Home Blog Page 706

UNICEF i Udruženje reciklera Srbije donirali respiratore Kliničkom centru Vojvodine

Foto: UNICEF

UNICEF u Srbiji je juče, u saradnji sa donatorima, isporučio četiri respiratora Urgentnom centru Kliničkog centra Vojvodine koji će biti od značaja za pacijente ove ustanove, kako u trenutnoj situaciji izazvanoj koronavirusom, tako i ubuduće.

Foto: UNICEF

Nabavka ovih respiratora omogućena je zahvaljujući Udruženju reciklera Srbije.

“Zahvalna sam što su naše Udruženje i naši članovi bili u prilici da podrže UNICEF u nabavci najsavremenije opreme za naš zdravstveni sistem. Verujem u snagu dobra, jer samo zajedno možemo sve da prebrodimo”, izjavila je Suzana Obradović, generalna sekretarka Udruženja reciklera Srbije.

Šefica sektora za saradnju sa privatnim sektorom UNICEF-a u Srbiji Vesna Savić Đukić  je zahvalila donatorima i istakla: “Veoma sam srećna što sam danas imala priliku da upoznam heroje KC Vojvodina, na čelu sa njihovom direktorkom, koji od početka krize spašavaju živote najugroženijih pacijenata pogođenih virusom KOVID-19. UNICEF nastoji da u saradnji sa Vladom obezbedi svu neophodnu podršku kako bi se izborili sa posledicama pandemije. Veliku zahvalnost dugujemo našim donatorima, predstavnicima poslovne zajednice koja se, uprkos brojnim izazovima sa kojima se i privreda suočava, odazvala našem apelu i pomogla da obezbedimo najkvalitetniju opremu za naš zdravstveni sistem“.

Direktorka Kliničkog centra Vojvodine Edita Stokić izrazila je zahvalnost UNICEF-u za donaciju respiratora zdravstvenom sistemu u Vojvodini i Republici Srbiji. „Veliko hvala UNICEF-u i svim donatorima privatnog sektora koji su pomogli realizaciju ovog projekta. Ovi respiratori će biti od velikog značaja za dalji rad naše ustanove. Klinički centar Vojvodine je u prethodnim mesecima aktivno učestvovao, a i sada učestvuje, kao KOVID bolnica u zbrinjavanju i lečenju pacijenata sa pozitivnim na virus jer još traje epidemija koronavirusa”, dodala je ona.

Uz pomoć velikog broja donatora, UNICEF je od početka zdravstvene krize prouzrokovane novim koronavirusom obezbedio – 50 Draeger respiratora, 61 protokomer kiseonika i pulsni oksimetar za najugroženije pacijente, 71.900 hirurških rukavica, 5.200 zaštitnih kecelja, 25.116 zaštitnih ogrtača, 99.950 hirurških maski, 1.549 skafandera, 5.376 vizira, 9.000 maski N95 za zdravstvene radnike koji su na prvoj liniji odbrane od bolesti, kao i 7.000 higijenskih paketa za najugroženije porodice kako bi se sprečilo širenje KOVID-19.

Izvor: UNICEF

Nju Džerzi uvodi nastavu o klimatskim promenama kao sastavni deo obrazovanja

Foto-ilustracija: Unsplash (CDC)
Foto-ilustracija: Unsplash (Gerard Lázaro)

Nju Džerzi uvodi nastavu o klimatskim promenama kao sastavni deo nacionalnog obrazovanja. Ova američka država već oseća posledice klimatskih promena, poput povlačenja linije obale, jakih oluja, visokih letnjih temperatura, cvetanja algi.

Deca će o klimatskim promenama učiti još u vrtiću, a zatim i dalje kroz školovanje.

Nju Džerzi je prva američka savezna država koja na ovaj način uvodi klimatske promene u osnovno obrazovanje. Za nove obrazovne standarde zalagala se prva dama Nju Džerzija Tami Marfi, smatrajući da će mladi koji se sada školuju osetiti posledice klimatskih promena više nego bilo ko pre njih i da je baš zato važno da im se pruži prilika za upoznavanjem i proučavanjem klimatske krize.

Novi obrazovni standard i nastavni program stupiće na snagu od naredne godine i pokrivaće nekoliko tematskih oblasti: zdravlje i fizičko vaspitanje, nauka, život i karijera 21. veka, društvene studije, tehnologiju, vizuelne i scenske umetnosti i svetske jezike.

Takođe, i nastavni program za matematiku i književnost obuvatiće ove novine.

Integracija problema životne sredine u obrazovanje smatra se izuzetno korisnom, naročito kada se uzme u obzir predstojeća borba protiv klimatskih promena, za koju će ovim tempom budući naraštaji biti adekvatno pripremljeni.

Pored toga, tokom prošlodišnjih protesta primećeno je sve veće interesovanje mladih za radikalnim promenama kako bi se sačuvala planeta i stalo na put daljem zagađivanju.

Guverner Nju Džerzija Fil Marfi je ovu borbu već postavio u sam centar političkog programa i pozvao državu da do 2050. godine koristi u potpunosti čistu energiju.

Jelena Cvetić

Veganstvom protiv izumiranja vrsta

Foto-ilustracija: Unsplash (Chantal Garnier)

Veganstvo za spas biološke raznovrsnosti: sprečimo dnevno nestajanje vrsta zbog mesa, mleka i jaja

Foto-ilustracija: Unsplash (Anna Pelzer)

Povodom Svetskog dana zaštite životne sredine koji se svake godine obeležava 5. juna, udruženje “Prijatelji životinja” poziva građan(k)e na učestvovanje u smeru spasavanja planeta Zemlje i svih njegovih stanovnika. Svetski dan zaštite životne sredine počeo se obeležavati 1972. godine te je važno sredstvo Ujedinjenih nacija za podizanje svesti i učešće u zaštiti životne sredine. Ovaj dan obeležava se u više od 140 zemalja sveta, a tema ovogodišnjeg Svetskog dana zaštite životne sredine je biološka raznovrsnost. Biološka raznovrsnost nas održava na životu i od vitalnog je značaja da je sačuvamo. Novi UN-ov izveštaj o zaštiti okoline, koje je pokazalo da je oko milion vrsta u opasnosti od izumiranja, veliki deo krivice stavlja na intenzivan industrijski uzgoj životinja. Od svih uzroka gubitka biološke raznovrsnosti navedenih u izveštaju, poput uništavanja šuma i močvarnih područja, izlova, klimatskih promena i zagađenja, uzgoj životinja za hranu glavni je uzrok pogoršanja.

Čak 60 odsto globalnog gubitka biološke raznovrsnosti može se pripisati stočarskoj proizvodnji. Krčenje šuma kako bi se uzgajale milijarde životinja za ljudsku ishranu uništava autohtone biljne i životinjske vrste i njihova staništa. Uz to, uzgoj životinja usisava hranjive sastojke iz zemljišta i zagađuje okolinu jer oticanje otpada s farmi uzrokuje uništavanje zdravih ekosistema. Uzgoj životinja značajno pridonosi oslobađanju gasova koji ubrzavaju globalno zagrevanje istovremeno čineći naše okruženje mnogo ranjivijim na efekte klimatskih promena. Stočarska industrija oduzima planeti vodu i prostor. Prema nedavnom izveštaju organizacije “WWF International”, u proteklih 40 godina nestalo je 52 odsto svih divljih životinja na svetu. Stopa globalnog izumiranja biljnih i životinjskih vrsta danas je u proseku tri do deset puta veća nego u poslednjih 10 miliona godina. Sadašnje izumiranje izazvano je ljudskom aktivnošću i odvija se hiljadu puta brže od prirodne stope izumiranja. Dnevno izumire između 50 i 150 vrsta, a godišnje i do 55.000.

