Home Blog Page 750

Počela dezinfekcija javnih površina u Beogradu

Foto-ilustracija: Unsplash (Oliver Hale)

JKP „Gradska čistoća“ u koordinaciji sa Gradskim štabom za vanredne situacije Grada Beograda, od sinoć je počela dezinfekciju javnih površina iz svoje nadležnosti, koristeći hlor kao dezinfekciono sredstvo.

JKP „Gradska čistoća“ će pomoću dezinfekcionih sredstava od 18. marta prati beogradske ulice sa oko 15 cisterni i 10 auto-čistilica, koje će krenuti iz centralog dela grada, gde je pojačana frekvencija stanovnika, a potom će nastaviti ka rubnim delovima Beograda. Higijena u gradu Beogradu je u ovom trenutku od ključne važnosti, a kako bi preduzete mere za sprečavanje širenja virusa KOVID-19 zaposleni u JKP „Gradska čistoća“ mogli da sprovode, važno je da budu zaštićeni i ostanu zdravi.

Direktor JKP „Gradska čistoća“ Marko Popadić rekao je da je to preduzeće već preduzelo sve raspoložive mere sprečavanja infekcije novim koronavirusom među svojim zaposlenima.

Foto-ilustracija: Unsplash (Christine Sandu)

“Svim zaposlenima su podeljena sredstva za dezinfekciju ruku i vozila, kao i zaštitna oprema, poput maski i rukavica. Pojačana je higijena prostorija i kruga preduzeća, kao i svih vozila, mehanizacije i pratećih objekata”, ističe Popadić i dodaje da su svi zaposleni koji spadaju u rizičnu grupu povučeni sa terena.

“‘Gradska čistoća’ mora nastaviti da funkcioniše, jer je odnošenje smeća, ali i dezinfekcija ulica i njihovo pranje, u ovom trenutku jako važno za sve građane Beograda. Daćemo svoj maksimum u borbi protiv ove pošasti i molimo sve sugrađane da bez preke potrebe ne izlaze napolje. Ukoliko su u mogućnosti treba da uklone svoja vozila sa javnih površina kako bismo nesmetano mogli da ih dezinfikujemo. Takođe, neophodno je da se zatvaraju kontejneri nakon odlaganja smeća i da se za to koriste nožne papuče, kako ne bi dolazili u kontakt sa kontejnerom. Apelujemo na sugrađane i da u komunikaciji sa našim radnicima na terenu drže odstojanje od dva metra, zbog sopstvene, ali i zbog zaštite naših zaposlenih, koji bez obzira na vanrednu situaciju rade 24 časa dnevno”, rekao je direktor JKP „Gradska čistoća“ Marko Popadić.

Izvor: JKP “Gradska čistoća” 

Publikacija fotografija “Priroda u pozitivu” dostupna u elektronskom izdanju

Foto-ilustacija: Pixabay
Foto-ilustacija: Pixabay

Najbolje fotografije konkusa “Priroda u pozitivu”, koji su zajedno organizovala Delegacija Evropske unije u Srbiji i časopis Nacionalna geografija na srpskom jeziku, dostupne su u formi onlajn publikacije.

Na konkurs je pristiglo više od 3.100 fotografija netaknute prirode Srbije, koje su napravili profesionalni fotografi, amateri i entuzijasti. Petočlani žiri imao je težak zadatak da odabere najbolje.

Pobednici su proglašeni tokom Green Fest-a u Domu omladine Beograda.

“Tokom poslednjih 12 godina, Evropska unija je uložila 400 miliona evra u projekte i inicijative u oblasti zaštite životne sredine u Srbiji. Mi ćemo nastaviti da podržavamo kampanje i projekte koje pomažu u edukaciji, promociji i očuvanju svih predela i životinja prikazanih na ovim fotografijama”, piše u predgovoru šefa Delegacije EU ambasadora Sema Fabricija.

Publikaciju možete pogledati ovde.

Izvor: Delegacija Evropske unije u Republici Srbiji

NIS-ov karavan društvene odgovornosti u obilasku zdravstvenih ustanova u Srbiji

Foto: NIS
Foto: NIS

U Domu zdravlja Pančevo prošle nedelje je svečano otvoreno Odeljenje dečje i preventivne stomatologije čiju kompletnu rekonstrukciju i nabavku savremene opreme je podržala kompanija NIS u okviru programa „Zajednici zajedno“.

Osim rekonstrukcije dečje stomatologije, kompanija NIS je donirala i sredstva za nabavku sanitetskog vozila Službi hitne pomoći Doma zdravlja Pančevo sa transportnim inkubatorom za novorođene bebe, čime su značajno unapređeni kvalitet i bezbednost u pružanju zdravstvene zaštite prevremeno rođenoj deci, novorođenčadi i odojčadi.

Istovremeno, zaposleni NIS-a, članovi Kluba volontera, organizovali su i akciju ulepšavanja prostora dečje stomatologije, kao i uređenje ulaza u Dom zdravlja. Ovom donacijom, vrednom ukupno 15 miliona dinara, ujedno je otpočeo i ovogodišnji karavan programa „Zajednici zajedno“ koji će zajedno sa NIS-ovim volonterima obići zdravstvene ustanove podržane ovim programom.

Foto: NIS

Svečanosti koja je organizovana u Domu zdravlja Pančevo prisustvovali su predstavnici kompanije NIS, lokalne samouprave, kao i osoblje ove zdravstvene ustanove.

Vladimir Gagić, direktor Bloka Prerada NIS-a je istakao značajnu saradnju koju kompanija realizuje sa gradom Pančevom u okviru društveno odgovornih projekata.

„Realizacija projekta u Domu zdravlja Pančevo je deo našeg prošlogodišnjeg konkursa ‘Zajednici zajedno’. Za 12 godina programa NIS je u grad Pančevo uložio 167 miliona dinara i realizovao 137 projekata koji su unapredili život zajednice. I u narednom periodu nastavićemo našu uspešnu saradnju sa Pančevom, a deo te podrške biće realizovan kroz podršku bezbednosti dece i unapređenju obrazovnog sistema u školama u Pančevu“, rekao je Gagić.

Saša Pavlov, gradonačelnik Pančeva, naveo je da kompanija NIS pokazuje izuzetnu društvenu odgovornost prema lokalnim samoupravama i sredinama u kojima posluje.

