Home Blog Page 752

U Utrehtu se za 12 hiljada stanovnika gradi naselje bez automobila

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Pored Amsterdama, još jedan holandski grad ispresecan kanalima nam je poznat po prizoru biciklista na ulicama. Reč je o Utrehtu. Kako bi se ustoličio kao evropsko središte biciklizma, grad je odlučio da podigne naselje “Mervede” iz kog će automobili biti prognani.

Na površini od 24 hektara, smeštenoj između dva kanala u centru Utrehta, trenutno se nalazi poslovni park, ali se očekuje da će do 2024. godine na tom mestu nići gradska četvrt s fokusom na održivu mobilnost. Planira se da se u 6.000 domova useli više od 12.000 stanovnika te će, po okončanju projekta, ona biti među najvećim svetskim naseobinama tog tipa.

U ovom gradu je 1885. godine izgrađena prva biciklistička staza u Holandiji. Svoju odanost dvotočkašima, kao vidu transporta koji ne zagađuje životnu sredinu, tamošnji žitelji su demonstrirali i prošle godine otkrivši najveću garažu za bicikle na svetu. U sklopu parkirališta, vozačima bicikala je na više spratova dostupno ukupno 12.500 mesta.

Pretpostavlja se da će prvi stanovi biti gotovi 2022. godine. Za potrebe meštana “Mervedea” grade se i dve nove osnovne škole, srednja škola, domovi zdravlja, sportske ustanove, poslovnice i prodavnice. Pristup sadržajima imaće i stanovnici iz drugih krajeva Utrehta pomoću bicikala i tramvaja.

Foto-ilustracija: Unsplash (Echo Grid)

Idilu će narušavati tek četiri slepe ulice (ćorsokaka), dužine 60 metara, i podzemni parking za 1.800 vozila, namenjen onima koji ne mogu da se odreknu svog četvorotočkaša. Ukoliko on u potpunosti bude popunjen, u proseku će na tri osobe ići jedan automobil.

Ipak, parkiranje u naselju će biti skupo kako bi njegova cena dodatno demotivisala građane da koriste privatna vozila. Alternativni, jeftiniji, parking biće udaljen 3 km.

Stanovnici “Mervedea” će za kretanje moći da koriste 300 automobila za tzv. deljenu vožnju.

Krovovi će biti obrasli biljakama ili popunjeni solarnim panelima za proizvodnju energije kako bi komponenta održivosti gradske četvrti bila još naglašenija. Za hlađenje objekata koristiće se voda iz lokalnog kanala.

Dostava hrane i komunalne delatnosti poput odnošenja smeća obavljaće se vozilima na električni pogon.

Jelena Kozbašić

Smanjenje obima javnog prevoza i druge vanredne mere u Beogradu

Foto-ilustracija: Pixabay

Gradski štab za vanredne situacije Grada Beograda je na sinoćnoj sednici doneo Odluku o proglašenju vanrednog stanja na teritoriji grada Beograda u skladu sa Zakonom o odbrani, Odlukom o proglašenju vanrednog stanja predsednika Republike Srbije, predsednika Narodne skupštine i predsednika Vlade Republike Srbije.

Foto-ilustracija: Unsplash (Mirko Jeremić)

Gradski štab za vanredne situacije doneo je više naredbi koje treba da doprinesu sprečavanju, suzbijanju i gašenju epidemije COVID-19 na teritoriji grada Beograda:

– Sekretarijatu za javni prevoz izdata je naredba za smenjenje obima javnog gradskog prevoza na teritoriji grada Beograda od utorka, 17. marta 2020. godine i njegovo stavljanje na subotnji režim vožnje, uz ukidanje svih noćnih linija;

– Sekretarijatu za obrazovanje i dečju zaštitu za prekid rada svih predškolskih ustanova na teritoriji grada Beograda;

– Od ponedeljka, 16. marta 2020. godine, Sekretarijatu za privredu naloženo je sprovođenje naredbe za skraćenje radnog vremena ugostiteljskih objekata (restorana, kafića, barova i ostalih ugostiteljskih objekata) od 8 do 20 časova. U ugostiteljskim objektima tokom radnog vremena u zatvorenim prostorijama dozvoljeno je prisustvo najviše pedeset lica;

– Sekretarijatu za socijalnu zaštitu izdata je naredba za zatvaranje dnevnih centara i klubova za odrasle i starije;

– Sekretarijatu za sport i omladinu izdata je naredba za prekid rada svih sportskih objekata na teritoriji grada Beograda;

– Načelniku Gradske uprave izdata je naredba da omogući rad od kuće teškim hroničnim bolesnicima i licima starijim od 60 godina;

– Data je naredba Sekretarijatu za poslove odbrane, vanrednih situacija, komunikacije i koordinaciju odnosa sa građanima da prilagodi rad Beogradskog pozivnog centra u cilju pružanja informacija za pomoć građanima, kao i da koordinira rad sa opštinskim štabovima za vanredne situacije i opštinskim pozivnim centrima. Cilj osnivanja ovih centara je organizovanje pomoći najstarijim sugrađanima u vidu donošenja namirinica i lekova na kuću i organizovanja lekarske pomoći;

– Sekretarijatu za poslove komunalne milicije i Sekretarijatu za inspekcijske poslove izdata je naredba za pojačani nadzor nad svim objektima zatvorenog tipa koji primaju više od 50 osoba, u skladu sa odlukom Vlade Republike Srbije od 15. marta;

– Gradski štab za vanredne situacije naložio je svim komandantima opštinskih štabova za vanredne situacije na teritoriji Beograda da na svojoj teritoriji angažuju poverenike i zamenike poverenika civilne zaštite na poslovima zaštite i spasavanja.