„Klimatske promene, nestašica vode, krčenje šuma, zagađenje i izumiranje vrsta problemi su koji utiču na sve nas. Kupovina i upotreba životinjskih proizvoda imaju značajne uticaje na okolinu i biološku raznovrsnost. Krave se uzgajaju zbog hamburgera i mlečnih proizvoda, kokoške zbog jaja, svinje zbogmesa. Svaki uzgoj životinja zahteva zemlju, vodu, naftu i proizvodi emisije štetnih gasova i zagađenje.

Foto-ilustracija: Unsplash (Daniel Sandvik)

Srećom, štetu koju uzrokuje uzgoj životinja najlakše je eliminisati jer se svi životinjski proizvodi mogu zameniti biljnim proizvodima koji imaju znatno manji uticaj na okolinu. Odabirom biljnih namirnica možemo poboljšati zdravlje cele planete i spasiti od izumiranja njenih stanovnika. Stoga je apel za promenu ishrane itekako prikladan za obeležavanje ovogodišnjeg Svetskog dana zaštite životne sredine”, poručuju “Prijatelji životinja”.

“Prijatelji životinja” na svojim internet stranicama navode mnoštvo informacija o uticaju naše ishrane na okolinu i životinje, kao i recepte biljnih jela, a putem stranice www.veganopolis.net svi zainteresovani se mogu prijaviti na besplatni servis koji im već od ovog Svetskog dana zaštite životne sredine može svakog meseca slati zanimljive i podsticajne e-mailove. „Ako želimo da buduće generacije ljudi i drugih životinja imaju svoje stanište na ovoj planeti, nužno je da ubrzano idemo u smeru prestanka konzumacije mesa, mleka, jaja i meda i okrenemo se uzgoju biljne hrane koja će nam osigurati održivost i biološku raznovrsnost. Neka nam Svetski dan zaštite životne sredine bude podsticaj da promišljamo i tražimo informacije i načine kako menjati sebe da bismo spasili svet”, zaključuju “Prijatelji životinja”.

Izvor: Ekovjesnik

Srbija i Mađarska napravile prve korake ka formiranju regionalne berze električne energije

Foto-ilustracija: Unsplash (Henrique Ferreira)

Elektroprivrede Srbije i Mađarske su 4. juna u Budimpešti potpisale sporazum čiji je cilj formiranje regionalne berze električne energije. Ministar rudarstva i energetike Srbije Aleksandar Antić izjavio je tom prilikom da su Srbija i Mađarska najznačajniji partneri u energetskom sektoru u regionu i da planiraju niz projekata koji će u budućnosti unaprediti sigurnost i njihovog snabdevanja energijom, i snabdevanja suseda.

Antić i mađarski ministar spoljnih poslova i trgovine Peter Sijarto prisustvovali su i potpisivanju memoranduma o razumevanju elektroenergetske kompanije “MVM Magyar”, Elektroprivrede Srbije (EPS) i Srbijagasa.

Foto-ilustracija: Unsplash (Daniel Olah)

Dogovorena je razmena električne energije iz nuklearne elektrane u Mađarskoj i električne energije iz hidroelektrana Srbije, i da se udvostruče kapaciteti za razmenu struje na visokom naponu između Mađarske i Srbije.

Antić je novinarima kazao da ti sporazumi predstavljaju temeljac za izgradnju odnosa energetskih sektora te dve zemlje i njihove tri kompanije: MVM – kao najznačajnije u energetici Mađarske, EPS-a – kao najveće energetske kompanije na Zapadnom Balkanu i Srbijagasa – kao strateškog partnera ruskog Gasproma.

Antić je kazao da su energetski sistemi Srbije i Mađarske, iako deluju različito, zapravo kompatibilni jer Mađarska ima snažan nuklearan sektor i ostale proizvođače energije, uključujući i obnovljive izvore, a Srbija jak termoenergetski sektor, ali i snažne hidro-energetske kapacitete, te se mogu lako ukomponovati u kvalitetan sistem.

Planiraju se i projekti kao ulaganje u trećem zemljama, a realna je mogućnost da EPS i MVM zajedno nastupaju u nekim projektima u regionu i to će biti jedan od prioriteta, kazao je Antić.

Minstar je rekao da se mnogo očekuje i od saradnje MVM i Srbijagasa, jer će Srbiji biti potrebna podrška mađarske kompanije koja se usaglasila s propisima Evropske unije.

Govoreći o gasovodu za ruski gas “Balkanski tok”, za čiju izgradnju je rekao da ulazi u završnicu, Antić je naveo da se s mađarskim ministrom Sijartom sastao desetak puta za dve i po godine da bi se taj projekat izveo i osiguralo snabdevanje gasom obeju zemalja.

Antić je podsetio da je Srbija krajem prošle godine položila cevi na čitavoj trasi, 403 kilometra gasovoda, a završavaju se dodatne instalacije i do kraja 2020. godine deo gasovoda u Srbiji će biti u potpunosti završen, te će Srbija potom biti spremna da gas iz Bugarske isporučuje Mađarskoj, kada ona bude realizovala svoje planove.

Ministar energetike Srbije očekuje da i Bugarska ispuni svoje obaveze u vezi s gasovodom, jer je posle kašnjenja sada “u dobroj fazi”.

Dodao je da je “apsolutno izvesno” da će biti izgrađen taj novi pravac snabdevanja gasom, kojim se dobija sigurnost snabdevanja gasom po “veoma atraktivnoj ceni” za privrede Srbije i Mađarske, a novi cevovod će omogućitu i postojanje više izvora snabdevanja.

Antić je istakao da su Mađarska i Srbija u najboljoj fazi međusobnih političkih i ekonomskih odnosa i da će se nastaviti “snažno partnerstvo” u razvoju poslovanja.

Foto-ilustracija: Unsplash (Joseph Sun)

Mađarski ministar spoljnih poslova i trgovine Peter Sijarto je rekao da je bezbednost snabedavanja energentima jedno o najvažnijih pitanja u regionu, a saradnja zemlja u tome je “jedina garancija da možemo dugoročno da obezbedimo potrebnu energiju”.

Sijarto je podsetio da je značaj budućeg gasovoda u tome što Mađarska i Srbija zasad imaju samo jedan pravac snabdevanja gasom, sa istoka, što nije dovoljno za enegetsku sigurnost, te je “stoga i Srbiji i Mađarskoj važno da imamo snabdevanja gasom i elektičnom energijom iz više pravca”.

“Intenzivno sarađujemo na stvaranju infrastrukure za snabdevanje energentima iz pravca juga ka severu”, rekao je Sijarto i naveo da Rusija, Turska, Bugarska, Srbija i Mađarska grade takav gasovod.

Turska, Bugarska i Srbija su završile izgradnju, a Mađarska okončala pripreme za to. Mađarska će budućim gasovodom preko Srbije dobijati šest milijardi kubika gasa godišnje, a ukoliko joj bude potrebno više, spremna je i za to, rekao je Sijarto.

Izvor: Beta/Euraktiv.rs

Kriza biodiverziteta u fokusu obeležavanja Dana zaštite životne sredine

Foto-ilustracija: Unsplash (Joel Herzog)

Obeležavanje Svetskog dana zaštite životne sredine ove godine će biti drugačije zbog pandemije koronavirusa. Aktivnosti i programi širom sveta, 5. juna, biće uglavnom onlajn karaktera.