Foto: NIS

„Mi već 12 godina sarađujemo sa NIS-om na programu ‘Zajednici zajedno’, a prošle godine u okviru ovog programa, kompanija je finansirala sektor zdravstvene zaštite, pre svega zdravstvenih ustanova u kojima se leče najmlađi. Ovom saradnjom, grad je dobio vozilo hitne pomoći sa transportnim inkubatorom za bebe, a ništa manje važna nije ni rekonstrukcija dečjeg stomatološkog odeljenja, budući da znamo koliko je za decu odlazak kod zubara stresan, i koliko je važno da se tu osećaju prijatno“, rekao je Pavlov.

Stojan Višekruna, direktor Doma zdravlja Pančevo, zahvalio je kompaniji NIS na podršci i istakao njenu važnost za ovu zdravstvenu ustanovu.

„Ovo je prva rekonstrukcija odeljenja dečje stomatologije u poslednjih 40 godina i umnogome će unaprediti rad naše zdravstvene ustanove, a ujedno, deci će omogućiti da se leče u znatnom drugačijem i lepšem ambijentu. Dečja stomatologija je jedina na teritoriji opštini Pančevo, i ovde dolaze sva deca iz predškolskih i školskih ustanova, što još više ističe značaj donacije“, rekao je Višekruna.

NIS je u okviru programa “Zajednici zajedno 2019” podržao 20 projekata za unapređenje zdravstvenih institucija širom Srbije, kako kroz nabavku savremenih medicinskih aparata i opreme, tako i kroz ulepšavanje prostorija u ovim institucijama. Na ovaj način kompanija želi da doprinese da najmlađi pacijenti u Srbiji, kao budućnost naše zemlje, imaju najbolje uslove za lečenje. Program društvene odgovornosti NIS-a „Zajednici zajedno“ traje već 12 godina i realizuje se u saradnji sa lokalnim zajednicama širom Srbije. Do sada je podržano više od 950 projekata iz različitih oblasti vrednih 1,2 milijardi dinara, a njihovom realizacijom unapređen je kvalitet života građana.

Izvor: NIS

Život i priključenija u doba korone

Foto-ilustracija: Unsplash (Trent Szmolnik)

Imam neku bojanku, šatro registar raspoloženja. Različite boje odgovaraju različitim osećanjima – žuta mi je za sreću, zelena za ljubomoru, crvena za bes, i tako dalje. Crteže u njoj farbam u skladu sa svojim najizraženijim emotivnim stanjem tokom dana. Otkako sam u samo-izolaciji usled epidemije koronavirusa, dominiraju crna, ljubičasta i plava. Crna znači da sam pod stresom, ljubičasta označava prazninu i neispunjenost, plavu koristim kada sam tužna. Čak i u trenucima kada “crnim” listove te bojanke, obuzme me smirenost zato što me ta aktivnost podseća na detinjstvo, i istovremeno mi daje vreme da, dok pazim da ne pređem liniju naravno, procesuiram sve ono što me tišti i shvatim njegovu prolaznost.

Foto-ilustracija: Unsplash (Trent Szmolnik)

Smatrajte me sebičnim ološem i mekušcem, ali ne prija mi novonastala situacija. Šokirani? Imam na pameti i više ciljeve karantina, posmatram ga kao priliku da se zbližim sa porodicom i znam da uvek mogu da nazovem prijatelje. Ipak, fale mi sloboda i zabava, ljudi. To su za mene vrhovne vrednosti, a trenutno su mi delimično i privremeno ukinute!

Šta ako nakon nekoliko nedelja ili čak meseci tzv. držanja odstojanja od društva potisnem iz sećanja svoju omiljenu kombinaciju iz Wok Republica, zaboravim sve interne šale sa Milenom i Milicom i zbog navike nastavim praksu u-devet-u-krevet i u odsustvu policijskog časa? Kako ću kupiti išta Anđelinoj šmizli ako prodavcima moram da dam bilo kakvu odrednicu više od “Znate, u pitanju je novorođenče, devojčica, težine otprilike tri hleba”? Dete će tu veličinu iz mog sistema mernih jedinica prerasti dok sam zarobljena zbog KOVID-19.

Verujem da će nas osuđenost na dom donekle promeniti kao ličnosti. Na bolje ili na gore, videćemo. Ja sam za početak prestala da pijem četiri kafe dnevno. S obzirom na to da radim od kuće, prva jutarnja pre posla mi se protegne na čitav radni dan, tako da do druge i treće koje sam pila u kancu ni ne stignem. Popodne je umesto trač-partije s drugaricama rezervisano za depra-dremkić.

Raspisah se – a sve kako bih istakla da kada god ste u kanalu poput mene i verujete da ne možete samostalno da se izborite sa strahom, uznemirenošću i drugim frustracijama, imate priliku da se obratite stručnim licima. Ministarstvo zdravlja je otvorilo posebnu telefonsku liniju za psihosocijalnu pomoć stanovnicima 0800 309 309, a dostupni su vam i telefoni Instituta za mentalno zdravlje – 063 7298260 (za mlade i roditelje dece do 18 godina) i 063 1751150 (za osobe starije od 18 godina).

Svesna sam da mi je u današnjem blogu trebalo duže da stignem do poente nego onomad kada sam na faksu odgovarala na ispitno pitanje koje nisam naučila, improvizujući i osluškujući šaputanje kolega. Povrh toga sam svesna da je broj čitalaca od prvih reči do sada opao za cca 87,4 odsto i posebno zahvalna vama dvoma koji ste i dalje sa mnom. Baš zato što ste se izašli na kraj sa crnom, ljubičastom i plavom Jelenom, red je da upoznate onu žutu. Srećnu, jelte.

Još narodnije Narodno pozorište…

Narodno pozorište u Beogradu je, u skladu sa odlukom Vlade Srbije, zatvoreno. Paradoksalno, posećenost njihovih predstava nikada veća. Sinoć su, pored Beograđana, Vanju Ejdusa i ostatak glumačke ekipe u “Beloj kafi” pratili i Novopazarci i Nišlije i Subotičani i Somborci i Kruševljani. Ko zna, potencijalno se pridružila i dijaspora. Bilo nas je oko 20.000, bre! Na veb stranici narodnopozoriste.rs dostupan je repertoar dramskih, operskih i baletskih komada koje će se u narednom periodu emitovati putem interneta.

I jubilarni 15. Festival internacionalnog studentskog teatra (FIST) se smestio u virtuelno okruženje! Svi sadržaji su na raspolaganju publici na njihovom sajtu i Jutjub kanalu. FIST je počeo 14. marta i traje još sutra. Organizatori pozivaju na buđenje. Da li ćete se odazvati?