Izvor: Grad Beograd

Kako je država u karantinu smanjila zagađenost vazduha?

Foto-ilustracija: Unsplash (Dan Novac)
Foto-ilustracija: Unsplash (Karol Kaczorek)

Iako se novom primeru uticaja pandemije koronavirusa na smanjenje zagađenja vazduha ne bismo trebali preterano radovati, satelitski snimci Evropske svemirske agencije (ESA) ipak još jednom potvrđuju koliko je zagađenje vazduha povezano s ljudskim uticajem.

Snimci satelita Evropske svemirske agencije (ESA) Copernicus Sentinel-5P dokazuju smanjenje zagađenja u Lombardiji i generalno na severu Italije, što potvrđuje da je uvođenje karantina radi zaustavljanja širenja zaraze koronavirusom uticalo na znatan pad zagađenja vazduha. Krajem februara italijanska vlada je s ciljem zaustavljanja širenja zaraze koronavirusom (COVID-19) odlučila da uvede karantin u severnim delovima zemlje, pre nego što se prošle nedelje zaraza proširila širom Italije i stavila celu zemlju u karantin.

Smanjenje emisije ugljen-dioksida posebno je uočljivo u dolini reke Po na severu Italije“, izjavio je  Klaus Cener, voditelj misije Sentinel-5P u Evropskoj svemirskoj agenciji.

„Iako bi podaci mogli varirati zbog oblačnosti i promenjivih vremenskih uslova, uvereni smo da se zabeleženo smanjenje emisija podudara s uvođenjem karantina u Italiji, što je uzrokovalo bitno smanjenje saobraćaja i industrijskih aktivnosti“, dodao je Cener.

Foto-ilustracija: Unsplash (Redcharlie)

Animacija Evropske svemirske agencije odnosi se na razdoblje od 1. januara do 11. marta i korišćenje 10-dnevnog pokretljivog proseka. Prema jučerašnjim podacima Evropskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti, Italija je sa 17.750 zaraženih koronavirusom trenutno najviše pogođena evropska zemlja, a stopa smrtnosti na hiljadu zabeleženih infekcija najviša i na globalnom nivou.

Satelitski snimci NASA-e i Evropske svemirske agencije (ESA) pokazali su krajem februara i drastičan pad zagađenja iznad Kine, što se barem delimično povezalo s ekonomskim usporavanjem usled izbijanja zaraze koronavirusom (COVID-19). Naime, NASA-ini satelitski snimci su prikazali znatno više nivoe ugljen-dioksida – toksičnog gasa iz vozila, elektrana i fabrika, pre izbijanja zaraze koronavirusom i uvođenja karantina. Naučnici su već ranije utvrdili da je izbijanje zaraze koronavirusom smanjilo kineske emisije gasova sa efektom staklene bašte, i to najmanje za jednu četvrtinu u samo dve nedelje sredinom februara.

Izvor: S.F./Ekovjesnik

Britanija razvija najveću mrežu za ultra brzo punjenje električnih vozila

Foto: Facebook (screenshot)
Foto: Facebook (screenshot)

U Velikoj Britaniji najavljeno je da će se graditi mreža od 100 ultra brzih punjača za električna vozila.

Projekat koji će započeti “GRIDSERVE” biće najveći tog tipa. Pritom, u planu je da razvoj ove mreže bude usmeren na prometne rute i u blizini poveznica između gradova širom zemlje.

S obzirom na odluke britanske Vlade o zabrani prodaje novih vozila sa benzinskim i dizel motorima, kao i hibrida, ova kompanija planira veliki proboj u narednih 5 godina.

Prve stanice za punjenje dobiće Eseks. Tamo će na superpunjačima snage 350 kW biti moguće punjenje 24 vozila odjednom. Pored toga, sistem će se napajati solarnom energijom i pomoću baterija, te se na taj način cene mogu održati niskim, a ujedno se poštuju i ciljevi o emisiji ugljen-dioksida.

Foto: Facebook (screenshot)

Uz stanicu biće izgrađena moderna dvospratnica sa nizom objekata u kojima se vozači mogu opustiti, te će tu biti kafića, supermarketa, kao i prostorija za sastanke sa brzim internetom.

Primetna je sve veća zainteresovanost ljudi za kupovinu električnih automobila, ali ih i dalje muči problem gde ih mogu napuniti. Upravo zato se javila ideja za ovim projektom, koji najavljuju kao najnapredniju tehnologiju punjenja električnih vozila, ne samo u Ujedinjenom Kraljevstvu, već vrlo verovatno i u celom svetu.

Vozila će se na stanicama GRIDSERVE-a puniti na najbrži način, koristeći 100 odsto obnovljivu energiju.

Jelena Cvetić

 

 

Spisak proizvoda čiji je izvoz iz naše zemlje privremeno zabranjen

Foto-ilustracija: Pixabay

Vlada Srbije je 14. marta odlučila da uvede zabranu izvoza osnovnih životnih potrepština, zaštitne opreme i dezinfekcionih sredstava u trajanju od 30 dana. Sutradan je doneta i Odluka o ograničenju visine cena osnovnih životnih namirnica, zaštitne opreme i dezinfekcionih sredstava.