Foto-ilustracija: Unsplash (Aiokr Chen)

Praksa sadnje drveća na Svetski dan zaštite životne sredine, ovog puta neće se održati ni u Indiji, gde je to uobičajena aktivnost 5. juna, kao ni u drugim delovima sveta. Ovogodišnje obeležavanje ovog važnog datuma je u smanjenom obimu i ograničeno je na onlajn seminare i diskusije u kojima učestvuju svi zainteresovani za ekologiju, među kojima su i predstavnici država, institucija, međunarodnih organizacija, nevladinog sektora.

Domaćini Svetskog dana zaštite životne sredine su Nemačka i Kolumbija. Ovogodišnja tema je briga o biodiverzitu koja je hitna i od životne važnosti.

“Nedavni događaji, od požara u Brazilu, Sjedinjenim Državama i u Australiji do najezde skakavaca širom Istočne Afrike, kao i globalna pandemija, demonstriraju zavisnost ljudi od okruženja i prirode”, saopšteno je iz Ujedinjenih nacija.

Generalna skupština Ujedinjenih nacija je 1972. godine, na prvi dan Stokholmske konferencije o životnoj sredini, 5. jun utvrdila kao datum obeležavanja Svetskog dana zaštite životne sredine.

„Obeležavanje ovog dtuma pruža nam priliku za širenje osvešćenosti i odgovornog ponašanja pojedinaca, preduzeća i zajednica u očuvanju i unapređenju životne sredine”, navodi se u UN-u.

Biodiverzitet kao nepresušna tema

Od najmanje parazitske bakterije koja živi u bešici primata do plavog kita – biodiverzitet se odnosi na ogromnu raznolikost života na planeti. Biodiverzitet je svuda – od hrane koju jedemo, do lekova koji su nam potrebni.

Foto-ilustracija: Unsplash (Sid Balachandran)

Čak 87 od 115 vodećih svetskih prehrambenih kultura zavisi od oprašivanja insekata ili životinja, što je doprinos poljoprivredi u vrednosti od 200 milijardi dolara godišnje. Između 50.000 i 70.000 biljnih vrsta sakuplja se za potrebe tradicionalne ili savremene medicine.

Biološka raznolikost pomaže i da se zaustave ili uspore efekti klimatskih promena, jer drveće i šume uklanjaju ugljen-dioksid i oslobađaju kiseonik u vazduh koji udišemo.

Ali, trenutno se nalazimo usred krize ove raznolikosti. Prošle godine je Međunarodna naučno-politička platforma o biodiverzitetu i uslugama ekosistema utvrdila da je “milion vrsta ugroženo izumiranjem”.

Zaštita biološke raznolikosti od vitalnog je značaja za zdravlje i dobrobit ljudi. Toliko da je biodiverzitet tema za Svetski dan zaštite životne sredine 2020. godine. Kolumbija kao domaćin, jedna je od najvažnih tačaka diverziteta na svetu, u kojoj živi skoro deset odsto vrsta na planeti.

Uzroci gubitaka

Zagađenje, uključujući hemikalije i otpad, jedan je od ključnih pokretača globalnog gubitka biološke raznolikosti, utvrdili su u Međunarodnoj platformi o biodiverzitetu. Iako su hemikalije bitan deo našeg svakodnevnog života, možemo ograničiti njihov uticaj na biološku raznolikost kroz zakonske okvire koji se bave čitavim životnim ciklusom hemikalija i otpada. „Strateški pristup međunarodnom upravljanju hemikalijama” promoviše razvoj pravnih i regulatornih okvira.

Foto-ilustracija: Unsplash (Paweldotio)

Osnovan 2006. godine, „Strateški pristup” promoviše hemijsku bezbednost širom sveta. Radi sa vladama, industrijom, civilnim društvom i sistemom UN-a kako bi se pravilno upravljalo hemikalijama tokom njihovog potpunog „životnog ciklusa”, sa ciljem da se hemikalije proizvode i koriste na načine koji minimaliziraju štetne uticaje na životnu sredinu i zdravlje ljudi. Kolumbija, na primer, nedavno je počela sa primenom nacionalnih zakona koji poboljšavaju rukovanje hemikalijama i njihovu bezbednost.

„Globalni okviri politike poput Strateškog pristupa međunarodnim hemikalijama, koji rade sa više zainteresovanih strana i sektora da bi promovisali hemijsku bezbednost, su jedan od ključnih alata za zaštitu biodiverziteta od štetnih uticaja i zagađenja koji nastaju usled neosnovanog upravljanja hemikalijama i otpadom”, kaže Nalini Šarma, glavni koordinator Strateškog pristupa za međunarodno upravljanje hemikalijama.

Kada je u pitanju uticaj specifičnih hemikalija na biodiverzitet, on je obično “nevidljiv”, jer su dugoročni uticaji hemije složeni i teško ih je proučiti, pa ostaju u velikoj meri nepoznati.

Mali potezi pojedinaca

Foto-ilustracija: Unsplash (Trevor Cole)

Dok svet preispituje svoje navike tokom aktuelne pandemije, evo nekoliko saveta o tome kako možete da zaštitite biodiverzitet od štetnog uticaja hemikalija i tako učestvujete u obeležavanju Dana zaštite životne sredine.

  • Izbegavajte plastiku za jednokratnu upotrebu i pokušajte da ograničite njihovu potrošnju. Zagađenje morskih voda plastikom povećalo se deset puta od 1980. godine, ugrožavajući tako najmanje 267 životinjskih vrsta, uključujući 86 procenata morskih kornjača, 44 procenata morskih ptica i 43 procenata morskih sisara;
  • Pravilno upravljajte hemijskim otpadom. Ne bacajte ostatke od hemijskih proizvoda u odvod, već ih odlažite u skladu sa propisima;
  • Nemojte da koristite proizvode koji sadrže štetne hemikalije, toksične za oprašivače, kao što su pčele. Kontinuirana upotreba pesticida može drastično smanjiti populaciju insekata i mikroorganizama, stvarajući nekada i otpornost na pesticide što potom nepovoljno utiče i na odnos kao što je odnos u lancu ishrane kod životinja;
  • Neonikotinoidi, koji su među insekticidima koji se najviše koriste u svetu, mogu uticati na smanjenje broja matica.

Izvor: RTS

Građanski ekološki pokret traži obustavljanje radova na Fruškoj gori

Foto: Wikipedia/Jovancavic

Građanski ekološki pokret „Odbranimo šume Fruške gore“ podneo je prijave nadležnim inspekcijama i institucijama, u kojima zahteva stručan nadzor i obustavljenje svih daljih radova na području Fruške gore, gde su ograđeni hektari i hektari dela Nacionalnog parka, uključujući i jedan od najlepših vidikovaca na toj vojvođanskoj planini.

„S obzirom na to da je reč o nezakonitim radnjama koje imaju negativan uticaj na zaštićeno područje prirode, na zaštićene i strogo zaštićene biološke vrste, kao i radnjama koje lokalnom stanovništvu, planinarima i turistima ograničavaju slobodno korišćenje javnog puta i javnog dobra, molimo vas da donesete hitnu meru obustave svih daljih radova, do sačinjavanja konačnog izveštaja i donošenja konačnog nalaza o utvrđenom stanju i merama prema subjektima koji će biti predmet nadzora“, navodi se u prijavi podnetoj Pokrajinskom sekretarijatu za urbanizam i zaštitu životne sredine, Pokrajinskom zavodu za zaštitu prirode i Opštini Beočin.

