Home Blog Page 643

Direktorat najavljuje zabranu letova iznad Uvca, ali ne otkriva ko je ugrozio supove

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Specijalni rezervat prirode „Uvac“

Iz rezervata prirode Uvac su i ranije upozoravali na preletanja helikoptera kojim se ugrožava zaštićena vrsta beloglavih supova, ali je ovaj problem zanemarivan sve dok u avgustu nije “eksplodirao” u javnosti. I dok se letovi iznad ovog mesta nastavljaju neometano, Direktorat civilnog vazduhoplovstva najavljuje zabranu, ali još uvek ne dostavlja podatke o odgovornima.

Na skoro 1.500 metara nadmorske visine, na planini Zlatar, nalazi se kuća Novaka Pejovića. Sa tog vrha pogled se pruža na skoro ceo specijalni rezervat Uvac, prirodno dobro od izuzetnog značaja najpoznatije po takozvanim meandrima, krivudavom toku reke Uvac. Za Pejovića ovo nije samo pogled za uživanje, to je ujedno i velika prednost pošto on rukovodi čuvarskom službom rezervata.

Krajem jula ove godine, nešto posle šest sati predveče, Pejović je posmatrao kako jedan helikopter doleće blizu njegove kuće, okreće se kod obližnjeg brda, i nastavlja ka rezervatu i meandrima.

“Već tada mi je sve bilo jasno”.

Na pamet su mu odmah pali mladunci beloglavog supa, retke vrste orla lešinara koji žive u kanjonima Uvca, zato što se već dešavalo da ih helikopteri ugroze. Kako objašnjava Pejović, da bi ove ptice, čiji je raspon krila i do tri metra, letele, potrebna im je topla vazdušna struja koja ih podiže uvis. Mladunci u početku uče da osete te tople struje, pa ih helikopter stvarajući buku i strujanje vazduha “zbunjuje”. Zbog toga oni iskaču iz svojih gnezda i često završe u vodi, iz koje, zbog strmih obala, sami ne mogu da izađu. U pojasu gde je helikopter preleteo, prema Pejovićevim rečima, bilo je 30 mladunaca.

Sutradan su mu čuvari rekli da su našli, srećom preživelih, sedam mladunaca ispalih iz gnezda.

Nakon ovog incidenta Pejović i Miljka Dučić, vršilac dužnosti direktora Specijalnog rezervata prirode Uvac (SRP Uvac), dali su izjave u policijskoj stanici u Novoj Varoši koje su dostavljene Osnovnom javnom tužilaštvu u Prijepolju kako bi se proverilo da li ima elemenata krivičnog dela u ovom slučaju.

Međutim, s obzirom na to da se rezervat pored područja Nove Varoši prostire delom i na teritoriji Sjenice, spisi predmeta prosleđeni su tužilaštvu u Novom Pazaru, Odeljenju u Sjenici.

Tužilac iz Sjenice Petko Pucarević za Centar za istraživačko novinarstvo Srbije (CINS) kaže da je rad na ovom predmetu u toku, odnosno da se vrše provere nakon kojih će uporediti podatke policije u Prijepolju i Sjenici:

“One (dosadašnje, prim. nov) provere (pokazuju, prim. nov) da su svi mladunci spašeni iz vode i da nisu bili povređeni, tako je barem rekao čuvar, ali obzirom na uznemirenje javnosti ja sam stavio dodatne provere da izvrše policijski službenici u Sjenici”. 

Iako se u javnosti spekulisalo da je Željko Mitrović, vlasnik televizije Pink, vozio helikopter kojim su ugroženi mladunci beloglavog supa, istina je da se do danas ne zna ko je upravljao i čijim helikopterom.

Foto: Facebook (screenshot @Fond za zaštitu ptica grabljivica)

Direktorat civilnog vazduhoplovstva koji bi trebalo da te podatke dostavi kako bi protiv odgovornih bile pokrenute prijave, već mesecima o tome ćuti.

U izveštaju o stručnom nadzoru Zavoda za zaštitu prirode navodi se da Direktorat treba da “identifikuje lica i letelice” koji su leteli u rezervatu kako bi na osnovu toga dalje postupala Republička inspekcija za zaštitu prirode, koja bi trebalo da pošalje odgovarajuće prijave.

Informaciju ko je leteo helikopterom rezervat je zatražio od Direktorata, međutim, prema rečima Miljke Dučić, odgovor još nisu dobili.

