Home Blog Page 749

Saudijska Arabija preuzela kontrolu nad naftnim tržištem

Foto-ilustracija: Pixabay

Saudijska Arabija, kao najuticajnija članica Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEK) nedavno je raskinula strateško naftno partnerstvo sa Rusijom i tako je zabeležen najveći pad cena nafte još od 1991. godine. Tim potezom Saudijska Arabija je dobila novu nedvosmislenu prednost – čak najavljujući potencijalni krah OPEK-a.

Foto-ilustracija: Pixabay

Sniženje cena nafte preti drugim zemljama izvoznicama sa drastičnim smanjenjem prihoda, a nekima čak i bankrotom.

Kompanija za naftu i gas iz Saudijske Arabije “Saudi Aramco” potrošila je više od 35 milijardi dolara od 2012. godine do sada za održavanje proizvodnog kapaciteta od 12 miliona barela dnevno. Očekuje se da će od početka aprila “pumpati” tu količinu na dnevnom nivou, dok će izvoz biti oko 9,5 do 10 miliona barela nafte na dan.

Nakon toga, izvesno je da će prevazići Rusiju i postati drugi svetski proizvođač.

Ipak, očekuje se dalji napredak sve dok ne uspe da prevaziđe i same Sjedinjene Američke Države i time se pohvali prvim mestom.

Upravo s tim ciljem, prošle nedelje je povećan proizvodni kapacitet kompanije na još jedan milion barela dnevno u naredne dve godine.

Na ovaj način može se očekivati jeftinija cena nafte u budućnosti. Američka nafta po barelu košta 23,35 dolara, ruska 19,21, a saudijska samo 8,98 dolara.

Troškovi eksploatacije nafte u Arabiji su smanjeni uz nove tehnologije bušenja, a pri tom nova politika im i sugeriše da će kroz neko vreme ostvariti veću dobit.

Ne treba zaboraviti da  Saudijska Arabija “drži” oko 25 odsto svetskih rezervi nafte, oko 70 odsto svetske rezervne proizvodnje, kao i to da je najveći izvoznik sirove nafte na svetu sa velikom maržom.

Pored toga, Ministarstvo finansija i Monetarna uprava Saudijske Arabije (SAMA) kreiraju planove finansijskih troškova koji bi mogli da održe cene nafte nižim u proseku i do 30 dolara po barelu u narednih pet godina, sa mogućim privremenim padom od samo 15 dolara po barelu.

Jelena Cvetić

Za rekonstrukciju pirotske Opšte bolnice i Gimnazije 5 miliona evra

Foto: Wikipedia/Đorđe Marković
Foto: Wikipedia/Đorđe Marković

Zahvaljujući odličnoj saradnji sa Kancelarijom za javna ulaganja Vlade Republike Srbije, Gradu Pirotu je odobrena realizacija velikog broja važnih infrastrukturnih projekata čija se vrednost meri milionima evra. Poslednji odobreni projekat jeste rekonstrukcija zgrade pirotske Gimnazije u šta će biti uloženo preko dva miliona evra, kazao je gradonačelnik Pirota Vladan Vasić. Ukupna vrednost objekata u gradu koji se rekonstruišu zahvaljujući dobroj saradnji sa Kancelarijom prevazilazi sedam miliona evra, kazao je Vasić.

“Raspisana je javna nabavka i odabran izvođač radova za drugu fazu radova u OŠ ‘8. septembar’. Odobren je projekat za izgradnju fiskulturne sale za ŠOSO ‘Mladost’. Odobren je i projekat rekonstrukcije zgrade Gimnazije vredan oko dva miliona evra, kao i oko tri miliona evra za prvu fazu sanacije zgrade Opšte bolnice, gde će akcenat biti na energetskoj sanaciji ovog objekta”, kazao je gradonačelnik Vasić.

Po rečima Vasića, ukupna vrednost svih projekata koji će se realizovati zahvaljujući pomoći Kancelarije je više od sedam miliona evra, ali se uveliko radi i na novim projektima.

“Očekujemo da se na listu objekata koji će se rekonstruisati stave i OŠ ‘Vuk Karadić’, kao i Ekonomska škola. Zatim, nastavlja se ambiciozan projekat izgradnje novog Keja u Pirotu uređenjem kanala Rogoz. Takođe, od skoro su na listu objekata koji mogu biti obuhvaćeni ovim programom stavljeni i sportski objekti, tako da ćemo predložiti da se uvrsti i rekonstrukcija Gradskog stadiona, a razgovaraćemo i o Otvorenom bazenu”, kazao je gradonačelnik Vasić.

Izvor: Pirotske vesti/Grad Pirot

Obustavljen autobuski, železnički i vodni prevoz putnika u Srbiji

Foto-ilustracija: Unsplash (Raphael Ferraz)
Foto-ilustracija: Unsplash (Luca Bucken)

Vlada Republike Srbije donela je juče, 20. marta, Uredbu o dopuni Uredbe o merama za vreme vanrednog stanja, u vezi sa zaštitom od širenja zaraznih bolesti, kojom se uvodi zabrana obavljanja međumesnog prevoza putnika autobusima na teritoriji Republike Srbije.