Foto: Wikipedia/Lightstalker200

Pokret „Odbranimo šume Fruške gore“ u prijavi ističe da se radovi ne izvode u skladu sa rešenjem Zavoda za zaštitu prirode, uz napomenu da je i uklanjanje stabala i žbunja počelo krajem marta i početkom aprila, što je van datog roka.

Uz ocenu da je upitna cela situacija na lokaciji Kesten, kao i radovi u zoni Nacionalnog parka Fruška gora i zoni zaštićenih i strogo zaštićenih bioloških vrsta i u rubnom području, ovaj pokret kao nepravilnost navodi i postavljanje metalne kapije na nekategorisanom putu u javnoj svojini. Postavljanjem kapije i ograde onemogućeno je građanima da koriste taj put.

Građanski ekološki pokret „Odbranimo šume Fruške gore“ podneo je prijave nadležnim inspekcijama i institucijama, u kojima zahteva stručan nadzor i obustavljenje svih daljih radova na području Fruške gore, gde su ograđeni hektari i hektari dela Nacionalnog parka, uključujući i jedan od najlepših vidikovaca na toj vojvođanskoj planini.

„S obzirom na to da je reč o nezakonitim radnjama koje imaju negativan uticaj na zaštićeno područje prirode, na zaštićene i strogo zaštićene biološke vrste, kao i radnjama koje lokalnom stanovništvu, planinarima i turistima ograničavaju slobodno korišćenje javnog puta i javnog dobra, molimo vas da donesete hitnu meru obustave svih daljih radova, do sačinjavanja konačnog izveštaja i donošenja konačnog nalaza o utvrđenom stanju i merama prema subjektima koji će biti predmet nadzora“, navodi se u prijavi podnetoj Pokrajinskom sekretarijatu za urbanizam i zaštitu životne sredine, Pokrajinskom zavodu za zaštitu prirode i Opštini Beočin.

Pokret „Odbranimo šume Fruške gore“ u prijavi ističe da se radovi ne izvode u skladu sa rešenjem Zavoda za zaštitu prirode, uz napomenu da je i uklanjanje stabala i žbunja počelo krajem marta i početkom aprila, što je van datog roka.

Uz ocenu da je upitna cela situacija na lokaciji Kesten, kao i radovi u zoni Nacionalnog parka Fruška gora i zoni zaštićenih i strogo zaštićenih bioloških vrsta i u rubnom području, ovaj pokret kao nepravilnost navodi i postavljanje metalne kapije na nekategorisanom putu u javnoj svojini. Postavljanjem kapije i ograde onemogućeno je građanima da koriste taj put.

„Postavljanjem kapija na javnim nekategorisanim putevima koji se tradicionalno koriste, onemogućeno je slobodno kretanje stanovništva i turista. Osim staza i puteva koje su zatvorene postavljanjem ograda i kapija, uništena je i tradicionalna turistička staza žute markacije koja povezuje Novi Rakovac i Zmajevac, tako što je prekinuta postavljanjem ograda i kapija u blizini brda Kesten. Od staza koje više nisu dostupne stanovnicima Rakovca je ona koja ide od manastira do izvora Kesten i posle toga ka naselju Salaksije. Okolina izvora Kesten je ograđena. Ogradama su obuhvaćene i parcele u javnom vlasništvu i sada njima nije moguće prići“, navodi se u prijavi.

Dodaje se da se veoma intenzivnim postavljanjem ograda koje nisu primerene okruženju NP Fruška gora, otežava kretanje životinja i remeti uspostavljena ravnoteža. Velika je verovatnoća, ističe Pokret, da će izvedeni radovi imati veoma štetne posledice po biljni i životinjski svet dela NP Fruška gora.

U prijavi se navodi i da je izgrađen betonski put za vozila širine pet metara sa veoma širokim usekom na mestu gde ranije nije postojao šumski niti bilo kakav drugi put u zoni zaštite NP Fruška gora. Trasa puta se nalazi između ostalog i na parcelama 2754, 2472 i 2466, katastarske opštine Rakovac (u vlasništvu Eparhije sremske, Srpskog pravoslavnog manastira Rakovac, Sanje Petrić i Lazar Krstić). Pretragom Centralne evidencije objedinjenih procedura za izdavanje građevinskih dozvola (CEOP) nisu pronađeni podaci o dokumentima vezanim za ove parcele, te se, ukazuje Pokret „Odbranimo šume Fruške gore“, iz ovoga može javiti sumnja da za ove radove u sistemu CEOP ne postoje prijave ili odgovarajuća rešenja ili dozvole.

Eparhija sremska Srpske pravoslavne crkve dobila je od Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode „zeleno svetlo“ da pored manastira Rakovac i kroz Nacionalni park Fruška gora izgradi tvrdi šumski put, u skladu sa zakonima i propisima koji se odnose na zaštitu prirode i nacionalne parkove. Međutim, eparhija, odnosno izvođač radova, ne poštuju dobijeno rešenje: kako su se uverili novinari VOICE-a, posečena je šuma, umesto dozvoljenog prirodnog materijala, tucanika, izliva se beton, proširena je trasa postojećeg šumskog puta, a radovi se izvode mimo propisanih rokova.

Javnosti nije dostupna informacija o tome ko gradi put kroz Nacionalni park: nema table o izvođenju radova, početku i završetku ovog posla, nigde ne piše za koje potrebe se to radi niti ko je izvođač.

Prema saznanjima VOICE-a, jedan od glavnih aktera u izgradnji puta je novosadska kompanija DOO Promist koja se bavi uvozom i distribucijom veštačkih đubriva, a čiji je vlasnik Nebojša Petrić. U katastru nepokretnosti opštine Beočin kao vlasnica parcela na potesu Kesten u katastarskoj opštini Rakovac vodi se Sanja Petrić. Reč je, navodi se u katastru, o poljoprivrednom zemljištu u privatnoj svojini, u zoni Nacionalnog parka Fruška gora. Na sajtu Agencije za privredne registre može se videti da je Sanja Petrić jedan od zastupnika kompanije Promist. Sanja i Nebojša Petrić spomenuti su i u zvaničnom saopštenju Grada Novog Sada iz 2017., godine, kao osobe koje su među najvećim donatorima Fondacije „Privrednik“.Ograđeni hektari i hektari oko najlepšeg vidikovca

Novinari VOICE-a posetili su rakovački manastir, međutim monahinje s kojima su razgovarali kazale su da ne znaju ko pravi put niti kakav je dogovor Eparhija sremska postigla sa zakupcem, odnosno izvođačem radova. Put kreće od samog manastira, vodi pored groblja i kapele i nastavlja dalje, kroz šumu, u pravcu pomenutog vidikovca. Pre mesec dana, za vreme uskršnjih praznika, njime se moglo proći, međutim, odmah po praznicima spuštena je rampa pre prvog uzvišenja i dalje se nije moglo. Prošlog meseca, dok je još bilo prohodno, uverili smo se da je put proširen i da je rastinje posečeno, ali put je bio mestimično nasut šljunkom.

Foto: Wikipedia/Jorge Reyes

Međutim, u utorak, 2. juna, imali su priliku da, mimoilazeći rampu, vidimo da je na delu puta nasut beton i da se betonira deo po deo. Izašavši do vidikovca primetili smo da još nije započeta nikakva izgradnja objekata i da osim „nju holandovog“ utovarivača nema drugih mašina. Ni izgradnja puta nije privedena kraju. Ali, veliki prostor od nekoliko desetina hektara oko vidikovca je ograđen – zatvoren je prilaz i privatnim parcelama, i izvoru, i planinarskim putevima.