Inspektor civilnog vazduhoplovstva koji ih je kontaktirao, prema rečima Dučić, tražio je svaku moguću informaciju u vezi sa tim preletima, fotografije i službene beleške.

“Recimo ako je neko video boju, opis, bilo šta, oznaku ako je tako nisko bio (helikopter, prim. nov) pa je neko od čuvara ili meštana video neko slovo, boju, šta god”.

Takve detalje Dučić nije znala, dok je Novak, šef čuvarske službe, tada pripremao svoju službenu belešku.

Direktorat za civilno vazduhoplovstvo je u avgustu objavio da je u periodu od 20. jula do 4. avgusta bilo više letova helikoptera za rejon SRP Uvac.

Iz Direktorata nisu odgovorili na naša pitanja, već su najavili da će u nekom trenutku povodom ovog slučaja izdati saopštenje, što se i desilo 15. oktobra.

U saopštenju se navodi da je na inicijativu Direktorata, a u saradnji sa Zavodom za zaštitu prirode Srbije, Ministarstvom odbrane i Ministarstvom unutrašnjih poslova pripremljen predlog Naredbe o uspostavljanju uslovno zabranjenih zona iznad Uvca, Trešnjice i Mileševke.

Ovo rešenje bilo je najavljeno još u avgustu nakon što se za negativan uticaj preleta helikoptera nad SRP Uvac pročulo u javnosti. Predlogom Naredbe obuhvaćeni su i rejoni iznad Trešnjice i Mileševke, mesta gde su takođe nastanjene ove zaštićene vrste.

U međuvremenu, letovi iznad Uvca se nastavljaju pa je tako rezervat i u septembru obavestio Zavod i inspektora civilnog vazduhoplovstva o novom preletu helikoptera.

Preleta bilo i ranije – SRP Uvac tražio ograničenja, problem zanemarivan

Iako je šira javnost za njih saznala tek u avgustu, letovi nad Uvcem koji mogu ugroziti zaštićene vrste ptica već dugo su problem.

Samo u julu SRP Uvac je u dva navrata Zavodu za zaštitu prirode prijavljivao da je zbog nadletanja helikoptera došlo do uznemiravanja supova – jednom je mladunac izvađen iz vode, a drugi put je pronađen na obali u ataru obližnjeg sela. Pronađeni mladunci tada su zbrinuti u volijeri, odnosno kavezu za ptice.

Foto: Wikimedia

Prema dokumentaciji do koje je došao CINS, iz ovog rezervata su se i 2018. obraćali Zavodu i Direktoratu i tražili da se iznad ovog područja ograniče letovi. Nakon toga je u Zborniku vazduhoplovnih podataka, koji sadrži sva pravila sa kojima pilot mora da se upozna pre leta, naznačeno da je neophodno da se za sve letove iznad zaštićenih područja od Zavoda za zaštitu prirode ili Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode zatraži izdavanje uslova zaštite prirode.

Međutim, prema podacima Zavoda, ova institucija nije dobila nijedan zahtev za izdavanje uslova za prelete helikopterom iznad SRP Uvac. Na pitanje ko je nadležan da kontroliše imaju li uslove oni koji preleću zaštićena područja, iz ove institucije napominju da je Direktorat civilnog vazuhoplovstva taj koji izdaje dozvole za letenje.

“Nadležna ministarstva, preko svojih inspekcijskih službi, vrše inspekcijski nadzor nad njihovim sprovođenjem (izdavanjem dozvola prim. nov)”, kaže se u odgovoru CINS-u koji je potpisala Nataša Panić iz Zavoda za zaštitu prirode.

Slobodan Knežević iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije za CINS kaže da je uslove neophodno zatražiti za svaki pojedinačni let ili prelet u bilo kom zaštićenom području.

“Prilikom traženja dozvole, odnosno uslova, Zavode treba obavestiti o razlozima preleta ili leta u okviru zaštićenog područja, detaljima kao što su trajanje leta, putanja, visina na kojoj će se leteti, kako bi mogli proceniti rizik i izdati uslove pod kojima se let može sprovesti ili zabraniti”.

Knežević dodaje i da, s obzirom na to da je Specijalni rezervat prirode Uvac taj status dobio upravo zbog činjenice da se u njemu nalazi najveća kolonija beloglavih supova u Srbiji, iznad tog područja treba zabraniti ne samo letove letelica poput helikoptera već i upotrebu bespilotnih letelica kao što su dronovi.