Glumce beogradskog Ateljea 212 vrlo verovatno nećete zateći na njihovom radnom mestu u Svetogorskoj 212, ali hoćete na njihovom Fejsbuku gde će svakog utorka, četvrtka i subote za vas “igrati” odabrane predstave u nadi da će da vam ulepšaju ostajanje kod kuće.

Za klince tu su pozorišta lutaka Pinokio i Niš.

Na nekoliko klikova dostupni su i snimci iz poznate njujorške Metropoliten opere, od “Karmen” do “Evgenija Onjegina”, a u Digitalnoj koncertnoj dvorani “za dž” nastupa i Berlinska filharmonija.

Sedi gde si!

Kada vas naslovi na vašoj polici za knjige ne privlače, pravac Bookmate i raspolažete sa još 10.000 njih. U toku je akcija i ukucavanjem kod SEDIGDESI na bookmate.com/code, služićete se njihovom bibliotekom 30 dana bez novčane nadoknade.

Post-KOVID-19 – glacnuti ili stesani?

Iskreno, pre je moj život tekao po režimu od-vikenda-do-vikenda, a u ovoj nedaći sam se prešaltala na režim od-obroka-do-obroka. Bukvalno! Kako pojedem poslednji zalogaj sendviča za doručak, tako već razmišljam o užini. Najcrnje u tome svemu je što je prostora za gubljenje kalorija vrlo malo: od moje sobe preko hodnika do kupatila pa u dnevnu – i onda opet u krug dok izbegavam da kročim u kuhinju, jer jedina stvar koju tamo gubim nisu kalorije, nego dostojanstvo. Brojač koraka kaže da sam sedmični rekord postavila u ponedeljak kada sam išla u poštu – 4.763. Moj prosek u sedmici ranije je bio 15.376 koraka. Podrazumeva se, treninzi su mi otkazani do daljnjeg, pa sam u očajničkoj potrazi za načinom da iz samo-izolacije ne izađem samo-kotrljajući se.

U jednom naselju u blokiranoj Sevilji, Španac sa krova zgrade pokazuje komšijama vežbe i oni ga slede na svojim terasama. Puste želje, pusti snovi! Mene na mojoj čeka dlakavo, lajavo, hiperaktivno stvorenje, a ne prizor na nekoga ko ima mišiće da otvori vrata i pokaže ceeeo stan, ko je taaako jak.

Postoji opcija da okončam takav vid samosažaljevanja uz Luku Jankovića. Nabasah danas na njega na Instagramu. Luka je trener i organizovaće nekoliko grupa kojima će držati besplatne onlajn treninge. Bila bih lažno optimistična da vam kažem “vidimo se tamo”, a iskreno realna da vam kažem “večeras na mom jelovniku biće prženice s ajvarom, a za dezert imaću jedvačekanje da nam ponestane hrane*”.

*slatkiše u navedenom slučaju konzumiram isključivo probušenom kašikom, prim. aut.

Piksel do piksela – muzej

Kretanje kroz muzeje sačinjene od piksela nažalost ne topi masti, ali će nas koliko-toliko produhoviti.

U saradnji sa 500 institucija iz raznih delova planete, Google Arts & Culture nam je za momente dokolice omogućio “šetnju” kroz raznovrsne muzejske postavke jednostavnim instaliranjem mobilne aplikacije. Budite jedan od 6 miliona posetilaca Britanskog nacionalnog muzeja u toku godine, izmestite se na obale Sene i uživajte u delima francuskih slikara impresionizma u muzeju Orse ili “migrirajte” u Koreju i upoznajte se sa nacionalnom modernom i savremenom umetnošću u istoimenom muzeju.

I zbirka Bečkog istorijskog muzeja vam je nadomak prsta – KLIK, KLIK, KLIK.

Napustite karantin kao unapređena verzija sebe

1) Najpre popunite rupe u znanju iz osnovne i srednje škole uz RTS 3 i RTS Planetu.

2) Nakon što ste ispoštovali prethodne instrukcije, spremni ste za obrazovanje na nekim od najprestižnijih privatnih svetskih univerziteta koji pripadaju čuvenoj ligi bršljana i sistem selekcije im je strogiji od najstrogijeg. Pomislili ste da sam nepismena budala i podsvesno ispravili “strogiji” u stroži i “najstrogiji” u najstroži? Odlično! Stvarno ste dovoljno stasali za Harvard! Ponosna sam na vas! Priključite se nekom od gotovo 500 kurseva iz sijaset oblasti koje su osmislili profesori Brauna, Kolumbije, Kornela, Darmuta, Pena, Prinstona, Jejla i svakako Harvarda klikom OVDE. “Što je džaba, i bogu je drago!” E pa, i ovi kursevi bi mu, kao i sve prethodno navedeno, bili dragi :)

3) Ako biste želeli da poradite na jezicima, preporučujem Duolingo.

Prazna lista obaveza, puno srce – al’ kada bi se zezali

Rokovnik mi je praznjikav iz valjda opravdanih razloga, posebno u celini namenjenoj beleženju sastanaka, događaja i sličnog. Da imam balkon, tu bih upisala “tapšanje” s početkom od 20 časova svakog dana. Nemate pojma o čemu je reč? Na društvenim mrežama je, naime, pokrenuta akcija s ciljem da svake večeri aplauzom iz svojih stanova kolektivno izrazimo poštovanje i solidarnost sa medicinskim radnicima, na koje su pali posebno veliki teret i odgovornost u suzbijanju virusa. Uprkos tome što samo širim glas o kampanji podrške organizovanoj na inicijativu građana, ako živite u zgradi, lupite koji put dlanom o dlan i u moje ime.

Samo svemir je granica

Istražite svemir uz Američku svemirsku agenciju (NASA). I to takođe po “bogu dragoj” ceni!

#ostajemkodkuce

Jelena Kozbašić

Obustavljeni letovi sa niškog i beogradskog aerodroma

Foto-ilustracija: Unsplash (Artur Tumasjan)
Foto-ilustracija: Unsplash (Serhat Beyazkaya)

Vlada Republike Srbije donela je na jučerašnoj sednici nove mere u cilju suzbijanja širenja virusa KOVID-19.

Odlukom Vlade, međunarodni vazdušni saobraćaj sa Aerodroma Konstantin Veliki u Nišu, obustavlja se do daljnjeg.