U rešenju Pokrajinskog zavoda za zaštitu priode izdatom 19. marta ove godine na zahtev Eparhije sremske, u koje VOICE ima uvid, navodi se niz uslova za izvođača radova. Rešenje o uslovima zaštite prirode pri nasipanju i uređenju šumskog puta Pokrajinski zavod dostavio je Pokretu „Odbranimo šume Fruške gore“, organizaciji građana koja je podnela zahtev za informacijama od javnog značaja, kako bi, u javnom interesu, saznala da li se na lokaciji Kesten sve radi po propisima.

Pokrajinski zavod za zaštitu prirode dozvolio je Eparhiji sremskoj da izvodi radove na šumskom putu kraj manastira Rakovac, pod uslovom da koristi postojeću trasu, imajući u vidu nagib terena, krivine i mimoilaznice. Takođe, da zemljane radove svede na neophodni minimum, poštujući princip gradnje „put u zaseku“. Potom, da za nasipanje puta koristi isključivo prirodne materijale – usitnjen kamen, sa neophodnim proširenjima na mestu krivina i mimoilaženja. U slučaju izlivanja opasnih materija iz vozila i mehanizacije, naloženo je da se zagađeni sloj zemljišta ukloni. U rešenju se navodi da se, u slučaju potrebe, žbunje i stabla mogu uklanjati po propisima, ali ne u periodu od 15. marta do 15. jula, što se – kako vidimo – nije poštovalo.

Pokrajinski zavod naglasio je da trasa prolazi kroz područje pod režimom zaštite drugog stepena po Zakonu o nacionalnim parkovima, pa su stoga i izrečena navedena ograničenja u radovima. Najvažnije je, zaključuje se iz rešenja koje je dobila Eparhija sremska, da se upotrebljavaju prirodni tvrdi materijali, kako bi se očuvale prirodne vrednosti, a to očigledno nije poštovano.

Autori: Slađana Gluščević i Dinko Gruhonjić

Izvor: VOICE

Uhapšeno 108 krijumčara sa dve tone ugrožene vrste jegulja

Foto: Wikipedia/GerardM

Povodom Svetskog dana zaštite životne sredine, koji se obeležava 5. juna, Evropol promoviše ekološku akciju i svoju posvećenost da podrži države članice Evropske unije u suzbijanju kriminala vezanog za životnu sredinu.

Foto: Wikipedia/GerardM

U okviru četvrte operacije “Jezero”, koja je trajala od oktobra 2019. do aprila 2020. godine, a tokom koje su kooordinisani organi za sprovođenje zakona iz 19 zemalja širom Evrope, uhapšeno je 108 osumnjičenih krijumčara i zaplenjeno 2.013 kilograma staklenih jegulja, čija se vrednost procenjuje na 6,2 miliona evra, saopšteno je iz Evropola.

Spasene životinje ponovo su vraćene u svoje prirodno stanište kako bi se sačuvala ova ugrožena vrsta.

Akcija je koordinisala rad organa za sprovođenje zakona u Albaniji, Belgiji, Bosni i Hercegovini, Bugarskoj, Češkoj, Francuskoj, Gruziji, Nemačkoj, Italiji, Letoniji, Litvaniji, Holandiji, Severnoj Makedoniji, Portugaliji, Srbiji, Španiji, Švajcarskoj, Švedskoj i Velikoj Britaniji.

Trgovina staklenom jeguljom jedan je od najvećih zločina protiv divljeg života u svetu.

Operacija “Jezero” je vodeća operacija Evropola protiv kriminalnih operacija vezanih za životnu sredinu, koju su 2016. godine započele samo četiri zemlje, da bi im se 2020. pridružili organi za sprovođenje zakona iz još 15 država.

Poslednjih godina evropska populacija jegulja se smanjila za 90 odsto.

Aktivnosti organa za sprovođenje zakona protiv trgovine jeguljama delimično pomažu u sprečavanju nestanka ove vrste, navode u Evropolu.

Izvor: RTS

Curenje nafte u sibirske reke zapretilo velikom ekološkom katastrofom

Foto: Facebook (screenshot)

Vlasti u sibirskom gradu Noriljsk u utorak, 2. juna, proglasile su vanredno stanje pošto je procurilo dizel gorivo došlo do lokalnih reka, zapretivši ekološkom katastrofom u krhkoj arktičkoj prirodnoj sredini, piše redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.

Foto: Facebook (screenshot)

Najmanje 20.000 litara dizel goriva procurilo je 29. maja iz termoelektrane u blizini industrijskog grada Noriljsk iznad arktičkog kruga.

Svetska fondacija za prirodu (WWF) objavila je satelitske fotografije koje prikazuju grimizno crvenu vodu u rekama Daldikan i Ambarnaja. Ekološka organizacija upozorila je da bi zatrovana voda mogla da stigne do jezera Pjasino, severno od grada, mada je 2. juna saopštila da izgleda da pomažu zaštitne plutajuće barijere koje je postavila Federalna pomorska spasilačka služba.

Ipak, ograđivanje nafte ne znači da toksični elementi neće ući u jezero, rekao je Aleksej Knjižnikov iz WWF Rusija.

“Nažalost, najotrovniji elementi dizelskog goriva su aromatična jedinjenja poput benzola, toluena, etilbenzena, ksilena koja se mešaju s vodom i nemoguće ih je sakupiti pomoću plutajućih barijera”, rekao je on.

Ruska državna agencija za ribolov Rosribolovstvo opisala je curenje goriva kao ekološku katastrofu.

“Već sada se može reći da će biti potrebne decenije za obnavljanje ekološke ravnoteže u pogođenom vodenom sistemu Noriljo-Pjasinski”, rekao je portparol agencije Dmitrij Klokov.

Ruski rudarski konglomerat Noriljsk nikelj (Noriljsk nikl), vlasnik termoelektrane, saopštio je da je do curenje došlo kada su stubovi koji drže rezervoar za skladištenje potonuli usled odmrzavanja tla u permafrostu.

Noriljsk, izolovani grad sa 180.000 ljudi izgrađen je oko operacija Noriljsk nikelja, vodećeg svetskog proizvođača nikla i paladijuma. Grad je podignut na permafrostu, pa njegovu infrastrukturu ugrožava topljenje leda izazvano klimatskim promenama.

Izvor: Radio Slobodna Evropa

U toku je javni uvid za projekat izgradnje vetroparka Crepaja snage 220 MW!

Foto-ilustracija: Pixabay

Opština Kovačica oglasila je izlaganje na rani javni uvid Plan detaljne detaljne regulacije za vetropark Crepaja. Rani javni uvid počeo je 28. maja, a trajaće do 11. juna 2020. godine.

Foto-ilustracija: Pixabay

Rani javni uvid održaće se u prostorijama zgrade Opštine Kovačica, u Ulici Maršala Tita 50, u holu na drugom spratu i u kancelariji br. 29, svakog radnog dana od 9 do 15 časova.

Plan je u toku trajanja ranog javnog uvida dostupan na uvid zainteresovanoj javnosti i u digitalnom obliku na zvaničnoj internet adresi Opštine Kovačica (OVDE).

Do 11. juna, pravna i fizička lica mogu podneti primedbe i sugestije na izloženi Plan u pisanom obliku na pisarnici Opštine Kovačica ul. Maršala Tita br. 50 u Kovačici. Sve informacije u vezi sa oglasom mogu se dobiti putem telefona 013/661-122, lokal 123.

