Home Blog Page 667

Buka u Beogradu iznad dozvoljenog nivoa – da li će novi dokumenti rešiti problem?

Foto-ilustracija: Pixabay

Gradska sekretarka za zaštitu životne sredine Ivana Vilotijević najavila je danas dva nova dokumenta koja će Grad Beograd u narednom periodu doneti, a tiču se zaštite od buke i veće efikasnosti u ovoj oblasti. Kako je precizirala, najpre je reč o strategiji „Akustičko zoniranje Grada Beograda”, koja će s jedne strane omogućiti bolji rad ekoloških inspektora, a s druge poboljšanje kvaliteta života sugrađana. Drugi dokument je „Studija buke ugostiteljskih objekata”.

Foto-ilustracija: Pixabay

“U zonama je određena maksimalna dozvoljena vrednost nivoa buke na otvorenom prostoru, izražena u decibelima, i na taj način će biti verifikovani svi bitni objekti, kao što su saobraćajnice i ugostiteljski objekti. Nakon usvajanja ova dva dokumenta, Grad će imati pravni osnov koji će omogućiti promenu postojećih propisa ili donošenje novih, koji će se nadovezivati na određenu tehničku dokumentaciju i obaveze za zaštitu stanovništva i životne sredine od buke”, rekla je gradska sekretarka.

Svi organizacioni delovi Gradske uprave, vezani za izgradnju i planiranje, moraće da koriste krunski dokument akustičkog zoniranja, koji će pak dati procenjene vrednosti. Trenutno se te stvari koriste na specifičan način, dodala je ona, koji još uvek nema zakonsku osnovu, što će se po usvajanju dokumenata upravo i dobiti.

“Tako će ekološki inspektor imati maksimalne mogućnosti da deluje na terenu i neće biti zabune da li je reč o turističkoj, stambenoj ili ‘tihoj’ zoni”, objasnila je Vilotijević.

Ona je dodala da bi strategija trebalo da bude završena oko decembra, a studija u januaru 2021. godine, nakon čega bi, otprilike do marta 2021. godine, trebalo da budu promenjeni i propisi u ovoj oblasti.

“Ovo je ozbiljan posao i Grad Beograd posvećen mu je još od 2014, kada je počeo monitoring. Kada se dokumenti budu doneli, grad će imati rešenu metodologiju za buku kako bi se stanovništvu obezbedio kvalitetniji život”, kazala je za TV Prva.

Konkretno, ovog jutra merenje je obavljeno na uglu ulica Kralja Milana i Kneza Miloša, koje je jedno od mernih mesta gde se obavlja monitoring u prolećnom i jesenjem ciklusu i gde je dozvoljena buka u vrednosti od 65 decibela. U ovom momentu povećan je nivo buke i iznosi 75,9 decibela, što je samo jedan od primera zbog čega Grad i pokreće čitav proces bolje zaštite i rešavanja ovog problema.

Izvor: Grad Beograd

Počelo preuzimanje građevinskog materijala za sanaciju oštećenja od zemljotresa u Zagrebu

Foto: Wikipedia/Suradnik13
Foto: Wikipedia/Suradnik13

Grad Zagreb poziva građane kojima je potrebna nužna pomoć u sanaciji oštećenja od zemljotresa da preuzmu građevinski materijal sa privremenog skladišta. Ova mera pomoći namenjena je prvenstveno za vlasnike onih stambenih objekata koji sanacijom manjih oštećenja mogu nastaviti normalno živeti u svojim objektima, kako za građane gradskih četvrti najpogođenijih potresom (Donji grad, Gornji grad-Medveščak, Gornja Dubrava, Podsljeme i Sesvete), tako i za građane ostalih gradskih četvrti pogođenih potresom.

Građani prilikom preuzimanja manje količine građevinskog materijala za nužnu sanaciju svojih objekata treba da potpišu izjavu o preuzetoj količini građevinskog materijala i izjavu da nisu dobili odštetu od osiguravajućeg društva. Podela građevinskog materijala vršiće se putem članova veća gradskih četvrti i veća mesnih odbora uz pomoć službenika Gradskog ureda za mesnu samoupravu, a osnov podele će biti podaci prikupljeni od Ureda za upravljanje u hitnim situacijama, Sektora za građenje i sanaciju oštećenih objekata društvenih delatnosti i stambenih objekata, kao i podataka prikupljenih od članova veća gradskih četvrti i veća mesnih odbora o objektima oštećenim u potresu u Gradu Zagrebu.

Od 24. avgusta 2020. godine građevinski materijal može se preuzeti na području Gradske četvrti Podsljeme, kod Osnovne škole “Markuševec”, Markuševečka cesta 160, svaki dan osim nedjeljom od 10.00 do 18.00. Stanovnici ostalih gradskih četvrti mogu se javiti u sedište svoje gradske četvrti, gde će se zahtev razmotriti i proslediti u Gradski ured za mesnu samoupravu, te će nakon provedene procedure biti obavešteni o preuzimanju građevinskog materijala.

Raspoloživ građevinski materijal:

– crep;

– drvena građa;

– ekseri za drvo;

– krovna folija;

– mort za zidanje;

– opeka;

– komplet dimnjaci;

– bela boja za unutrašnje prostore;

– armirna glet mrežica;

– glet masa;

– žbuka.

S obzirom na to da se radi o hitnoj sanaciji manjih oštećenja, gradske vlastu apeluju na građane da budu racionalni u svojim zahtevima i da traže samo onoliko materijala koliko je nužno za sanaciju najurgentnijih oštećenja, kako bi što više građana moglo iskoristiti ovu pomoć.

Izvor: Grad Zagreb

Kako je protekao inspekcijski nadzor projekta izgradnje gondole na Zlatiboru?

Foto-ilustracija: Unsplash (Dejan Zakic)

Radovi na izgradnji gondole u Čajetini izvode se u skladu sa odobrenom tehničkom dokumentacijom i izdatim građevinskim dozvolama, utvrđeno je u inspekcijskom nadzoru republičke građevinske inspekcije Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.

