Home Blog Page 709

Postoji mogućnost 10 puta bržeg topljenja ledenog pokrivača Antarktika

Foto-ilustracija: Unsplash (Henrique Setim)

Na kraju poslednjeg Ledenog doba, ledeni pokrivač Antarktika povlačio se brzinom od 50 metara dnevno, što je za oko 10 puta brže nego što je slučaj danas. Ponegde se čak led topio brzinom većom od 10 kilometara godišnje. Iako je stopa povlačenja leda danas znatno manja, naučnici smatraju da bi se mogla približiti ovoj ukoliko se nastavi zadrži isti tempo kad je reč o klimatskim promenama.

Foto-ilustracija: Unsplash (Cassie Matias)

Pomoću podvodnih vozila naučnici su istraživali grebene na morskom dnu, nastale prilikom pritiska leda koji se kretao i plutao u vodi malo iznad samog dna. Prilikom istraživanja uspeli su da sagledaju izgled morskog dna u blizini ledene ploče Larsen, koja se nalazila istočno od Antarktika. Pokrivala je područje od neverovatnih 53,1 milion kvadratnih kilometara, a zatim se umnogome smanjila u drugoj polovini 20. veka usled zagrevanja temperatura vazduha.

Nedavno sprovedena istraživanja NASA-e pokazala su i koliki je zapravo gubitak leda Antarktika i Grenlanda – godišnje 118, odnosno 200 gigatona leda, što je dovelo do povećanja nivoa mora za oko 1,3 centimetara između 2003. i 2019. godine.  Poblem je što bi se daljim otapanjem nivo mora mogao podići i za metar i po.

Kako su istraživanja pokazala, led se u prošlosti topio znatno većom brzinom, što ukazuje na mogućnost ponavljanja ovakvog ili sličnog scenarija.

Najveći neprijatelj ledu su visoke temperature, a ukoliko se nešto značajno ne promeni, postoji bojazan da će se globalno zagrevanje rapidno i dalje razvijati.

Mnogi strahuju od te mogućnosti, naročito kad se uzme u obzir da su čitavi gradovi u tom slučaju ugroženi i da mogu da budu potopljeni.

Ono na šta nas naučnici podsećaju jeste da će se daljim zagrevanjem planete ubrzano topiti glečeri od Grenlanda do Antarktika, a da će podizanje nivoa mora verovatno nadmašiti očekivanja.

Posebno se upozorava na ugroženost obalnih područja gde se sve češće poplave beležiti već do 2050, a uz sadašnje emisije ugljen-dioksida očekuje se povećanje nivoa mora za gotovo 1 metar do 2100. godine.

Jelena Cvetić

 

Prekoračena dozvoljena količina pesticida u hrani u EU

Foto-ilustracija: Pixabay

U Evropskoj uniji je povećana stopa prekoračenja dozvoljene količine ostataka pesticida u hrani, saopštila je Evropska agencija za bezbednost hrane (EFSA), ali je ocenila da je “malo verovatno” da testirani prehrambeni proizvodi “predstavljaju zabrinutost za zdravlje potrošača”.

Od 91.015 uzoraka hrane, 95,5 odsto je bilo u okviru zakonom dozvoljenog nivoa koncentracije ostataka pesticida u hrani. U 4,5 odsto uzoraka prekoračen je maksimalni nivo ostataka pesticida (MRL), ali je u delu tih uzoraka uzeta u obzir greška u merenju.

Foto-ilustracija: Pixabay

Stopa prekoračenja MRL je, ipak, povećana sa 4,1 odsto 2017. godine na 4,5 odsto 2018, navodi se u godišnjem izveštaju EFSA.

Izveštaj je zasnovan na analizi podataka zvaničnih nacionalih kontrolnih aktivnosti u državama članicama EU, Islandu i Norveškoj.

U malo više od polovine analizirane hrane (52,2 odsto) nisu detektovani ostaci pesticida. U 47,8 odsto uzoraka nađeno je jedan ili više pesticida, a u 29,1 odsto ostaci više pesticida, što je za gotovo 2 odsto više nego 2017. godine.

Neke vrste voća i povrća sadržale su više tragova pesticida od drugih.

Na primer, više od 75 odsto ribizli i borovnica i više od 65 odsto grožđa, jagoda, trešanja i krušaka sadržalo je ostatke dva ili više pesticida, a u jednom uzorku godži bobica iz Kine nađeni su ostaci 29 različitih pesticida.

Od 2015. do 2018. godine udeo uzoraka u kojima je prekoračen MRL povećan je, na primer, u bananama, paprici, plavom patlidžanu i grožđu, ali je opao u brokoliju, devičanskom maslinovom ulju i kokošijim jajima.

Generalna direktorka Evropskog udruženja za zaštitu useva Žeraldin Kutas izjavila je za briselski Euraktiv da izveštaj EFSA “još jednom potvrđuje da je snabdevanje hranom u Evropi među najbezbednijim na svetu”.

Međutim, mreža oganizacija za delovanje protiv pesticida PAN Evropa saopštila je da izveštaj pokazuje da su ljudi izloženi delovanju mešavine pesticida i da jedna trećina hrane u Evropi sadrži ostatke dva ili više pesticida. Ta organizacija je pozvala evropske vlasti da procene uticaj tih mešavina pesticida na zdravlje ljudi, a ne da rade bezbednosne procene kao da su ljudi izloženi jednom pesticidu. Time bi bio smanjen nivo ostataka pesticida u hrani koji se smatra bezbednim.

EFSA je u izveštaju iznela i niz preporuka kako bi povećala efikasnost evropskih sistema za kontrolu hrane.

Jedna od njih tiče se nekoliko pesticida čije korišćenje nije odobreno u EU, a čiji su ostaci više puta nađeni u nasumičnim uzorcima hrane proizvedene u EU, i to u količini većoj od dozvoljene. Neki od tih pesticida su ometoat i hlorfenapir, a EFSA je preporučila članicama EU da istraže razloge toga i preduzmu adekvatne mere.