Novom uredbom se takođe na teritoriji naše zemlje zabranjuje obavljanje međunarodnog i unutrašnjeg železničkog saobraćaja za prevoz putnika, kao i međunarodnog i domaćeg vodnog saobraćaja za prevoz putnika.

Zabrana se ne odnosi na prevoz za koji je, u skladu sa epidemiološkom situacijom, dobijena dozvola ministra nadležnog za poslove saobraćaja.

Apelujemo na sve građane da u uslovima vanrednog stanja pokažu odgovornost i solidarnost i ostanu kod svojih kuća i tako doprinesu smanjenju širenja zarazne bolesti KOVID-19, navodi se u saopštenju Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.

Izvor: Vlada Republike Srbije

Porast nivoa mora do 2100. može dovesti u opasnost živote 400 miliona ljudi godišnje

Foto-ilustracija: Unsplash (Paul Carroll)
Foto-ilustracija: Unsplash (Teodor Bjerrang)

Prema dosad najsveobuhvatnijem izveštaju o gubitku polarnog leda, zaključuje se da će ubrzano otapanje ledenih ploča na Grenlandu i Antarktiku dovesti do dodatnih 17 centimetara porasta nivoa mora do 2100. godine u odnosu na već dovoljno pesimistične podatke Međuvladinog panela o klimatskim promenama (IPCC – Intergovernmental Panel on Climate Change). Međunarodni tim naučnika koji prati i procenjuje uticaj otapanja ledenih ploča na porast nivoa mora (Ice Sheet Mass Balance Intercomparison Exercise – IMBIE) kombinovao je podatke 26 različitih istraživanja kako bi izračunao promene u masi ledenih ploča Grenlanda i Antarktika u razdoblju od 1992. do 2017. godine.

Korišćeni su podaci 11 različitih satelitskih praćenja, uključujući merenje volumena, protoka i težine ledenih ploča. Svoja otkrića naučnici su objavili u časopisu “Nature” i potvrdili da su Grenland i Antarktik od 1992. do 2017. izgubili 6,4 biliona tona leda, što je bilo dovoljno za podizanje nivoa mora za 17,8 milimetara. Od ukupnog porasta nivoa mora, 10,6 milimetara (60 odsto) nastalo je zbog gubitaka grenlandskog, a 7,2 milimetara (40 odsto) zbog gubitaka antarktičkog leda.

Tri četvrtine leda izgubljeno je zbog porasta temperature mora oko Grenlanda i Antarktika. Iako govorimo o samo pola stepena Celzijusa to je dovoljno da se lednici destabilizuju“, izjavio je jedan od autora studije, profesor Endru Šepard sa Univerziteta u gradu Lidsu. „Svaki centimetar porasta nivoa mora dovodi do rizika poplavljivanja obala i erozije tla, što ugrožava život ljudi širom planete. Ako Antarktik i Grenland nastave da prate najgori scenarij globalnog zagrevanja, to će do kraja veka, i bez značajnog smanjenja emisija ugljen-dioksida, izazvati dodatnih 17 centimetara porasta nivoa mora. To znači da će poplave do 2100. svake godine ugrožavati 400 miliona ljudi, što će biti pogubno za opstanak obalskih zajednica.“

Foto-ilustracija: Unsplash (Long Ma)

„Dosadašnji modeli su bili previše konzervativni, jer je uticaj topljenja ledenika na porast nivoa mora devedesetih godina prošlog veka bio gotovo nezanemariv – oko 5 odsto. Led se već nakon 20 godina otpadao znatno brže te smo s 81 milijarde tona leda godišnje u devedesetim godinama došli na 475 milijardi tona godišnje u 2010. godini. To znači da su polarne ledene ploče sada odgovorne za trećinu porasta nivoa mora, pa bismo umesto porasta od 50 cm mogli da očekujemo ​​još 15 ili 20 cm.“, izjavio je Šepard.

„Nalazimo se usred klimatske krize koja će imati ogroman uticaj na budućnost čovečanstva i moramo učiniti nešto da ublažimo njen uticaj. Svetske vlade treba da reše taj problem za buduće generacije“, zaključio je Šepard.

Izvor: S.F./Ekovjesnik

Čak 420 miliona ljudi se napaja energijom iz off-grid solarnih elektrana!

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Prema novom izveštaju Svetske banke, obnovljivi izvori energije se ubrzano transformišu od luksuznog ka masovno dostupnom rešenju. Pojedincima koji nisu u mogućnosti da se priključe na elektromrežu ili onima koji žele pouzdanije snabdevanje ili veći stepen energetske sigurnosti posebno su privlačne tzv. off-grid solarne elektrane.