Foto-ilustracija: Unsplash (Dejan Zakic)

Ministarstvo je od jula 2017. do januara 2020. godine opštini Čajetina izdalo građevinske dozvole za svih pet faza projekta izgradnje gondole na Zlatiboru, od početne stanice Zlatibor do krajnje stanice na Torniku.

Trenutno su u toku završni radovi na parternom uređenju zemljišta oko podignutih stubova i na montiranju i testiranju opreme. Projekat još nije došao do faze probnog rada niti su ispunjeni uslovi za probni rad. Lokalni političari su napravili zabunu u javnosti time što su 19. avgusta, u prisustvu isporučioca opreme za gondolu iz Francuske, zajedno sa novinarima otišli na gradilište da prisustvuju testiranju opreme bez opterećenja, koje je pogrešno predstavljeno kao probni rad.

Inspekcija je investitoru i izvođaču radova naložila da za sve vreme izvođenja radova, kao i na izgrađenim stanicama, preduzimaju sve predviđene mere za bezbednost objekata, okoline i zaštitu životne sredine.

Izgradnja gondole značajno će doprineti poboljšanju turističke ponude Zlatibora, ali istovremeno čini još vidljivijim brojne propuste lokalne samouprave u opštini Čajetina, na koje je Ministarstvo već ukazivalo, a koja je dozvoljavajući neplansku i stihijsku gradnju na ovoj planini trajno nanela štetu ovom važnom prirodnom i turističkom resursu Srbije.

Izvor: Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture

Investicija za veću sigurnost i pogonsku spremnost HE “Perućica”

Foto: EPCG

U crnogorskoj HE „Perućica“ montirana su dva nova blok transformatora sa pripadajućom opremom od ukupno pet koliko je ugovoreno sa konzorcijumom koji predvodi zagrebačka kompanija „Končar – distributivni i specijalni transformatori“.

Foto: EPCG

Novi transformatori zamenili su postrojenja istog proizvođača koja su postavljena još 1958. godine i bila u funkciji od samog početka rada „Perućice“. Kompleksan posao zamene trafoa teških oko 45 tona odradile su ekipe firme „Elektrotim“ iz Budve.

Direktor HE „Perućica“ Dragan Čizmović ističe da se radi o kvalitetnoj opremi proizvođača svetskog renomea čiji su proizvodi prisutni i izuzetno cenjeni na svim svetskim meridijanima.

“Zamenom ovih transformatora, dobićemo jednu sigurnost, veću pogonsku spremnost. I radni vek transformatora se produžava za najmanje tridesetak godina. Kad kompletiramo dva transformatora i iduće godine tri, onda ćemo zajedno sa generatorima, koje takođe revitalizujemo, dobiti jednu mnogo sigurniju elektranu nego što je bila do sada”, kazao je Čizmović.

Ugovor o zameni pet blok transformatora vredan je 2,25 miliona evra, 450 hiljada evra po trafou. Pored prva dva koja su montirana, predviđeno je da naredne godine „Končar – distributivni i specijalni transformatori“ isporuči još dva, a 2022. godine i peti blok transformator.

Iz „Končara“, međutim, najavljuju da bi sva tri preostala trafoa mogla biti isporučena već naredne godine, znatno pre ugovorenog roka.

Poštujući odredbe novog Zakona o zaštiti životne sredine, uporedo sa zamenom  postrojenja, preduzeće je izgradilo i uljnu jamu za sve transformatore. Time je Elektorprivreda Crne Gore obezbedila da, u slučaju procurivanja ulja iz trafoa, ne bude ugrožena reka Zeta i životna sredina u neposrednoj blizini najstarije velike elektrane u sistemu EPCG.

Foto: EPCG

U HE „Perućica“, koja je trenutno u planskom zastoju zbog redovnog godišnjeg remonta, od 15. juna, u toku je i kapitalna rekonstrukcija još dve mašine, generatora G3 i G6 koju izvodi kompanija “ATB Sever” iz Subotice.

U HE „Perućica“, u prethodne dve godine, uspešno su revitalizovane četvrta, peta i sedma mašina, a nakon što ove godine budu obnovljene treća i šesta, tokom 2021. to isto biće izvedeno i na generatorima  G1 i G2. Ugovor je vredan oko 3,5 miliona evra, a njegova realizacija, uz zamenu transformatora i realizaciju projekata u okviru druge faze rekonstrukcije i modernizacije, značiće novu mladost najstarije velike hidroelektrane u Crnoj Gori, navodi se.

Izvor: EPCG

Najavljen novi paket mera podrške gradskim hotelima u Srbiji

Foto-ilustracija: Pixabay

Ministar finansija u Vladi Republike Srbije Siniša Mali predstavio je prošle nedelje novi paket mera podrške hotelskoj industriji u gradovima Srbije, u vrednosti od 1,247 milijardi dinara.

Foto-ilustracija: Pixabay

Mali je nakon sastanka sa hotelijerima u Privrednoj komori Srbije objasnio da paket mera predviđa jednokratnu direktnu subvenciju svakom pojedinačnom hotelu od 350 evra po ležaju i dodatno još 150 evra po smeštajnoj jedinici.

Ceo program koji se odnosi na pomoć hotelskoj industriji realizovaće se preko javnog poziva, s tim što će Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija raspisati poziv u narednih desetak dana, najavio je ministar.

On je rekao da će se hotelima dati prilika da se prijave, i izrazio očekivanje da će do kraja septembra, najkasnije do prve nedelje oktobra, novac iz budžeta biti isplaćen.

Prema njegovim rečima i ovaj paket mera, kao i prethodni, usmeren je ka tome da se ublaže posledice koronavirusa i sačuvaju kapaciteti naše industrije, kao i radna mesta.

Mali je objasnio da je samo jedan uslov za one koji žele da dobiju ovu pomoć, a to je da do kraja godine nema otpuštanja više od 10 odsto zaposlenih.

On je najavio dalju analizu stanja po sektorima, što će se na kraju odraziti i na planiranje budžeta za 2021. godinu.

