Home Blog Page 670

Uhapšen kapetan broda koji je zagadio priobalne vode Mauricijusa mazutom

Foto-ilustracija: Pixabay

Kapetan japanskog broda koji je izazvao izlivanje mazuta i nafte u priobalju Mauricijusa pošto se nasukao krajem jula na koralni greben, uhapšen je juče, saznala je agencija AFP iz policijskih izvora.

Foto-ilustracija: Pixabay

“Kapetan i njegov zamenik su uhapšeni. Privedeni su pravdi pod preliminarnom optužbom. Istraga se nastavlja ispitivanjem ostalih članova posade”, rekao je portparol policije Šiva Kuten za AFP.

Kapetan Indijac, koga je policija nekoliko puta saslušavala, i njegov zamenik iz Šri Lanke, optuženi su za ugrožavanje sigurnosti plovidbe i ponovo će na sud 25. avgusta.

Japanski brod za rasuti teret “Vakašio” je 25. jula naleteo na greben na jugoistoku Mauricijusa, sa 3.800 tona mazuta i 200 tona dizela.

Između 800 i 1.000 tona mazuta brzo je isteklo iz napuklog korita broda i zaprljalo obale posebno zaštićenog područja u kojem su šume mangrova i ugrožene vrste.

Timovi za reagovanje na katastrofe su se trkali s vremenom da bi ispumpali ostatak goriva, jer je pretilo da se brod svakog trenutka prepolovi.

Brod se napola prelomio u nedelju. Prednje dve trećine olupine od juče vuku remorkerima ka pučini da bi je potopili kako bi se izbegli dalje oštećenje obale.

“To je delikatna operacija”, izjavio je za AFP Alen Dona, direktor pomorskih službi Mauricijusa. “Želimo da iskoristimo visoku plimu da olupinu polako izvučemo. Taj deo broda je dugačak 225 metara i širok 50 metara”.

“Biće otegljen osam nautičkih milja (14,8 km) od grebena, gde će biti probijen i potopljen”, dodao je.

Odluku o potapanju prednjeg dela “Vakašioa” doneo je u ponedeljak krizni štab kojim je predsedavao premijer Mauricijusa Pravind Džugnot, u konsultaciji sa francuskim stručnjacima koje je Pariz poslao.

Preostali deo broda, gde su motori i oko 30 kubnih metara nafte, i dalje je zaglavljen na grebenu koji ga je probio.

Vlasti smatraju da je “previše rizično pokušati ispumpavanje preostale količine mazuta iz mapinske sale”.

“S obzirom na to da je mazut u velikoj meri uklonjen, a preostala količina mala, uticaj operacije na životnu sredinu treba da bude ograničen”, rekao je zvaničnik Japanske agencije za međunarodnu saradnju (JICA).

“Vlada (Mauricijusa) tek treba da odluči šta će uraditi s tim preostalim delom broda”, rekao je on.

Japan je za sredu najavio slanje novog tima stručnjaka na Mauricijus koji će učestvovati u akciji čišćenja obale i mora. Taj tim će doneti materijal, uključujući upijajući.

Vlada Mauricijus je optužena za nemar, a stanovništvo tog turističkog ostrva se pita zašto je tako malo učinjeno u periodu između nasukavanja “Vakašioa” i pojave curenja.

Premijer Džugnot je procenio da nije učinjena greška i odbio da se izvini.

Vlasnik japanskog broda “Nagashiki Shipping” rekao je da je “duboko svestan (svoje) odgovornosti” i obećao da će “iskreno” odgovoriti na zahteve za odštetu.

Izvor: Zelena Srbija

Saobraćaj, energetika i životna sredina u fokusu projekata za Investicioni okvir za Zapadni Balkan

Foto-ilustracija: Pixabay

Ministarka za evropske integracije u Vladi Republike Srbije i nacionalni IPA koordinator Jadranka Joksimović uputila je predlog projekata za tehničku pomoć u sklopu Investicionog okvira za Zapadni Balkan, saopštila je Vlada.

Foto-ilustracija: Pixabay

U 24. rundi za tehničku pomoć za pripremu dokumentacije predloženi su projekti iz oblasti saobraćaja, energetike, životne sredine i socijalne infrastrukture, i to u iznosu od 21,6 milion evra.

Ovo je utoliko važnije što je jedan deo ovih projekata kandidovan za sredstva iz IPA III za 2021. i 2022. godinu, stoga je veoma značajno da i za pripremu dokumentacije možemo da konkurišemo za bespovratna sredstva iz Investicionog okvira za Zapadni Balkan.

Joksimović je tim povodom izjavila da, budući da je u junu objavljen 24. poziv za dostavljanje predloga projekata, u saradnji sa resornim ministarstvima, aktivno smo poslednjih sedmica radili na pripremi aplikacija za dobijanje tehničke pomoći kojom ćemo obezbediti bespovratna sredstva za pripremu nedostajuće dokumentacije i pripremu infrastrukturnih projekata za njihovu investicionu realizaciju.

“Pažljivo smo sagledali strateške prioritete u ovim oblastima i odlučili se za one čijom će realizacijom biti osiguran razvoj kapitalne infrastrukture i koji će doprineti realizaciji ključnih razvojnih investicija u različitim delovima Srbije kao i njeno povezivanje sa susednim tržištima”, istakla je Joksimović.