Izvor: Euraktiv.rs

Program praćenja efekata zagađenja vazduha na ekosisteme u Hrvatskoj

Foto-ilustracija: Unsplash (Dominik Lange)
Foto-ilustracija: Unsplash (Tomica Stojanovikj)

Ministarstvo zaštite okoline i energetike donelo je Program praćenja efekata zagađenja vazduha na ekosisteme. Program sadrži popis i položaj lokacija, uz svaku lokaciju popis podataka i pokazatelja koji se prate, učestalost merenja, merni period i odgovarajuće nosioce pojedinih aktivnosti.

Podaci s navedenih lokacija posmatranja potrebni su za praćenje negativnih efekata zagađenja vazduha na ekosisteme u Republici Hrvatskoj (prirodna i poluprirodna staništa, slatkovodni i šumski ekosistemi). Tela zadružena za posmatranje su Hrvatski šumarski institut, Hrvatske vode i Državni hidrometeorološki zavod.

Program je donet u skladu sa člankom 24. Uredbe o nacionalnim obvezama smanjenja emisija određenih zagađujućih materija u vazduhu u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, br. 76/2018).

Više o praćenju negativnih efekata  zagađenja vazduha na ekosisteme i izveštavanju nalazi se na službenim stranicama Evropske komisije.

Izvor: Ministarstvo zaštite okoline i energetike Hrvatske

Konferencija UN-a o klimatskim promenama odlaže se za narednu godinu

Foto-ilustracija: Unsplash (NOAA)

Konferencija Ujedinjenih nacija o klimi COP26, smatrana presudnom u borbi protiv klimatskih promena, koja je trebalo da se održi u novembru ove godine u Glazgovu, treba da bude odložena za godinu dana zbog pandemije KOVID-19.

Foto-ilustracija: Unsplash (Milada Vigerova)

Novo odlaganje ovog velikog skupa za klimu zatražila je Velika Britanija, juče su saopštile Ujedinjene nacije.

Taj zahtev se razmatrao na jučerašnjem sastanku i dogovoren je novi datum održavanja Konferencije – između 1. i 12. novembra 2021. godine.

Skup je već bio odložen na neodređeno vreme u aprilu zbog pandemije. Prema britanskom listu Gardijan mislilo se u prvo vreme da bi samit mogao da bude organizovan u prva tri meseca 2021, međutim Velika Britanija sada smatra da je potrebno mnogo duže odlaganje, dodao je list.

Oko 30.000 ljudi, među kojima 200 šefova vlada i država trebalo je da prisustvuju tom 11-odnevnom skupu, presudnom za pokušaj ograničenja porasta temperature u svetu.

Stručnjak za klimatske pregovore Alden Majer je ocenio za Frans pres da je to dobra odluka pošto javno zdravlje treba da bude apsolutni prioritet, ali je dodao da pandemija koronavirusa nije zaustavila klimatsku krizu.

Zapravo, ekstremni klimatski događaji se umnožavaju, sever Indije se guši u velikoj toploti, posle jugoistočne Evrope i Bliskog istoka.

Pariski sporazum, potpisan 2015. godine, predviđa ograničenje svetskog klimatskog zagrevanja na ispod dva, odnosno 1,5 stepen Celzijusa. Međutim, svet je daleko od tog cilja, Zemlja je već toplija za jedan stepen Celzijusa u odnosu na predindustrijsku eru, što dovodi do porasta broja klimatskih katastrofa.

Foto-ilustracija: Unsplash (NOAA)

Prema Programu UN-a za životnu sredinu (UNEP) ako emisija gasova sa efektom staklene bašte nastavi da raste sadašnjim tempom temperatura bi mogla da poraste između 3,4 i 3,9 stepeni Celzijusa do kraja veka. Čak iako zemlje potpisnice Pariskog sporazuma poštuju svoje obaveze, temperatura će porasti 3,2 stepena Celzijusa.

Sporazum predviđa reviziju obaveza država 2020 godine. Za sada to je uradilo samo 10 zemalja, što jedva da predstavlja 2,9 odsto od ukupnih emisija ugljen-dioksida.

Ova godina trebalo je da bude presudna za životnu okolinu sa održavanjem skupa COP26 za klimu, ali takođe i COP15 za biodiverzitet.

Taj skup, predviđen u oktobru u Kunmingu u Kini, ne može da se održi pre maja 2021, prema jednom izvoru bliskom tom pitanju.

Kongres Međunarodne unije za očuvanje prirode, koji je trebalo da se održi u Marseju od 11. do 15. juna odložen je za januar 2021.

Izvor: Zelena Srbija

Veći broj domaćinstava u Srbiji ostvarivaće pravo na umanjenje računa za struju i gas

Foto-ilustracija: Pixabay

Prema novim uslovima, pravo na umanjenje računa za električnu energiju i prirodni gas ostvarivaće i domaćinstva koja to pravo nisu imala do sada, najavio je ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić, nakon što je usvojen Pravilnik o utvrđivanju usklađenih iznosa ostvarenog ukupnog mesečnog prihoda domaćinstva, kao uslova za sticanje statusa energetski ugroženog kupca.

Foto-ilustracija: Pixabay

Ovim pravilnikom usklađeni su iznosi ostvarenog ukupnog mesečnog prihoda domaćinstva, kao uslova za sticanje statusa energetski ugroženog kupca, sa indeksom potrošačkih cena u prethodnih šest meseci. Na osnovu podataka Republičkog zavoda za statistiku indeks potrošačkih cena u Republici Srbiji u periodu oktobar 2019. godine – mart 2020. godine iznosio je 101.9 (rast 1,9 odsto).

Usklađeni iznosi sada iznose:

1) do 14.848,60 dinara za domaćinstva sa jednim članom;
2) do 21.619,25 dinara za domaćinstva sa dva i tri člana;
3) do 28.385,45 dinara za domaćinstva sa četiri i pet članova;
4) do 35.696,30 dinara za domaćinstva sa šest i više članova.

Inače, dva puta godišnje pravilnikom se usklađuju ova mesečna primanja tako će od sada, domaćinstva sa većim primanjima moći da ostvare pravo na umanjenje računa.

Do sada je tu mogućnost ikoristilo oko 75.000 domaćinstava, a Antić je objasnio da umanjenje mesečnih računa za ova domaćinstva, u zavisnosti od broja članova, može da bude između 120 – 250 kWh mesečno ili do 35 – 75 metara kubnih gasa.