U gradovima Srbije ima 380 hotela koji su kategorizovani, ali je popunjenost veoma niska i kreće se svega oko deset procenata. U Beogradu je od 115 hotela koji su kategorizovani, samo 42 otvoreno, a popunjenost je približno 9,5 procenata, precizirao je Mali.

Ministar je podsetio na to da su opšte mere za podršku privredi još uvek u toku i da je ceo privatni sektor, zajedno sa hotelijerima, dobio po tri minimalca za svakog zaposlenog i oslobađanje od poreza i doprinosa na zarade u prethodna tri meseca.

U toku je, kako je napomenuo, drugi paket davanja 60 odsto minimalca u avgustu i septembru i odlaganje poreza i doprinosa za još jedan mesec.

Foto-ilustracija: Pixabay

Prema njegovim rečima, ukupan iznos pomoći kreće se između 5,8 i 5,9 milijardi evra, kada tome dodate i kredite Fonda za razvoj, garantnu šemu dogovorenu sa komercijalnim bankama.

Takođe, kako je dodao, treba imatu u vidu i to da smo izdvojili i 2,6 milijardi dinara za pomoć poljoprivrednim proizvođačima, zatim 4.000 dinara za jednokratnu pomoć penzionerima, kao i da smo za deset odsto povećali plate zaposlenim medicinskim radnicima.

On je ocenio da je sve što je učinjeno dalo rezultate jer smo po stopi rasta naše ekonomije jedni od najboljih u Evropi, a ista situacija je i kada je reč o podacima koji se odnose na nezaposlenost, jer nema „crnih brojki“ karakterističnih za druge zemlje sveta.

Pratimo situaciju u Srbiji, svetu i regionu i kada budemo pravili budžet za 2021. gledaćemo da, ukoliko bude potrebno, izdvojimo dodatni novac za podršku kako bismo na pravi način završili ovu krizu izazvanu KOVID-19, poručio je Mali i naglasio da se ovim davanjima ni na koji način ne ugrožava makroekonomska stabilnost.

Ministar je preneo da je 17. avgusta izvršen novi presek priliva od PDV-a i poreza i da su oni veći nego što smo planirali i to ne u odnosu na brojke iz rebalansa, već u odnosu na inicijalni budžet planiran za 2020. godinu.

Mali je apelovao na građane Srbije da traže fiskalni račun jer država upravo od tog novca pomaže hotelsku industriju, gradi vrtiće, bolnice, škole i auto-puteve.

Poreska uprava je u tom delu aktivna, a biće još aktivnija kako bismo sivu ekonomiju suzbili na najmanji mogući nivo, zaključio je on.

Državni sekretar Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija Miroslav Knežević najavio je da će ubrzo na sajtu tog ministarstva biti objavljen javni poziv koji će jasno definisati kriterijume i proceduru za prijavu hotelijera.

On je ukazao na to da su gradski hoteli najviše ugroženi jer su zavisili od stranih gostiju, dok sa druge strane imamo povoljnu situaciju u unutrašnjosti Srbije, u banjama i na planinama.

Takođe, kako je dodao, imamo situaciju da se u prvih šest meseci smanjuje devizni priliv iz inostranstva zbog odsustva stranih turista, ali sa druge strane imamo i smanjenje deviznog odliva jer su nas građani poslušali i ostali u zemlji.

Vlasnik hotela “Mona” Tomislav Momirović ocenio je da je hotelski biznis ovim merama dobio jaku podršku, ističući da je pomoć države, kao što je isplata 100 evra i podrška u platama, pomogla da deo tog novca završi u hotelima u unutrašnjosti zemlje.

Izvor: Vlada Srbije

Vetroelektrana, solarna elektrana i skladištenje energije – pod istim projektom u Čileu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U Čileu je u toku razvoj jedinstvenog projekta hibridne elektrane koja će stanovništvo snabdevati električnom energijom proizvedenom zahvaljujući vetru i Suncu.

Projekat pod nazivom “Parque Terra Energía Renovaable”, ukupne snage 862,5 MW, razvija tamošnja kompanija za proizvodnju i distribuciju “AES Gener”. Na taj način, ona je preduzela važan korak u razvoju hibridnih projekata zelene energije u Čileu.

Elektrana će se sastojati od vetroelektrane, snage 350 MW, i solarne elektrane, snage 512,5 MW. U svrhe proizvodnje energije, biće postavljeno 50 vetroturbina pojedinačne snage 7 MW i čak 1.102.080 bifacijalnih solarnih panela.

Najavljeno je da će u sastavu ovog hibridnog postrojenja biti i dva sistema za skladištenje energije u baterijama.

“Parque Terra Energía Renovable” će se upisati na rastuću listu čileanskih projekata obnovljivih energetskih izvora čime će pomoći uzdizanju Čilea na mesto potencijalnog žarišta razvoja čiste energije. Projekat zahteva investiciju od 750 miliona dolara (635,5 miliona evra). Očekuje se da će izgradnja elektrane početi u drugom kvartalu 2022. godine.

Foto-ilustracija: Pixabay

Prema podacima čileanske Nacionalne komisije za energetiku (CNE), proizvodnja električne energije iz OIE u toku juna ove godine iznosila je 1.168 GWh, što čini 8,2 odsto ukupne mesečne proizvodnje.

Ukupni instalisani kapaciteti obnovljive energije u Čileu popeli su se na 5.901 MW tokom juna i imali su udeo od 24 odsto u ukupnom kapacitetu.

Kada konačno poteknu prvi čisti kilovat-časovi sa mesta hibridne elektrane, što bi trebalo da se desi u prvoj polovini 2024. godine, predviđa se da će njen vek trajanja biti 35 godina.