Takođe, zdravstveni i sanitarni inspektori određivaće obavezujuće mere obaveznog zdravstvenog nadzora i mere obavezne samoizolacije i usmenim putem, umesto samo uručivanjem pismenih rešenja, što je do sada bio slučaj.

Dodatno, pravo na ulazak u Republiku Srbiju proširen je na vojne konvoje i transporte za vojne potrebe koji poseduju potrebne saglasnosti.

Vlada Republike Srbije je danas prekid međunarodnog putničkog avio-saobraćaja uvela i na Aerodromu Nikola Tesla u Beogradu. Odluka je stupila na snagu u podne i svi avioni koji do tada budu poleteli sa polaznih destinacija moći će bezbedno da slete na beogradski aerodrom.

Za sve putnike koji slete obavezujuće su mere samoizolacije i njihovo eventualno kršenje biće strogo kontrolisano i kažnjeno u skladu sa zakonom, podsetili su nadležni organi.

Doneta je odluka da se zatvaranje šaltera javnih službi ne odnosi na Poresku upravu, Upravu carina i Upravu za trezor, s obzirom na to da bi njihovo zatvaranje narušilo nesmetano funkcionisanje države, pogotovo u periodu vanrednog stanja.

Sve mere i odluke Vlade donete u prethodnom periodu, kao i one koje će biti donete u danima koji slede, imaju za cilj isključivo zaštitu života i zdravlja svih građana Republike Srbije.

Izvor: Vlada Republike Srbije

Započeta prva testiranja vakcine protiv koronavirusa

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Svetska zdravstvena organizacija potvrdila je da su počela prva testiranja vakcine protiv novog koronavirusa kako bi se sve što pre izborio sa napredujućom pandemijom.

Šef SZO Tedros Adanom Gebrejesus rekao je da su testiranja počela “tek 60 dana nakon genetskog sekvenciranja koronavirusa”, koji je zahvatio Srbiju, kao i veliki broj zemalja širom sveta.

Tedros je za “neverovatno dostignuće” pohvalio medicinske stručnjake širom sveta, koji su, kako je rekao, zajedničkim naporima “sistematski evaluirali eksperimentalno lečenje”.

Istakao je da pojedinačna mala istraživanja sa različitim metodama lečenja možda neće rezultirati jasnim i dovoljno konkretnim dokazima o pravom pravcu kojim treba ići da bi se spasavali životi. Zbog toga SZO sa svojim partnerima organizuje veliku studiju širom sveta da bi uporedila iskustva.

Ispitivanje će biti nazvano “Iskušenje solidarnosti”, a iznedriće pojednostavljene procedure koje će omogućiti čak i bolnicama koje su preplavljene pacijentima da učestvuju u njemu.

Zemlje koje su se već priključile studiji su: Argentina, Bahrein, Kanada, Francuska, Iran, Norveška, Južna Afrika, Španija, Švajcarska i Tajland.

Izvor: RTS

Savitljivi beton bez cementa – bolji izbor za životnu sredinu

Foto-ilustracija: Pixabay

Beton je najrasprostranjeniji korišćeni građevinski materijal u svetu zahvaljujući svojoj neverovatnoj čvrstini, ali nije izrazito izdržljiv pri savijanju. Istraživači sa Univerziteta Svinburn razvili su novu vrstu betona koji ne samo da može bolje da se savija, već njegova proizvodnja ne zahteva cement, čime se bitno smanjuje uticaj ovog procesa na okolinu.

Foto-ilustracija: Pixabay

Ako stavite ogromni teg na vrh betonske ploče, taj materijal će jedva osetiti njegovu težinu, ali ako se ta sila primeni na sredini ploče, ona će se saviti i relativno brzo pući. Ova pojava rezultat je velikog pritiska, ali slabe zatezne čvrstine betona. Kao odgovor na ovaj problem napravljen je, a tokom poslednjih nekoliko decenija i unapređen, savitljivi beton. Istraživački tim australijskog Univerziteta Svinburn sada je još više unapredio recepturu betona, smanjivši količinu energije koja je potrebna za proizvodnju materijala, kao i količinu emisija ugljen-dioksida koje nastaju tim procesom.

Najveći zagađivač u procesu proizvodnje betona je cement, „lepilo“ koje spaja vlažnu mešavinu. Proizvodnja cementa zahteva visoke temperature pa je zbog toga za taj proces potrebna ogromna količina energije, a njime se pritom ispušta i velika količina gasova staklene bašte. I koliko god je savitljivi beton koristan, sastavni deo njegove proizvodnje još uvek je ovaj proces.

Proces proizvodnje novorazvijene vrste betona u potpunosti odbacuje upotrebu cementa. Umesto toga beton je napravljen od industrijskih otpadnih proizvoda poput letećeg pepela, komadića u vazduhu koji se ispuštaju iz elektrana na ugalj. Geopolimerni materijal može se dobiti na sobnoj temperaturi te je tako njegova proizvodnja znatno pogodnija za okolinu. Ovaj alternativni proces koristio se u prošlosti za proizvodnju običnog betona, ali tim navodi kako je ovo prvi put da se primenjuje u proizvodnji savitljivog betona. Za proizvodnju konačnog proizvoda potrebno je u tom slučaju znatno manje energije i ispušta se manje gasova staklene bašte, a sam beton je znatno savitljiviji od običnog betona.

Foto-ilustracija: Pixabay

„Proizvodnja ove nove vrste betona zahteva oko 36 odsto manje energije i ispušta do 76 odsto manje ugljen-dioksida nego proizvodnja konvencionalnog savitljivog betona napravljenog od cementa“, navodi dr Behzad Nematolahi, autor istraživanja. „Rezultati naših laboratorijskih ispitivanja pokazali su da je ovaj beton oko 400 puta savitljiviji od normalnog betona, a ima sličnu čvrstinu.“

Čak i kada materijal napukne, sitna polimerna vlakna u mešavini osiguravaju da se ne razbije. Umesto toga, materijal će nastaviti da izdržavaju pritisak s više sitnih napuklina. Tim navodi kako bi se ovaj savitljivi beton mogao koristiti u gradnji građevina na području sklonom zemljotresima gde bi ih građevine mogle izdržati bez slabljenja. Smanjenje doprinosa ugljen-dioksida trebalo bi ga učiniti primenjivijim. Istraživanje je objavljeno u časopisu “Construction and Building Materials”.