Foto-ilustracija: Pixabay

Cilj zabrane predstavlja sprečavanje budućih potencijalnih nestašica artikala usled povećane potrebe stanovništva za njima. Neuobičajeno visoka potrošnja je prouzrokovana mogućnošću širenja koronavirusa zbog koje ljudi prave robne zalihe u slučajevima voljne samoizolacije ili potencijalnog karantina.

Naša zemlja raspolaže sa milion tona brašna u rezervama i, prema tvrdnjama nadležnih organa, nema nikakvih problema sa pšenicom, uljem i šećerom. Kako do oskudice ne bi došlo ni kasnije, država će sprečiti izvoz nekolicine proizvoda.

Na listi proizvoda čiji se izvoz zabranjuje su: pšenično brašno, suncokretovo ulje, beli šećer, sapuni, deterdženti, rukavice (i odeća i pribor za odeću) od plastičnih masa, pelene za decu i odrasle, maramice i ubrusi (u rolni i na komad), plastične maske sa tekstilnim filterom, hiruška odela od papira, papirne maske, gumena zaštitna odela, gumene i hiruške rukavice, varikina i ostali dezinfektanti, asepsol, alkohol i zaštitne naočare.

Ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Zoran Đorđević saopštio je da će najveći trgovinski lanci, u saradnji sa Privrednom komorom Srbije, gerontološkim centrima isporučivati robu koja je potrebna najstarijim korisnicima kako bi se sprečio njihov odlazak u prodavnice i izlaganje koronavirusu.

Prema poslednjim podacima, u Srbiji je zaraženo 55 osoba.

Jelena Kozbašić

Fijat obustavlja proizvodnju u Kragujevcu do kraja marta

Foto-ilustracija: Unsplash (Matheus Ferrero)
Foto-ilustracija: Unsplash (Macau Photo Agency)

Kako piše Nova ekonomija, kompanija Fijat Krajsler automobili (FCA) danas je najavila da će zbog koronavirusa privremeno, do kraja marta, obustaviti rad devet evropskih fabrika, među kojima je i Zastavina proizvodna linija u Kragujevcu.

Kako se navodi u saopštenju auto-grupacije, ovaj potez je namenjen optimizaciji lanca nabavke, a takođe bi trebao da olakša ponovno otpočinjanje proizvodnje čim tržišni uslovi to dozvole.

Pored fabrike u Kragujevcu, zatvoreno je i sedam preduzeća u Italiji i jedno u Poljskoj.

FCA je objavio i da je zbog COVID-19 u fabrikama koje će i dalje raditi uveo nova bezbednosna pravila, koja podrazumevaju veću udaljenost između zaposlenih, intenzivnije čišćenje radnog prostora i striktne kontrole u menzama.

U saopštenju se navodi da: “(FCA) grupa sarađuje sa svojim dobavljačima i poslovnim partnerima kako bi spremili našu proizvodnju da isporuči ranije planirane ukupne nivoe proizvoda, uprkos obustavi rada, onog trenutka kada se potražnja na tržištu vrati (u normalu)”.

Izvor: Nova ekonomija

Kazne u Somboru za iznošenje otpada pre Meseca čistoće

Foto-ilustracija: Unsplash (Yannes Kiefer)
Foto-ilustracija: Unsplash (VanveenJF)

Redovnom kontrolom javnih površina od strane komunalne inspekcije i komunalne policije utvrđeno je da je, poslednjih dana, u Somboru učestalo iznošenje i ostavljanje na javne površine različitog otpada iz domaćinstava.

Mole se građani da na javne površine ne iznose i ne ostavljaju otpad i predmete kao što su biljni otpaci, ambalažni otpad, kabasti otpad, građevinski otpad, zemlja, kao i sve druge vrste otpada i predmeta.

U toku „Meseca čistoće“, od strane JKP „Čistoća“, o trošku grada, odnose se otpaci sakupljeni sa javnih površina.

Svi ostali otpaci i predmeti u toku „Meseca čistoće“ će sa javnih površina biti odneti od strane JKP “Čistoća“, o trošku vlasnika objekata ispred kojih su otpad i predmeti ostavljeni, po cenovniku ovog preduzeća.

Raspored odnošenja otpada po ulicama u okviru „Meseca čistoće“ se blagovremeno objavljuje u sredstvima informisanja i na sajtu JKP „Čistoća“.

Otpad i predmeti koji se odnose u toku „Meseca čistoće“ mogu se izneti na javnu površinu najranije 2 dana pre dana koji je utvrđen rasporedom odnošenja otpada.

Svako drugačije iznošenje i ostavljanje otpada i predmeta na javnoj površini predstavlja prekršaj u smislu važeće Odluke o uređenju grada, za koji je propisana novčana kazna u iznosu od 6.000 dinara za fizička lica.

Odeljenje inspekcije i komunalne policije Gradske uprave Grada Sombora putem komunalne inspekcije i komunalne policije će u narednom periodu vršiti pojačan nadzor nad sprovođenjem navedene Odluke i u slučaju nepoštovanja odredbi Odluke preduzimati propisane mere.

Izvor: Grad Sombor

Vlada Hrvatske daje saglasnost za eksploataciju ugljovodonika?

Foto-ilustracija: Unsplash (Martin Sepion)

Naučnici za klimu ponovno apeluju na institucije Republike Hrvatske da hitno razviju i implementiraju ambiciozne politike usporavanja i suočavanja s klimatskom krizom, kako bi se što uspešnije mogli nositi s velikim izazovima koji su već s nama, a postajaće sve veći i zahtevniji. Vredi li uistinu naša budućnost tih 22,8 miliona kuna koliko će se godišnje zaraditi temeljem davanja saglasnosti na ugovore o istraživanju i podeli eksploatacije ugljovodonika na sedam istražnih polja, pitaju se oni.