Jelena Kozbašić

U Budimpešti “nikao” novi park s vertikalnim vrtovima

Foto: Facebook (screenshot)
Foto: Facebook (screenshot)

Budimpešta je od prošlog četvrtka bogatija za još jedan lepi park. Novi park Széllkapu (Vrata vetrova) nalazi se u Budimu – delu mađarske metropole na desnoj obali Dunava, prostire se na više od 17.000 kvadratnih metara, a pored 355 stabala i ribnjaka površine od 700 kvadratnih metara, raspolaže i panoramskim liftovima koja posetioce vode do vertikalnih vrtova.

To su glavni simboli novog atraktivnog budimpeštanskog parka čiji izgled predstavlja vezu s mađarskim ravnicama, šumama i jezerima, a uređen je na nekadašnjoj zapuštenoj industrijskoj površini u vlasništvu grupe TSPC. Okolne zgrade koje uokviruju ulazne i izlazne padine parka štite ga od prometne buke i zagađenja vazduha iz susednih ulica, a spektakularna arhitektura novog područja za rekreaciju stvara novi urbani prostor dostojan 21. veka.

Foto: Facebook (screenshot)

Pri sadnji drveća i grmlja strogo se pazilo na pažljiv odabir autohtonih vrsta koje dobro podnose urbanu klimu, a među njima najveći deo čine stabla trešnje i jabuke, kao i hrasta, bora, breze i graba. U parku je posađeno i oko 50.000 višegodišnjih biljaka, ukrasnih trava, razne vrste grmlja, te više od 40.000 lukovica.

Pešačke staze stapaju se s tri bele konstrukcije koje imaju oblik velikih gljiva i stvaraju dovoljno hlada za odmor i opuštanje posetilaca parka. Na njihovim vrhovima ugrađeni su solarni paneli. U sklopu parka nalazi se i podzemna garaža sa dve etaže u koju se može smestiti 500 automobila. Time je osiguran približan broj ukinutih parking mesta koja su se nalazila na tom području pre uređenja parka.

Foto: Facebook (screenshot)

Sam naziv parka Széllkapu (Vrata vetrova) odnosi se na preko potrebne vetrove koji osvježavaju zrak užurbane mađarske prestonice. Arhitekti su osmislili i tunel za lagani vetar, čime blizina prirode nije samo simbolična, već postaje nešto što se može dodirnuti, osetiti i udahnuti. Važan deo novog parka predstavljaju i veliki vertikalni vrtovi okrenuti prema trgovačkom centru Mammut. Posetioci se do njih uspinju panoramskim liftovima, odakle im se pruža pogled na Bulevar Margit, Budimski dvorac i okolna brda.

Novi javni park je veliki i značajan korak napred za Budimpeštu, koja po uzoru na druge evropske metropole nastoji da se posveti realizaciji zelenih, održivih i kreativnih arhitektonskih rešenja.

Kako javljaju lokalni mediji, vlada Mađarske je još 2013. godine odlučila oživeti ovu tada zapuštenu lokaciju i tako dovršiti projekt parka Millenáris. Radovi na pripremi zemljišta počeli su 2014. godine, a sama gradnja započela je tokom leta 2017. godine. Prva faza uređenja parka Széllkapu završena je u septembru 2019. godine.

Izvor: Ekovjesnik

EU dodelila milion evra za otklanjanje posledica pandemije KOVID-19 u sektoru turizma

Foto-ilustracija: Pixabay

Projekat „#EUzaTebe – za kulturno nasleđe i turizam“ dodelio je milion evra za 120 projekata, usmerenih na otklanjanje posledica pandemije KOVID-19 u sektoru turizma. Dobitnici pomoći su mala i mikro preduzeća, porodična preduzetništva, poljoprivredna gazdinstva i firme iz 12 gradova i opština na istoku i jugoistoku Srbije.

„Evropska unija nastavlja da pruža pomoć i sarađuje sa Srbijom u suočavanju i u otklanjanju posledica pandemije KOVID-19. Sa ukupno 93 miliona evra ukupne pomoći, EU je vodeći partner i donator u Srbiji, kada je u pitanju otklanjanje posledica pandemije. EU je na proleće obezbedila direktnu pomoć u vidu medicinske i zaštitne opreme poput respiratora, maski, kiseonika i kontejnera za trijažu, kao i hranu i higijenske pakete za ugrožene grupe, ukupne vrednosti 15 miliona evra. Sada prelazimo na kratkoročnu i srednjoročnu pomoć u cilju ekonomskog oporavka, za koji smo izdvojili 78 miliona evra bespovratnih sredstava. Zahvaljujući ovom projektu EU, izdvojena sredstva će stići do najugroženijih preduzetnika u sektoru turizma kako bi se unapredila njihova turistička ponuda. Ovo će imati naročiti značaj u periodu koji je pred nama“, rekao je ambasador Sem Fabrici, šef Delegacije Evropske unije u Republici Srbiji.

Najveći broj budućih korisnika bespovratne pomoći, u visini do 10.000 evra po projektu, bavi se pružanjem privatnog smeštaja za turiste (52 preduzetnika), a podržani su i kampovi, restorani i pružaoci različitih ugostiteljskih usluga, pansioni, hoteli i hosteli, turističke agencije, vinarije i pčelari.

„Ključni cilj našeg projekta bio je da pomognemo najugroženijim akterima u oblasti turizma da pokušaju da u određenoj meri prevaziđu posledice pandemije i unaprede svoju ponudu, kako bi postali atraktivniji za posetioce. Istočna Srbija je neotkriveni dragulj Srbije i njena turistička ponuda mora biti podignuta na viši nivo, kako bi privukla što više posetilaca. U narednim godinama će naš projekat kroz više segmenata nastaviti da pomaže i unapređuje turistički potencijal istočne Srbije i Donjeg Podunavlja“, rekao je Aleksander Bec, vođa projekta „#EUzaTebe – za kulturno nasleđe i turizam“.

„#EUzaTebe – za kulturno nasleđe i turizam“ je projekat usmeren na razvoj turizma kao značajnog privrednog potencijala za podsticanje ekonomskog razvoja istočne Srbije i Donjeg Podunavlja. Projekat finansira Evropska unija sa 15 miliona evra, sufinansira nemačko Savezno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj sa 1,6 miliona evra, a sprovodi Nemačka razvojna agencija (GIZ).