Takođe, pravo na ove subvencije mogu da ostvare i primaoci novčane socijalne pomoći i dečijeg dodatka. Pravo energetski ugroženog kupca može se ostvariti po podnetom zahtevu organu jedinice lokalne samouprave nadležnom za poslove socijalne zaštite, u mestu prebivališta ili boravišta.

Izvor: Ministarstvo rudarstva i energetike

Otvoren foto i literarni nagradni konkurs „Moj ljubimac”

Foto-ilustracija: Unsplash (Cecily Chenault)
Foto-ilustracija: Unsplash (Sheri Hooley)

Raspisan je četvrti foto i literarni konkurs za decu i mlade pod nazivom „Moj ljubimac” u organizaciji Dečjeg kulturnog centra Beograd, Javnog komunalnog preduzeća „Veterina Beograd” i Organizacije za poštovanje i brigu o životinjama Orka – dečjim klubom Orkica, saopšteno je iz Dečjeg kulturnog centra Beograd.

Cilj takmičenja je da se kroz umetničke medije i kreativne radionice kod dece i mladih razvija odgovorno ponašanje prema kućnim ljubimcima.

Deca uzrasta od 6 do 16 godina mogu poslati fotografiju i/ili pesmu kućnih ljubimaca do 15. juna.

Fotografije treba poslati na imejl-adresu mojljubimac.dkcb@gmail.com, a pesme na imejl-adresu vesna@dkcb.rs. Najbolje fotografije i pesme, po oceni stručnog žirija, biće objavljene na sajtu i društvenim mrežama DKCB-a.

Foto-ilustracija: Unsplash (Bas Oosterwal)

Osim nagrada za najbolju fotografiju i pesmu, biće dodeljene i pohvale za fotografije ljubimaca u različitim kategorijama – za najčupavijeg, najsmešnijeg, najveselijeg, najružnijeg, najtužnijeg, najmanjeg, najvećeg, najstarijeg, najsrećnijeg, najgladnijeg ljubimca, potom za najboljeg druga, za najzaljubljeniji par, ali i za ljubimce sa najvećim ušima, najdužim repom i brkovima, najkraćim repom i najlepšim očima i osmehom. Urednica programa je Vesna Krnjaić Mitrović.

Dodela nagrada i revija ljubimaca biće održani krajem juna, na platou ispred Dečjeg kulturnog centra Beograd u Takovskoj 8, uz muzičko-scenski program i kreativne radionice. Pobednicima će nagrade uručiti direktor ovog centra Dragan Marić, a u programu će učestvovati Branko Kockica, Minja Subota, Peđolino, Slobodan Stanišić, književnik i predsednik žirija, mali pesnici – pobednici literarnog konkursa, balerine i članovi Hora DKCB-a.

U okviru programa biće organizovana radionica Dečjeg kluba Orkica „Odgovorno vlasništvo” za decu uzrasta od 6 do 10 godina, a „Veterina Beograd” organizovaće udomljavanje napuštenih pasa iz gradskog azila.

Svi učesnici i posetioci imaće prilike da dobiju besplatne veterinarske savete.

Izvor: Grad Beograd

Pola miliona evra subvencija za fabriku bicikala

Foto-ilustracija: Unsplash (Ernest Ojeh)

Kako piše Nova ekonomija, kompanija “Planet Bike” dobiće nešto više od pola miliona evra (515.597 evra) za izgradnju fabrike bicikala u kojoj će biti zaposleno najmanje 60 radnika na neodređeno u roku od tri godine.

Foto-ilustracija: Unsplash (Scott Evans)

Vrednost investicije je 2,7 miliona evra, navodi se u ugovoru objavljenom na sajtu Ministarstva privrede koji su pre nekoliko dana potpisali ministar privrede Goran Knežević i direktor “Planet Bike-a”. Lokacija fabrike nije navedena.

U ugovoru se navodi da je 12 meseci pre podnošenja prijave za subvenciju, najveći broj zaposlenih na određeno i neodređeno u ovoj kompaniji bio 182.

“”Planet Bike se ugovorom obavezuje da zaposlenima isplaćuje osnovnu zaradu koja će biti najmanje 20 odsto veća od minimalne.

Takođe, predviđeno je da omogući na zahtev srednjih škola dolazak određenog broja đaka na praksu.

Na zahtev Ministarstva, “Planet Bike” će morati da dostavi audio-vizuelni materijal o realizaciji investicije koji će se koristiti za reklamiranje Srbije kao investicione destinacije.

Novac će dobiti u tri tranše, prvu ratu 2021. u iznosu od blizu 60.000 evra, uz dostavljanje dokaza da je realizovan planirani deo ulaganja.

Kako se navodi, kompanija je u 2018. ostvarila konsolidovani prihod od 10 miliona evra.

“Planet Bike”, u vlasništvu Nahmijas Gorana, Mirčić Đorđa i Čvoro Lazara, pre 20 godina je počela kao distributer bicikala, delova i opreme za bicikle, da bi kasnije postala i proizvođač. Osim Srbije, glavna tržišta su Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Makedonija.

Kompanija u fabrici u Kruševcu, kako se navodi na sajtu, proizvodi bicikle pod sopstvenim robnim markama “Polar” i “Booster”.

Takođe, za mnogobrojne partnere u zemlji i inostranstvu proizvodi bicikle pod drugim robnim markama.

Izvor: Nova ekonomija

Prvi grad u regionu sa uspešno realizovanim planom održive mobilnosti – Podgorica

Foto: Glavni grad Podgorica

Zamenica gradonačelnika Podgorice dr Slađana Vujačić, sekretarka Sekretarijata za saobraćaj Lazarela Kalezić, predstavnica GIZ-a Jasna Sekulović i direktor Centra za informacioni sistem Glavnog grada Džemal Lekić, na jučerašnjoj konferenciji predstavili su novi način funkcionisanja javnog prevoza u Podgorici.

Zamenica gradonačelnika dr Slađana Vujačić je izrazila je zadovoljstvo što je gradska uprava u prilici, da zajedno sa partnerima, predstavi ono što je prva faza modernizacije javnog prevoza- uvođenje elektronske autobuske karte.