Ministarka je dodala da su svi predlozi za pripremu projekata iz oblasti energetike i saobraćaja u skladu sa Agendom povezivanja, koja značajno doprinosi socio-ekonomskom razvoju i jačanju privredne saradnje regionu.

Iz oblasti transporta predložena je priprema projekata koji imaju veliki strateški značaj za Republiku Srbiju, a odnose se na rekonstrukciju i modernizaciju železničkih deonica Stalać–Kraljevo–Rudnica i Doljevac–Merdare, kao i nastavak izgradnje auto-puta Niš–Merdare, deonica Pločnik–Merdare.

Rekonstrukcija navedenih pruga i izgradnja auto-puta, značajno će doprineti razvoju Moravičkog, Raškog, Rasinskog, Topličkog i Niškog okruga i sveukupnom regionalnom razvoju Republike Srbije.

“Auto-put Niš–Merdare, kao deo osnovne indikativne transportne mreže EU, imaće isti rang na mapama EU kao i Koridor 10 koji je Srbija izgradila”, navela je Joksimović.

Iz oblasti energetike predložena je priprema za projekte koji će unaprediti postojeći postupak povezivanja na mrežu obnovljivih izvora energije (vetar, biomasa, solarna energija), dodatno ojačati stabilnost elektroenergetskih sistema i omogućiti bolju saradnju sa ostalim operativnim centrima za prenosne sisteme u Evropi.

Iz oblasti životne sredine predložena je priprema projekta „Izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Batajnici“, koji je veoma značajan za grad Beograd, jer će obuhvatiti opštine Surčin i Zemun, ali i manja okolna naselja.

Ovaj projekat će uticati na standard kvaliteta životne sredine za preko 113 hiljada ljudi i očekuje se da će izgradnja postrojenja započeti krajem 2021. godine.

Iz oblasti socijalne infrastrukture predlog za pripremu dokumentacije odnosi se na projekat koji će doprineti jačanju kapaciteta univerzitetskog obrazovanja.

Projektom je planirana rekonstrukcija postojećih i izgradnja novih objekata u okviru fakulteta i instituta u Beogradu, Novom Sadu, Nišu, Kragujevcu i Čačku.

Upravni odbor Investicionog okvira za Zapadni Balkan u decembru 2020. godine doneće zvaničnu odluku o tome koji predlozi će biti podržani, navodi se u saopštenju Kabineta ministarke za evropske integracije.

Izvor: Vlada Srbije

Ko dozvoljava rad kafilerije u Zrenjaninu uprkos rešenju o privremenom zatvaranju?

Foto: UG "Stop kafileriji"
Foto: UG “Stop kafileriji”

Gradski odbor Zelene stranke u Zrenjaninu upitao je juče ko dozvoljava lokalnoj kafileriji “Prekon” da i dalje radi i pored rešenja o privremenom zatvaranju.

Iz te stranke su naveli da je zbog “bezobzirnosti i bezobrazluka kompanije ‘Matijević’ i njene firme ‘Prekon’, građanima Zrenjanina muka”.

“Uprkos rešenju Gradske uprave o privremenom zatvaranju kafilerije koje je stiglo u petak, kafilerija i dalje radi. Građanima nije jasno ko to dozvoljava i ohrabruje ‘Prekon’ da se ovako ponaša i sveti Zrenjanincima, ko je to jači od Gradske uprave i inspekcije”, istakli su članovi Zelene stranke.

Pored političkih udruženja, protiv “Prekona” se buni i Udruženje građana “Stop kafileriji”. Budući da rad pogona nije zaustavljen, ono je organizovalo i sedmu po redu protestnu vožnju. Građani su im se priključili u još većem broju, zato što su se uverili da pravila koja važe za žitelje Zrenjanina ne važe i za kafileriju.

Članovi udruženja će tražiti ostvarivanje svojih prava definisanih u okviru Ustava i Zakona. S tim u vezi je prošlog vikenda Komunalnoj policiji upućeno na desetine poziva, a podnete su i prijave inspekciji za zaštitu životne sredine.

Udruženje “Stop kafileriji” je za samo nekoliko dana sakupilo više od 4.000 potpisa, sto je po Statutu Grada Zrenjanina više nego dovoljno da se preispita rad organa lokalne samouprave u rešavanju ovog problema. Peticiju možete potpisati i onlajn OVDE!

Foto: UG “Stop kafileriji”

Nezadovoljni Zrenjaninci od načelnika Odeljenja inspekcije, koji je doneo Rešenje o zabrani rada, zahtevaju da pokrene postupak prinudnog izvršenja tog Rešenja zato što “Prekon” isto ne poštuje. Od njega traže i podnošenje prekršajne prijave protiv pravnog lica “Prekon” i odgovornog lica u tom pravnom licu zbog toga što nisu izvršili nalog o zabrani rada koji je izdala nadležna inspekcija.

Fokus udruženja građana je i dalje na potpisivanju peticije koja je sada dostupna na mađarskom i srpskom jeziku. U subotu 22. avgusta 2020. godine, kao i do sada, pozivaju na uobičajenu protestnu vožnju.