Autor: Žarko Šaravanja

Izvor: Ekovjesnik

Od origami figurica do pitke vode širom sveta

Foto-ilustracija: Unsplash (Nikoline Arns)
Foto-ilustracija: Unsplash (Carolina Garcia Tavizon)

Sa nekim jednostavnijim formama origamija svi smo se susreli još u detinjstvu. Postoje i majstori ove umetnosti koji od papira umeju da naprave pravu magiju. Ali šta ako bismo origami koristili za dobijanje vode za piće?

Do ove ideje došče su dve devojčice iz Dalasa još 2011. godine, nakon što su saznale da na svakih 5 sekundi umre jedno dete u svetu usled nedostatka čiste vode.

Kako su još tada volele da prave origami, Izabela, koja je tada imala 8 godina i njena sestra Katarina, koja je imala 5, smislile su plan – prodaju svega što naprave od papira.

Sav novac koji bi skupile u početku je bio namenjen za finansiranje bunara u Etiopiji, gde su deca, a naročito devojčice, koje se nisu školovale, dobar deo dana provodile u obezbeđivanju vode za svoje porodice, izvlačeći je iz bunara.

Foto-ilustracija: Unsplash (Jason Leung)

Tokom prvog dana prodaje, sakupile su 800 dolara i tako shvatile da mogu učiniti mnogo više.

Nakon “probijanja leda” uspele su da dostignu zaradu višu od 10.000 dolara, time prevazivši svoj cilj od 9.200 dolara, čime su mogle da u potpunosti finansiraju bunare s vodom u ovoj afričkoj zemlji.

Vremenom, ideja se razvila u nešto mnogo veće. Naime, počele su da daruju papir ili ga prodaju uz popust. Volonteri različitih starosnih dobi pravili su figurice od papira i razmenjivali ih preko interneta ili sajmova za donacije.

Projektom “Papir za vodu” u proteklih 8 godina sakupljeno je više od 2 miliona dolara, čime je potpomognuto finansiranje više od 200 projekata za vodu u 20 zemalja.

Devojčicama u pravljenju origamija pomaže i porodica, a one same čvrsto veruju da, ukoliko decu podržite u njihovim idejama, ona zaista mogu promeniti svet.

Jelena Cvetić

“Zaljubljeni ginko” iz Hrvatske drugoplasirani na takmičenju za Evropsko stablo godine

Foto: Tree of the Year

Između šesnaest kandidata na takmičenju za izbor Evropskog stabla 2020. godine bio je i Zaljubljeni ginko iz Daruvara u Hrvatskoj, koji je s 28.060 glasova zauzeo drugo mesto. Pobedilo je češko stablo Čuvar potopljenog sela, izveštava portal Ekovjesnik.

Foto: Tree of the Year

Ovogodišnji predstavnik Češke bio je beli bor star 350 godina. Pobedu je odneo prikupivši 47.226 glasova. Bor iz Čudobina raste na kamenitom obalama uzvodno od brane Vir. Selo više ne postoji zato što je tokom izgradnje brane potopljeno.

Prema legendi, ispod bora je noću đavo svirao violinu, iako je više verovatno da su zvuci koje je čulo lokalno stanovništvo zapravo bili posledica jakih vetrova u dolini. Ovo drvo ne predstavlja samo važan kao putokaz, već je i upečatljivo svedočanstvo velike otpornosti prirode na klimatske promene i uticaj ljudi na životnu sredinu.

Prvo međunarodno takmičenje Evropsko stablo godine se održalo 2011. godine kako bi se naglasio značaj starih stabala u prirodnom i kulturnom nasleđu. Inspirisano je popularnim festivalom Stabla godine koji se već godinama organizuje u Češkoj.

Evropsko stablo godine se za razliku od drugih takmičenja ne fokusira na lepotu, veličinu ili dob drveta, već na priču i njegovu prošlosti, ali i povezanost s ljudima. Traže se stabla koja su postala deo šire zajednice i stabla koja su ukorenjena u život i rad ljudi.

Cilj natdmetanja jeste promocija biodiverziteta i prirodnih bogatstava širom Evropske unije. Međutim, takmičenje promoviše pojedinačna stabla kao prirodne spomenike na sličan način na koji UNESKO to čini sa kulturnom baštinom.

Organizator izbora je konzorcijum EPA (EPA – Environmental Partnership Association), koji čini šest fondacija iz Češke, Bugarske, Mađarske, Poljske, Rumunije i Slovačke, uz podršku Evropske organizacije vlasnika zemljišta (ELO – European Landowners Organisation) i u saradnji sa Evropskom unijom.

Broj učesnika ovog takmičenja raste iz godine u godinu. Hrvatska se priključila 2017. godine kada je prihvaćena kandidatura Javne ustanove za upravljanje zaštićenim delovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije kao nacionalnog koordinatora.

Javna ustanova je ujedno postala organizator nacionalnog takmičenja za Hrvatsko stablo godine u suradnji sa Šumarskim fakultetom Univerziteta u Zagrebu, Hrvatskim šumama i Hrvatskim agrometeorološkim društvom.

Raniji hrvatski predstavnici na izboru za Evropsko stablo godine 2018. i 2019. godine bili su spomenik pejzažne arhitekture Platan na trgu u Trstenom i spomenik prirode Gupčeva lipa.

Foto: Tree of the Year

Pobednik nacionalnog takmičenja i predstavnik Hrvatske 2020. godine bio je Ginko iz Daruvara.

Reč je o najstarijoj vrsti drveća na Zemlji, koja postoji više od 200 miliona godina. Drvo ginka u Daruvaru najveće je i najstarije u Hrvatskoj, te ujedno drugo najstarije u Evropi. Muški primerak ugrožene vrste ginko biloba Daruvarci nazivaju Adam. Svojom raskošnom krošnjom i opsegom debla većim od sedam metara on je zaštićen Zakonom o zaštiti prirode. U njegovoj senci raste i ženski primerak stabla ginka po imenu Eva. Zahvaljujući njihovoj zajedničkoj istoriji, nastala je priča o zaljubljenom ginku.

Javno glasanje putem internet stranice European Tree of the Year počelo je 1. februara i trajalo je do 29. februara 2020. godine. Pobednik je objavljen 17. marta 2020. godine kada je obeležena i deseta godišnjica nadmetanja.

