih linija.

Evropski mediteranski seizmološki centar objavio je da je epicentar prvog zabeleženog potresa bio sedam kilometara severno od Zagreba.

Tokom zemljotresa je razoren i toranj Zagrebačke katedrale, a šteta je zabeležena i na Saborna crkva preobraženja gospodnjeg na Cvetnom trgu.

Potres se osećao i u okolnim zemljama – Sloveniji, Mađarskoj i Austriji.

Na granici Slovenije sa Hrvatskom se nalazi i Nuklearna elektrana Krško koja prema saopštenju nadležnih organa radi sigurno i pouzdano. Slovenačko Ministarstvo za infrastrukturu je na društvenoj mreži Tviter napisalo da stručnjaci u Krškom već obavljaju analize u skladu s predviđenim protokolima. „U ovom trenutku nema razloga za zaustavljanje rada nuklearke, a isto važi i za hidrocentrale“, navode u ministarstvu.

Jelena Kozbašić

Šta je UniCompoST?

Foto: UniCompoST/Zvonimir Jukić
Foto: UniCompoST/Zvonimir Jukić

Zvonimir Jukić i Ante Čović-Stanić su studenti na Hemijsko-tehnološkom fakultetu u Splitu. S obzirom na to da je njihov smer fokusiran na zaštitu životne sredine, prošle godine njih dvojica su osmislili projekat “UniCompoST” u sklopu programa društveno korisnog učenja PAZI (Praktično-Aktivno-Zajedno-Interdisciplinarno!) koji sprovodi Udruženje Sunce.

Studenti su se uhvatili u koštac sa problemom biorazgradivog otpada u nastojanju da podignu svest javnosti o tom gorućem izazovu, pogotovo na na području Splitsko-dalmatinske županije zbog nedostatka velike kompostane. S tim na umu su i osmislili i izradili automatizovani reaktorski komposter.

Kompostiranje predstavlja metod upravljanja otpadom organskog porekla kojim se omogućava njegova bezbedna i ekonomična reciklaža. Ono obuhvata razlaganje biljnih i životinjskih ostataka u aerobnim uslovima zahvaljujući mikroorganizmima. Izum Zvonimira i Antea trebalo bi da unapredi ovaj proces.

Jeste li znali da trenutni udeo biootpada u mešanom komunalnom otpadu ide i do 65 odsto? Ono što još više zabrinjava mlade inovatore je to što veliki deo te količine završi na deponijama bez prilike za ostvarivanjem novčane koristi ili transformacijom u energiju. Kompostiranje doprinosi čistijem okruženju, a njegov produkt kompost se upotrebljava u poljoprivredi, hortikulturi i održavanju javnih zelenih površina.

Foto: UniCompoST/Zvonimir Jukić

Ukoliko se “mali” komposter dvočlanog splitskog tima pokaže efikasnim, mogao bi biti potencijalno rešenje za kompostiranje na nivou naselja, veruju idejni tvorci. Budući planovi su im, kako nam je otkrio Zvonimir, upravo usmereni na to. “Najpre želimo da razvijemo sistem za upravljanje i nadzor na daljinu, kao i da usavršimo mehanizam tako da se može preslikati na velike kompostere i kompostane. Potom sledi uspostavljanje kontakata sa predstavnicima privrednog sektora”, objasnio nam je on.

Nisu zanemarili ni važnost edukovanja građana. Ipak, usled nemogućnosti održavanja obuka uživo zbog širenja virusa, one će se, prema najavi našeg sagovornika, odigravati u virtuelnim učionicama.

Jelena Kozbašić

U Moravičkom okrugu biraju se najuređenija škola, vrtić, stambena zgrada i dvorište!