Foto: Glavni grad Podgorica

„Elektronska karta će našim građanima omogućiti upotrebu jedne karte i vezanih putovanja u mreži javnog prevoza što će pojednostaviti i ubrzati proceduru kupovine karata u autobusima. Za Glavni grad ovo predstavlja važan izvor novih podataka i omogućava bolji nadzor javnog transporta u Podgorici. Ovo će svakako predstavljati praktičniji i ekonomičniji način transporta za naše građane“, saopštila je zamenica gradonačelnika, dodajući da će elektronska karta početi sa testiranjem od naredne nedelje i trajaće 15 dana. U tom periodu, građani neće moći da kupe elektronsku kartu, već će to biti faza projekta koja će se odnositi na edukaciju vozača, ali već tokom jula, elektronska karta će biti dostupna svim građanima.

Za cenu jedne autobuske karte, građani će sada moći da koriste elektronsku autobusku kartu u trajanju od 100 minuta, za sve prevoznike na teritoriji glavnog grada i za sve linije. Dnevna karta (dvadesetčetvoročasovna) koštaće 3 evra, a mesečne karte će zadržati istu cenu, sa razlikom da će i ta karta važiti za sve linije i prevoznike.

Zamenica Vujačić je zahvalila kolegama iz Sekretarijata za saobraćaj i Centra za informacioni sistem koji su vredno radili kako bi se stvorili svi neophodni uslovi za početak implementacije ovog projekta, kao i kancelariji GIZ-a u Crnoj Gori, koji su i ovog puta pružili podršku. Ona je ukratko podsetila prisutne na Plan održive urbane mobilnosti koji je nedavno usvojen i sa kojim je Crna Gora označena kao prva zemlja u regionu koja je donela taj plan. Podgorica je u tom delu, osim strateškog okvira, pristupila racionalizaciji upotrebe putničkih automobila. „Osim što smo intenzivirali aktivnosti Komunalne policije i Komunalne inspekcije, počeli smo i fazno zatvaranje centra grada za saobraćaj, subvencionisali smo kupovinu više stotina bicikala za naše građane. Na ovogodišnjem konkursu koji je zatvoren pre par dana imamo rekordan broj prijava, a za sve ovo vrijeme dodatno smo radili na unapređenju biciklističke infrastrukture i sa zadovoljstvom najavljujem nove biciklističke staze u Podgorici“, saopštila je Vujačić.

Ona je istakla da je za sve potrebe daljeg delovanja unapređenja javnog prevoza u glavnom gradu formirana radna grupa koja je napravila kompletnu analizu stanja javnog prevoza. Predstoji rad na uporednoj analizi sa zemljama regiona kao i na ekonomskoj analizi, kako bi se napravio najbolji model za Podgoricu. „Rad ove grupe je u završnoj fazi, tako da u bliskoj budućnosti možete očekivati predstavljanje novih načina funkcionisanja javnog prevoza uz obnovljen vozni park, ali i uz nešto drugačije linije i dinamiku kretanja“ zaključila je Vujačić, dodajući da je Glavni grad u prethodnom periodu napravio značajne korake i učinio onoliko koliko je to bilo moguće i da će se rezultati rada i pogodnosti za građane tek videti u narednom periodu.

Sekretarka za saobraćaj Lazarela Kalezić iskoristila je priliku da se zahvali Nemačkoj razvojnoj agenciji GIZ i CIS-u što su podržali njihova nastojanja u izradi elektronske karte.

“Ovo je pilot projekat, ali svakako je važan zato što nam omogućava da u budućnosti nadogradimo i uvedemo još inovativnija rešenja kada je ovaj sektor u pitanju. Ovaj sistem nam omogućava da pratimo kretanja autobusa u prostoru i to je vrlo važan segment zato što na taj način možemo kontrolisati red vožnje i naći način kako se zadovoljavaju potrebe građana. Na kraju, pozvala bih naše sugrađane da ih uvođenje ovog servisa podstakne da dnevna putovanja i obaveze obavljaju tako što će koristiti linijski prevoz”, poručila je Kalezić.

Predstavnica kancelarije GIZ-a u Crnoj Gori Jasna Sekulović istakla je da je Glavni grad prvi u regionu uspio da do kraja realizuje plan održive urbane mobilnosti .

Foto: Glavni grad Podgorica

“Kada je Glavni grad pedložio da to bude digitalizacija javnog prevoza, mi smo videli to kao idealnu priliku da damo svoju podršku jer je upravo to jedna od okosnica samog Plana održive urbane mobilnosti. Mi smo preuzeli deo koji se tiče softverskog rešenja za različite aplikacije, dok je veći deo tereta preuzeo Glavni grad. Ono što je GIZ podržao sa svoje strane jeste izrada mobilnih aplikacija za sadašnje, buduće korisnike i za turiste. Izrađen je čitav niz rešenja za korišćenje od strane vozača, kontrolora i jedna centralna platforma koja će biti dostupna Sekretarijatu za saobraćaj za praćenje ovog sistema. Sa ovim se naša podrška ne završava, mi u narednom periodu planiramo da u cilju boljeg i kvalitetnijeg saobraćaja, nastavimo našu podršku primeni mera prvog Plana održive urbane mobilnosti za Podgoricu”, zaključila je Sekulović

Direktor Centra za informacioni sistem Džemal Lekić predstavio je rad aplikacije “KlikBus” i istakao da će na ovaj način elektronska karta biti dostupna građanima, prevoznicima, odnosno vozačima, takođe Sekretarijatu za saobraćaj i kontrolorima. “Svaki autobus će biti opremljen sa smart post terminalom uz pomoć kojeg će se izdavati kako vremenske, tako i mesečne karte. Sadržaće sistem pomoću kojeg će se vozači prijavljivati uz pomoć kartice i aplikacija će pružati informaciju o narednoj stanici, kao i o prolaznom vremenu. Putem ovog terminala jednostavno se vrši prodaja karte koja će sadržati kod za validnost. Pričamo o rešenju koje će olakšati samu prodaju karata i na neki način omogućiti jednostavnije funkcionisanje”, zaključio je Lekić.