Područje Kovačice, na osnovu Studije Atlasa vetrova na teritoriji Vojvodine, se nalazi u zoni povoljnih vetrova (5,0-5,5 m/s) na visinama većim od 50 m iznad tla, a naročito 100 m iznad tla, što odgovara savremenim vetroelektranama snaga 2-2,5 MW, gde je eksploatacija energije vetra ekonomski isplativa.

U okviru vetroparka Crepaja biće postavljen 31 vetrogenerator, pojedinačne snage oko 7 MW. Ukupna snaga postrojenja iznosiće 220 MW. Gradiće se i trafostanica adekvatnog napona i snage.

U skladu sa „Studijom dugoročnog razvoja prenosne mreže 400 kV, 220 kV i 110 kV na području Republike Srbije, za period do 2020. godine“, biće podignuto 400 kV dalekovoda za prekogranično  povezivanje  sa  susednom  državom  Rumunijom, kao i  400  kV dalekovoda za obezbeđenje sigurnog napajanja električnim energijom i povezivanja susednih konzuma na relacijama: Kikinda-Subotica, Zrenjanin–Novi Sad, Zrenjanin-Pančevo, Pančevo-Vršac i Pančevo-Drmno, navodi se u Planu.

U sklopu projekta, planiraju se razvodni gasovodi za  gasifikaciju Opštine Kovačica i Opštine Opovo, kao i podzemno skladište gasa „Itebej“.

Naručilac i investitor projekta je kompanija New Energy Solutions, koja je u septembru prošle godine pustila u rad najveći vetropark u Srbiji Kovačica, snage 104,5 MW. Procenjuje se da 38 vetrenjača, koje se prostiru na površini većoj od 3.700 hektara, imaju kapacitet da električnom energijom snabdevaju 60 hiljada domaćinstava.

Jelena Kozbašić

Kako su (ne)ljudi ubili trudnu slonicu sakrivši petarde u njenu hranu?

Foto-ilustracija: Unsplash (Bhuvanesh Gupta)

Čovek je čoveku vuk, a životinji verovatno nešto još gore – čovek.

Foto-ilustracija: Unsplash (Bhuvanesh Gupta)

Osećaj nadmoći mnoge izvitoperene primerke ljudske vrste loži – zato tlače žene, zato razbijaju izloge centra za LGBT+ populaciju, zato na vratu nedužnog crnca kleče dok ne izdahne i zato zabijaju eksere psu u glavu. Loženje na nadmoć, ako mene pitate, proizilazi iz nemoći, osećaja od kog makar na sekundu ti mnogi izvitopereni primerci ljudske vrste žele da pobegnu šamarajući devojku, bacajući ciglu na gejeve, ubijajući drugo živo biće. Onda usledi udarac realnosti koji im skine krinku i razotkrije pravo lice – lice snishodljivog poltrona bez trunke dostojanstva.

Možda sam dokučila poreklo potrebe za ponižavanjem drugih, naizgled manje snažnih – a možda sam skroz u krivu. Bilo kako bilo, nikada neću razumeti da nagon za povređivanjem nekoga prevagne nad ispravnim rasuđivanjem.

U Indiji je uginula slonica. Njena smrt je izazvala bes, tugu i ozlojeđenost tamošnjih aktivista – ma izazvala je i bes, tugu i ozlojeđenost mene, stotinama hiljada kilometara daleko, a i vi koji čitate ne bi trebalo da budete ništa ravnodušniji. Život joj je, prema navodima Si En Ena, prekinut petardama skrivenim u voću koje su eksplodirale u njenim ustima dok je jela nešto što joj se činilo kao velikodušan dar čoveka, nakaze i malodušnika.

Lokalno stanovništvo sela u indijskoj državi Kerali takve poklone ostavlja divljim svinjama kako bi ih oteralo od svojih useva, te je slonica potencijalno žrtva nehumane prakse i nije direktna meta napada – odnosno odbrane poljoprivrednih zasada.

Životinja je bila trudna mesec dana, a stradala je 4 dana nakon eksplozije, 27. maja, saopštili su šumari. Iako su veterinari pokušali da joj pomognu, nisu uspeli zbog nepoverenja i opreznosti povređene jedinke. Eksplozija je izazvala prelom kostiju vilice, pa slonica nije mogla da se hrani što je izazvalo slabost i naposletku i – smrt.

Ministar zaštite životne sredine Indije Prakaš Javadekar je na Tviteru napisao da su centralne vlasti istragu ovog slučaja shvatile veoma ozbiljno i da će preturiti svaki kamen dok ne pronađu krivce zato što hranjenje i ubijanje petardama nije deo njihove kulture.

Slika je mnogo šira od jedne tragično preminule slonice i petardi. Ove životinje ljudi eksploatišu i u svrhe turizma, a otimaju im i staništa, urbanizujući rezervate prirode. Konzervacionisti procenjuju da u divljini u Indiji živi 27.000 slonova.

Slika je mnogo šira i od brojnosti jedne vrste u jednoj zemlji sveta. Toliko je široka da na nju treba smestiti predstavnike milion vrsta koje smo razornim aktivnostima doveli na ivicu opstanka širom Zemlje. Svakako posthumno treba odati poštu i svim onim koje smo u prošlosti već istrebili. Šesto masovno izumiranje se odvija 25 brže od prethodnih sličnih događaja – i to našom krivicom. U poslednjih stotinu godina, zbrisali smo 400 kičmenjaka. Da evolucija teče neometena našom sebičnošću, za to bi trebalo 10.000 godina. Zagađenje, trgovina vrstama, upotreba otrovnih supstanci, krčenje šuma… Zanemarujemo postojanje potencijala da zadržimo bogatstvo biodiverziteta smanjujući besomučnu proizvodnju i potrošnju.

Slika je mnogo šira čak i od Crvene liste ugroženih vrsta. Uključuje svakog pretučnog i odbačenog, nekada kućnog, ljubimca, rogove jelena na zidu kuće lovca i bundu od astragana.

Čovek je čoveku vuk, a životinji verovatno nešto još gore – čovek.

Jelena Kozbašić

Kutak na planeti koji nismo zagadili

Foto-ilustracija: Pixabay

Naučnici veruju da su otkrili gde je na svetu najčistiji vazduh, potpuno nezagađen ljudskim aktivnostima – nalazi se na Južnom okeanu koji okružuje Antarktik.

Foto-ilustracija: Pixabay

Ovo je prva studija koja je istraživala sastav bioaerosola na Južnom okeanu, a koju su sproveli istraživači sa Univerziteta u Koloradu. Uspeli su da otkriju atmosfersku oblast koja je netaknuta ljudskim uticajem. Vreme i klima su blisko povezani i povezuju regije širom sveta. Kako ubrzano dolazi do klimatskih promena izazvanih ljudskim aktivnostima, n aučnici su odlučili da pronađu taj kutak na zemlji koji je najmanje pogođen tim uticajima.

Profesorka Sonja Krajdenvajs i njen tim pretpostavljali su da je vazduh iznad Južnog okeana najmanje izložen ovim uticajima i prašinom sa kontinenta.

Ustanovili su da je granični sloj vazduha koji snabdeva najniže oblačne sisteme na tom području bez ikakvih aerosolnih čestica koje su proizveli ljudi. Nije bilo tragova fosilnih goriva, useva, pesticida, a ni otpadnih voda.

Do zagađenja vazduha inače dolazi kada aerosoli, čvrste materije i gasovi dospeju u vazduh. Istraživanje je pokazalo da je Antarktik izolovan od širenja mikroorganizama iz južnih zemalja.