Foto: Wikipedia/Damir Simović
Foto: Wikipedia/Damir Simović

S ciljem podizanja svesti o neophodnosti zaštite životne sredine, stanovnici Moravičkog upravnog okruga su pokrenuli akciju “Uredimo i očistimo Moravički okrug”. Učešće u njoj uzimaju grad Čačak, kao i opštine Gornji Milanovac, Ivanjica i Lučani. Na teritoriji okruga organizuje se izbor najuređenije mesne zajednice, najuređenije škole, dečijeg vrtića, najlepše uređene stambene zgrade i najuređenijeg dvorišta.

Lista kandidata za najbolju mesnu zajednicu, najuređeniju školu, najlepše uređenu stambenu zgradu i najbolje uređeno dvorište formira se najkasnije do 15. aprila svake godine od strane šefa Stručne službe Moravičkog upravnog okruga u saradnji sa lokalnim samoupravama. Ona se dostavlja predsedniku nadležne komisije, radi ocene i praćenja, stoji u odluci Saveta Moravičkog upravnog okruga.

Na osnovu sačinjene liste, komisija vrši uvid u stanje kod svih kandidata sačinjavanjem zapisnika, fotografisanjem i ostavljanjem video zapisa i vrši povremene obilaske u periodu  od 15. aprila do 15. oktobra. Rezultate svog rada, kao i predloge odluka, treba da dostavi Savetu okruga najkasnije do 30. oktobra, koji vrši proglašenje najboljih, odnosno najnemarnijih u toj godini.

Proglašenje pobednika vrši Savet na prigodnoj svečanosti koja se organizuje na teritoriji jedne od lokalanih samouprava Moravičkog okruga.

Više informacija OVDE.

Izvor: Grad Čačak

Drvni otpad jača reciklirani beton

Foto: Institut industrijskih nauka Univerziteta u Tokiju
Foto: Institut industrijskih nauka Univerziteta u Tokiju

Kako prenosi portal Ekovjesnik, istraživanje Instituta za industrijske nauke Univerziteta u Tokiju pokazalo je da se reciklirani beton može ojačati dodatkom drvnog otpada. Ova inovativna tehnika obećava ekološki prihvatljiv način poboljšanja betonskih konstrukcija uz istovremeno smanjenje troškova izgradnje i emisija ugljen-dioksida.

U svetu se sve više istražuju mogućnosti ponovne upotrebe, odnosno reciklaže otpadnog betona, a veliki napredak u tom području mogla bi omogućiti upravo nova revolucionarna metoda japanskih naučnika.

Predvodnik tima stručnjaka s tokijskog Instituta za industrijske nauke Li Liang tvrdi kako je ponovno korištenje agregata od starog betona neodrživo zbog toga što proizvodnja novog cementa utiče na emisije gasove staklene bašte što dodatno podtiče klimatske promene. Iz tog razloga su Japanci želeli da pronađu efikasniji način ponovne upotrebe otpadnog betona, i to onaj koji bi građevinskoj industriji i proizvodnji betona omogućio uvođenje postulata cirkularne ekonomije.

Unapređeno rešenje japanskih istraživača uključuje uklanjanje otpadnog betona i njegovo usitnjavanje u prah, dok se drvni otpad i piljevina umesto odlaganja na deponije koriste u postupku recikliranja betona za dobijanje ključnog sastojka – lignina. Lignin je komplesni polimer aromatičnih alkohola koji poput plastike ili cementa povezuje vlakna celuloze u vrlo čvrstu strukturu. Biljna ćelija sintetiše lignin i pohranjuje ga na unutrašnju stranu celuloznog zida. Lignin predstavlja nepropusnu prepreku, dok spoljašnja celulozno-ligninska struktura drvetu daje veliku čvrstoću.

Prah usitnjenog otpadnog betona se potom meša s vodom i ligninom kako bi se dobila smeša koja se izlaže visokom pritisku i zagreva. Na taj način kompleksni polimer postaje lepilo koje popunjava praznine između betonskih čestica. Rezultat je novooblikovani beton s još boljim karakteristikama, među kojima je i viši stepen biorazgradivosti.