U nastavku Ekovjesnik u celosti prenosi saopštenje Naučnika za klimu koje potpisuju dr sc. Dubravka Vitali Čepo, profesorka i šefica Zavoda za hemiju prehrane na Farmaceutsko-biohemijskom fakultetu Univerziteta u Zagrebu i dr sc. Nikola Biliškov, viši naučni saradnik na Institutu Ruđer Bošković.

„U dubokoj seni zabrinjavajućih događaja vezanih za pandemiju COVID-19, Vlada je dala saglasnost na ugovore o istraživanju i podeli eksploatacije ugljovodonika na sedam istražnih polja i procienila godišnje prihode od navedenih aktivnosti na oko 22,8 miliona kuna. Time je pokazala da budućnost vidi u fosilnim izvorima energije, baš kao da ne vidi njihovu povezanost s klimatskim promenama i ugrožavanjem zdravlja morskog ekosistema, s obzirom na to da veći udeo nafte čine kancerogeni spojevi, umesto da se koncentriše na projekte širokog uvođenja obnovljivih izvora energije.

Foto-ilustracija: Unsplash (Martin Sepion)

Pitamo se, je li time Vlada, i to delima, a ne rečima, odgovorila na zahteve inicijative Naučnici RH za klimu, jasno artikulisani, u Apelu za sistemsku klimatsku akciju, a koji je pre gotovo dva meseca uručen institucijama zakonodavne i izvršne vlasti. Je li to smer delovanja Republike Hrvatske u odgovoru na sve oštriju klimatsku krizu? Je li to, konačno, odgovor nominalno najodgovornijih institucija za donošenje i sprovođenje politike zaštite okoline na sve jasniju potrebu proglašenja klimatske krize? Pitamo se i je li doista potrebno ovakve odluke, s toliko dalekosežnim posledicama, donositi pod okriljem mraka, u sveopštoj teskobi aktuelne epidemije COVID-19. Pokušavaju li time institucije još jednom, na vrlo podmukao način, isključiti mogućnost sudelovanja javnosti činjenicom da je trenutno sve što je tematski izvan okvira epidemije osuđeno na medijsku nevidljivost?

Inicijativa ne krije nezadovoljstvo zbog ovakvog, rekli bismo, krajnje neodgovornog djelovanja nominalno najodgovornijih institucija. Osim toga, radi se o eklatantnom primeru ignoriranja pružene pomoći od strane velikog broja naučnika RH, i to iz svih naučnih područja. Radi se i o ignorisanju naučnih rezultata, radi se i uticaju u potpunom neskladu s energetskim i dekarbonizacijskim aspektima Evropskog zelenog plana. Uprkos izjavama potpore i načelne podrške Inicijativi nakon sastanka s ministrom zaštite okoline i energetike, pokazuje se da Ministarstvo zaštite okoline i energetike ne prepoznaje razmere problema i ne vidi potrebu za proglašavanjem krize i transformacijom dosadašnjeg smera politike zaštite životne sredine ni u jednom segmentu, jer je, ovakvom kakva jeste, smatra u potpunosti adekvatnom.

Iako su svesni da će ova vest ostati u seni prethodno spomenute i trenutno aktuelnije javnozdravstvene krize, još jednom naglašavamo da teme klime i životne sredine ne smeju biti ‘treće teme’.

Iako pandemija COVID-19 nije direktna posledica klimatskih promena, podsećaju na reči prof. Đikića da su dramatične promene u okolini uzrokovane uticaju čoveka veliki faktor nesigurnosti, u smislu razvoja novih vrsta virusa i predviđanja njihovih uticaja na čoveka.

Takođe, među tzv. ekonomskim migrantima raste udeo klimatskih i na našim će ih granicama u predstojećim godinama biti sve više. Vrlo ozbiljne projekcije pokazuju da su klimatske migracije i perspektiva hrvatskih građana, naročito ako izostane delovanje ili ako dopustimo ovakav način ‘suočavanja’ s klimatskom krizom. Stoga ovim putem ponovno apeliramo na institucije Republike Hrvatske da hitno razviju i implementiraju ambiciozne politike usporavanja i suočavanja s klimatskom krizom. Smer tih mera mora biti utemeljen na najboljim raspoloživim rezultatima svih naučnih područja, kako bi se što uspešnije mogli nositi sa velikim izazovima koji su već s nama, a postajaće sve veći i zahtevniji u bliskoj budućnosti. Nedelovanje i pogrešno usmereno delovanje donosi neprocjenjivu materijalnu, ali i egzistencijalnu štetu.”

Autori: Dubravka Vitali Čepo, Nikola Biliškov

Izvor: Ekovjesnik

Snabdevanje energentima u Srbiji stabilno

Foto-ilustracija: Unsplash
Foto-ilustracija: Unsplash

Ministar rudarstva i energetike u Vladi Republike Srbije Aleksandar Antić izjavio je juče da je stanje u “Elektroprivredi Srbije” i drugim energetskim kompanijama apsolutno stabilno i da nema nikakvih problema u snabdevanju energentima.