Pravo učešća na konkursu imala su fizička lica koja pružaju usluge smeštaja, poljoprivredna gazdinstva i preduzetnici/mikro i mala preduzeća čije se aktivnosti iz oblasti turizma odvijaju na teritoriji Boljevca, Bora, Golupca, Kladova, Knjaževca, Majdanpeka, Negotina, Požarevca, Smedereva, Sokobanje, Velikog Gradišta i Zaječara.

Na konkurs je pristiglo ukupno 464 projektnih zahteva.

Spisak odobrenih projekata možete videti OVDE!

Dodela ugovora počinje 28. avgusta 2020. godine. Kako budu pripremani, ugovori će biti slati korisnicima na potpisivanje.

Izvor: Delegacija EU u Srbiji

Gde se otvara prva fabrika za odvajanje plemenitih metala iz e-otpada pomoću bakterija?

Foto-ilustracija: Pixabay

Ujedinjeno Kraljevstvo, doskorašnja članica Evropske unije, moglo bi uskoro da dobije prvu fabriku za odvajanje elektronskog otpada, koja će za taj proces koristiti bakterije umesto tehnologije zasnovane na cijanidu, prenosi Nova ekonomija pisanja portala Euractiv.

Foto-ilustracija: Pixabay

Izlazak zemlje iz Evropske unije doveo je do situacije u kojoj je takav pogon hitno potreban.

Startap kompanija sa Novog Zelanda Mint Innovation za godinu dana planira da otvori pogon u Češiru, na severu Engleske.

Radovi inače kasne zbog pandemije koronavirusa.

Izveštaj Ujedinjenih nacija prošlog meseca pokazao je da namanje 8,47 milijardi evra vrednog zlata, platine i drugih plemenitih metala koji se nalaze u e-otpadu završi na deponijama.

“Britanija je proizvela velike količine tog otpada, više od EU proseka i bila je jedan od glavnih kršilaca pravila za njegov izvoz u druge zemlje u razvoju. Bila je i loše opremljena za njegovo odlaganje koje je društveno i ekološki odgovorno”, izjavila je Meri Kreg iz Komiteta za reviziju zaštite životne sredine “Commons”.

Recikleri iz Ujedinjenog Kraljevstva moraju da šalju matične ploče u kontinentalnu Evropu, kako bi se iz njih vadili dragoceni metali.

Nakon Bregzita očekuje se da troškovi tog transporta porastu.

Cilj kompanije osnovane 2016. godine je, dodaje se, bezbedno vađenja zlata, paladijuma, srebra i bakra iz elektronskog otpada.

“Fabrike su kao poljoprivredna gazdinstva i više liče na male pivare. Propisi daju vetar u leđa zemljama na zapadu da upravljaju sopstvenim otpadom. Mi nudimo iste usluge kao topionice, ali smo brži. Za razliku od njih, ne koristimo cijanid i trošimo manje energije, manje emitujemo ugljen-dioksid, upotrebljavamo manje vode, manje otpada”, kaže naučni direktor te kompanije Oli Kruš.

Postrojenje će u početku moći da preradi 20 tona otpada dnevno, a u skladu sa potražnjom i veće količine.

Razmatra se i izgradnja drugog postrojenja na jugu Engleske, kao i jednog u Sidneju.

Naučnici podsećaju da je za odvajanje plemenitih metala iz elektronskog otpada potrebno rešiti velike tehničke izazove.

Podsećaju da se samo na taj način može postići cilj da odvajanje otpada bude istinski održivo i ekološki odgovorno.

“Mislim da je ovo lepo, ali nije revolucionarno. Prava stvar je kako rastvarate te metale. Kompanija ‘prodaje’ svoju priču upotrebom mikroba, ali to je samo jedan aspekt čitavog procesa, jer koristi i kiseline”, izjavio je Džeson Lav, profesor molekularne biologije na Univerzitetu u Edinburgu.

Predstavnici kompanije Mint, sa druge strane poručuju da im je od početka bila namera da recikliraju sve hemikalije koje se upotrebljavaju u procesu odvajanja otpada.

Izvor: Nova ekonomija

Kazne do 75 hiljada dinara za kretanje električnih trotineta u pešačkim zonama u Kraljevu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Iako su se na ulicama pojavili pre nešto manje od dve godine, vozači električnih trotineta su jezdili gradovima u Srbiji bez brige o poštovanju bilo kakvih saobraćajnih propisa i pravila. Uprkos najavama, za sada nije donet nijedan konkretan akt ili odluka.

Među prvima koji su stali na put bezbrižnosti vlasnika ovog sve popularnijeg prevoznog sredstva su Kraljevčani. U njihovom gradu ljudi koji svoje dvotočkaše na električni pogon voze u pešačkim zonama suočavaju se sa potencijalnim kaznama od 5 do 75 hiljada dinara, kako su nedavno saopštili Saobraćajna inspekcija Odeljenja za inspekcijske poslove i Odeljenje komunalne milicije u ovom gradu.

Iz Gradske uprave u Kraljevu upozoravaju roditelje maloletne dece, rođake i druga punoletna lica koja, u ime maloletnika, uz lične isprave iznajmljuju električne trotinete, da to čine na ličnu odgovornost, imajući u vidu da nisu ispoštovane nikakve mere u pogledu bezbednosti i zaštite kako lica koja upravljaju trotinetom tako i slučajnih prolaznika i pešaka.

Kako se trotineti kreću velikom brzinom i predstavljaju bezbednosni rizik, te mogu izazvati povrede, ali i daleko veće posledice, Saobraćajna inspekcija i Komunalna milicija će, u skladu sa svojim ovlašćenjima, podnositi prekršajne prijave, pri čemu je za fizička lica zaprećena kazna od 5.000 do 75.000 dinara, najavljeno je. Posledično je pojačana kontrola na mestima namenjenim kretanju pešaka.