Međutim, Sara Mijailović, direktorka kompanije Balkan Helicopters koja je tokom leta reklamirala ture panoramskog letenja iznad Uvca, je za CINS rekla da za to nisu bile potrebne dodatne dozvole i rešenje Zavoda i da “nije ništa bilo zabranjeno”.

Prema njenim rečima, njihov helikopter je iznad Uvca leteo poslednji put u martu ove godine.

Izvor: CINS

Posle više godina u Severnoj Makedoniji se pojavio balkanski ris

Foto-ilustracija: Pixabay

Nakon višedecenijske pauze, na veliko iznanđenje svih, zabeleženo je prisustvo balkanskog risa u Nacionalnom parku „Galičica“, u Severnoj Makedoniji. Uprava nacionalnog parka objavila je lepu vest na svojoj Fejsbuk stranici.

https://www.facebook.com/galicicanp/posts/2947082825525882

Nadzorne kamere, koje su postavljene iznad ograde Centra za reprodukciju jelena u NP „Galičica“ zabeležile su jedinku balkanskog risa tokom njegove šetnje po okolini parka.

U NP “Galačici” dodaju kako se nadaju da će ova velika mačka pronaći svoj dom u njihovom komšiluku, a lovočuvari će dati sve od sebe da sačuvaju njeno stanište.

Ovaj nacionalni park  se prostire između granice Severne Makednije i Albanije, na području iznad Ohridskog i Prespanskog jezera.

Foto-ilustracija: Pixabay

Inače, ris je vrsta srednje velike mačke koja nastanjuje Evropu, sibirske šume, kao južnu i istočnu Aziju.

Ris je samotnjak koji lovi pre svega u sumrak i noću. Spektar njegove lovine su mali i srednje veliki sisari, ptice, zečevi, kunići, veverice, zmije, ali i veći sisari poput divokoza, srna pa čak i irvasa, zavisno od toga koje vrste žive na njegovom staništu. Lovi tako što se plenu prikrade strelovitom brzinom, skoči na njega i potom obori na tlo.

U oskudnici jede i šumske plodove. Često menja svoje prebivalište prateći srne u njihovim migracijama, kojima se često i hrani. Zabeleženi su i vrlo retki napadi na ljude, ali skoro isključivo u samoodbrani. Dnevno prelazi od pet do 25 kilometara, a uglavnom se kreće istim prolazima.

Svoju teritoriju ne napušta, osim u vreme parenja, u vreme sezonskih migracija izvora hrane ili kada je gonjen od strane lovaca.

Foto-ilustracija: Pixabay

Ris je najveća evropska mačka zastupljena sa dve podvrste: severna, koja je krupnija, a živi na Balkanu, Rumuniji, u Slovačkoj (Karpati) i u Rusiji do Urala i Kavkaza, i južna, koja je sitnija, a živi na Pirinejskom poluostrvu.

U Srbiji je vrlo proređen, pa je pod stalnom zabranom lova, a naseljava Šar planinu, Koritnik, Prokletije, Mojstirsko – Draške planine, Nacionalni park Tara, Nacionalni park Đerdap, Severni Kučaj – Miroč, Deli Jovan, Južni Kučaj, Staru planinu, Rtanj, Ozren, Devicu, a njegovo prisustvo je registrovano i na drugim lokalitetima u Srbiji (Deliblatska peščara, Sićevačka klisura, Mokra gora, kanjon Trešnjice, kanjon Uvca, Ovčarsko – kablarska klisura, Sokolske planine, Svrljiške planine…).

Oblast rasprostranjenosti je nekad bio vrlo širok, od Atlantskog do Tihog okeana. Brojnost mu je danas veoma mala, pa se u nekim zemljama vrše napori za njegovo ponovno naseljavanje.

U Srbiji je zakonom zaštićena vrsta, usled male populacije. Redovan lov na risa nije dozvoljen, a nekoliko primeraka je svojevremeno pronađeno u Vojvodini. Ris preferiva prostranstvo, pa naseljava guste šume i rečne klisure koje se prostiru na 1000 do 1500 metara nadmorske visine.