Izvor: Zelena stranka, UG “Stop kafileriji”

Investicija od 4,5 miliona dinara za asfaltiranje u Mokroj Gori kao podstrek seoskom turizmu

Foto: Grad Užice
Foto: Grad Užice

Na teritoriji Užica nastavljeni su radovi na saobraćajnoj infrastrukturi, kako u seoskim tako i u gradskim mesnim zajednicama. Ove godine u Mokroj Gori ugovoreno je asfaltiranje pet putnih pravaca u ukupnoj dužini 1.600 metara za šta je iz gradskog budžeta izdvojeno oko 4,5 miliona dinara.

Direktor JP “Užice razvoj” Nikola Maksimović navodi da je u ovoj mesnoj zajednici prethodnih godina malo asfalta urađeno, prioritet je bio izgradnja atarskih puteva, a sada je na red došlo asfaltiranje saobraćajnica.

„Veliki broj naših sugrađana se vraća u Mokru Goru sa namerom da formiraju turistička seoska domaćinstva, pa smo u dogovoru sa predstavnicima mesne zajednice postavili prioritete za asfaltiranje kako bismo podstakli i podržali razvoj seoskog turizma“, objasnio je on.

Foto: Grad Užice

Osim putnih pravaca u Mokroj Gori biće, prema rečima Nikole Maksimovića, rekonstruisana i autobuska okretnica, kao i košarkaško igralište osnovne škole.

Član Gradskog veća Vladimir Sinđelić naveo je da je Mokra Gora prepoznata kao veliki turistički potencijal, pa Grad Užice poslednjih godina sve veći akcenat stavlja na uređenje putne infrastrukture u ovoj mesnoj zajednici.

JKP “Niskogradnja” trenutno izvodi radove u Mokroj Gori i Drežniku, a naredne nedelje mašine će biti prebačene u Stapare i Ravni.

Izvor: Grad Užice

Emisije gasova sa efektom staklene bašte u EU nastavljaju da opadaju

Foto-ilustracija: Pixabay

Evropska unija (EU) je između 1990. i 2018. godine smanjila emisije gasova sa efektima staklene bašte za 23 odsto, pokazuju najnoviji zvanični podaci koje je objavila Evropska agencija za životnu sredinu (EEA). Tokom tog perioda doprinos EU globalnim emisijama je smanjen, kako se procenjuje, sa 15 na 8 odsto.

Foto-ilustracija: Pixabay

U 2018. je EU emisija gasova sa efektima staklene bašte smanjena za 2,1 odsto, koliko se prognoziralo i u preliminarnom izveštaju EEA objavljenom u oktobru 2019. Podaci o emisiji se inače dostavljaju Okvirnoj konvenciji UN o promeni klime (UNFCCC).

Ukupna emisija gasova sa efektima staklene bašte EU (računajući i Veliku Britaniju) bila je u 2018. godini 4,39 milijardi tona ekvivalenta ugljen-dioksida (CO2e). U periodu između 1990. i 2018. prosečna emisija po građaninu EU smanjena je sa 12,2 na 8,9 tona CO2e.

Kako se navodi u izveštaju, dve trećine smanjenja emisije u 2018. ostvareno je u sektoru grejanja i energije, gde je emisija od loženja uglja smanjena za gotovo 50 miliona tona, a upotreba obnovljivih izvora u proizvodnji energije nastavila da raste.

Posle četiri uzastopne godine rasta, emisija iz drumskog transporta u 2018. je bila stabilna u odnosu na 2017.

Analiza EEA pokazala je da je ugljenični intenzitet EU ekonomije više nego prepolovljen u posmatrane tri decenije. Na svaki evro koji je ekonomija generisala u 2018, EU je emitovala 277 grama CO2 u poređenju sa 582 grama u 1990.

Emisija je smanjena u gotovo svim sektorima, posebno u snabdevanju energijom, industriji i sektoru stanovanja. U sektoru transporta su emisije povećane zbog veće potražnje, uprkos klimatskim politikama i naporima da se unapredi efikasnost vozila.

Direktor EEA Hans Bruninks istakao je da podaci pokazuju da smanjenje emisije gasova sa efektima staklene bašte ne mora da znači štetu za ekonomiju.

“Naprotiv, evropski oporavak od pandemije KOVID-19 zahteva ambiciozne i održive investicije koje mogu da obnove našu ekonomiju i doprinesu na putu prelaska na klimatski neutralnu Evropu do 2050. stvarajući tako konkurentna radna mesta za budućnost”, rekao je Bruninks.

On je rekao i da izbegavanje najtežih posledica klimatskih promena ostaje apsolutni prioritet.

Kako navodi EEA, više faktora doprinelo je smanjenju emisije u EU, uključujući specifične politike, povećanje upotrebe obnovljive energije, prelazak sa uglja na gas, unapređenje energetske efikasnosti, strukturne promene u evropskoj ekonomiji sa industrije prema uslugama, privremeni uticaj ekonomske recesije i u proseku blaže zime od 1990.

Izvor: Euractiv.rs

Koja je početna cena imovine fabrike “Goša” na javnom nadmetanju?