„Većina recikliranog betona koji smo napravili pokazala je bolju čvrstoću i otpornost na savijanje nego obični beton“, rekao je jedan od autora studije Juja Sakai. „Otkriće nam omogava veliki pomak prema zelenijoj, ekonomičnijoj građevinskoj industriji koja ne samo da smanjuje zalihe otpadnog betona i drveta, već pomaže u rešavanju problema klimatskih promena“, zaključio je on.

Izvor: S.F./Ekovjesnik

Zrenjanin dobio 18,7 miliona dinara za uređenje pijace i borbu protiv klimatskih promena

Foto: Wikipedia/Mister No
Foto: Wikipedia/Mister No

Gradonačelnik Zrenjanina Čedomir Janjić ove nedelje je, u prisustvu državnog sekretara u Ministarstvu državne uprave i lokalne samouprave Zorana Kasalovića, potpisao ugovor o korišćenju sredstava iz Budžetskog fonda za program lokalne samouprave, na osnovu kog je Gradu Zrenjaninu opredeljeno 18.680.000 dinara za realizaciju dva projekta – “Uređenje prostora ‘Nove pijace’ u Zrenjaninu – faza 2” i “Preventivno delovanje na smanjenju rizika od klimatskih promena, kao i elementarnih i drugih nepogoda”.

Potpisivanje ugovora upriličeno je u Zrenjaninu, a uz gradonačelnika Janjića, ugovore o dodeli sredstava potpisali su i čelnici grada Kikinde i opština Žabalj, Žitište i Plandište. Prisustvovali su i načelnica Srednjobanatskog upravnog okruga Snežana Vučurević i zamenik gradonačelnika Zrenjanina Saša Santovac. Zajednička svečanost je trebalo da bude održana u Beogradu, slično kao prethodne godine, ali je zbog uvođenja vanrednog stanja u državi i ograničenja održavanja skupova, odlučeno da se organizuju potpisivanja na teritorijama okruga.

Državni sekretar Kasalović kazao je da su se u ministarstvu odlučili na taj korak, kako bi sačuvali građanke i građane, ali i operativno potpisali ugovore, kako bi se stekli uslovi da već u toku marta sredstva budu dostupna lokalnim samoupravama i bila omogućena što efikasnija realizacija njihovih projekata.

“Imali smo četiri cilja konkursa kao i prošle godine, prvi je u vezi sa komunalnom infrastrukturom, drugi cilj se tiče uvođenja e-uprave, treći je u vezi sa organizacijom kulturnih, sportskih i turističkih manifestacija, a četvrti cilj obuhvata projekte koji se baziraju na preventivnom delovanju od prirodnih nepogoda. Opredelili smo ove godine  i određena sredstva da nagradimo pojedine lokalne samouprave sa najboljim primerima dobre prakse u oblasti uprave”, objasnio je Zoran Kasalović.

Foto: Grad Zrenjanin

Grad Zrenjanin je ovoga puta ostvario sredstva po dva navedena cilja, što je omogućeno i pravilima konkursa. Projekat “Uređenje prostora ‘Nove pijace’ u Zrenjaninu – faza 2” finansira se u iznosu od 14 miliona dinara i predstavlja nastavak započetih infrastrukturnih radova i privođenja nameni novog platoa centralne gradske pijace, dok je 4.680.000 dinara opredeljeno za projekat u okviru četvrtog cilja konkursa – “Preventivno delovanje na smanjenju rizika od klimatskih promena, kao i elementarnih i drugih nepogoda”.

Odlukom o raspodeli sredstava iz Budžetskog fonda za program lokalne samouprave za 2020. godinu podržano je ukupno 74 projekta, koji će, u potpunosti ili delimično, biti finansirani iz Budžetskog fonda za lokalne samouprave koji iznosi 520.000.000 dinara, što je za 30.644.000 dinara više nego prethodne godine.

Izvor: Grad Zrenjanin