“Čini se da je Južni okean jedno od retkih mesta na Zemlji koje je najmanje pogođeno ljudskim aktivnostima“, navodi Tomas Hil, naučnik i jedan od autora studije.

Naučnici su uzeli uzorke vazduha iz dela atmosfere koji je u direktnom kontaktu sa okeanom i to dok su ovim područjem putovali iz Australije. Uradili su analizu mikroorganizama u vazduhu i ustanovili da svi potiču iz okeana.

Na osnovu bakterijskog sastava mikroba zaključili su da aerosol iz udaljenih zemalja nastao ljudskom aktivnošću i zagađenje nije stiglo do juga i da je vazduh u ovim predelima „prastar“, stoji u izveštaju koji je preneo Si-En-En.

Izvor: RTS

Kako će izgledati Bulevar Evrope u Novom Sadu nakon planiranih radova?

Foto: Grad Novi Sad

Stambena izgradnja na Bulevaru Evrope, nesumnjivo je promenila intenzitet saobraćaja u tom delu Detelinare. Porast broja stambenih jedinica doveo je i do rasta broja stanovnika, a samim tim, na ulicama je sve više vozila. Svedoci smo sve težeg parkiranja u tom delu Novog Sada i zbog toga je gradnja novih parking mesta nužna.

Foto: Grad Novi Sad

U cilju prevazilaženja tog ozbiljnog problema, planskim dokumentom je predviđena mogućnost izgradnje parkinga uz Bulevar Evrope, na strani stambene zone Detelinara, i to na delu površine između kolovoza i biciklističke staze. Gradska uprava za građevinsko zemljište i investicije u Novom Sadu pokrenula je otvoreni postupak javne nabavke za izbor najpovoljnijeg izvođača radova za izgradnju parkinga duž Bulevara Evrope u Novom Sadu – prva faza. Otvaranje ponuda biće izvršeno javno 29. juna 2020. godine, u prostorijama Gradske uprave za građevinsko zemljište i investicije.

U prvoj fazi, gradiće se deonice između Ulice Janka Veselinovića i Ulice Hadži Ruvimova, između Ulice Hadži Ruvimova i Ulice Branka Bajića, kao i Branka Bajića i Futoške ulice. Drugom fazom biće obuhvaćena deonica između Ulice Kornelija Stankovića i Ulice Janka Veselinovića. Na kompletnoj deonici, od Ulice Janka Veselinovića do Futoške ulice, biće izgrađeno ukupno 201 parking mesto. Parkinzi će biti jednostrani sa kosom šemom parkiranja uz desni kolovoz na strani stambene zone Detelinara, i to na delu od Futoške ulice do Ulice Janka Veselinovića, u dužini od 950 metara. U prvoj fazi biće izgrađeno 181 parking mesto.

Veoma je važno istaći da će se prilikom izgradnje posebno voditi računa o očuvanju zelenih površina. Drvored koji se nalazi duž Bulevara Evrope biće očuvan, a svako stablo zaštićeno. Takođe, na mestima gde nedostaju stabla, ostavljena su mesta za nove sadnice. Na novonastalim površinama oko stabala se planira sadnja šiblja i odgovarajućeg zelenila. Postojeći sistem za navodnjavanje, koji je ranije izgrađen, sada će biti zamenjen novim i savremenijim, a biće spušten na odgovarajuću dubinu.

Osim toga, planirana je izgradnja jedne podzemne garaže u delu između ulica Janka Veselinovića i Hadži Ruvimove i druge između ulica Kornelija Stankovića i Janka Veselinovića. Taj projekat je u fazi planiranja i neophodno je da se obezbedi novac za njegovu realizaciju. Upravo takva vrsta parkinga, daje mogućnost da se sačuva zeleni pojas, svako drvo i svaki kvadrat travnjaka. Važno je još jednom istaći da, izgradnjom parkinga duž Bulevara Evrope, Grad Novi Sad želi da nastavi strateško rešavanje nedostatka parking mesta kao jedne od najučestalijih propratnih pojava urbanog razvoja grada, ali i da istovremeno brine o kvalitetu životne sredine.

Izvor: Grad Novi Sad

Rijeka bogatija za još jedno reciklažno dvorište

Foto: Grad Rijeka

Rijeka je od utorka 2. juna bogatija za još jedno reciklažno dvorište koje se otvara u Ulici Jože Vlahovića, nasuprot Saobraćajne škole.

Foto: Grad Rijeka

Riječka KD Čistoća do sada je upravljala s dva reciklažna dvorišta – onima u Mihačevoj Dragi i na Pehlinu, a treće reciklažno dvorište u Ulici Jože Vlahovića dodatno će doprineti povećanju stope odvojeno prikupljenog komunalnog otpada i smanjenju količine otpada koji se odlaže na deponijama. Novo riječko reciklažno dvorište otvoreno je u utorak uz prisustvo Vojka Obersnela, gradonačelnika Rijeke sa saradnicima, Alenke Košiša Čičin-Šain, zamenice direktora Fonda za zaštitu životne sredine energetsku efikasnost i Jasne Kukuljan, direktorke Komunalnog društva Čistoća.

Ukupna vrednost Projekta reciklažnog dvorišta u Ulici Jože Vlahovića iznosi 1.105.510 kuna (143.650 evra) s PDV-om od čega prihvatljivi troškovi iznose 919.035 kuna (119,470 evra). Putem Fonda za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost, Ministarstvo zaštite okoline i energetike preko strukturnih i kohezijskih fondova Evropske unije priznaje 85 odsto iznosa prihvatljivih troškova, odnosno, bespovratna sredstva iznose 781.180 kn (101.000 evra) s PDV-om. Reciklažno dvorište u Ulici Jože Vlahovića namenjeno je isključivo korisnicima s područja Grada Rijeke.

Kao i u ostalim reciklažnim dvorištima kojima upravlja KD Čistoća, građani svoj otpad dovoze lično, unutar radnog vremena reciklažnog dvorišta, identifikuju se na ulazu i bez naknade odlažu svoj otpad u predviđene kontejnere.

Podsetimo, Rijeka ima i svoj Riperaj – jedinstveno mesto na kojem građani mogu besplatno popraviti neispravne sitne kućne uređaje, razbijeni i oštećeni nameštaj, odeću, igračke i slično uz pomoć majstora koji poseduju potrebna znanja i veštine. Riperaj je prvi takav projekat u Republici Hrvatskoj, a ponovno je otvoren od 1. juna, prema novom, prilagođenom radnom vremenu (ponedeljak, sreda i petak od 9.00 do 13.00 sati; utorak i četvrtak od 17.00 do 20.00 sati).

Izvor: Ekovjesnik

Život u blizini naftnih bušotina utiče na novorođenčad

Foto-ilustracija: Unsplash (Luma Pimentel)

Nedavno sprovedena studija pokazala je da život u blizini aktivnih naftnih i gasnih izvora tokom perioda trudnoće povećava rizik od niske telesne težine novorođenčadi, što se naročito pokazalo u ruralnim područjima.

Foto-ilustracija: Pixabay

Prvi put je sprovedena velika studija ove vrste kroz koju su analizirani zapisi skoro 3 miliona porođaja u Kaliforniji žena koje su živele u blizini naftnih i gasnih bušotina, odnosno unutar 10 km rastojanja od njih. Istraživanje je obuhvatilo period između 2006. i 2015. godine, podrazumevajući mesta sa aktivnim i neaktivnim bušotinama fosilnih goriva.