Od 2012. godine u taj segment čiste energetike je uloženo više od 1,4 milijarde evra.

Širom sveta je instalirano više od 180 miliona “samostalnih” solarnih postrojenja od 2010. godine. Oko 84 miliona njih i danas je u upotrebi i obezbeđuje osvetljenje i podmiruje druge energetske potrebe za više od 420 miliona ljudi. Do 2030. godine, očekuje se skok korisnika Sunčeve energije na ovaj način na 823 miliona.

Dostupni izveštaji otkrivaju da se svake godine proda 10 odsto više off-grid solarki u odnosu na godinu ranije.

Ciljna grupa su domaćinstva kojima je neophodan pristup održivoj i pristupačnoj energiji zelenog porekla, počev od onih koja uopšte nemaju priključak na elektromrežu (oko 840 miliona ljudi), preko onih koji crpe energiju iz nestabilnih sistema (oko 1 milijarde ljudi), do poljoprivrednih gazdinstava (oko 70 miliona poljoprivrednika).

Kako bismo prevazišli problem energetskog siromaštva na globalnom nivou, finansijske institucije bi trebalo da podrže projekte postavljanja malih i srednjih solarnih elektrana kako novčanim sredstvima, tako i kroz tehničku pomoć i znanje stručnjaka, zaključuje se.

Jelena Kozbašić

Vels ukida plastiku za jednokratnu upotrebu do 2021.

Foto-ilustracija: Unsplash (Ian Cylkowski)
Foto-ilustracija: Unsplash (Alex Holyoak)

Vlada Velsa našla je način kako da ograniči prodaju plastike za jednokratnu upotrebu koju je veoma teško reciklirati.

Očekuje se zabrana upotrebe plastičnog pribora za jelo, slamčica, posuda od stiropora, štapova za balone i štapića za uši.

U Velsu je zabeleženo veliko zagađenje plastičnim otpadom, a najviše su stradale obale i morski svet.

Cilj je da se Vels okrene cirkularnoj ekonomiji i da smanji i ograniči zagađenje.

Takođe, Vlada Velsa očekuje da u tom smislu ode korak dalje u odnosu na Englesku, jer ima u planu zabranu većeg broja plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu.

Procenu koje proizvode treba zabraniti doneli su na osnovu analiziranja smeća koje je prikupljeno na plažama.

Velika Britanija ima u planu da pomoću reciklaže dostigne nultu količinu otpada do 2050. godine.

Jelena Cvetić

 

Otkrivene dve nove vrste ajkula u Indijskom okeanu

Foto-ilustracija: Unsplash (Mohamed Ajufaan)

Naučnici su otkrili dve nove vrste ajkula koje žive u dubinama Indijskog okeana.

Foto-ilustracija: Unsplash (Alex Steyn)

U zapadnom delu Indijskog okeana, otkrivene su nove vrste ajkula. To su ajkule testerače sa po šest škrga na obe strane i karakterističnim, dugim njuškama sa velikim brojem zuba i pipcima pomoću kojih otkrivaju plen.

Jedna od ovih vrsta, Pliotrema annae, otkrivena je pošto su je ulovili ribari u Zanzibaru, dok su ajkule druge vrste, poznate pod nazivom pliotrema kajae, pronađene u vodama oko Madagaskara. Još neki primerci kasnije su pronađeni i u muzejskim zbirkama, ali pod pogrešnim nazivima.

Ove “nove” ajkule mogu dostići dužinu od 1,5 metara, a u divljini još nije uočen nijedan živi primerak.

“Zajedno sa ribarima, u to vreme smo sprovodili istraživanje o ajkulama i ražama, i shvatili da se te ajkule testerače ne poklapaju sa postojećim vrstama”, rekao je autor studije Endrju Templ, istraživač-saradnik na univerzitetu u Njukaslu, Velika Britanija.

“Do sada smo pronašli dva primerka, jer ove vrste nisu uobičajene”, rekao je Templ.

Inače, sredinom proše godine, otkrivena je takođe nova vrsta ajkula, postala poznata kao “ajkulica koja svetli”.

Majušna ajkula, pronađena u Meksičkom zalivu, kako se ispostavilo, nova je vrsta, a naučnici su je nazvali „američka džepna ajkula”.

Neuobičajene vrste se teško otkrivaju

Templ kaže da je istraživanje, čiji su rezultati objavljeni u časopisu “Pios ian” pokazuje koliko je važan zapadni deo Indijskog okeana, kada je reč o biodiverzitetu ajkula i raža, kao i “koliko toga i dalje ne znamo”.

“Region je veoma malo proučen, a većina onog što znamo dolazi iz rada u ribolovnim područjima. Poteškoća leži u tome što su mala ribolovna područja dominantna u tom regionu, a najmanje pola miliona ribara koristi više od 150.000 plovila”, tvrdi Templ.