Izvor: Glavni grad Podgorica

Otkrivene nove vrste silikatnih algi u Parku prirode „Rusanda“

Foto: Ustanova "Rezervati prirode" Zrenjanin

Tokom 2019. i 2020. godine, realizovano je nekoliko jednodnevnih terena u Parku prirode „Rusanda“ na lokalitetima Velika i Mala Rusanda i na veštačkom jezeru Peskara koje se nalazi u zaštitnoj zoni parka prirode. Tereni su realizovani za potrebe naučno-istraživačkog rada koji sprovodi Institut za hemiju, tehnologiju i metalurgiju Univerziteta u Beogradu.

Foto: Ustanova “Rezervati prirode” Zrenjanin

U okviru projekta „Developing the base for soda pan research at ecosystem level“ istraživano je veštačko jezero Peskara sa biološkog i hemijskog aspekta, a koja se nalazi u neposrednoj blizini Velike i Male Rusande. Detaljnom algološkom analizom utvrđeno je prisustvo dva nova roda i oko 15 novih vrsta razdela Bacillariophyta za floru Srbije. Novozabeleženi rodovi i vrste su karakteristični za morske, brakične ili slatkovodne vode sa povećanom koncentracijom elektrolita. Ovi značajni nalazi će biti predstavljeni na šestom Kongresu ekologa u Severnoj Makedoniji, a zatim objavljeni u međunarodnom časopisu.

Učesnici projekta: dr Danijela Vidaković i dr Miloš Ćirić, koordinator projekta (Univerzitet u Beogradu, Institut za hemiju, tehnologiju i metalurgiju, Beograd), dr Jelena Krizmanić (Univerzitet u Beogradu, Biološki fakultet, Beograd) i dr Bojan Gavrilović (Geografski institut „Jovan Cvijić“ SANU, Beograd), a ispred Ustanove „Rezervati prirode“ bili su čuvari Milan Plavšić i Miroslav Frajić i Jasna Jovanov dipl. biolog master.

Kretanje kroz zaštićeno područje i uzimanje uzoraka obavljeno je na način kojim se ne uznemirava živi svet parka prirode i ne podstiče širenje invazivnih vrsta, a sve u skladu sa Pravilnikom o unutrašnjem redu i čuvarskoj službi parka prirode „Rusanda“.

Izvor: Ustanova “Rezervati prirode” Zrenjanin

Da li je cilj EU da do 2030. godine zasadi 3 milijarde stabala realan?

Foto-ilustracija: Unsplash (Geran de Klerk)
Foto-ilustracija: Unsplash (Bryce Evans)

Prekomernim lovom i ribolovom, krčenjem drveća, urbanizacijom, eksploatacijom fosilnih goriva, neodgovornim bacanjem smeća, besomučnom proizvodnjom i potrošnjom, kao i drugim razornim aktivnostima, ljudi postepeno kidaju prirodne veze koje nas sve međusobno održavaju živima. Tako smo, prema poslednjem izveštaju Ujedinjenih nacija, u pitanje doveli opstanak čak milion vrsta, naizgled ne shvatajući da je i naše sopstveno bivstvovanje na Zemlji uslovljeno njihovim očuvanjem. Ipak, donosioci odluka su sve osvešteniji i svoje izbore oblikuju s fokusom na budućnost naše planete. Uzmite u obzir samo koliko ste puta u poslednjih dva meseca pročitali ili kovanicu “zeleni oporavak nakon pandemije”! Da li će ona ostati tek milozvučna zamisao ili ćemo je sprovesti u delo, ostaje da vidimo. Neki od načina pomoću kojih želimo da se regenerišemo u bojama šume jeste i nova Strategija za biodiverzitet, koju je Evropska komisija objavila prošle nedelje, pod sloganom “Vratimo prirodu u naše živote”. Ona je, kako se navodi u planu, naš ključni saveznik u borbi protiv klimatskih promena.

U skladu s ambicijom da do polovine veka emisije gasova s efektom staklene bašte smanji na nulu, Komisija želi da prepolovi upotrebu hemijskih pesticida do 2030. godine i da osigura da najmanje 25 odsto poljoprivrednog zemljišta, umesto trenutnih osam, bude rezervisano za organsku proizvodnju.

Iako su naučnici aktivisti za zaštitu životne sredine strategiju dočekali sa odobravanjem, imaju određenu zadršku prema tome da li su ciljevi ostvarivi i da li za njihovo sprovođenje u delo postoje konkretne akcije. “U pitanju je dobar i ambiciozan dokument, ali je takođe primetno odsustvo smernica za njegovu implementaciju i nedostatak rasprave zašto su njegovi ‘prethodnici’ bili neuspešni”, kazao je Przemislav Hilarecski s Poljske akademije nauka za britanski časopis Gardijan.

Planira se i proširenje zaštićenih kopnenih područja i mora u Evropskoj uniji, sa 26 i 11 odsto na 33,33 odsto. Evropska komisija je istakla da to nije dosta da spreči uništavanje našeg prirodnog okruženja i izumiranje životinja. Stručnjaci naglašavaju da ni prethodno zacrtane težnje nisu ostvarene u praksi. “Predloženoj strategiji nedostaju revolucionarne ideje i instrumenti za ispunjavanje ciljeva. Već znamo da postojeći okviri nisu zadovoljavajući, pa zašto bismo onda čekali”, obrazložio je programski direktor organizacije Grinpis u centralnoj i istočnoj Evropi Robert Ciglicki. Prema njegovom mišljenju, usvajanje obavezujućih mera se neće desiti pre 2024. godine. Ciglicki je pozvao na diskusiju o mehanizmim i finansiranjima što pre.

Pojedini elementi programa, kao što je održanje migratornih ptica, zahtevaju globalni pristup, te će se Unija potruditi da u središte svoje diplomatske politike postavi unapređenje biološke raznolikosti.

Pored uvećanih napora za negovanje prašuma, Evropska unija nastojaće da “ozeleni” kontinent sa barem 3 milijarde novih stabala. Koliko je to realan poduhvat? Ekolozi upozoravaju da je to, čak i u slučaju postizanja toliko obimnog obogaćivanja fonda drveća, to neće biti dovoljno da prepolovi siromašenje biodiverziteta i tek je mali deo rešenja.