Foto: Wikipedia/SCKolonija
Foto: Wikipedia/SCKolonija

Kako prenosi portal Nova ekonomija, imovina fabrike šinskih i drumskih vozila “Goša” u Smederevskoj Palanci koja je u stečaju ponuđena je na prodaju po početnoj ceni većoj od 40 miliona dinara, objavila je Agencija za licenciranje stečajnih upravnika.

Ponuđene su nekretnine koje se nalaze u Industrijskoj ulici čija je ukupna površina veća od 1.200 kvadratnih metara, nekretnine u Azanji i tri umetničke slike.

Javno nadmetanje za imovinu fabrike “Goša” zakazana je za 15. septembar, a depozit za učešće iznosi više od 16 miliona dinara.

Preduzeće “Goša”, prvobitno AD JASENICA, osnovano je 1923. godine u Smederevskoj Palanci francuskim i srpskim akcijama kapitala za proizvodnju i popravku železničkih vagona i čeličnih konstrukcija.

Sredinom sedamdesetih godina u proizvodni program uključena je proizvodnja metalurške opreme, a početkom osamdesetih godina otpočeli su s proizvodnjom opreme za rudarstvo na otvorenom i pod zemljom.

To su bile godine kada je osnovan proizvodni program “Goša FOM” i kada su osvajali evropsko i svetsko tržište.

Izvor: Nova ekonomija

EU isplaćuje 88,9 miliona evra Hrvatskoj kao finansijsku pomoć nakon zemljotresa u martu

Foto: Wikipedia/Franjo Tahy

Evropska komisija potvrdila je da će isplatiti prvi deo finansijske pomoći Hrvatskoj u iznosu od 88,9 miliona evra iz Fonda solidarnosti EU (EUSF), nakon razornog zemljotresa koji je 22. pogodio grad Zagreb i okolinu. Ovakva odluka je doprinos naporima te zemlje da pomogne stanovništvu, obnovi osnovne infrastrukture i usluga.

Foto: Wikipedia/Franjo Tahy

„Hrvatska i njen glavni grad pretrpeli su jednu od najtežih prirodnih katastrofa za više od sto godina, prouzrokujući veliku štetu i poremećaje. Pored toga, zemljotres se dogodio u trenutku kada je Hrvatska već patila od efekata pandemije koronavirusa i ograničenja rada i kretanja. Današnja odluka ima za cilj ublažiti veliki teret koji je imala ova zemlja i još jednom pokazuje solidarnost EU u tako teškim vremenima“, navela je komesarka za koheziju i reforme Elisa Fereira.

Hrvatska će primiti avansno plaćanje u narednim danima, a radi se o najvećoj isplati iz fonda solidarnosti ikada. U međuvremenu, Komisija dovršava analizu zahteva koji su podnele hrvatske vlasti i predložiće konačan iznos pomoći, a konačnu odluku će doneti Evropski parlament i Evropski savet.

Snažan potres pogodio je Zagreb, glavni grad Hrvatske i okolinu 22. marta 2020. godine. Neposredno nakon toga aktiviran je Mehanizam civilne zaštite EU za reagovanje u vanrednim situacijama, za mobilizaciju šatora, kreveta, dušeka, grejača i vreća za spavanje iz Slovenije, Mađarske, Austrije i Italije kako bi se brzo dopremili u pogođena područja.

Komisija je takođe pružila podršku operacijama spasavanja i procene štete preko EU Copernicus Službi za upravljanje u hitnim situacijama. Hrvatska je podnela potpunu prijavu za pomoć iz Fonda solidarnosti EU 11. juna 2020. godine, u regulatornom roku od 12 nedelja od nastanka katastrofe.

EUSF podržava države članice EU i zemlje pristupnice nudeći finansijsku podršku nakon teških prirodnih katastrofa. Od svog stvaranja 2002. godine, Fond je korišćen za 88 katastrofa, pokrivajući niz katastrofalnih događaja uključujući, pored zemljotresa – poplave, šumske požare, oluje i suše.

Do sada su podržane 24 zemlje (23 države članice i jedna zemlja u procesu proširenja), od kojih su neke dobijale sredstva više puta, a ukupna vrednost pomoći prevazilazi 5,5 milijardi eura. Kao deo odgovora EU na epidemiju koronavirusa i prateću krizu, obim EUSF-a nedavno je proširen na najveće vanredne situacije u javnom zdravstvu i maksimalni nivo avansa je povećan sa 30 na 100 miliona evra.

Izvor: Delegacija EU u Srbiji

Energetski efikasniji javni objekti u Kruševcu, Užicu i Vrbasu zahvaljujući novom konkursu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministarstvo rudarstva i energetike Republike Srbije i Državni sekretarijat za ekonomske poslove Švajcarske Konfederacije objavljuju poziv za podnošenje ponuda za nabavku i ugradnju postrojenja i opreme za energetsku sanaciju/rekonstrukciju objekata u Kruševcu, Užicu i Vrbasu.