Izvor: Ekovjesnik

Preporuke NALED-a za podršku privredi i očuvanje radnih mesta tokom epidemije

Foto-ilustracija: Unsplash (Macau Photo Agency)
Foto-ilustracija: Unsplash (Claudio Schwarz)

Pored pronalaženja načina da se zaštiti zdravlje stanovništva i sačuvaju životi, što je prvi i najvažniji cilj, pandemija koronavirusa postavila je pred svetsku i nacionalne ekonomije još jedan izazov – pokušati svim raspoloživim sredstvima da se izbegne dramatičan pad privredne aktivnosti, rast nezaposlenosti i panično reagovanje aktera na finansijskom tržištu, kao posledice prekida lanca snabdevanja i proizvodnje, i drastično smanjene potražnje u mnogim sektorima na globalnom nivou.

Adekvatan odgovor na ove izazove zahteva koordinaciju i saradnju svih političkih, privrednih i društvenih aktera i definisanje seta mera za stabilizaciju ekonomije. Zato je NALED ponudio svoju pomoć institucijama Republike Srbije i podneo inicijativu da se uspostavi javno-privatni dijalog između nosilaca ekonomske politike, privrede, civilnog sektora i međunarodne zajednice kroz hitno formiranje zajedničke stručne grupe, koja će pružati analitičku i tehničku podršku Kriznom štabu za otklanjanje nastalih i sprečavanje mogućih štetnih posledica zarazne bolesti po privredu.

U cilju očuvanja radnih mesta, kontinuiteta poslovanja i likvidnosti kompanija, ali i podrške lokalnim zajednicama i pojedincima koji su najviše pogođeni, NALED je predložio da se razmotri donošenje paketa hitnih mera koje bi se primenjivale za vreme trajanja krize:

Foto-ilustracija: Unsplash (David Veksler)
  • Privremeno smanjenje poreza i doprinosa na zarade ili uvođenje mogućnosti odloženog plaćanja svih dažbina u vezi sa zaradama, bez zaračunavanja kamata, za preduzetnike, mikro i MSP sektor i/ili za najugroženije sektore u zavisnosti od rezultata analize uticaja pandemije na privredu;
  • U saradnji sa bankarskim sektorom, uz obezbeđivanje dodatnih sredstava iz budžeta Republike Srbije, omogućiti privredi pristup jefitnim ili beskamatnim kreditima za obezbeđivanje likvidnosti i refinansiranje obaveza, uz mogućnost odobravanja grejs perioda za otplatu novih pozajmica;
  • Za kompanije i preduzetnike koje posluju u najosetljivijim sektorima i beleže značajan pad prihoda, kao i za pojedince koji su ostali bez posla, obezbediti jednokratnu finansijsku podršku i/ili uvesti moratorijum u trajanju od najmanje tri meseca na otplatu kredita bankama i svih dažbina državi;
  • Sprečiti rast cena kroz odgovarajući sistem korišćenja robnih rezervi i pojačan inspekcijski nadzor uz uvođenje kontakt centra za građane i privredu;
  • Proširiti meru oslobođenja od poreza i doprinosa na zarade u prvoj godini poslovanja na preduzetnike paušalce, kako bi se podstaklo samozapošljavanje;
  • Proširiti obuhvat propisa koji reguliše pojednostavljeno / elektronsko angažovanje sezonskih radnika na sektore koji su posebno skloni fluktuacijama (poput turizma), i privremene poslove koji će biti posebno aktuelni za vreme trajanje epidemije (pomoć u kući, kurirski poslovi, čuvanje dece i dr.);
  • Stimulisati bezgotovinsko plaćanje kroz kanale javnog informisanja i eventualno smanjenje/povraćaj dela PDV-a u slučaju plaćanja karticama kao meru smanjenja širenja epidemije, ali i meru kojom se održavaju legalni tokovi ekonomije;
  • Uvesti javne radove kao meru podsticanja zapošljavanja ranjivih grupa i podsticanja lokalnog ekonomskog razvoja;
  • Uvesti produženo porodiljsko odsustvo i vaučere za angažovanje pomoći u kući oko čuvanja dece, kako bi se zaposleni roditelji nosili sa zatvaranjem škola;
  • Uspostaviti poseban fond za finansijsku podršku lokalnim samoupravama/regionima čije su stanovništvo i privreda najviše pogođeni epidemijom.

Navedene mere predstavljaju preliminarni predlog koji zahteva dodatnu analizu izvodljivosti i efekata, kao i dalje prilagođavanje u zavisnosti od razvoja situacije i potreba privrede, lokalnih samouprava i građana. Pozivamo sve članove da uzmu aktivno učešće u kreiranju javnih politika i dostave svoje komentare i sugestije za prevazilaženje krize na e-mail: covid19@naled.rs.

Izvor: NALED

Ilon Mask na poslu, radnici kod kuće?

Foto-ilustracija: Unsplash (Cam Bradford)

Mnogi svetski proizvođači automobila obustavili su proizvodnju u Evropi zbog širenja koronavirusa. Ilona Maska, direktora i osnivača Tesle, zdravstvena kriza očigledno ne brine, niti su ga kao mnoge njegove kolege iz auto-industrije omeli novonastali uslovi na tržištu da u svojoj fabrici u Kaliforniji (Sjedinjene Američke Države) i dalje proizvodi električna vozila.

Foto-ilustracija: Unsplash (Cam Bradford)

Iako je područje Fremonta, gde je smešten Maskov pogon, blokirano, on je dobio dozvolu okruga Alameda da nastavi sa radom tako što su nadležni organi njegovo poslovanje proglasili “poslovanjem od suštinske važnosti”. Mnogi ne shvataju zbog čega je štancanje autobomila u toku globalne pandemije toliko bitno i osuđuju odluku vlasti da izuzmu Teslu iz odredbe o prestanku rada.

Direktor Tesle je u ponedeljak svim zaposlenima poslao imejl da mogu ostati kod kuće ukoliko se i u najmanjoj meri osete bolesno ili neprijatno. “Ja ću da dolazim na posao, ali to sam samo ja. Više bih voleo da budete u svojim domovima i da ne brinete, nego da radite pod stresom”, zaključio je on.

Ipak, ne može da se zanemari psihološki pritisak koji takvim pristupom vrši na radnike. Pogotovo kada se uzmu u obzir njegove izjave o koronavirusu. “Šteta prouzrokovana panikom će biti višestruko veća od one izazvane virusom. KOVID-19 se neće proširiti na više od 0,01 odsto populacije”, istakao je Mask.