“Sadnja 3 milijarde stabala jeste spektakularan i vizionarski naum, ali je dokazano da sadnja nije lek od svake bolesti i da ne pomaže uvek”, istakao je Ciglicki. Mapiranje, nadzor i stroga zaštita preostalih drevnih šuma su važniji. One su neretko žrtve nezakonite seče. Uprkos tome što predstavljaju ogromna skladišta ugljen-dioksida, na meti su motorki brojnih drvno-prerađivačkih kompanija, a vlade države pred tom situacijom ili zatvaraju oči ili nemaju resurse da je zaustave.

Jelena Kozbašić

Grad Ploče na krovove javnih objekata postavljaće solarne elektrane radi ušteda u potrošnji energije

Foto: Wikipedia/Quahadi Añtó

U martu 2020. godine započeta je izrada projektno-tehničke dokumentacije za izgradnju fotonaponskih elektrana na krovovima objekata u vlasništvu Grada Ploča, objavio je nedavno na svojoj službenoj Facebook stranici pločanski gradonačelnik Mišo Krstičević.

Foto-ilustracija: Pixabay

“U cilju ostvarivanja ušteda u potrošnji električne energije dali smo da se izrade idejni i glavni projekti fotonaponskih elektrana na zgradama javne namene vođeni idejom da je izuzetno važno optimizovati stranu izdataka gradskog proračuna i svih trgovinskih društava/javnih ustanova koje upravljaju navedenom infrastrukturom. Izrađivač dokumentacije je od Grada Ploča primio potrebne ulazne parametre (nacrte krovnih ploća objekata, potrošnju električne energije za 12 meseci 2019. godine, uključujući mrežne naknade) kako bi se izradila okvirna računica i procena instalirane snage fotonaponske elektrane”, napisao je gradonačelnik.

Objekti za koje će izraditi navedenu dokumentaciju su: zgrada Gradske uprave, zgrada Autobuske stanice, Dom sportova Ploča, zgrada Dečjeg vrtića u Pločama, zgrada novog dečjeg vrtića u Staševici koji je u fazi izgradnje, zgrada Doma kulture u Pločama, zgrada Doma kulture u Peračkom Blatu, za čiju je sanaciju krovišta paralelno ažurirana projektna dokumentacija i zgrada gradske pijace, čiji je krov u procesu sanacije.

“S obzirom na povećanje cena električne energije na berzi i istovremeno smanjenje opreme za fotonaponske elektrane, predviđeni period povraćaja investicije je sedam godina u zavisnosti od lokacije, a period moguće eksploatacije fotonaponskih elektrana, za koje vreme ćemo i dalje konzumirati uštede, minimalno 20 godina. Iz perspektive posmatranja vreme povraćaja investicije, to je odlično ulaganje. Apsolutni prioritet nam je da pokušamo da pronađemo modele sufinansiranja za samu izgradnju fotonaponskih elektrana i na taj način značajno skratimo predviđeni period povraćaja investicije na manje od pet godina”, istakao je Krstičević i dodao da su u toku terenska detaljna merenja na lokacijama navedenih objekata, a sve glavne projekte s računima imaće spremne do meseca avgusta 2020. godine.

Izvor: Obnovljivi izvori energije Hrvatske

Sprovodi se Javna konsultacija o Planu razvoja transportnog sistema “Jugorosgaz-transport“

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Agencija za energetiku Republike Srbije objavila je juče, 27. maja 2020. godine javnu konsultaciju o Planu razvoja transportnog sistema “Jugorosgaz-transport“ za period 2020-2029. godina, koji je Agenciji dostavio operator transportnog sistema prirodnog gasa “Jugorosgaz-transport”. Javna konsultacija o ovom predlogu desetogodišnjeg plana razvoja transportnog sistema se sprovodi do 19. juna 2020. godine.

U skladu sa Zakonom o energetici operator transportnog sistema svake godine donosi desetogodišnji plana razvoja transportnog sistema i dostavlja ga Agenciji na saglasnost. U sklopu procedure za davanje saglasnosti, Agencija organizuje javnu konsultaciju o planu.

Primedbe, predlozi i sugestije dostavljaju se na obrascu, koji se sa tekstom predloga desetogodišnjeg plana razvoja transportnog sistema može naći na sajtu Agencije za energetiku Republike Srbije u rubrici Javna konsultacija – aktuelno.

Izvor: Agencija za energetiku Republike Srbije

7 razloga za odabir PVC stolarije sa izolacijom

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Tržište građevinarstva u Srbiji, bilo da se radi o stambenim, kancelarijskim ili poslovnim zgradama, u stalnom je rastu i razvoju. Poznato je da nikada nismo izgubili korak sa svetskim trendovima kada je reč o ovoj industriji. Novi pravci u izgradnji objekata ili njihovom opremanju nisu izmakli našim ljudima iz građevinarske struke. A što se više razvija tržište, sve su zahtevniji kupci dok se građevinski inženjeri sve više interesuju za modernu tehnologiju, nove standarde kvaliteta i inovativne proizvodne sisteme.

Moderna tehnologija i savremeni ugradni sistemi sada podrazumevaju i upotrebu prirodnih materijala, koji su postali standard u izradi novih objekata i preuređenju postojećih prostora. Za to je najviše zaslužna težnja ljudi za očuvanjem prirode kao i povratak tradicionalnim, etno motivima. „Zeleni“ aspekt ili ekološki princip, i očuvanje energije postali su glavna tema u krugovima ne samo građevinaraca i arhitekata već i među svetskim zvaničnicima i u globalnim organizacijama.

Resursi koje posedujemo i koristimo trebalo bi da nam garantuju veću bezbednost i očuvanje energije. Upotreba koja to obezbeđuje doprinosi uštedi na samom utrošku energije kao i zaštiti prirode uz smanjujenje zagađenja vazduha.

PVC stolarija sa izolacijskim staklom ubraja se u moderne građevinske tehnologije.

Ali šta je tačno PVC stolarija sa izolacijskim staklom i koje bi bile njene prednosti?

Polivinil hlorid (PVC) je bela supstanca bez mirisa u kategoriji termoplastike koja ima amorfnu ​​strukturu (bez određenog oblika).