Žitelji Kraljeva su, kako se navodi, poslednjih dana svedoci pojave električnih trotineta na ulicama grada, a uglavnom u zoni zabrane kretanja određene vrste vozila odnosno pešačkim zonama, trgovima i delovima naselja po kojima je dozvoljen isključivo saobraćaj pešaka.

Jelena Kozbašić

110 godina od početka rada prve elektrane u CG i osvrt na razvoj OIE

Foto: EPCG
Foto: EPCG

Elektroprivreda Crne Gore nedavno je obeležilo jubilej, 110 godina postojanja i uspešnog rada, u znak sećanja na 19. avgust 1910. godine, kada je crnogorski suveren Nikola I, povodom proglašenja Crne Gore kraljevinom, na Cetinju, ozvaničio rad prve električne centrale u zemlji.

Izvršni direktor EPCG, Igor Noveljić je osvrćući se na do sada postignute rezultate i planove za naredni period istakao:

„Prioritet razvoja elektroenergetskih sektora prepoznat novim investicionim ciklusom EPCG je razvoj obnovljivih izvora energije usklađen sa energetskim i klimatskim politikama EU koji predviđa diversifikaciju proizvodnje kroz izgradnju novih solarnih fotonaponskih elektrana i vetroelektrana u saradnji sa renomiranim partnerima. U periodu 2020-2024. kroz dve faze u saradnji sa finskom nacionalnom energetskom kompanijom FORTUM i najvećim EPC ugovaračem u oblasti solarnih elektrana kompanijom Sterling & Willson biće izgrađena SE Briska Gora ukupne snage 250 MW i očekivane godišnje proizvodnje od 450 GWh. Puštanje u rad  VE Gvozd, vetroparka snage 54,6 MW i godišnje proizvodnje od 150 GWh  predviđeno je krajem 2022. godine.

U saradnji sa Nemačkom razvojnom agencijom u fazi implementacije su projekti rekonstrukcije i modernizacije HE Piva, vrednosti od više od 16 miliona evra i rekonstrukcije i modernizacije HE Perućica vrednosti 33 miliona evra, dok sledeće godine očekujemo potpisivanje ugovora za ugradnju osmog agregata u HE Perućica snage 58,5 MW  ukupne vrednosti 23 miliona evra, čime ćemo bez bilo kakvih dodatnih zahvata na životnoj sredini doći do povećanja instalisane snage i ukupne proizvodnje elektrane.

Foto: EPCG

U Pljevljima realizujemo projekte ekološke rekonstrukcije termoelektrane i rekultivacije deponije Maljevac ukupno vredne preko 65 miliona evra dok smo preko 10 miliona evra uložili smo u  projekte rekonstrukcije i modernizacije naših malih hidroelektrana što sami što  u saradnji sa našim partnerom u kompaniji Zeta Energy, kompanijom NTE iz Norveške. Intenzivirali smo aktivnosti vezane za projekat izgradnje HE Komarnica čija će izgradnja uz poštovanje najviših ekoloških standarda predstavljati jedan od ključnih poteza Crne Gore u pravcu energetske tranzicije prihvatljive sa stanovišta klimatskih promena.

Namera nam je da i u okviru investicionog plana 2020-2024 zadržimo potpuno isti kurs daljeg razvoja i investicija, što nas u konačnom a uvažavajući potrebno vrijeme izgradnje HE Komarnica dovodi do vrednosti investicija od više od 700 miliona evra koje će se realizovati u periodu koji je pred nama.“

U 110. godini postojanja i rada, Elektroprivreda Crne Gore je opredelila oko pola miliona evra za pomoć zdravstvenom i obrazovnom sistemu Crne Gore u cilju unapređenja kvaliteta života građana, kako na lokalnom tako i nacionalnom nivou.

Povodom 110 godina, EPCG će izdati monografiju ”Istorija crnogorske elektroprivrede”, a u pripremi su i dve edukativne knjige, slikovnice za najmlađe – “Naša dobra energija” i “Informator za decu 2”.

Izvor: EPCG

Niš prestigao Peking po prosečnoj godišnjoj vrednosti PM 2,5 čestica

Foto: Wikipedia/Ximonic

Kakav vazduh dišemo? Ne znamo dovoljno, bio bi zaključak izveštaja Instituta za javno zdravlje “Dr Milan Jovanović Batut”, ali na osnovu podataka koje su prikupili i analizirali, nije dobar.

Foto: Wikipedia/Ximonic

Ono što je zapalo u oko, jeste da je Niš prestigao Peking po prosečnoj godišnjoj vrednosti PM 2,5 čestica. Prema zvaničnim rezultatima, nivo tih čestica u Nišu je 47, a u Pekingu 42,6.

PM 2,5 čestice su respirabilne čestice koje nakon inhalacije prodiru do najfinijih dubokih struktura respiratornog trakta (alveola).

Ovaj parametar praćen je u okviru lokalne mreže mernih stanica u devet gradova, što je, u odnosu na javnozdravstveni značaj štetnosti čestica malih dimenzija, zanemarljivo malo, ukazuju u izveštaju. Srednja godišnja vrednost je samo u Kikindi i Šapcu bila ispod gornje vrednosti. Najviše srednje godišnje vrednosti bile su u Velikim Crljenima (38,60 µg/m3 ) i Nišu (47,00 µg/m3). Od 26 naselja sa monitoringom koncentracija PM 10 čestica, u 11 su srednje godišnje vrednosti bile iznad granice.

Analizom promena nivoa aerozagađenja sumpor-dioksidom u odnosu na prethodnu godinu, zapaža se da je došlo do porasta koncentracija u Boru, Velikim Crljenima, Kraljevu, Lazarevcu i Obrenovcu, dok je u Beogradu, Vranju, Zaječaru, Zvečanu, Jagodini, Kosovskoj Mitrovici, Kruševcu, Smederevu, Sremskoj Mitrovici, Trsteniku i Ćupriji zagađenje ovim polutantom manje. U najvećem broju gradova koncentracije u 2019. godini su ujednačene sa onima u 2018.