Ministarstvo rudarstva i energetike Republike Srbije u saradnji sa Državnim sekretarijatom za ekonomske poslove Švajcarske Konfederacije, objavljuje poziv za podnošenje ponuda za Nabavku i ugradnju postrojenja i opreme za energetsku sanaciju/rekonstrukciju šest (6) objekata u Kruševcu, pet (5) objekata u Užicu i šest (6) objekata u Vrbasu.

Kompletna tenderska dokumentacija je dostupna za preuzimanje na švajcarskoj veb stranici za javne nabavke (SIMAP).

Rok za podnošenje ponuda je 22. oktobar 2020. godine pre 11.00.

Detaljniji opis poziva za podnošenje ponuda nalazi se u priloženom dokumentu – OVDE.

Izvor: MEEMP

Ne pali strnjiku!

Foto-ilustracija: Unsplash (Alfred Kenneally)
Foto-ilustracija: Pixabay

Paljenje strnjike koje se još uvek primenjuje u Srbiji kao nedozvoljen način uklanjanja žetvenih ostataka sa njiva, predstavlja visok bezbednosni rizik i nosi višestruke štetne posledice, zbog čega Ministarstvo zaštite životne sredine, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, i Ministarstvo unutrašnjih poslova, uz podršku Globalnog fonda za životnu sredinu – GEF i Programa Ujedinjenih nacija za razvoj – UNDP, realizuju kampanju širom Srbije sa apelom da se NE PALI STRNJIKA.

Loša praksa paljenja strnjike kao zastarelog načina uklanjanja žetvenih ostataka predstavlja veliki rizik po život i zdravlje građana i imovinu, nanosi velike štete poljoprivredi, životnoj sredini i prirodi. Tokom 2019. godine u Srbiji evidentirano je blizu 19.000 požara na otvorenom prostoru. Najviše je gorelo nisko rastinje, ali u požarima su stradale i šume, livade, voćnjaci, žitarice i vinogradi. U požarima na otvorenom samo u 2019. godini je 14 građana izgubilo život, povređeno 40 i spaseno troje građana.

Paljenjem strnjike nanosi se šteta u poljoprivredi, jer se visokim temperaturama požara uništavaju korisni mikroorganizmi u gornjim slojevima zemljišta i smanjuje njegova plodnost, a takođe se smanjuje sadržaj humusa u zemljištu i uništava celokupan azot koji je potrebno naknadno nadomestiti đubrenjem. Zagrevanjem zemljišta pri paljenju slame izgori, zavisno o sadržaju humusa u zemljištu i do 3 tone humusa po hektaru, a za stvaranje 1 cm humusa potrebno je 100 godina, dok se paljenjem nepovratno izgubi, odnosno vraća u atmosferu, oko 6 kg azota po toni slame.

Foto-ilustracija: Unsplash (Alfred Kenneally)

Spaljivanjem strnjike ne smanjuje se samo kvalitet zemljišta, već se požar neretko proširi na okolinu uništavajući čitave ekosisteme, ugrožavajući lovnu divljač, divlje biljne i životinjske vrste, devastirajući zaštićena područja.

Zagađenje vazduha i emitovanje veće količine ugljen-dioksida koji je u najvećoj meri uzročnik efekta staklene bašte utiče na klimatske promene, zbog kojih su sve češće ekstremne vremenske nepogode, koje nepovoljno utiču na poljoprivrednu delatnost. S druge strane, trendovi više prosečne temperature vazduha utiču i na veći rizik od požara, koji postaju sve destruktivniji.

Za prestanak ove zakonom zabranjene prakse koja se kvalifikuje kao krivično delo, i za koji su predviđene visoke novčane kazne, potrebno je i jačanje svesti građana o njihovim štetnim posledicama.

U okviru ovogodišnje kampanje, juče je u Sremskoj Mitrovici realizovana prva od pet radionica kroz organizacionu mrežu Poljoprivredne savetodavne i stručne službe Republike Srbije koje će biti realizovane tokom ove nedelje. U okviru kampanje „Ne pali strnjiku!“ koja ima za cilj da u javnosti probudi svest o tome da je spaljivanje strnjike višestruko štetno, i da se ova praksa mora iskoreniti, istovremeno će biti promovisana dobra rešenja za zbrinjavanja žetvenih ostataka, koja su efikasna i nije ih teško primeniti.

Pogledajte video o ovoj kampanji OVDE!

Izvor: Ministarstvo zaštite životne sredine

Živa u termometru u Dolini smrti u Kaliforniji dostigla rekordnih 54,4 °C

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U Dolini smrti, najtoplijem i najsušnijem američkom nacionalnom parku, koji se nalazi 86 metara ispod nivoa mora u saveznoj državi Kaliforniji, je nikada toplije i sušnije!

Proteklog vikenda je zabeležena temperatura od 54,4 Celzijusova stepena, što je potencijalno najviša temperatura izmerena na Zemlji. Podatak je poslat na proveru relevantnoj nacionalnoj službi.

Na zapadnoj obali Sjedinjenih Američkih Država je u toku toplotni talas čija se kulminacija očekuje danas. U nastavku nedelje stručnjaci prognoziraju pad vazdušne temperature.

Od Arizone pa do granice sa Kanadom, gotovo 60 miliona stanovnika je pogođeno neočekivanom vrelinom za ovo doba godine. Uobičajeno se suočavaju sa monsunima, a sada je, usled visokog pritiska, umesto kiše u Dolini smrti “pala” najviša temperatura ikada na našoj planeti.