PVC ima dve varijante: „tvrdu“ i „meku“. Tvrdi PVC se koristi u oblasti građevinarstva za izradu profila za vrata i prozore, ćelijske ploče i druge namene. Kada se tvrdi PVC plastificira kroz razne hemijske procese, postaje fleksibilan i može se koristiti za proizvodnju medicinske opreme i raznih podnih podloga. Shodno tome, PVC stolarija se koristi uglavnom za prozore i vrata budući da, zahvaljujući odličnim svojstvima, pruža izolaciju protiv toplote i buke, a odlikuje se i velikom otpornošću na udarce.

Ovde navodimo sedam najvažnijih razloga zbog kojih bi trebalo odabrati PVC stolariju sa izolacijskim staklom.

– Uštedite novac zahvaljujući visokoj energetskoj efikasnosti

Zbog odličnih toplotnih izolacionih svojstava profila za prozore i vrata, i izolacionog stakla, PVC stolarija sa izolacijskim staklom pomaže da se poveća energetska efikasnost vašeg doma.

– Smanjite potrošnju energije

Ova prednost vam je na raspolaganju kako tokom hladne sezone, budući da PVC smanjuje gubitak toplote, tako i tokom leta, usled svojstva refleksije izolacionog stakla. Rezultat je smanjena potrošnja električne energije i – niži troškovi.

– Uživajte u miru doma svog zahvaljujući dobroj zvučnoj izolaciji

Naš dom je mesto gde započinjemo svoj dan i opuštamo se nakon radnih obaveza. Zato su mir i privatnost upravo oni elementi koji bi takođe trebalo da uzmemo u obzir pri izboru prozora i vrata. Prozori opremljeni silikonsko-gumenim zaptivačima koji poseduju odlično svojstvo izolacije pružaju najbolju zaštitu od buke i bolju udobnost.

– Opustite se uz dugotrajno rešenje

Prozori i vrata od PVC plastike sa izolacionim staklom odlikuju se značajno većom trajnošću od ostalih vrsta stolarije, sa izuzetnom otpornošću na kišu, vetar, vremenske neprilike i velike temperaturne razlike.

– Čuvajte svoj dom

Osim što PVC stolarija ima visoku otpornost na udarce, a takva stolarija sa izolacionim staklom trebalo da bude opremljena sigurnosnim sistemima visokih performansi, tako da stambenoj zgradi pruži jaku zaštitu od provala. Osim kvaliteta PVC profila i izolacionog stakla, prilikom izbora prozora i vrata trebalo bi uzeti u obzir i sistem kojim su opremljeni.

– Uštedite vreme na održavanju

Zaboravite na često čišćenje vrata i prozora i na taj način uštedite vreme! PVC je postao popularan, upravo zato što se lako održava. Čišćenje prozora je potrebno samo prilikom promene sezone. Izolaciono staklo lako se čisti rastvorom na bazi deterdženta, a uz pomoć raznih preparata možete smanjiti i naslage prašine u okviru.

– Čuvajte životnu sredinu

Dok štedite vašu energiju i novac ugradnjom PVC stolarije, vi zapravo štitite prirodu i time doprinosite svojoj društvenoj zajednici. Kombinacija PVC stolarije sa prirodnim izolatorima i prirodnim elementima u vašem domu ili poslovnom objektu može dodatno da oplemeni prostor, poboljša utisak i pomogne vam u promociji potpunog samoodrživog sistema.

Najčešće upotrebljavan element je prirodni kamen koji je spada u odlične izolatore. Kada se kamen zagreje, on održava optimalnu toplotu. Zimi vam taj kamen pruža toplinu i štedi vaš budžet, a leti vas hladi i štedi na električnoj energiji prilikom pokretanja klime. Održavanje ovog materijala je lako dok je vek trajanja veoma dug u odnosu na druge materijale.

Statistike pokazuju da su stambeni prostori sa PVC stolarijom i prirodnom izolacijom uticali na smanjenje stope raznih hroničnih bolesti, alergija i virusa. Pojava vlage u stanu je dokazan faktor rizika za veću učestalost raznih respiratornih tegoba i drugih bolesti. Boravak u takvim prostorijama tokom dužeg vremena može izazvati razne hronične tegobe.

Stoga je veoma važno napraviti kombinaciju najboljih elemenata u građevinarstvu koji olakšavaju i poboljšavaju život. Naposletku, i estetski momenat je bitan pa bi trebalo uzeti i utisak koji ugradnjom nove stolarije postižemo u prostoru u kom provodimo najviše vremena.

Smanjene su štetne emisije, ali i ulaganja u obnovljive izvore

Foto-ilustracija: Pixabay

Međunarodna agencija za energetiku (IEA) nedavno je objavila trenutne podatke o ulaganjima u obnovljive izvore. Naime, pre pandemije koronavirusa očekivalo se da će finasiranje čiste energije zabeležiti porast od 2 odsto, a sada se predviđa smanjenje od čak 20 odsto.

Foto-ilustracija: Pixabay

Za sada je ulaganje u obnovljive izvore umanjeno za 10 odsto. Smanjeno je i ulaganje u fosilna goriva, odnosno primećeno je 30 odsto niže ulaganje u naftu i 15 odsto niže u ugalj.

Iako je procentualno opalo i smanjenje štetnih emisija, te se poboljšao kvalitet vazduha, stručnjaci očekuju “vraćanje na staro”, odnosno ponovnu upotrebu fosilnih goriva i skok emisija ugljen-dioksida.

Iako je nedavni drastični pad štetnih emisija od velikog značaja, ukoliko se ne preduzmu značajni koraci za oporavak privrede od pandemije, očekivanja su da će vrlo brzo ovaj zeleni predah postati deo istorije.

Dodatnu brigu predstavlja i potez Kine i drugih zemalja u Aziji koje već sada planiraju novu generaciju elektrana na ugalj koje će im obezbediti snabdevanje energijom u budućnosti.

Kako je ukupno ulaganje u energetske projekte širom sveta tokom 2020. godine palo za gotovo 400 milijardi dolara, postojoi bojazan da će sigurno snabdevanje energijom ostati pod znakom pitanja u narednom periodu, jer je, i pored oporavka privrede, potrebno dosta vremena da se projekti završe.

Iako je jedini način da se smanjenje emisija održi upravo znatno odlučnije okretanje obnovljivim izvorima, trenutnim tempom to se ne može očekivati.