Trend porasta zagađenja sumpor-dioksidom

Trend porasta zagađenja sumpor-dioksidom zapažen je u Elemiru, Zrenjaninu i Šapcu. Sve do 2018. godine, linija desetogodišnjeg trenda zagađenja imala je opadajuće tendencije, dok su vrednosti izmerene u toku 2019. godine doprinele tome da linija trenda poprima lagano rastući trend. Rastući linearni trend zagađenja ambijentalnog vazduha sumpor-dioksidom u Zrenjaninu, Elemiru i Šapcu je po tipu visokog nagiba, dok je trend zagađenja u Smederevu s laganim nagibom rasta, nakon višegodišnjeg opadajućeg trenda.

Foto: Institut za javno zdravlje “Dr Milan Jovanović Batut”

Analizom promena nivoa aerozagađenja dimom u odnosu na prethodnu godinu, u 11 od 36 gradova došlo je do porasta koncentracija i to u Valjevu, Gornjem Milanovcu, Jagodini, Kraljevu, Nišu, Niškoj Banji, Sevojnu, Senti, Smederevu, Čačku i Šapcu, dok je u Beogradu, Elemiru, Zaječaru, Zvečanu, Zrenjaninu, Ivanjici, Kosovskoj Mitrovici, Pančevu, Sremskoj Mitrovici i Trsteniku zagađenje ovim polutantom manje. U preostalim gradovima koncentracije su izjednačene s onim iz 2018.

Monitoringa amonijaka se može smatrati nedovoljnim

Samo u Smederevu je srednja godišnja vrednost azot-dioksid bila iznad granice. Koncentracije amonijaka u ambijentalnom vazduhu praćene su samo u Zrenjaninu, Pančevu i Šapcu, u skladu sa očekivanim industrijskim izvorima emisije ovog gasa. S obzirom na činjenicu da se prisustvo ovog polutanta potvrđeno povezuje sa njegovom ulogom facilitatora u sekundarnom generisanju finih PM 2,5 respirabilnih čestica, ovaj obim monitoringa amonijaka se može smatrati nedovoljnim. Ni u jednom od tri grada srednje godišnje koncentracije amonijaka nisu prešle gornje vrednosti.

Izmerena 213 puta veća vrednost arsena od dozvoljene

Koncentracije olova merene u svih 17 gradova kretale su se od minimalnih 0,003 µg/m3 u Užicu do maksimalnih 9,70 µg/m3 u Nišu, što je gotovo 20 puta veća vrednost od dozvoljenih 0,5 µg/m3. Sadržaj arsena (As) u PM 10 česticama očekivano je najveći u Boru, i to je, zapravo, jedino mesto u kojem srednja godišnja koncentracija prelazi graničnu vrednost i to 24 puta.

U avgustu 2019. godine, na mernom mestu „Jugopetrol”, u Boru, izmerena 213 puta veća vrednost arsena od dozvoljene, a kadmijuma 20 puta.

Izvor: Startit

Proboj kineske kompanije u Evropu novom uslugom – zamena ispražnjenih baterija punim

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Kineska marka električnih vozila (EV) NIO planira da krene na zapadno tržište 2021. godine gde planira da uspostavi novu uslugu zamene ispražnjenih baterija punim, umesto dopunjavanja, što bi joj pomoglo da se nadmeće sa rivalskim američkim “Teslom”, izjavio je predsednik kineske kompanije.

NIO, osnovan 2014. godine, odložio je taj plan zbog pandemije koronavirusa, rekao je 20. avgusta novinarima Viliam Li, ali sada proučava na kojem tržištu treba da počne i kako da struktuira svoje poslovanje.

“Nadamo se da ćemo u drugoj polovini sledeće godine početi istraživanje prodajom malog broja vozila u zemljama u kojima su EV popularni”, rekao je Li, “želeli bismo da počnemo u evropskim zemljama”.

“NIO Inc” je najistaknutiji kineski brend s najvišim cenama u već krcatoj industriji električnih vozila u Kini, s desetinama konkurenata, uključujući startapove, državne proizvođače automobila i zajednička ulaganja sa stranim partnerima.

Vladajuća Komunistička partija promovisala je električna vozila uz višemilionske subvencije koje su Kinu učinile najvećim tržištem EV-a, sa oko polovinom ukupne svetske prodaje takvih vozila. Trebalo je da subvencije prestanu, ali su produžene do 2022. godine da bi se proizvođačima pomoglo da savladaju posledice pandemije.

NIO, iako su mu prvi investitori bili kinesku divovi “Tencent”, “Baidu” i “Lenovo”, borio se da finansijski opstane, a Li je rekao da je kompanija stabilnija jer se prodaja povećava.

Ta kompanija je izgubila 164 miliona dolara u drugom kvartalu 2020, ali je saopštila da je prodaja njena dva modela SUV, čija je cena do 370.000 juana (53.000 dolara), porasla na rekordnih 10.331. Treći model, kupe, kreće u prodaju u septembru.

Li je rekao da je potencijalna konkurentska prednost NIO usluga koja omogućava vlasnicima da ispražnjene baterije zamene punim, umesto da ih sami pune. Ta kompanija je postavila 143 stanice za zamenu baterija u Pekingu, Šangaju i drugim gradovima.

Li je rekao da, ako NIO odluči da tu uslugu ponudi na zapadnim tržištima, to bi mu moglo pomoći da se takmiči s “Teslom” u prepunim gradovima poput Njujorka i Čikaga, gde vlasnici parkiraju na ulici ili drugde gde ne mogu da pune baterije povezivanjem na kućnu ili javnu mrežu.

“Za mnogo ljudi je potrebna zamena ispražnjenih baterija punim, jer ne mogu da instaliraju punjač kod kuće”, rekao je Li.

Izvor: Euractiv.rs, Beta

Podrška razvoju živinarstva u Užicu

Foto: Grad Užice
Foto: Grad Užice

Treću godinu zaredom Grad Užice u saradnji sa Regionalnom razvojnom agencijom Zlatibor i Centrom za organsku poljoprivredu iz Užica sprovodi javni poziv za dodelu podsticajnih sredstava u oblasti živinarstva. Ove godine pravo na subvenciju ostvarilo je 15 proizvođača.