Na istom mestu je 1913. godine živa u termometru, prema nekim navodima, dostigla neverovatnih 56,6 Celzijusovih stepeni, ali je tačnost ovog merenja upitna.

Jelena Kozbašić

Put ka upotrebi zelene energije u poljoprivredi i građevinarstvu vodi u Novi Sad!

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Nacionalna asocijacija za biomasu “Serbio”

Druga po redu investiciona konferencija u organizaciji Nacionalne asocijacije za biomasu “Serbio”, u partnerstvu sa GIZ DKTI i Ambero Consulting, bavi se temama  zelene energije u poljoprivredi i građevinarstvu. Manifestacija će biti upriličena 1. i 2. oktobra 2020. godine u hotelu Sheraton u Novom Sadu.

Konferencija ima podršku od Svetske i Evropske asocijacije za biomasu, a ukoliko situacija sa virusom dozvoli, organizatori će imati priliku da ugoste i predstavnike ovih organizacija.

Cilj SEE Energy konferencije je povezivanje renomiranih kompanija i međunarodnih institucija iz sektora obnovljivih izvora energije, kako bi se dodatno podstakao razvoj OIE sektora u regionu jugoistočne Evrope i kako bi se uspostavili novi poslovni kontakti između velikih kompanija, MSP sektora i lokalnih poljoprivrednih proizvođača.

Takođe prisutni će biti u mogućnosti da se upoznaju sa analizom i predstavljanjem dostupnih podsticaja, kreditnih linija i institucionalne pomoći za realizaciju investicionih projekata u energetici sa akcentom na analizu resursa i ograničavajućih faktora.

U toku dvodnevne konferencije održaće se i B2B poslovni sastanci koji će prisutnima omogućiti priliku za sticanje novih poslovnih kontakata ali i potencijalnih klijenata/partnera.

Prisustvo na konferenciji je besplatno uz obaveznu registraciju na see-energy@serbio.rs. Ukoliko želite da predstavite projekat ili kompaniju, možete kontaktirati menadžerku projekta Jelenu Bunčić na imejl jelena.buncic@serbio.rs.

Program konferencije i njene učesnike dostupni su na veb stranici organizatora.

Izvor: Nacionalna asocijacija za biomasu “Serbio”

Prepolovio se brod iz kojeg su se izlile tone nafte kod Mauricijusa

Foto: Facebook (screenshot)

Nasukani japanski brod koji je ispustio tone nafte u blizini zaštićenog područja kod Mauricijusa u Indijskom okeanu, razdvojio se, a preostalo gorivo curi u tirkizne vode, saopštili su preteklog vikenda zvaničnici.

Foto: Facebook (screenshot)

Fotografije objavljene na društvenim mrežama prikazuju brod u dva dela.

Većina, ako ne i svih preostalih 3.000 tona goriva, ispumpano je s broda tokom protekle nedelje, pošto su grupe za zaštitu životne sredine upozorile da bi šteta na koralnim grebenima i nekad netaknutim priobalnim područjima mogla biti nepovratna.

Kada se brod “M.V. Vakašio” 25. jula nasukao na koralni greben na njemu su se pojavile dve pukotine i oko 1.000 tona nafte počelo je da curi 6. avgusta.

Vlada Mauricijusa je pod pritiskom da objasni zašto nisu preduzete hitne mere za ispumpavanje nafte sa broda, a premijer Pravind Džugnaut je za sporo reagovanje okrivio loše vremenske uslove.

Japanska kompanija “Nagashiki Shipping” koja je vlasnik broda saopštila je da su izvesne količine goriva na brodu “preostale” i nakon ispumpavanja.

Istražuje se zbog čega je brod krenuo sa kursa. Brod je trebao da se nalazi najmanje 16 kilometara od obale.

Kompanija je poslala stručnjake koji će pomoći u saniranju štete.

Vlada Mauricijusa traži nadoknadu od kompanije.

Zemlja sa oko 1,3 miliona stanovnika se u velikoj meri oslanja na turizam i već je oštro pogođena ograničenjima putovanja zbog pandemije koronavirusa.

Izvor: Zelena Srbija

Aerodrom u Boru prelazi u vlasništvo države

Foto: Wikipedia/Bor030.net
Foto: Wikipedia/Bor030.net

Na nedavno održanoj sednici Skupštine grada u Boru odlučeno je da borski aerodrom pređe u vlasništvo države i da posluje u sistemu “Aerodromi Srbije”.

Praksa je pokazala da je mnogo lakše ulagati u aerodome kada su oni pod jednim preduzećem, a činjenica da gradski aerodrom nikada nije bio stavljen u punu funkciju govori o tome da će, pod okriljem ovog velikog preduzeća, na mnogo bolji i efikasniji način biti omogućeno funkcionisanje lokalnog aerodroma, naglasio je u svom obraćanju za skupštinskom govornicom Aleksandar Milikić, gradonačelnik Bora.