Zbog velikog broja tih područja i relativno malobrojnih plovila, teško je pratiti celokupan ulov, stoga je moguće da neuobičajene vrste često neko vreme ostanu neotkrivene, objašnjava Templ.

Pre najnovijeg otkrića, zabeležena je samo jedna vrsta ajkule testerače sa šest škrga.

“Ovakve ajkule su zaista neobične jer većina ajkula testerača sa obe strane ima po pet škrga”, navodi nemački istraživač Simon Vajgman, jedan od autora studije.

Izvor: RTS

Inicijative Evropskog zelenog dogovora na čekanju zbog epidemije koronavirusa

Foto-ilustracija: Unsplash (David Marcu)

Evropska komisija će morati da “preuredi” svoje prioritete zbog epidemije koronavirusa i, kako je razumeo Euraktiv, inicijative koje nisu od ključnog značaja, poput strategije biodiverziteta ili strategije “od njive do trpeze”, verovatno će biti odložene za nekoliko nedelja.

Foto-ilustracija: Unsplash (H. Shaw)

Zvanično, “šou mora da se nastavi”, međutim, privatno zvaničnici priznaju da Brisel mora da preispita prioritete kako bi svu snagu usmerio u borbu protiv krize izazvane koronavirusom.

Portparol Evropske komisije Erik Mamer rekao je na redovnom okupljanju novinara 17. marta da trenutno nema potrebe da se nešto menja u radu, ali je nagovestio da je u Komisiji u toku preuređivanje prioriteta, takođe i zbog ograničenja koja nameće rad od kuće.

“Da bi zakonodavna aktivnost delovala, moramo da imamo mogućnosti da institucije funkcionišu”, priznao je tada Mamer dodajući da EK i druge EU institucije “definitivno moraju da se bave prioritetima kako bi se zadovoljile trenutne potrebe”.

Odožene manje važne inicijative

Rezultat je da će inicijative poput onih o biodiverzitetu i programu “od njive do trpeze”, koje nisu od najvećeg značaja, verovatno biti odložene za nekoliko nedelja, kako je to razumeo briselski portal. Te inicijative, prema programu rada EK, trebalo je da budu usvojene pre kraja marta. Verovatno će biti odložene i druge inicijative vezane za Zeleni dogovor, uključujuči strategiju za sirovine.

“Ako usvojimo te strategije za dve ili tri nedelje, to neće napraviti tako veliku razliku”, rekao je za Euraktiv jedan zvaničnik koji je tražio da ostane anoniman. “Moramo da se koncentrišemo na krizu zbog koronavirusa”, objasnio je on.

Foto-ilustracija: Unsplash (Ashkan Forouzani)

Ali, kažu evropski zvaničnici, to svakako ne znači da Evropa treba da “zaboravi Zeleni dogovor” kako bi se fokusirala na koronavirus, kao što je ranije ove nedelje predložio češki premijer Andrej Babiš. Niti da će EK sastaviti shemu trgovine ugljenikom na čekanje, za šta se založila Poljska.

“Dugoročan rad na Zelenom dogovoru nastavlja se paralelno” sa borbom protiv koronavirusa, Takođe je “i dalje jedan od prioriteta”, rekla je portparolka EK za Evropski zeleni dogovor Vivijen Lunela.

“Spremaju se incijative i rad se nastavlja”, rekla je Lunela. Taj rad je “u toku kroz naše koledže koji rade na daljinu”, rekla je ona 17. marta.

A da rad na daljinu dobija na intenzitetu pokazuje i to što su interni serveri EK početkom nedelje pali nakon što su hiljade zvaničnika pokušale istovremeno da se konektuju, saznaje Euraktiv.

Zbog toga osoblje EK nije moglo da radi “u punoj brzini”. Ni lideri nisu mogli da rade punim kapacitetom zbog ograničenja rada od kuće ili zbog samog koronavirusa.

Izvršni potpredsednik EK zadužen za Zeleni dogovor Frans Timermans je u samoizolaciji do 20. marta posle sastanka sa jednim francuskim zvaničnikom koji je pozitivan na KOVID-19.

Iako Lunela kaže da je Timermans “dobrog zdravlja” i “da nema nikakve simptome”, njegova samoizolacija izvesno nije ubrzala nijednu inicijativu povezanu sa Zelenim dogovorom.

Zeleni dogovor dugoročni prioritet

Sve u svemu, kreatori politike kažu da borba protiv koronavirusa, iako je u ovom trenutku najviši prioritet, ne treba da udalji Evropu od dugoročnih ciljeva, poput borbe protiv klimatskih promena.

Austrijska ministarka za klimatsku akciju Leonore Gevesler odbacila je Babišov poziv da se odustane od Zelenog dogovora kako bi se EU fokusirala na koronavirus.

“Ne slažem se sa Babišom”, rekla je ona. Iako tvrdi da kriza sa koronavirusom mora da bude prevaziđena “odmah”, ona kaže da političari imaju odgovornost da svojim građanima ponude dugoročne perspektive.