Nikola Bajić iz Centra za organsku poljoprivredu navodi da je svaki proizvođač dobio po 50 kokošaka i da će upravo proizvođači od nekoliko ponuđenih dvorišnih rasa, koje su pogodne za organsku proizvodnju, moći da izaberu koju će gajiti.

„Uzgoj kokošaka je vrlo jednostavan i ne zahteva veliki trud i rad, pa se pored toga može obavljati niz drugih poslova, tako da gazdinstvo ima dohodak”, naveo je Bajić.

Bajić je istakao da proizvođači dobijaju koke uzrasta 16 nedelja koje su pred pronošenje, i da je cilj da se u narednom periodu na teritoriji grada Užica uzgaja 20.000 koka nosilja.

Izvor: Grad Užice

Srbija ušla u ekološki dug – šta to znači?

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U subotu, 22. avgusta, je Dan ekološkog duga Srbije, odnosno dan do kada smo potrošili prirodne resurse koji mogu da se obnove u ovoj godini. Po računici Mreže za globalni ekološki otisak, ove godine smo potrošili 9,3 odsto resursa manje nego prošle godine. Pandemija izazvana koronavirusom spustila je trošenje kapaciteta prirode na nivo od pre 15 godina, ali stručnjaci upozoravaju da jedino održivi oporavak zaista može da spreči uništenje prirode.

Posle pola veka od kada se računa ekološki otisak, ove godine prvi put se beleži smanjenje potrošnje prirodnih dobara i to kao posledica globalnih mera u borbi protiv KOVID-19.

Duška Dimović iz Svetskog fonda za prirodu kaže da je ove godine industrija manje radila i da se manje putovalo.

“Kad kažemo da je manji misli se na smanjeni ugljenični otisak. On je 14, 5 odsto manji nego 2019, ali iako je taj dan 22. avgusta Srbija je čak ranije potrošila 18. jula, svoje resurse koje ima na raspolaganju. Tu mislimo na šume, na ribe, na vode na useve, ono što mi potrošimo”, navodi Dimovićeva.

Kvalitet vazduha se malo popravio, a ekspanzija zelene energije ubrzala na račun nafte i uglja.

“Obnovljivi izvori energije su se pokazali otpornim na ovo stanje čak su u nekim zemljama preuzeli vodeću ulogu u smislu proizvodnje energije tako da je to možda isto bude neka vrsta pozitivnog efekta da budemo više skoncentrisani na obnovljive izvore energije u godinama koje dolaze”, kaže meteorolog Vladimir Đurđević.

Prema njegovim rečima, Evropska unija to pokušava da uradi kroz zeleni dogovor,  tako da trećinu novca koji je planiran za oporavak privrede posle pandemije bude preusmeren na zelene tehnologije.

Eksploatacija šuma smanjena je za 8,4 odsto, ali je porasla bespravna seča šuma, kao i ilegalni lov i ribolov. Globalna epidemija poremetila je snabdevanje hranom i donela i glad i povećanje količine bačene hrane.

“Ove godine možda je taj uticaj na prirodne resurse bio blago usporen zbog kovida, ali to je samo jedno privremeno usporenje. Imamo dosta podataka i dosta činjenica koje govore u prilog tome da se trendovi globalnog zagrevanja i nestajanja prirodnih resursa nastavljaju”, kaže Boris Erg iz Međunarodne unije za zaštitu prirode.

Trećina životinjskih vrsta je ugrožena. Ljudi i dalje troše 60 odsto više prirodnih dobara nego što može da se obnovi.

Iznenadno smanjenje ekološkog otiska izazvano pandemijom daleko je od namerne promene, koja je potrebna za postizanje ekološke ravnoteže.

Izvor: RTS

Javni poziv za Mali Zvornik po meri građana

Foto: Opština Mali Zvornik
Foto: Opština Mali Zvornik

Opština Mali Zvornik sufinansiraće u 2020. godini projekte od javnog interesa kroz sprovođenje akcije „Mali Zvornik po meri građana“ koja omogućava neposredno učešće građana u rešavanju dela potreba lokalnih zajednica (manjih zahvata na uređenju javnih površina i opremanju objekata u javnoj svojini opštine Mali Zvornik) u saradnji sa opštinom Mali Zvornik.

Lokalna zajednica je pojam koji uključuje određeno područje – ulica, deo ulice, blok zgrada, stambena zajednica ili mesna zajednica kao najšire područje. Projekti koje lokalna zajednica predlaže mogu se odnositi isključivo na manje zahvate u komunalnoj infrastrukturi kao što je uređenje parkova, dečjih igrališta, drvoreda, šetališta, neuređenih zelenih površina, uređenje prilaza za lica sa invaliditetom, uklanjanje manjih divljih deponija, druge manje infrastrukturne projekte za uređenje i opremanje površina ili objekata u javnoj svojini opštine Mali Zvornik i slično.

Pravo učestvovanja na javnom pozivu imaju neformalne grupe građana sa područja opštine Mali Zvornik okupljene oko podnete inicijative/projekta, u sastavu od najmanje 10 lica koja na teritoriji opštine Mali Zvornik plaćaju porez na imovinu i sva dugovanja su izmirili u tekućoj godini.

Sve predložene aktivnosti u okviru Projekta moraju se sprovoditi na zemljištu i objektima koji su u javnoj svojini opštine Mali Zvornik.

U fazi pripreme predloga projekata nadležne službe Opštinske uprave na usmeni ili pisani zahtev neformalne grupe građana izvršiće proveru vlasništva nad zemljištem i o tome dati besplatno pisano ili usmeno obaveštenje, kao i tumačenje o primeni pozitivnih propisa iz oblasti prostornog planiranja i izgradnje.

Više informacija o javnom pozivu možete pronaći OVDE!

Izvor: Opština Mali Zvornik