Tom prilikom pokazano je da je blizina ovih lokacija uticala na loše ishode porođaja, odnosno bebe su rođene manje  i lakše nego što bi trebalo. Bebe sa nižom kilažom od očekivane mogu imati probleme sa razvojem, više snage ulažu u borbu da dobiju na težini i podložnije su infekcijama. Kasnije tokom života veće su šanse da imaju problem sa dijabetesom, hipertenzijom, srčanim bolestima i intelektualnim teškoćama. Takođe, primećeno je da u proseku jedna u 12 beba ima manju težinu od proseka u Sjedinjenim Američkim Državama.

Stanje beba zavisi i od kvaliteta vazduha u sredinama u kojima su živele majke tokom trudnoće, kao i uslovima stanovanja i zanimanja majki, odnosno kvaliteta života, otkrili su autori istraživanja.

Tokom poslednjih nekoliko godina, proizvodnja nafte i gasa širom SAD-a je u značajnom porastu. Čak četiri od 10 američkih naftnih polja smešteno je u Kaliforniji, iako je sama proizvodnja nafte u ovoj državi u postepenom padu poslednjih 30 godina. Nalazišta nafte i gasa, i aktivna i neaktivna mogu biti veoma štetna za okolinu, zagađujući vazduh, zemljište, vodu, utičući na povećanje buke i upotrebu veštačkog osvetljenja, što ne pogoduje ni lokalnoj flori i fauni.

Nalazi studije objavljeni su u časopisu “Environmental Health Perspectives”.

Jelena Cvetić

 

Kako da pomognete ptićima ispalim iz gnezda?

Foto-ilustracija: Pixabay

U ovo doba godine, Centru za zaštitu i proučavanje ptica iz Crne Gore često se javljaju ljudi koji su pronašli ptića na tlu, ne znajući kako postupiti i da li je sa njim sve u redu. Ono što je uobičajna situacija jeste da ptići ispadaju iz gnezda, i ako nisu povređeni treba ih vratiti na granu drveta, a roditelji će ih sami naći. Ipak, postoji nekoliko kategorija ovih mališana i svaki od njih zahteva posebnu brigu.

Foto-ilustracija: Pixabay

1. kategorija: ptići ispali iz gnezda (čučavci)

Prepoznaćete ih tako što: ne stoje, već sede; nisu sposobni niti malo da polete ili ublaže pad; nisu potpuno operjali, što znači da im perje tek izrasta; oči su im uglavnom otvorene ili poluotvorene.

Šta uraditi: pogledajte da li je u blizini gnezdo i pokušajte ih vratiti; ako ih nije moguće vratiti, uzeti ih i staviti u zamračenu prostoriju, na flašu tople vode, umotane u peškir. Pokriti ih laganom krpom ili peškirićem. Rizično je davati im vodu i hranu, jer je moguće da im je potreban poseban režim ishrane.

2. kategorija: ptići izašli iz gnezda (goluždravci)

Prepoznaćete ih tako što: mogu da stoje, hodaju ili skakuću; sposobni su da nisko prelete kratke distance i ublaže pad mašući krilima; gola mesta su teško vidljiva, a prisutna su uglavnom na stomaku ili leđima; oči su otvorene.

Šta uraditi: ne dirati ih, osim ako im preti neposredna opasnost; ako im ipak postoji potencijalna pretnja, staviti ih u gusti žbun ili na granu drveta, a ako je potrebno i više metara od mesta pronalaska. Proveriti ih nakon par sati; treba znati da je napuštanje gnijezda u ovom uzrastu manje-više normalno; roditelji nastavljaju da hrane mladunce iako su na zemlji. Intezivno će ih tražiti i do 3 dana i ne treba odustati od vraćanja ptića roditeljima, čak iako je potrebno povremeno ih nahraniti. Prisustvo roditelja ćete primetiti samo ukoliko ste udaljeni od ptića, u suprotnom će se odrasla ptica sakriti.

Foto: Centar za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP)

Ukoliko su ptići jako slabi, povređeni ili se roditelji ne pojavljuju tokom tri dana, stanovnici Crne Gore mogu da kontaktiraju Centar na broj 020-272/051.

3. kategorija: poletarci

Prepoznaćete ih tako što: kreću se bez problema i panično beže od vas; preleću, kraće ali i duže razdaljine, čak se penju i na niže grane; gotovo je sve perje dobro razvijeno, ali dosta kraće nego kod odraslih ptica; često se oglašavju, čak i dok beže ili kad su sami.

Šta uraditi: u pitanju su odrasli ptići koji počinju polako i sami da se hrane. Poletarci nekad namerno ne lete ili beže, što je njihov odbrambeni mehanizam. Posmatrajte da li im je potrebna pomoć sa skrivenog mesta pre nego što reagujete. Odrasle ptice bi trebalo da su u blizini ali ih neće u stopu pratiti. Ukoliko je ptić jako slab ili povređen, iz Crne Gore pozovite Centar na broj 020-272/051.

4. kategorija: laste i čiope

Laste i čiope napuštaju gnezdo spremne za let. Nastavaljaju da prate roditelje u vazduhu, a laste obično sleću na visoka mesta gde ih roditelji i dalje hrane. Ukoliko vidite lastu ili čiopu na zemlji, to znači da im je potrebna pomoć.

Šta uraditi: Priđite polako da vidite da li će poleteti. Ako se to ne desi, pticu probajte vrlo pažljivo sa dlanova „baciti” u vazduh, iznad neke meke površine. Pazite da ne padne sa velike visine ili neka vam neko pomogne da je dočeka ako dođe do pada. Ako ne poleti, stavite je negde na visinu i sačekajte na skrovitom mestu da vidite da li dolaze roditelji. Ukoliko je ptić jako slab ili povređen, iz Crne Gore pozovite Centar na broj 020-272/051.

Izvor: Centar za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP)

Da li će plastični otpad u okeanima postati deo prošlosti?

Photo-illustration: Unsplash (Brian Yurasits)
Foto-ilustracija: Unsplash (Krisztian Matyas)

Od svih zagađivača, plastika je najprepoznatljivija – ona je najvidljivija i pluta”, rekao je izvršni direktor Koka-kole Džejms Kvinsi na virtuelnom dijalogu o okeanima u organizaciji Svetskog ekonomskog foruma, piše Nova ekonomija.

„Jasno je da je ovo problem koji mora biti rešen. Plastika u okeanu mora biti stvar prošlosti,” kazao je Kvinsi na forumu posvećenom zaštiti i rešavanju problema otpada u okeanima.

Kvisni je ocenio i da korporacije imaju veliku odgovornost prema životnoj sredini, objašnjavajući da nema smisla biti korporacija koja veoma zagađuje.

“Ako želite zdrav biznis, oko njega morate stvoriti zdravo društvo”, rekao je on.

Švedska će ove godine biti prva zemlja u kojoj će sve prodate boce biti napravljene od reciklirane plastike, istakla je Izabela Lovin, potpredsednica Švedske vlade i ministarka za okolinu.

“Pitanje plastike je u potpunosti moguće rešiti. Čovek je proizvodi i čovek može i da prestane. Odlučujemo o obrascima potrošnje koje želimo. Moramo poneti okruženje sa sobom u učionicu, tržni centar, glasačku kabinu. Imamo izbora. Ono što radimo kao pojedinci utiče na društvene i globalne ishode“, rekla je Inger Andersen, izvršna direktorka Programa Ujedinjenih nacija za životnu sredinu.

Izabela Lovin, švedska ministarka za okolinu, navela je da pored otpada u okeanima, moramo obratiti pažnju i na klimatske promene koje utiču na životnu sredinu.

Izvor: Nova ekonomija