“Planom posebne namene rudarskog lokaliteta Čukaru Peki predviđena je lokacija na koju su se Vlada Srbije i Komisija za planove obavezale da se aerodrom mora izmestiti kada za to bude došlo vreme i, siguran sam, da će na toj lokaciji biti izgrađen novi aerodrom istih ili boljih karakteristika. To što će borski aerodrom biti deo jednog velikog sistema znači da ćemo imati investiciju, održavanje i funkcionisanje samog aerodroma i kadar koji će aerodrom podići na viši nivo, jer Vlada Srbije ulaže u razvoj avio industrije i avio saobraćaja na teritoriji čitave države”, rekao je gradonačelnik.

Izvor: Grad Bor

Toplana u Šapcu prva u Srbiji proizvodi struju iz obnovljivih izvora energije

Foto-ilustracija: Pixabay

Na krovu poslovne zgrade “Toplane-Šabac”, 13. avgusta instalirana je mala solarna fotonaponska centrala od 3 kW, čime je ovo javno-komunalno preduzeće postalo prvo u Srbiji koje proizvodi struju iz obnovljivih izvora energije, saopštio je portal EESrbija.

Foto-ilustracija: Pixabay

Upotrebom obnovljivih izvora energije kao što je solarna, moguće je smanjiti upotrebu fosilnih goriva, sniziti troškove grejanja i električne energije, ali i značajno doprineti smanjenju emisija gasova s efektom staklene bašte.

Reč je o projektu Energetske zadruge – Sunčani krovovi Šabac, koja je osnovana u novembru prošle godine, po čemu je Šabac takođe pionir u našoj zemlji.

U Evropskoj uniji postoji veliki broj energetskih zadruga. U Srbiji ne postoje podsticajni mehanizmi, a poseban problem je to što su energetske zadruge “nevidljive” za finansijske institucije.

Prema mišljenju stručnjaka, energetske zadruge bi trebalo da dobiju tretman aktivnosti od javnog interesa, zato što u prvi plan postavljaju proaktivne lokalne zajednice. Legislativa bi trebalo da omogući da lokalna administracija na jednostavan način prihvati projekte koje realizuju ove zadruge, a na državnom nivou da ih tretira kao komplementarne velikim energetskim sistemima, a ne kao konkurenciju s kojom velike energetske kompanije treba da se bore na tržištu.

Energija proizvedena iz fotonaponskih centrala, koje mogu biti smeštene na krovovima privatnih kuća, ali i na krovovima javnih objekata, donosi prihod od prodaje energetskim subjektima koji se bave trgovinom električnom energijom, ili uštede, ako se koristi za sopstvene potrebe.

U pripremi je pokretanje crowfunding kampanje za prikupljanje sredstava, koje bi zadruga upotrebila za proširenje elektrane. Planirana snaga je 17 kW.

Izvor: EESrbija

Ulaganjem 24 miliona evra, HE “Perućica” postaće elektrana najveće instalisane snage u CG

Foto: Elektroprivreda CG
Foto: Elektroprivreda CG

Elektroprivreda Crne Gore je raspisala međunarodni tender za izradu projektne dokumentacije za ugradnju agregata A8 HE „Perućica” instalisane snage 58,5 MW. Obezbeđena su i sredstva od strane Nemačke razvojne banke (KfW) u skladu sa čijim procedurama se tender i sprovodi.

Na osnovu urađenih energetskih analiza ugradnjom osmog agregata dobila bi se dodatna proizvodnja  do oko 50 GWh godišnje, dok će tokom čitavog perioda godine osmi agregat biti osposobljen za pružanje sistemskih usluga elektroenergetskom sistemu Crne Gore.

Izvršni direktor EPCG Igor Noveljić naglasio je da je ovo nastavak velikih investicija u HE „Perućica“ i podsetio na potpisivanje kreditnog aranžmana za realizaciju projekta rekonstrukcije i modernizacije HE „Perućica“ sa Nemačkom razvojnom bankom vrednog 33 miliona evra.

Foto: Elektroprivreda CG

„Projekat ugradnje agregata A8 je vredan je 24 miliona evra, a njegovom ugradnjom instalisana snaga elektrane povećaće se, sa postojećih 307 MW, na 365,5 MW i time će HE ‘Perućica’ postati elektrana najveće instalisane snage u Crnoj Gori“, naglasio je Noveljić.

Ekonomsko-finansijske analize urađene od strane konsultanta “Lahmeyer International” iz Nemačke potvrdile su finansijsku izvodljivost i ekonomsku opravdanost projekta. Investicija prati inženjering, fabrikaciju, isporuku i montažu novog agregata kao i potrebne građevinske radove na dovodnom i odvodnom sistemu.

Potpisivanje ugovora o finansiranju projekta vrednosti 24 miliona evra sa bankom KfW, kao i odabir isporučioca opreme za ugradnju agregata A8, planirani su za 2021. godinu.

Izvor: Elektroprivreda CG

Amerikanci i Slovenci zabrinuti da 5G mreža narušava prava i bezbednost korisnika

Foto-ilustracija: Pixabay

Kineska kompanija Huavej (Huawei Technologies) ocenila je da potpisivanje zajedničke izjave Slovenije i SAD o bezbednoj 5G mreži ni na koji način neće doprineti sigurnijim telekomunikacionim mrežama, niti povećati sajber bezbednost zemalja. Suprotno tome, takva neosnovana ograničenja imaće negativan uticaj na proces daljeg 5G razvoja u Sloveniji, saopštila je ta kompanija.