Ipak, u prepisci na društvenoj mreži Tviter je napisao da će proizvodnju Tesle preorijentisati na ventilatore ako bude bilo nestašice zbog pandemije.

Fabrika u Fremontu upošljava 10.000 ljudi.

Na spisku onih koji su privremeno “stavili katanac” na svoja proizvodna postrojenja su BMW, Ford, Folksvagen, Lambordžini, Audi i mnogi drugi.

Jelena Kozbašić

Produžen rok za slanje prijava za konferenciju CNN Tech 2020!

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U skladu sa trenutnim odlukama Vlade Republike Srbije i u uverenju da će se do početka jula zdravstvena situaciju u svetu u potpunosti stabilizovati, organizacioni odbor konferencije CNN Tech nastavlja sa onlajn pripremama.

Održavanje konferencije s fokusom na nove tehnologije planira se u periodu od 30. juna do 3. jula 2020. godine na Zlatiboru.

Zbog trenutnog stanja u kom se nalazi Srbija i zemlje u regionu, ali i najava novih prijava iz međunarodnih institucija sa željom da učestvuju na događaju, organizatori su produžili rok za slanje prijava do 15. aprila 2020. godine.

Prijavu za učestvovanje na konferenciji su, pored članova organizacionog odbora, podneli i učesnici iz sledećih institucija:

1. Vojno-medicinska akademija “S.M. Kirov” iz Sankt Petersburga, Rusija

2. Mašinski fakultet iz Slavonskog Broda, Univerzitet “Josip Juraj Štrosmajer” u Osijeku, Hrvatska

3. Fakultet za Mašinsko inženjerstvo iz Skoplja, Univerzitet “Sv. Kiril i Metodije” u Skoplju, Severna Makedonija

4. Fakultet organizacionih nauka iz Beograda, Univerzit u Beogradu, Srbija

5. Stomatološki fakultet iz Beograda, Univerzitet u Beogradu, Srbija

6. Institut za hemiju, tehnologiju i metalurgiju – Centar za mikroelektronsku tehnologiju, Univerzitet u Beogradu, Srbija

7. Institut tehničkih nauka SANU iz Beograda, Univerzitet u Beogradu, Srbija

8. Fakultet proizvodnih tehnologija iz Prešova, Tehnički Univerzitet u Košicama, Slovačka

9. Tehnološki fakultet iz Zlina, Univerzitet “Tomas Bata” u Zlinu, Češka

10.  Nuklearna elektroenergetska kompanija Slovačke, Bratislava, Slovačka

Više detalja o ovoj konferenciji možete pronaći OVDE.

Martin Luter King je rekao da je uvek pravo vreme da se uradi ono što je ispravno. Inovacioni centar Mašinskog fakulteta, koji će u saradnji sa matičnim fakultetom upriličiti manifestaciju, šaljivo dodaje da je sada pravo vreme da u svom domu sedite i pišete rad za CNN Tech 2020. Da li ćete poslušati savet?

Koliko dugo koronavirus opstaje na različitim površinama?

Foto-ilustracija: Unsplash (Kelly Sikkem)

Kako prenosi Nova ekonomija, američki naučnici objavili su istraživanje u kojem se bave stabilnošću koronavirusa u vazduhu i na određenim površinama. U tekstu koji je objavljen juče, 17. marta u “The New England Journal of Medicine” utvrdili su da se u vazduhu zadržava najmanje tri sata.

Foto-ilustracija: Unsplash (Kelly Sikkem)

Kako je na svom Facebook profilu protumačio Nikola Ivica, doktorant na MIT-u gde se bavi istraživanjima iz metabolizma i imunoonkologije, virus je u vazduhu i tu se održava najmanje 3 sata.

U radu je utvrđeno da se na plastičnim podlagama i nerđajućem čeliku virus zadržava oko 72 sata (nešto kraće na čeliku nego na plastici).

Na bakarnoj površini je virus bio stabilan manje od 4 sata.

Na kartonskoj površini je virus bio stabilan manje od 8 sati.

Ivica navodi da su autori su u ovom radu poredili korona virus SARS-CoV-2 sa virusom SARS-a iz 2002 (SARS-CoV-1). Stabilnost virusa u vazduhu i na raznim površinama je vrlo slična, što ih je navelo da zaključe da veća zaraznost SARS-CoV-2 proističe iz drugih faktora kao što su veći broj kopija virusa u grlu i prenošenje virusa od strane zaraženih koji nemaju simptoma.

“Ne želim da minimiziram upotrebu higijenskih metoda, ali bez izolacije ovaj virus nećemo pobediti. Moramo da se informišemo, da se izolujemo, i da pomažemo jedni drugima da bismo što pre rešili ovaj problem u kojem smo se svi našli”, zaključio je Ivica.

Izvor: Nova ekonomija

Pčelari daruju po kilogram meda građanima starijim od 65 godina

Foto-ilustracija: Unsplash (Maja Jugović)

Poznato je da se država Srbija nalazi pred ogromnim problemom suzbijanja širenja koronavirusa. Izvršni odbor Saveza pčelarskih organizacija Srbije (SPOS) doneo je odluku da joj skromno pomogne, jer pomoć koju svako od nas može da pruži za nas nije mnogo, a nekome može mnogo pomoći.

Foto-ilustracija: Unsplash (Klara Avsenik)

IO SPOS-a poveo se pre svega ljudskom solidarnošću, koje danas tako malo ima, na žalost, ali i nekim drugim elementima. Naime, Republika Srbija iz budžeta za pčelare svake godine izdvaja od poreza građana preko 7 miliona evra za pčelarstvo, a pomogla je pčelarima SPOS-a kad nam je bilo najteže, kada je Vlada Republike Srbije na predlog predsednice Vlade Ane Brnabić i ministra poljoprivrede Branislava Nedimovića obezbedila pomoć od 50 miliona dinara za završetak Pogona za prikupljanje i plasman meda pčelara SPOS-a „Naš med“ doo, koji treba da obezbedi budućnost našem pčelarenju i siguran plasman meda po realnim tržišnim cenama.

Iz svih navedenih razloga, IO SPOS-a smatra da svaki pčelar SPOS-a sada treba da izrazi solidarnost prema najugroženijem sloju stanovništva od koronavirusa, a to su građani stariji od 65 godina.