“Klimatske promene su egzistencijalna opasnost na koju moramo da odgovorimo ekonomski programom – Zelenim novim dogovorom, rekla je Gevesler za Euraktiv.

Foto-ilustracija: Unsplash (Jace & Afsoon)

“Taj strateški program definiše kako možemo da investiramo zajedno sa biznisom i restrukturišemo, modernizujemo naše ekonomije. To će biti ogroman podsticaj za inovacije. Kao Evropljanka, uverena sam da je to pravi put napred i da treba da ga sledimo”, dodala je ona.

“Moramo da počnemo da planiramo već sada” ekonomske stimulanse za vreme posle korone, rekla je Gevesler dodajući da je “stari model rasta zasnovan na fosilnom gorivu stvar prošlosti”.

Taj stav podržavaju i u Evropskom parlamentu.

“Neuspešan odgovor na klimatsku krizu neće pomoći da se reši problem koronavirusa tako da su oni koji to govore neodgovorni”, smatra francuski evroposlanik Paskal Kanfn koji predsedava Odborom EP za životnu sredinu i javno zdravlje.

“Nakon vrhunca krize, kada se ubrza ekonomski oporavak, bićemo na raskrsnici – svako ulaganje u infrastrukturu, u građevinski sektor ili auto-industriju, moraće da bude u skladu sa klimatskim pitanjima”, rekao je Kanfin za Euraktiv.

“Imamo mogućnost da od krize napravimo priliku za pitanja klime – hajde da je iskoristimo”, istakao je francuski evroposlanik iz grupe Obnovimo Evropu u EP.

Izvor: Euractiv.rs

Kontakti za dozvolu kretanja poljoprivrednih proizvođača tokom perioda zabrane

Foto-ilustracija: Unsplash (Daniel Krueger)
Foto-ilustracija: Unsplash (Markus Spiske)

U slučaju primene neophodnih agrotehničkih mera, a posebno radi zaštite zasada od mraza, tokom perioda zabrane kretanja (20 – 5 sati), svaki poljoprivredni proizvođač (vlasnik ili korisnik zasada ili druge poljoprivredne površine) je dužan da podnese zahtev za odobrenje kretanja Upravi za zaštitu bilja na mejl agromere@registar-uzb.rs, odnosno na odgovarajući broj telefona sa priloženog spiska, prema odseku, odnosno okrugu za koji se traži dozvola za kretanje. U navedenoj prijavi potrebno je navesti ime i prezime lica broj lične karte i adresu koje će se kretati u periodu od 20 do 5 sati, broj poljoprivrednog gazdinstva, lokaciju gde će se sprovoditi agrotehničke mere, kao i vreme i dan kada će biti sprovedene mere. Dozvola kretanja će važiti samo za navedeni dan u periodu od 20 do 5 sati. Rok za odgovor na podneti zahtev je do 48 časova.

Spisak telefona putem kojih se može podneti prijava:

0648818449 za Okruge: Južnobački, Srednjebanatski, Južnobantski, Severnobanatski, Sevrnobački, Zapadnobački i Sremski

0648818486 za Okruge: Grad Beograd, Podunavski, Braničevski, Zaječarski, Borski, Pomoravski, Nišavski, Jablanički, Pčinjski, Toplički i Pirotski

0648818412 za Okruge: Mačvanski, Moravički , Kolubarski, Zlatiborski, Rasinski i Raški

Izvor: Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS

Plaćanje čokolade – otpadom

Foto-ilustracija: Unsplash (Michele Blackwell)
Foto-ilustracija: Unsplash (Taisiia Shestopal)

Možete li zamisliti plaćanje čokolade otpadom? U Londonu je to moguće! Zapravo, bilo je moguće do proglašenja pandemije koronavirusa jer je pop-up prodavnica britanskog proizvođača čokolade “Montezuma’s” do daljnjeg zatvorena.

Britanski proizvođač čokolade “Montezuma’s” je početkom meseca marta pozivao sve svoje kupce da iskuse slatku stranu ekološkog načina života i to na njihovom novootvorenom prodajnom mestu u londonskom Konvent Gardenu.

Povod za ovu nesvakidašnju akciju, tokom koje su londonski potrošači iskorišćenu jednokratnu ambalažu mogli da zamene za najfiniju čokoladu, bilo je predstavljanje novog održivog pakovanja ovog britanskog brenda. Tako su kupci čokoladnih proizvoda “Montezuma’s” u njihovoj prodavnici mogli da predaju iskorišćenu ambalažu nekih prehrambenih proizvoda koji su najveći krivci za gomilanje otpada na deponijama u Velikoj Britaniji. Reč je, na primer, o jednokratnim posudama za salate i supe, omotima sendviča, posudama od izuzetno štetne i teško reciklabilne crne plastike, čašama, limenkama i flašama za razne napitke.