Antić je, nakon prvog sastanka kriznog štaba JP EPS, koji je održan u TE “Nikola Tesla A” u Obrenovcu, rekao da se definišu jasne procedure ponašanja, postupci zaposlenih i rukovodilaca kako bi se održao nesmetani rad svih energetskih kompanija i obezbedilo pouzdano snabdevanje ključnim energentima.

Odluku o formiranju kriznog štaba na nivou EPS-a doneo je vršilac dužnosti direktora tog preduzeća Milorad Grčić kako bi se nastavilo stabilno snabdevanje električnom energijom i ograničilo širenje koronavirusa.

Ministar je istakao da će se narednih dana nastaviti sa praćenjem svih mera i uvođenjem novih, i to od rešavanja pitanja prevoza radnika, pa do dezinfekcije autobusa, pojačane higijene, definisanja procesa rada u svim segmentima i uslovima.

EPS je sistem koji ima ozbiljne procese rada i vodićemo računa o svakom od tih segmenata, rekao je Antić, dodavši da Srbija čini maksimalne napore kako bi se svi negativni efekti situacije u vezi sa koronavirusom minimizirali i zaštitilo zdravlje stanovništva.

Izvor: Vlada Srbije

Na novobeogradskoj obali Save zasađeno 269 stabala

Foto-ilustracija: Unsplash (Alexander Mils)

Gradonačelnik Beograda prof. dr Zoran Radojičić, ambasador Švedske Jan Lundin, direktor JKP „Zelenilo – Beograd” Slobodan Stanojević i predstavnici devet švedskih kompanija koje posluju u Srbiji, učestvovali su u sadnji 269 stabala u parku na novobeogradskoj obali Save, između mosta „Gazela” i Starog savskog mosta. Događaj je organizovan u okviru akcije „Drvo za Beograd”.

Foto-ilustracija: Unsplash (Alexander Mils)

Radojičić je izrazio zadovoljstvo zbog nastavka akcije „Drvo za Beograd” i rekao da je u pitanju još jedna prilika da se pošalje lepa poruka i napravi još jedan korak ka lepšem i zelenijem Beogradu.

“Izazov ‘Drvo za Beograd’ objavio sam u novembru prošle godine, a prva se priključila nemačka agencija GIZ. Tada smo poslali poziv međunarodnim organizacijama i društveno odgovornim kompanijama da se uključe u akciju i doprinesu unapređenju kvaliteta životne sredine u našem gradu. Na izazov je među prvima odgovorio ambasador Lundin, kome sam zbog toga izuzetno zahvalan. Ambasador je okupio devet švedskih kompanija i rezultat toga je današnja sadnja 269 stabala. Akcija i dalje traje i juče je obavljena sadnja u saradnji sa kompanijom „Sava osiguranje”. Nadam se da ćemo nastaviti da radimo na povećanju ukupnog broja zelenih površina, kao i da će ova akcija biti aktuelna i u narednoj sezoni, kao i u godinama koje dolaze”, rekao je Radojičić.

Prema njegovim rečima, drveće je praktično najvažniji faktor u borbi za zdraviju životnu sredinu, kao i u globalnoj borbi protiv klimatskih promena.

“Doprinos svakog pojedinca ili lokalne samouprave je od velike važnosti. Jedan od najvećih svetskih umova, Nikola Tesla, rekao je svojevremeno da ‘nema ničeg vrednijeg što treba podržavati od prirode’. Bahatost i pohlepa su osobine zbog kojih je došlo do narušavanja ravnoteže u prirodi, a epidemija korona virusa je jedno upozorenje do čega to može dovesti. Vrlo je važno da se ravnoteža u prirodi održava i da prirodi vraćamo makar deo onoga što uzimamo. Poruka današnjeg događaja je da odgovorni ljudi razmišljaju o tome, kao i o obnavljanju posečenih šuma i stabala. Zahvalan sam ambasadoru Lundinu i našim prijateljima iz Švedske što daju doprinos u rešavanju ovakvih problema i kod nas lokalno, ali i generalno u svetu. Radujem se i verujem da ćemo ovakvu saradnju nastaviti”, zaključio je Radojičić.

Ambasador Lundin je izrazio zadovoljstvo zbog prilike da bude deo ovog događaja i apostrofirao važnost kvaliteta vazduha u urbanim sredinama.

“Krajem prošle godine dobili smo pismo gradonačelnika, nakon čega sam se obratio predstavnicima švedskih kompanija i jako mi je drago da su ovako pozitivno odreagovali. Svaki projekat čiji je cilj bolji kvalitet životne sredine veoma je važan. Iako Beograd u odnosu na druge evropske prestonice doživljavam kao veoma „zelen grad”, ne znači da situacija ne može da bude još bolja. Devet kompanija koje su učestvovale u današnjoj sadnji, predstavljaju samo mali deo svih švedskih firmi koje posluju u Srbiji, ali su neke od njih svetski lideri uu svojim oblastima. Zahvaljujem gradonačelniku i JKP ‘Zelenilo – Beograd’, koji su odradili sjajan posao u organizaciji ovog događaja”, rekao je Lundin.

Švedske kompanije koje su učestvovale u sadnji stabala javora i četinara su ABB, „Astra Zeneka”, „Katena medija”, „Huskvarna”, „Huse”, „Oriflejm”, „Svidiš meč”, „Verisek labs” i „Volvo”.

Izvor: JKP „Zelenilo – Beograd”

Uvedeno vanredno stanje u Srbiji

Foto-ilustracija: Unsplash (Milan Seitler)

Danas je stupila na snagu odluka o uvođenju vanrednog stanja u Republici Srbiji.

Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić, predsednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić i predsednica Narodne skupštine Republike Srbije Maja Gojković doneli su, u skladu sa Ustavom, Odluku o uvođenju vanrednog stanja.

Od danas, 16. marta, u potpunosti će biti obustavljen rad predškolskih, školskih i visokoškolskih ustanova. Do daljeg neće raditi vrtići, osnovne i srednje škole i univerziteti u Republici Srbiji.

Upis dece odvija se normalno, posredstvom e-Uprave:

1. eVrtić dostupan za celu Srbiju;

2. eUpis za upis u škole će biti aktivan od 1. aprila;

3. Probni test za malu maturu će biti urađen putem nove tehnologije;

4. Nastava prelazi na nastavu na daljinu putem RTS3, platforme RTS Planeta, kao i internet platformi za učenje.

Granice Republike Srbije zatvorene su za sve strane državljane, sa izuzetkom diplomata akreditovanih u Srbiji i stranaca sa boravišnom dozvolom.

Foto-ilustracija: Unsplash (Vandan Patel)

Građani Republike Srbije, kao i akreditovane diplomate i strani državljani koji imaju boravište u Republici Srbiji, a koji ulaze u Republiku Srbiju, u obavezi su da budu u samoizolaciji od najmanje 14 dana, pod krivičnom odgovornošću. Ova mera će biti striktno kontrolisana i njeno kršenje biće najstrože sankcionisano.

Građanima će pri ulasku u zemlju biti uručeno zakonski obavezujuće rešenje. Zaprećena zatvorska kazna za kršenje ove odredbe je do tri godine zatvora. Ovo je veoma važno kako bi se smanjilo kretanje građana, što je jedan od glavnih razloga za uvođenje vanrednog stanja u cilju sprečavanja širenja virusa COVID-19.

Kada je reč o građanima Republike Srbije i stranim državljanima koji imaju boravište u Republici Srbiji, a koji dolaze iz Republike Italije, Švajcarske Konfederacije, Islamske Republike Iran, Rumunije, Kraljevine Španije, Savezne Republike Nemačke, Francuske Republike, Republike Austrije, Republike Slovenije i Republike Grčke određuje se izolacija u trajanju od 28 dana.

Uvođenje vanrednog stanja ne znači da prestaje rad u privredi, privatnom i javnom sektoru. Preporučuje se poslodavcima da proces rada organizuju tako da svi koji to mogu rade od kuće. Ako rad od kuće nije moguć, proces rada treba organizovati tako da se strogo poštuju sve higijensko-tehničke mere za sprečavanje širenja zaraze (ograničen broj ljudi u prostoriji, korišćenje zaštitnih maski i sl).

Foto-ilustracija: Unsplash (Dimitri Karastelev)

Vlada poziva sve poslodavce u Srbije da u maksimalnoj meri svim svojim zaposlenima omoguće rad od kuće. Veoma je važno da u ovom trenutku pokažemo solidarnost i zbog toga apelujemo na poslodavce da se ponašaju odgovorno i imaju neophodno razumevanje za svoje zaposlene. Ovo se posebno odnosi na građane čija dece prestaju da idu u vrtiće i škole. Sve druge pojedinosti će biti precizirane u dopunskim aktima koji će biti usvojeni.

Građani: samoizolacija – bez okupljanja, bez poseta, bez izlazaka iz kuće bez preke potrebe. Izuzeci: kada se ide u prodavnice i apoteke, za šetanje kućnih ljubimaca, bacanje smeća. Preporuka za lica starija od 70 godina da uopšte ne izlaze napolje, a da za njih sve neophodne radnje obavljaju mlađi članovi porodice.

Javni saobraćaj: ukida se noćni i redukuje dnevni javni prevoz.

Inspekcije: ograničava se povećanje cena osnovnih životnih namirnica i zaštitne opreme. Stroge kazne za podizanje cena u vreme vanrednog stanja. Moguće je podizanje cena samo u granicama međugodišnje stope inflacije.

Još jednom apelujemo na naše najstarije sugrađane da strogo vode računa i ne izlaze iz kuće i pridržavaju se svih uputstava zarad očuvanja sopstvenog zdravlja i zdravlja svojih najmilijih.

Vlada Republike Srbije je u potpunosti posvećena borbi protiv širenja virusa COVID-19 , iz minuta u minut prati razvoj situacije u zemlji, regionu i svetu i blagovremeno će obaveštavati o svemu i doneti sve potrebne odluke u cilju očuvanja vašeg zdravlja.

Od sinoć, 15. marta, zatvorene su granice. Na njima će biti Vojska Srbije, kao pomoć sanitarnoj inspekciji i graničnoj policiji.

Prema poslednjim saznanjima, do sada je u Srbiji potvrđeno 55 slučajeva obolelih od koronavirusa.

Izvor: Vlada Srbije

OMV prodaje benzinske pumpe po Nemačkoj

Foto: Wikipedia/Waeferlu

Austrijska naftna kompanija OMV, sa sedištem u Beču, odlučila je da proda svoje benzinske stanice u Nemačkoj kako bi svoje poslovanje usmerila ka održivom razvoju i profitabilnom rastu.

Foto: Wikipedia/Waeferlu

OMV poseduje mrežu od ukupno 287 pumpi u ovoj zemlji, uglavnom na jugu, pre svega u pokrajinama Bavarska i Baden-Virtemberg. One svojim klijentima pružaju širok asortiman proizvoda i usluga vrhunskog kvaliteta, navodi kompanija.