Foto-ilustracija: Pixabay

“Verujemo da će potpisivanje zajedničke izjave Slovenije i SAD imati veoma negativan uticaj na dalji tehnološki razvoj zemlje. Ovakve izjave u suprotnosti su sa pristupom Evropske unije po pitanju sajber bezbednosti, i ni na koji način ne povećavaju sajber bezbednost zemlje niti sprečavaju bilo kakav oblik potencijalnog sajber kriminala, čak po našem mišljenju, usporavaju proces implementacije 5G mreže i čine ga skupljim za korisnike”, naveo je potpredsednik kompanije Huavej u centralnoj i istočnoj evropsko-nordijskoj regiji Radoslav Kedzia.

Šef američke diplomatije Majk Pompeo je tokom posete Sloveniji 13. avgusta sa slovenačkim ministrom spoljnih poslova Anžeom Logarom potpisao zajedničku izjavu o bezbednosnim uslovima za uspostavljanje tehnologije pete generacije za mobilne mreže.

Zajednička izjava ne navodi Huavej ni Kinu kao izvor potencijalne pretnje, već govori samo o mobilnoj tehnologiji 5G.

“Kompanija Huavej razume pritisak od strane SAD sa kojim se suočavaju slovenačka i druge vlade širom Evrope u vezi sa 5G tehnologijom. Podržavamo Evropsku uniju u nameri da usvoji zajednički pristup, zastupljen širom Evrope, zasnovan na tehnologiji, objektivnim procenama, činjenicama, evidencijama istorije bezbednosti, standardima i stalnim revizijama, ukoliko pođednako važi za sve dobavljače,” istakao je Kedzia.

Dodao je da zajedničko primenjivanje 5G sigurnosnih alata može efikasno da obezbedi tehnološki razvoj EU, ukoliko se u celini i efikasno bavi svim potencijalnim rizicima po sajber bezbednost.

Kedzia je rekao da izjava Slovenije i SAD ne objašnjava zašto se fokusira samo na elemente procene dobavljača koji su navedeni i ignoriše mnoge bezbednosne elemente ključne za obezbeđivanje 5G bezbednosti.

“Izjava ne samo da ne identifikuje evidenciju dobavljača o sajber bezbednosti kao posebnom elementu procene, već primetno ne priznaje važnost rigoroznih zahteva za bezbednosnim testiranjem koji su već podržale države članice Evropske unije kao i nezavisne potvrde stručnih organizacija”, navodi se u saopštenju.

Zabrinutost izaziva i način na koji će dobavljači biti procenjivani u vezi sa “stranim uticajima”, kao i uslovi za “transparentno vlasništvo, partnerstva i strukture korporativnog upravljanja”, jer postoji visok rizik da će oni biti primenjivani subjektivno i bez pravednog procesa, saopštio je Huavej, ocenjujući da bi to rezultiralo nepotrebnom i nepravednom diskriminacijom dobavljača, zasnovanom isključivo na njihovoj zemlji porekla.

“Ovakav pristup podstiče pristrasnost prema 5G dobavljačima iz određenih zemalja i u suprotonosti je sa zakonima Evropske unije i propisima Svetske trgovinske organizacije (STO)”, navodi se u saopštenju.

Ističući da Huavej poštuje sve zakone i regulative zemalja i regiona u kojima posluje, pružajući proizvode i usluge u skladu sa lokalnim bezbednosnim zahtevima, kompanija je saopštila da je i ranije je nudila slovenačkoj Vladi da potpiše sporazum o nešpijunaži i predlagala sastanke u vezi sa sigurnošću i transparentnošču 5G mreže.

Pompeo: Zaštita privatnosti, prava i sloboda

Američki državni sekretar Majk Pompeo je poželeo dobrodošlicu Sloveniji u “sve veću zajednicu zemalja koje preduzimaju korake da zaštite svoje 5G mreže”.

To pokazuje “zajedničku posvećenost zaštiti privatnosti i ličnih sloboda građana”, napisao je Pompeo na Tviteru.

“Jasna je razlika između slobodnih i neslobodnih naroda, a današnjim potpisivanjem sporazuma o kibernetičkoj bezbednosti štitimo i ljudska prava”, rekao je Pompeo na Bledu. “Slobodne zemlje moraju se zajedno suprotstavljati autoritarnim pretnjama”.

Američka novinska agencija AP izveštava s Bleda da je glavna tema posete Pompea Sloveniji da se kineske kompanije, poput “Huaveja”, eliminišu iz izgradnje brze bežične mreže.

Pompeo, podseća AP, vodi američku kampanju širom Evrope i drugde protiv “Huaveja” i drugih kineskih kompanija koje administracija američkog predsednika Donalda Trampa optužuje da osetljive podatke i lične informacije predaju kineskoj službi bezbednosti.

“Plima se okreće protiv Komunističke partije Kine i njenih napora da kontroliše informacije”, rekao je Pompeo na Bledu.

Izvor: Euractiv.rs, Beta