U ovoj prodavnici postavljena je i potpuno jestiva „skulptura“ izrađena u obliku kontejnera punog nereciklabilnog otpada, čime su hteli da upozore na velike količine nerecikliranog otpada koji svake godine završi na deponijama. A reč je o 15 miliona tona otpada!

Foto: Facebook (screenshot @Montezuma’s)

Iako je izgledala kao hrpa otpada, ova „skulptura“ se sastojala od najfinijih čokoladnih proizvoda izrađenih od klasične bele čokolade, ispunjene tartufima i ručno oslikane za dobijanje realističnog izgleda otpada. Sve što su pravi obožavatelji čokolade trebali da učine kako bi došli do ove fine čokolade bilo je da predaju jednokratne posude za hranu i ostalu ambalažu kako bi time dokazali svoju ekološku osveštenost i spremnost na recikliranje.

Naime, ovaj britanski brend je početkom godine dizajnirao i pokrenuo proizvodnju potpuno nove ambalaže svojih slatkih proizvoda koja se može u potpunosti reciklirati i kompostirati, što je ujedno prvi takav slučaj među britanskim proizvođačima čokolade.

Projekat proizvodnje nove reciklabilne ambalaže pokrenut je nakon što su detaljno proučeni svi aspekti procesa pakovanja. Osim upotrebe tinta, lepka, nalepnica i vrpci koji se mogu reciklirati, njihovi najprodavaniji čokoladni prutići od sada se prodaju isključivo u papirnatoj ambalaži čime je u potpunosti napuštena dosadašnja upotreba štetnih i nereciklabilnih kesa i omota od metalizovane plastike.

„Verujemo da čokolada treba da utiče ne samo na osobu koja je jede, a ne i na okolinu ili na one koji sastojke koji je čine”, rekao je Brus Aleksander, izvršni direktor “Montezuma’s”.

„Izuzetno smo ponosni što smo prvi britanski proizvođač čokolade koji je ponudio 100 odsto održivu ambalažu svih naših proizvoda. Ozbiljno smo pristupili dizajniranju naše nove ambalaže i uradili najviše što smo mogli kako bismo uticali na smanjenje količine otpada naših proizvoda. Nadamo se da će naša nova ekološka ambalaža i pokretanje naše nove pop-up trgovine nadahnuti ljude na bolji izbor kada je reč o hrani. Ako svako od nas napravi malu promenu u svom životu, pozitivan uticaj na zaštitu životne sredine biće uistinu veliki“, zaključio je Brus Aleksander.

Izvor: S.F./Ekovjesnik

Gotovo 5 miliona dinara za restauraciju zgrade Gradske uprave Sombora

Foto: Wikipedia/Pudelek (Marcin Szala)
Foto: Wikipedia/mediaportal.vojvodina.gov.rs

Gradonačelnica Sombora Dušanka Golubović je potpisala je u sredu, 18. marta, u Subotici, ugovor sa Ministarstvom državne uprave i lokalne samouprave za dodelu sredstava iz Budžetskog fonda za lokalne samouprave za 2020. godinu.

Grad Sombor je dobio sredstva u iznosu od 4.952.810 dinara za projekat sanacije, restauracije, konzervacije, adaptacije i investicionog održavanja ulične i dvorišne fasade objekta Gradske uprave, odnosno zgrade Županije.

Ovim sredstvima finansiraće se deo projekta koji će doprineti da jedan od najprepoznatljivijih somborskih simbola zasija svojim punim sjajem.

Odluku o raspodeli sredstava iz Budžetskog fonda za program lokalne samouprave za 2020. godinu, koja iznose 520.000.000 dinara, doneo je ministar državne uprave i lokalne samouprave Branko Ružić, a podržano je ukupno 74 projekata.

Izvor: Grad Sombor

Dodeljena sredstva za pošumljavanje u 10 lokalnih samouprava

Foto-ilustracija: Unsplash (Matt Artz)

Ministarstvo zaštite životne sredine zaključilo je ugovore sa deset jedinica lokalne samouprave, o dodeli sredstava u ukupnom iznosu od 35.227.694 dinara za sufinansiranje projekata pošumljavanja u 2020. godini.

Foto-ilustracija: Unsplash (Michael Benz)

Na osnovu sprovedenog javnog konkursa za dodelu sredstava Zelenog fonda Republike Srbije za pošumljavanje u 2020. godini, zaključuju se ugovori za realizaciju 11 projekata pošumljavanja zemljišta čija površina iznosi 48,49 hektara. Ovim putem biće sufinansirana nabavka 40.470 sadnica autohtonih vrsta drveća.

Najviše sadnica za sadnju planirano je na teritoriji grada Užica (22.800 sadnica realizacijom dva projekta), opštine Plandište (8.800 sadnica) i opštine Srbobran (6.000 sadnica).