Jelena Cvetić

EPS uveo veštačku inteligenciju u prognozu potrošnje

Foto-ilustracija: Unsplash (Michael Dziedzic)

Elektroprivreda Srbije (EPS) je u proces prognoziranja potrošnje i potražnje za električnom energijom uveo tehnologije mašinskog učenja i veštačke inteligencije kako bi smanjio gubitke u proizvodnji i distribuciji, saopštilo je javno preduzeće, a prenosi Nova ekonomija.

U saopštenju se navodi da se preciznijom prognozom potražnje za strujom proizvodnja, snabdevanje, distribucija i trgovina električnom energijom u Srbiji odvijali može odvijati na efikasniji način, uz optimalne troškove.

Foto-ilustracija: Unsplash (Markus Spiske)

“U želji da svoj rad učine efikasnijim i unaprede proces prognoziranja potrošnje i potražnje za električnom energijom, u kompaniju su se odlučili za korišćenje Majkrosoft rešenja za mašinsko učenje. Rezultat ovakvog pristupa je pojednostavljen unos i vizualizacija podataka i mogućnost predikcije tražnje za električnom energijom u dužem vremenskom periodu, dok su vreme potrebno za predikciju i mogućnost grešaka smanjeni van svih očekivanja kompanije”, navode u EPS-u.

Pre uvođenja novog rešenja, kako bi predvideli trendove u snabdevanju, inženjeri u Sektoru za dispečersko planiranje i upravljanje proizvodnjom su velike količine podataka o potrošnji u prethodnom periodu, kao i meteorološke podatke unosili ručno, što je bio proces podložan nepreciznostima.

Prema rečima Dragana Vlaisavljevića, izvršnog direktora EPS-a, svaka devijacija donosi dodatne troškove, budući da preduzeće učestvuje na balansnom tržištu na satnom nivou, a nakon uvođenja novog rešenja margina greške, koja je varirala između 5 i 15 odsto, smanjena je na 1,7 odsto.

“Smanjena greška odstupanja znači da smo smanjili troškove kojim bismo morali da je pokrijemo. Uštedimo i do 600.000 evra godišnje samo na balansnom tržištu. Ne moramo da pokrećemo i zaustavljamo generatore toliko često, pa je manje kvarova, što smanjuje troškove popravke i trajanje održavanja. Proizvodimo i prodajemo više električne energije, a kupujemo manje”, ocenio je glavni inženjer Danilo Komatina, i dodaje da će zbog efikasnijeg procesa trgovine, EPS imati i dodatnih 300.000 evra profita godišnje.

Podaci prikupljeni u poslednjih dvadeset godina uneti su u rešenje zasnovano na “Azure” tehnologiji koje koristi mašinsko učenje, a zahvaljujući analizi podataka u realnom vremenu i automatizaciji, za prognozu potrošnje sada je potrebno samo 15 minuta umesto dva sata.

Istovremeno, Power Bi vizualizacija, umesto ručno pripremljenih izveštaja, poboljšava donošenje odluka u realnom vremenu.

Projekat je uspešno implementiran u saradnji sa Majkrosoftom i njihovim lokalnim partnerom Informatikom A.D, koji su i predložili Microsoft Azure Machine Learning sa Power Apps i Power BI.

Izvor: Nova ekonomija

Drastičan pad prodaje automobila u Evropi

Foto-ilustracija: Unsplash (Carlo D'Agnolo)

Prodaja automobila u Evropi drastično je pala prošlog meseca zbog rigoroznih mera ograničenja kretanja, koje su prouzrokovale zatvaranje automobilskih predstavništava od polovine marta i desetkovale kupovinu vozila. Evropsko udruženje proizvođača automobila, ACEA, saopštilo je da je broj novih registracija automobila “zabeležio dramatičan pad” od 55 odsto, što je oko pola miliona vozila.

Foto-ilustracija: Unsplash (Pietro De Grandi)

Anonimne ankete među kupcima kažu da je automobil sa drugog ili trećeg mesta prioriteta pao do osmog mesta u evropskoj porodici. Ovaj pad je čak gori nego tokom globalne finansijske krize 2008/09, koja je pokrenula šestogodišnji sunovrat kupovine vozila. Zbog pandemije koronavirusa, potrošači širom sveta, pa i u Evropi, suočeni su sa ekonomskom neizvesnošću, budući da su svedoci ogromnog pada nacionalnog bogatstva, industrijske proizvodnje i trgovine.

Sve to utiče na zapošljavanje i plate, čak i ako se u većini zemalja aktiviraju programi pomoći tokom privremene nezaposlenosti.

“Obustave proizvodnje u evropskoj auto-industriji pogodile su 1,1 milion radnih mesta i smanjile proizvodnju za najmanje 1,2 miliona vozila do kraja prošlog meseca, pokazuje statistika. Prihodi auto-industrije čine sedam procenata BDP-a Evropske unije“, navodi Ana Ešton, analitičar prodaje udruženja proizvođača.

Potražnja je opala i u Francuskoj, za 72 odsto, i Španiji, za 69 procenata. U Nemačkoj, koja je u dužem periodu izbegavala uvođenje strogih ograničenja zbog pandemije, pad prodaje je bio manje ekstreman i iznosio je 38 odsto.

“Proizvođači vozila za masovno tržište su pretrpeli najveći udarac – prodaja ‘Fijat–Krajslera’ je pala za 77 odsto, ‘PSA grupa’ je registrovala pad od 68 odsto, a ‘Reno’ 64 procenta”, navodi Kol Džekson, diler automobila.

Nemački “Folksvagen” je prošao nešto bolje sa padom od 46 odsto, a na račun pada prodaje rivala čak povećao svoj tržišni udeo za gotovo pet procenata na 29 odsto.

Zbog pandemije kasni čak 40 novih modela, od čega su većina električni automobili, a dileri masovno zbog velikih zaliha i polovnih i novih vozila objavljuju bankrot i očekuju pomoć od država.

Svaki dan stajanja neprodatog vozila u Nemačkoj košta 26 evra prodavca fiksnih troškova, što je nemoguće izdržati na duži rok, kažu prodavci automobila.

Izvor: RTS