Zbog male brojnosti i velike opasnosti od izumiranja ova vrsta se nalazi i na IUCN (International Union for Conservation of Nature) Crvenoj listi ugroženih vrsta, gde je klasifikovan kao kritično ugrožen, što znači da mu preti izumiranje u prirodi, pošto je broj zrelih jedinki procenjen na manje od 50 (podaci iz 2015. godine).

Jovana Canić

EU po bržoj proceduri usvaja propise za “zelene” automobilske baterije

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Kako prenosi portal Nova Ekonomija, Evropska komisija će tokom jeseni predstaviti novu EU regulatvu koja treba da obezbedi da baterije za električna vozila koje se proizvode u Evropi ili se uvoze budu “najzelenije na planeti”, rekao je potpredsednik EK zadužen za međuinstitucionalne odnose i predviđanje Maroš Šefčovič, piše portal Euractiv.

Šefčović je rekao da će nova regulativa imati “obavezujuće odredbe za najzelenije, najbezbednije i najodrživije baterije na planeti”.

Nova EU pravila bi trebala da počnu da važe “od 2023. godine pa nadalje”.

Takođe, nova regulativa treba da obezbedi da se za njihovu proizvodnju u EU koriste sirovine čije se poreklo može pratiti i koje su proizvedene po strogim ekološkim i standardima rada, dodao je evropski komesar.

Očekuje se da udeo električnih automobila na evropskom tržištu bude utrostručen u 2020. kao rezultat ciljeva za smanjenje emisije CO2 iz automobila, navodi se u analizi koju je ranije u oktobru objavila grupa Transport i životna sredina.

Ta grupa, koja se zalaže za zeleniji transport, prognozira da standardi EU vode ka udelu električnih automobila u prodaji u EU od 10 odsto u 2020. i 15 odsto u 2021.

Nadvezujući se na brzo rastuće tržište, Evropska komisija želi da sve baterije koje se proizvedu u EU ili se uvezu ispujavaju stroge zelene kriterijume a novi “pasoš za baterije” pokazivaće poreklo materijala upotrebljih u proizvodnom procesu.

Izvor: Nova Ekonomija

Čak 74 odsto stanovnika Srbije želi da se više angažuje oko reciklaže

Foto: Promo/Represent
Foto: Promo/Represent

Većina Evropljana izjavila je da će, nakon koronavirusa, biti važnije nego ikad da brinemo o svom okruženju i recikliramo, dok je zapanjujućih 91 odsto reklo da bi želelo da se više angažuje po tom pitanju.

Mišljenje stanovnika Evrope pokazalo je istraživanje agencije za ispitivanje javnog mnjenja LUCID sprovela u 14 evropskih zemalja, u saradnji sa inicijativom “Svaka limenka se računa”, koja ima za cilj podizanje svesti o prednostima reciklaže limenki za piće.

Mnogi smatraju da će svet biti drugačiji nakon pandemije koronavirusa, a rezultati ove ankete pokazuju da se promene već događaju, što potvrđuje sve veća svest o tome da je neophodna hitna i ozbiljna briga o planeti Zemlji.

„Rezultati istraživanja pokazuju da raste svest o neophodnosti reciklaže što više različitog otpada, a pandemija koronavirusa samo je ubrzala taj proces. Ljudi shvataju koliko je ovaj problem važan i spremni su da rade na uspostavljanju istinske cirkularne ekonomije”, rekao je direktor inicijative “Svaka limenka se računa” za Evropu, David Van Heuversvin.

Čak 52 odsto ispitanika u Evropi bi pitanja životne sredine stavilo ispred ekonomije, uprkos očekivanom ekonomskom usporavanju nakon pandemije koronavirusa. Dva od tri ispitanika su stava da je reciklaža dužnost i obaveza svih, kao i da postoji hitna potreba za rešavanjem problema. Više od tri četvrtine ispitanika uvek ili često reciklira sve vrste materijala, dok 76 odsto ljudi često ili uvek reciklira svoje aluminijumske limenke za piće, koje su najčešće reciklirana ambalaža za piće na svetu.

Foto: Promo/Represent

Posmatrano lokalno, ukupno 87 odsto ispitanika u Srbiji smatra da je nakon koronavirusa važnije nego ikad brinuti o našoj planeti, dok je 74 odsto reklo da želi da učini više po pitanju reciklaže. Međutim, samo 27 odsto ispitanika iz Srbije bi prednost dalo temama životne sredine u odnosu na pitanja ekonomije, što se značajno razlikuje u odnosu na odgovore u zemljama poput Španije (60 odsto), Velike Britanije (57 odsto) i Rumunije (56 odsto).