Budžetom za 2020 godinu, Ministarstvo zaštite životne sredine opredelilo je 41.000.000 dinara za nabavku sadnica i izvođenje radova za pošumljavanje zemljišta autohtonim vrstama drveća i žbunja, na zemljištu u javnoj svojini na teritoriji jedinica lokalne samouprave (gradovi i opštine), kao i gradskih opština.

Realizacija javnog konkursa koji je bio raspisan 17. januara 2020. godine deo je kontinuiranih aktivnosti Ministarstva usmerenih na povećanje površina pod šumom u Srbiji. Samo u protekloj godini, na osnovu sredstava u iznosu od 41 milion dinara koje je opredelilo Ministarstvo, sufinansirana je nabavka 161.204 sadnice, i pošumljeno preko 131 hektara na području 12 jedinica lokalne samouprave.

Pošumljavanje je od velikog značaja jer neposredno doprinosi borbi protiv klimatskih promena, boljem kvalitetu životne sredine i čistijem vazduhu, očuvanju biodiverziteta i unapređenju zdravlja ljudi.

Izvor: Ministarstvo zaštite životne sredine RS

Evropska unija aktivirala mehanizme za pomoć Zapadnom Balkanu

Foto-ilustracija: Unsplash (Sara Kurfeß)

Šef Delegacije EU u Srbiji Sem Fabrici rekao je u intervjuu za RTS da je Evropska unija već aktivirala razne postojeće mehanizme da pomogne zemljama na Zapadnom Balkanu, a posebno Srbiji. Fabrici navodi da su u stalnom kontaktu sa Vladom Srbije kako bi se videlo kako mogu na najbolji način da usmere 200 miliona evra iz pretpristupnih fondova u mere za podršku srpskoj privredi.

Foto-ilustracija: Unsplash (Frederic Köberl)

U Srbiji je odjeknula izjava predsednice Evropske komisije Ursule for der Lajen da se uvodi zabrana izvoza medicinske opreme iz Evropske unije. U danima koji su usledili postalo je jasno da i sama Komisija i mnoge članice Unije smatraju da u bilo kojim restrikcijama Zapadni Balkan treba smatrati delom Evrope. U intervjuu za RTS, šef Delegacije Evropske Unije Sem Fabrici pojašnjava da nije reč o zabrani, već o državnoj kontroli izvoza i da Brisel već traži načine da Srbiji pomogne, kao što je to činio i u svim ranijim kriznim situacijama.

Štaviše, podseća Fabrici, Srbija je koronavirus dočekala spremnija nego mnoge zemlje baš zahvaljujući pomoći Unije. Donacijama je obnovljeno 20 kliničkih centara, Institut za virusologiju Torlak, kupljena je oprema Infektivnoj klinici, a u 122 vozila hitne pomoći, od 250 koliko nam ih je donirala Unija, postoje danas tako dragoceni respiratori.

Evropska unija koordinira sve mere kojima se smanjuje rizik od koronavirusa i štite životi ljudi i održava ekonomija. Evropski savet je pre dva dana, 18. marta, na video-konferenciji, odlučio o merama za suzbijanje epidemije o mobilisanju svih snaga za proizvodnju i nabavku važnih stvari, kao što su maske, respiratori i medicinska oprema, kako bi sve to stiglo gde je najpotrebnije.

Dogovoreno je kako će reagovati Evropska centralna banka i budžet Unije da podrže privredu. Takođe je organizovana evakuacija za građane Unije koji žele da se vrate kući iz pogođenih područja.

Pokazali smo visok stepen solidarnosti i shvatanja da samo ako se držimo zajedno možemo da prevaziđemo ovu tešku krizu koja pogađa svet.

Na pitanja da li se bilo koja do pomenutih mera odnosi na zemlje kandidate i gde je tu Srbija, kao i da li će moći da se uključi u te mehanizme i kakvu pomoć će moći da očekuje od Unije, Fabrici je objasnio da je Evropska unija već aktivirala razne postojeće mehanizme da pomogne zemljama na Zapadnom Balkanu, a posebno Srbiji. Prvo su, kako kaže, za Srbiju aktivirali sistem Civilne zaštite koji joj omogućava da od drugih članica zatraži pomoć. Taj sistem je radio i u ranijim kriznim situacijama kao što su bile poplave.

Foto-ilustracija: Unsplash (Daan Stevens)

U oblasti zdravstva, Centar za kontrolu bolesti u Briselu ponudio je Srbiji svu svoju ekspertizu u borbi protiv ovog virusa.

Ono što je rečeno prethodnih dana da Srbiji nije omogućeno da kupuje opremu u Uniji – nije tačno. Može se prodavati izvan Unije samo je potrebno odobrenje zemlje u kojoj se tražena roba proizvodi. To je učinjeno zato što su neke zemlje izvan Unije, od kojih je Evropa kupovala medicinsku opremu, uvele zabranu izvoza, pa da ne bi bilo nestašica u Evropi morali su da uvedu kontrolu odliva te robe.