Pored nafte i gasa, OMV proizvodi i prodaje i inovativnu energiju i petrohemijska rešenja. Prema sopstvenim tvrdnjama, podržava tranziciju ka nisko-ugljeničnoj budućnosti.

Mreža benzinskih stanica ovog predstavnika naftne industrije dostiže broj od ukupno 1.400 objekata za sipanje goriva u Evropi, od toga 61 u Srbiji.

OMV upošljava 20.000 radnika i jedan je od najvećih industrijskih aktera poreklom iz Austrije.

Jelena Kozbašić

Solarni kanui – budućnost održivog transporta u Ekvadoru

Foto: YouTube (screenshot @Kara Solar)

U Evadoru na reci Amazon se preko dana može videti veliki broj kanua. Ipak, pojavila se jedna novina među ovim plovilima. Naime, tim ljudi iz fondacije “Kara Solar”  je napravilo solarne kanue kako bi se suprotstavio uništavanju prirodnog ambijenta ovog prostora.

Foto: YouTube (screenshot @Kara Solar)

Ovakva plovila su suštinski i sveprisutni deo života u ekvadorskoj Amazoniji, ali ova se odlikuje izuzetno simboličnom razlikom od svojih prethodnika. Napajaju se suncem.

Ekvadorska Amazonija se bori sa velikim problem eksploatacije resursa, naročito stoga što se sve više proširuju naftne bušotine i time uništavaju delovi prašume. Krčenje šuma, pojačana mehanizacija i zagađenje koje sve to prati u stopu glavni su neprijatelji ovog područja.

Naftna industrija u ovoj zemlji pretrpela je ogromne poremećaje i umnogome doprinela uništavanju Amazonije.

Dnevno se ispumpava oko 500.000 barela, od čega se većina izvlači iz rezervi u amazonskoj prašumi. Nafta se zatim odvozi do obale i šalje hiljadama kilometara severno na rafiniranje. Veliki deo se prodaje za izvoz u druge zemlje, a nešto se prevozi nazad u Ekvador do benzinskih stanica.

Njen dalji put je ka reci gde će se koristiti u kanuima, koji su motorizovoani i na taj način se nafta ponovo vraća u Amazoniju.

Projektom solarnih kanua je predviđeno da Amazon obiluje ovim plovilima koja će potencijalno zameniti desetine hiljada brodova koja svake godine spale hiljade kubnih metara goriva.

Naročito je važno optimizovati površinu solarnog panela kako bi mogla da prenese odgovarajući broj fotonaponskih ćelija, a da se time ne ugrozi stabilnost plovila. S obzirom na to da Amazon povremeno poplavi, ali i zbog virova i podvodnih prepreka, upravo je ovde fokus pri izgradnji.

U planu je da solarne stanice za ponovno punjenje budu instalirane duž putanje kanua, za šta se vrši obučavanje mladog kadra za ovladavanje tom tehnologijom.

Zajednica Ačuar, čiji se život odvija na ovom prostoru, već uveliko primećuje posledice klimatskih promena – ciklus cvetanja biljaka pomeren je za mesec dana do dva, kišne padavine su obilnije nego ranije, a sunce je takođe veoma jako. Ipak, smatraju da nije kasno za održivu budućnost – bez nafte, naftovoda i puteva, sa solarnim kanuima i odgovornim starosedeocima koji upravljaju turističkim centrima u okviru ove zajednice.

Jelena Cvetić

 

Nova fasada u starom delu Priboja

Foto: Opština Priboj

Kako je bilo i dogovoreno, sa prvim lepim danima nastavljeni su radovi na uređenju fasada zgrada u Priboju. Tako je ovih dana u starom delu grada zablistala još jedna fasada. U zajedničkoj akciji stanara i lokalne samouprave, sređena je zgrada u Ulici 12. januara broj 92, na Brijegu, koja je dobila potpuno novi izgled i sjaj.

Foto: Opština Priboj

Ova stambena jedinica sa 12 domaćinstava izgrađena je pre više od pola veka, a od tada na njoj nije bilo značajnijih ulaganja. Akcijom sređivanja fasada dobila je potpuno novo ruho i od oronule zgrade sada je postala lice ovog dela grada. Pored nove fasade postavljeni su oluci i limarija na prozorima i terasama, a pojedini stanari su uspeli da promene i stolariju na svojim stanovima, pa je sada umnogome popravljena i energetska efikasnost, jer je na fasadi ugrađena i termoizolacija. Još je preostalo da se uradi dekorativna rasveta.

Zgrada je sada i lepša, ali i energetski efikasnija i uklopiće se u ambijentalnu celinu koja se u ovom delu grada stvara rekonstrukcijom bivšeg hotela Priboj i sređivanjem fasada na ukupno 6 stambenih jedinica. Podsetimo, već je nova fasada zablistala na stambenoj jedinici u Proleterskoj broj 1, preko puta taksi štanda.

Po sprovedenom konkursu, uz učešće opštine i stanara (odnos 80:20 odsto), uradiće se fasade na još četiri stambene jedinice, i to na zgradi u Proleterskoj broj 2, preko puta Zavičajnog muzeja, kao i na tri stambene jedinice u dve zgrade u Ulici 12.janaura. Nova fasada uskoro će zablistati i na zgradi prekoputa solitera, gde su pekara i apoteka, sa brojevima 31 i 35, kao i na zgradi broj 65, preko puta objekta Vrtića u ovom delu grada.