„Pitanja privrede i ekonomskog rasta i dalje su prioritet u Srbiji, ali ohrabruje činjenica da blizu tri četvrtine stanovnika želi da se više angažuje na temu reciklaže. Istraživanje je pokazalo da je svest o značaju reciklaže na visokom nivou i da bi uz zajedničke napore i poboljšanje infrastrukture stopa reciklaže u Srbiji mogla značajno da poraste”, izjavio je Nemanja Komatović, “Svaka limenka se računa” Srbija.

Foto: Promo/Represent

Inicijativa “Svaka limenka se računa” od 2009. godine radi na podizanju svesti o značaju reciklaže limenki za piće sa vizijom da se dostigne stopa reciklaže i do 100 odstosvih upotrebljenih limenki u Evropi. U 2017. godini stopa reciklaže limenki za piće iznosila je 74,5 odsto, ali ova anketa je pokazala da 90 odsto ispitanika veruje da bi njihova zemlja trebalo da reciklira više, dok 4 od 10 želi da 100 odsto upotrebljenih limenki za piće bude reciklirano.

Istraživanje je rađeno na uzorku od 13.793 ispitanika starijih od 16 godina, usklađenih po uzrastu i polu u 14 zemalja u kojima “Svaka limenka se računa” ima lokalnu inicijativu (Belgija, Srbija, Austrija, Mađarska, Grčka, Rumunija, Poljska, Češka, Irska, Holandija, Velika Britanija, Španija, Italija, Francuska) u periodu od 5. avgusta do 14. septembra 2020. godine.

Izvor: Represent

U Crnom moru otkrivene najveće rezerve prirodnog gasa

Foto-ilustracija: Pixabay

Glavno nalazište prirodnog gasa koje je letos otkriveno u Crnom moru najveće je pronađeno u istoriji Turske.

Redžep Tajip Erdogan, predsednik Turske, kaže da je pronađeno dodatnih 85 milijardi kubnih metara i da rezerve prirodnog gasa sada iznose ukupno 405 milijardi kubnih metara.

Erdogan je posetio brod za bušenje gasa Fatih koji plovi Crnim morem i rekao je da su istraživanja u bunaru Tuna 1 završena nakon dostizanja dubine od 4.775 metara.

Turska planira da snabdevanje domova gasom započne 2023. godine i nadaju se da će na taj način smanjiti uvoz energije.

Ova zemlja godišnje potroši između 45 i 50 milijardi kubnih metara prirodnog gasa, koji uglavnom uvozi iz Rusije

Paralelno sa istraživanjima u Crnom moru, istražuje se i u istočnom Sredozemlju, gde je otkriće ogromnih rezervi prirodnog gasa poslednjih godina podstaklo apetite svih priobalnih država.

“Nastavićemo sa potragom za resursima u Crnom moru i Sredozemlju“, rekao je Erdogan i dodao je da će Turska diplomatijom obraniti svoja energetska prava.

Turska i Grčka spore se oko teritorijalnih voda bogatih energentima, a napetosti su narasle kada je Ankara poslala istraživački brod u sporni deo Sredozemlja, uz pratnju ratnih brodova.

Kada je u pitanju Srbija, prirodni gas se uvozi iz Rusije. Prirodni ruski gas ulazi kroz gasovod iz Mađarske. Trenutno je u izgradnji Turski tok, koji će iz Bugarske dopremati, takođe, ruski gas.

Milica Radičević

Britanski eksperti pomažu da povećamo prikupljanje ambalažnog otpada

Foto-ilustracija: Unsplash (Alfonso Navarro)
Foto-ilustracija: Unsplash (Mert Guller)

Savez za zaštitu životne sredine NALED-a započeo je izradu dve studije koje će pokazati kako unaprediti postojeći sistem upravljanja ambalažom i da li je potrebno uvesti i depozitni kao odgovor na izazov sakupljanja i reciklaže ove vrste otpada. Depozitni sistem predviđa da građani za jednokratnu i drugu iskorišćenu ambalažu dobiju povraćaj dela novca izdvojenog pri kupovini proizvoda dok su, kod aktuelnog rešenja, proizvođači odgovorni da preko operatera prikupljaju bačeni otpad.