Rečeno je da će pomoći i ekonomski. Prema njegovim rečima, u stalnom su kontaktu sa Vladom Srbije kako bi videli kako brzo, efikasno i na najbolji način da usmere 200 miliona evra iz pretpristupnih fondova u mere za podršku srpskoj privredi.

Čim dobiju neki predlog od srpskih vlasti, delovaće, kako kaže Fabrici.

Trenutno se čini da će najveća pomoć biti potrebna malim i srednjim preduzećima koja sada imaju problema da rade i tu će se svakako angažovati, ali suotvoreni za sve predloge srpske vlade kako mogu da pomognu.

Rade i sa članicama Unije i sa kandidatima da zajednički prevaziđemo krizu. Na kraju je podsetio, da ako smo zajedno, ako radimo zajedno i, na kraju, ako patimo zajedno, brže ćemo i lakše izaći iz ove teške situacije.

Izvor: RTS

NIS spreman za stabilno snabdevanje gorivom

Foto: NIS
Foto: NIS

Snabdevenost naftnim derivatima na svim NIS Petrol i Gazprom benzinskim stanicama je redovna. NIS je spreman za stabilno snabdevanje stanovništva, privrede i javnih institucija.

Proizvodnja u Rafineriji nafte Pančevo se obavlja nesmetano, kao i distribucija derivata.

U skladu sa odlukama nadležnih institucija Republike Srbije povodom vanrednog stanja koje je na snazi u našoj zemlji, radno vreme NIS Petrol i Gazprom benzinskih stanica je od 7 do 18 sati.

NIS će nastaviti da poštuje sve preporuke Vlade Srbije povodom novonastale situacije.

Podgorica zatvara parkove, dečija igrališta i park-šume

Foto-ilustracija: Unsplash (Qamar Mahmood)
Foto-ilustracija: Unsplash (Jörg Hofmeier)

Naredbom koju je donela Vlada Crne Gore zabranjuju se okupljanja u zatvorenim i na otvorenim prostorima, a preporukama je jasno stavljeno do znanja da građani, osim u slučaju preke potrebe, treba da ostanu kod kuće.

S tim u vezi Glavni grad Podgorica je u cilju sprečavanja širenja virusa KOVID-19 doneo privremene mere koje podrazumevaju zaključavanje parkova i park-šuma, kojima upravlja gradsko preduzeće “Zelenilo”. Radi se o Karađorđevom parku i parku Kruševac (glavnoj kapiji), kao i o park-šumama Tološi, Gorica i Ljubović.

Još ranije su zaključali parkove u okviru kojih se nalaze dečija igrališta, odnosno Dečiji park i Kraljev park u centru Podgorice.

Ovim merama žele da istaknu koliko je u ovom trenutku

važno da građani ostanu u svojim kućama i na sigurnom.

Ova mera važi od 19. marta, od 5 sati popodne, do prestanka Naredbe Vlade Crne Gore.

Još jednom apeluju na građane da se pridržavaju Naredbe kako bi eventualnu mogućnost pojave i širenja virusa sveli na minimum.

Izvor: Glavni grad Podgorica

Izvršen redovni obilazak šuma u Vojvodini

Foto: JP Vojvodinašume
Foto: JP Vojvodinašume

U okviru procesa FSCTM sertifikacije održivog upravljanja šumama JP “Vojvodinašume”, po individualnom modelu, ocenjivači Milan Tot (glavni ocenjivač – trener, SGS Slovakia spol), Ivana Dimitrijević (tehnički ekspert, SGS Beograd) i Milan Stojković (nezavisni ocenjivač), izvršili su drugi redovni nadzor trećeg ciklusa sertifikacije trenutnog stanja sistema gazdovanja šumama JP “Vojvodinašume”.

U periodu od 10. do 12. marta 2020. godine, obavljen je pregled dokumentacije i terenskih aktivnosti, odnosno, proveren je način redovnog održivog gazdovanja šumama JP “Vojvodinašume” i to u direkcijama ogranaka preduzeća ŠG „Novi Sad“ i ŠG „Banat“ Pančevo.

Obilasci terena su izvršeni u ŠU „Kovilj“ i ŠU „Bačka Palanka“, u okviru ŠG „Novi Sad“, kao i ŠU „Kovin“ i ŠU „Banatski Karlovac“ u slopu ŠG „Banat“ Pančevo. Prilikom ove kontrole, posećeni su i Specijalni rezervat prirode „Koviljsko-petrovaradinski rit“, Specijalni rezervat prirode „Bagremara“ i Specijalni rezervat prirode „Deliblatska peščara“.

U skladu sa FSC pravilima i procedurom SGS sertifikacionog tela, zvaničan izveštaj o ovoj kontroli sistema upravljanje šumama JP “Vojvodinašume“ očekuje se uskoro.

Izvor: JP “Vojvodinašume“