Posao na tenderu dobila je prijepoljska firma „Rovčanin inženjering“ koja je za podizvođače angažovala pribojske radnike. Akcija zajedničkog sređivanja fasada na zgradama u Priboju biće nastavljena na zgradama i u drugim delovima grada.

Izvor: Opština Priboj

Toplane u Srbiji dobijaju 26,75 miliona evra za prelazak na biomasu

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike Srbije

Toplane u pet opština u Srbiji, koje su do sada u snabdevanju toplotne energije koristile fosilna goriva, uveliko dobijaju sredstva u vrednosti od 26,75 miliona evra za prelazak na biomasu, izjavio je ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić.

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike Srbije

Početkom nedelje, 10. marta, u Ministarstvu rudarstva i energetike, potpisan je još jedan ugovor o dodeli sredstava za izgradnju novih kotlova na biomasu i prateće renoviranje sistema daljinskog grejanja, sa opštinom Novi Pazar i Gradskom toplanom u Novom Pazaru.

Ministar Antić izajvio je da jedan od prioriteta podrška lokalnim samoupravama za prelazak rada njihovih toplana na biomasu. On je kazao da je Novi Pazar izuzetno značajan, uzimajući u obzir pre svega ekološke, ali i lokalne aspekte, imajući u vidu veliki potencijal za privredni razvoj. Otvaraju se značajne mogućnosti i za razvoj drvne industrije.

Reč je o liniji finansiranja u iznosu od 5,8 miliona evra za tu opštinu. Iz tih sredstava biće izgrađen kotao na biomasu snage 8 MW, što će opskrbiti trenutni konzum u Novom Pazaru, ali i otvoriti mogućnost za nove korisnike, kazao je ministar Antić.

On je naveo da se istovremeno razvija projekat razvodnog gasovoda od Aleksandrovca koji će povezati Kopaonik, Novi Pazar i Tutin.

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike Srbije

Gasifikacijom otvaramo mogućnost da se u Toplani napravi još jedan dodatni kotao na gas od 4 MW, što će Novom Pazaru omogućiti potpunu energetsku sigurnost i snabdevenost energentima, istakao je ministar. Vlada Republike Srbije takođe prepoznaje taj projekat kao značajan, u smislu kvalitetnog rešavanja problema zagađenja vazduha u Srbiji.

Gradonačelnik Novog Pazara Nihat Biševac zahvalio je Ministarstvu rudarstva i energetke i Vladi Srbije na podršci u realizaciji projekta izgradnje toplane na biomasu i naglasio da je za Novi Pazar to izuzetno značajno.

Grad je do sada za grejanje koristio mazut, koji je veliki zagađivač, što je dovelo do gašenja toplane u samom centru grada. Nova toplana će imati ekološku proizvodnju, cena grejanja će biti znato niža, sa većim kapacitetom za nove potrošače. To donosi značajne benefite za našu lokalnu zajednicu, izjavio je Biševac.

Ovaj projekat Vlada Srbije razvija sa Vladom SR Nemačke, Nemačkom razvojnom bankom KfW, kao i švajcarskom Kancelarijom za saradnju ( SECO fond). Završetak realizacije predviđen je za jesen 2022. godine, a u planu je potpisivanje ovakvih ugovora i sa opštinama Prijepolje i Knjaževac.

Izvor: Ministarstvo rudarstva i energetike RS

U okviru humanitarne kampanje u Hrvatskoj prikupljen novac za solarne sisteme za domaćinstva bez struje

Foto-ilustracija: Unsplash (Giorgio Trovato)

U četvrtak je završena humanitarna kampanja „Zrak sunca – svetlo nade“ u Hrvatskoj u sklopu koje je prikupljeno oko 14.140 evra, odnosno oko 106.470 kuna. Previđen iznos bio je 13.500 evra, što znači da je kampanja premašila zadati cilj i prikupljeno je čak 105 odsto iznosa.

Foto-ilustracija: Unsplash (Jake Givens)

„Zaista je tačno da ‘kad se male ruke slože, sve se može’. Našoj sreći nema kraja jer su ljudi iskazali neverojatnu solidarnost i humanost i to u vreme kada su one najpotrebnije. Neizmerno smo svima zahvalni, a ljudi kojima ćemo donacijama konačno upaliti svetlo, tek će osetiti tu sreću”, izjavila je Marija Mileta iz Zelene akcije.

Ovu humanitarnu akciju pokrenulo je udruženje Zelena akcija i inicijativa „Ljudi za ljude“, kako bi uvele struju u pet domaćinstava na području Sisačko-moslavačke županije pomoću solarnih sistema. „Osobe koje će dobiti ove sisteme žive bez električne energije godinama, neki čak deset ili dvadeset godina“, pojasnila je Mileta.

Sredstva su prikupljena putem GoGetFunding stranice i službenog bankovnog računa ove humanitarne kampanje udruženja Zelena akcija. U iduća dva meseca će sistemi biti kupljeni i ugrađeni u unapred odabranim domaćinstvima, a sve će biti moguće pratiti putem Facebook stranice kampanje.

„Želimo da svi građani i građanke koji su donirali za kampanju, i time pomogli da ovi ljudi ostatak svog života ne prožive u mraku, budu deo kampanje do kraja. Stoga ćemo redovno izveštavati o napretku instaliranja solarnih sistema. I još jednom, ogromna zahvalnost svima od srca. Ovo je prava ‘ljudi za ljude’ akcija“, zaključila je Mileta.

Izvor: Ekovjesnik