Stoga je IO SPOS-a doneo odluku da pozove sve pčelare SPOS-a da izdvoje samo po 1 kg meda i stave ga na raspolaganje državi odnosno lokalnoj samoupravi, koja će medom pomoći najugroženijem sloju stanovništva u cilju podizanja imuniteta i kvalitetne ishrane za naše najstarije sugrađane. Ako neko može da izdvoji više, naši sugrađani će mu svakako biti zahvalni.

Pčelari se vode geslom da je njihovo malo je nekome mnogo.

Savez poziva sve članove da najkasnije do 25. marta svom predsedniku udruženja dostave po 1 kg meda (obavezno u staklenoj tegli bilo kog tipa, sa novim metalnim poklopcem, bez voska na površini meda). Nakon prikupljanja količina, nadležni će preuzeti med i dostaviti ga našim starijim sugrađanima, kako bi im naš med pomogao da steknu bolji imunitet ili da što lakše prebole oboljenje koje uzrokuje novi koronavirus.

Ako neko ima mogućnost da donira i propolis kapi, to je takođe poželjno. Prilikom primopredaje meda, predsednik udruženja je u obavezi da donatora upiše na spisak, a obaveza donatora je da se potpiše.

Mole sve da se odazovu ovom pozivu, jer odazivom praktično pomažu svojim roditeljima, braći, sestrama… Pokažimo da su pčelari solidarni i sakupimo više od 8.000 kg meda, apeluje izvršni odbor.

SPOS ističe da su stariji sugrađani pomagali njima kada je pomoć bila potrebna, te žele sada da uzvrate.

Izvor: SPOS

“Grafitima za vodu” u Rijeci

Foto: Grad Rijeka

Na postamentima na korzou u Rijeci (Hrvatska) postavljena je izložba pod nazivom “Grafitima za vodu” s ciljem podizanja svesti javnosti o značaju vode i vodnih resursa za opstanak planete, kao i potrebu za prilagođavanjem novim klimatskim okolnostima.

Foto: Grad Rijeka

Izložba predstavlja grafiterski rad sedam riječkih umetnika na temu stogodišnje utkanosti vode u životne sfere “grada koji teče”, saopštio je Grad Rijeka. Oni su prikazali apokaliptične prizore poput porasta nivoa mora, topljenje leda, ugrožavanja opstanka životinjskog sveta i razornih suša.

Autori stvaraju pod pseudonimima Bien, Najki, Bibi, Mega, Baz, Čomi i Rakun.

Njihov umetnički proces zabeležio je fotograf Marko Gracin koji je svaki od grafita prostorno smestio na prepoznatljivu gradsku lokaciju.

Foto: Grad Rijeka

Postavljanje izložbe organizovali su KD Vodovod i kanalizacija i Grad Rijeka povodom Svetskog dana voda, koji se obeležava 22. marta.

Izložba traje do 25. marta.

Ovogodišnji Svetski dan voda sloganom „Voda i klimatske promene“ poziva na globalnu akciju za spas klime, podsećajući da je voda primarni resurs kroz koji čovečanstvo poima klimatske promene.

Izvor: Grad Rijeka

Lista proizvođača automobila koji obustavljaju proizvodnju u Evropi do daljnjeg

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Fijat je pre nekoliko dana saopštio da će do kraja marta obustaviti proizvodnju u devet fabrika u Evropi među kojima je i Zastavina proizvodna linija u Kragujevcu. Ipak, ova auto-kompanija nije jedina koja se usled širenja koronavirusa odlučila na takav drastičan poduhvat.

Na spisku se nalaze i BMW koji neće raditi od kraja ove nedelje do 19. aprila. Pored fabrika na našem kontinentu i na jugu Afrike, kompanija do daljnjeg “stavlja katanac” i na svoja evropska zastupništva zato što se potražnja za automobilima smanjila.

Dajmler će na novonastalo stanje na tržištu reagovati tako što će prepoloviti proizvodnju Mercedesa. Usled nemogućnosti održanja lanca nabavke, na dve nedelje suspendovaće rad pojedinih postrojenja.

Od 19. marta, proizvodnju će smanjiti i Ford. Očekuje se da će to potrajati nekoliko nedelja, a privremenom obustavom nisu obuhvaćeni pogoni u Ujedinjenom Kraljevstvu, ali jesu oni u Nemačkoj, Rumuniji i Španiji.

Zbog pada prodaje, ali i poteškoća u dobavljanju neophodnih delova i opreme, stala je i proizvodnja automobila marke Nisan u Sanderlendu u Engleskoj.

Škoda od danas privremeno zaustavlja rad fabrika u Češkoj.

U istoj zemlji, Hjundai nastavlja da punom parom, u tri smene, “štanca” nove električne modele – i30 i Kona.

Zemlje u kojima je svoju proizvodnju prekinula Tojota su Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Češka, Poljska i Turska.

Reno se na određeno vreme povukao iz Francuske i Slovenije. Rezove u proizvodnji vozila uveo je i u Maroku i Portugalu.

Iako njegovi pogoni u Švedskoj za sada funkcionišu uobičajeno, Volvo je bio prinuđen da zatvori fabriku u Belgiji. Proizvođač ne želi da prognozira kada će je ponovo otvoriti zbog nepredvidivosti epidemije.

Audi je najavio obustavu proizvodnje u Nemačkoj, Belgiji i Mađarskoj.

Jedan od predvodnika auto-industrije nemački Folksvagen trenutno posluje pod sloganom “Prevazići ćemo krizu koronavirusa”. Tom cilju doprinosi privremenim “gašenjem” proizvodnje u svom sedištu Volfzburgu i drugih centrima u matičnoj zemlji, kao i Španiji, Portugalu i Slovačkoj.

KOVID-19 je pogodio i proizvođače luksuznih četvorotočkaša – Lambordžini, Jaguar i Ferari. Proizvodnja prve kompanije biće dvostruko manja u Italiji do 25. marta, druga će, prema sopstvenim tvrdnjama, ipak pokušati da se odupre zatvaranju barem do kraja nedelje, a treća je stopirala proizvodne linije u dve fabrike do 27. marta.

Među onima koji su proizvodnju nastavili neometeni ovom situacijom je i Honda. Kompanija navodi i da je dopremanje delova u njen proizvodni pogon u Ujedinjenom Kraljevstvu stabilno.

PSA grupa je prekinula proizvodnju na evropskom kontinentu do 27. marta. Odluka znači da do tada neće biti novih Pežoa, Sitroena i Opela.

Jelena Kozbašić