Predsednica NALED-ovog Saveza Jelena Kiš kaže da je Nacrtom izmena Zakona o ambalaži i ambalažnom otpadu otvorena tema uvođenja depozitnog sistema, ali su mnoga pitanja, poput materijala koji će biti obuhvaćeni, teritorije i pokrivenosti sistemom, načina obeležavanja ambalaže i regulatornog tela koje će upravljati sistemom, ostala nerešena. Iako se u Evropi depozit pokazao kao dobar mehanizam za prikupljanje ambalaže, neophodna je procena nezavisnih eksperata kakvi bi bili efekti primene na srpskom tržištu, što će ove studije pokazati.

“Cilj Saveza je da se nađe najefikasnije i finansijski najpovoljnije rešenje za potrošače, privredu i državu. Imajući u vidu složenost uvođenja depozitnog sistema dve su ključne pretpostavke za uspeh, da zakon obezbedi visoki nivo predvidljivosti budućih obaveza i da uspostavljanje sistema bude zasnovano na sveobuhvatnoj analizi koja će preporučiti najbolje rešenje. Zato počinjemo izradu studije o uvođenju depozitnog sistema i studije o mogućnostima razvoja postojećeg sistema, za koje je angažovana kompanija Eunomia iz Velike Britanije, jedna od vodećih u ovoj oblasti, sa velikim iskustvom u savetovanju Evropske komisije za pitanja upravljanja ambalažnim otpadom i cirkularne ekonomije”, ističe Kiš.

Foto-ilustracija: Unsplash (Justuf Menke)

U okviru pregovaračkog poglavlja 27, u oblasti ambalažnog otpada, Srbija se obavezala da će do 2025. godine reciklirati 49 odsto stakla, 32 odsto plastike, 60 odsto papira i 52 odsto metala. Već u ovoj godini, naša zemlja trebalo je da dostigne ciljeve kao što su reciklaža 30 odsto stakla, 28 odsto plastike, 54 odsto papira i 29 odsto metala

Kako bi se ostvarili ovi ciljevi, neophodno je da paralelno razvijamo primarnu selekciju otpada, jer je pretpostavka da je odnos učešća ambalažnog otpada takav da 60 odsto otpada dolazi iz domaćinstava dok 40 odsto predstavlja komercijalni otpad.

Izrada studija na liniji je sa prioritetima Ministarstva zaštite životne sredine i najavljenim izmenama zakona. Angažovanjem nezavisne konsultantske kuće, privreda okupljena u Savezu za zaštitu životne sredine želi da proaktivnim pristupom pomogne državi da donese odluku o najboljem modelu, zasnovanu na sagledavanju svih podataka i uporednih praksi.

Poboljšanje okvirnih uslova za sakupljanje, koprocesuiranje i reciklažu svih tokova otpada, jedan je od glavnih ciljeva NALED-ovog Saveza za zaštitu životne sredine koji je osnovan krajem 2019. i koji je za nešto manje od godinu dana rada uspeo da nametne i inicira sistemska rešenja u sektoru životne sredine, kao što je rešenje pitanja ambalažnog otpada.

Izvor: NALED

Uz mleko bebe gutaju i mikroplastiku iz flašica

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Bebe koje se hrane iz plastičnih flašica unose milione čestica mikroplastike svakog dana, utvrdilo je novo istraživanje Koledža Triniti u Dablinu.

Naučnici su utvrdili da preporučeni procesi termalnog sterilisanja flašica i pripreme mleka dovode do toga da flašice oslobađaju milione mikro i bilione nanoplastičnih čestica.

Testirane su flašice od polipropilena, koje čine 82 odsto flašica na tržištu, a naučnici navode da bi zdravija alternativa bile staklene posude.

Polipropilen je jedna od najčešće korišćenih plastika, a preliminarni naučni testovi pokazali su i da druge posude od tog materijala oslobađaju milione čestica mikroplastike po litru.

Već je poznato da mikroplastika u životnoj sredini zagađuje hranu i vodu, ali je nova studija pokazala i da priprema hrane u plastičnim posudama može da dovede do izuzetno štetnog izlaganja.

Uticaj na zdravlje još nije utvrđen, a stručnjaci ističu da je od izuzetne važnosti da se precizno utvrdi, posebno kod novorođenčadi.

Zapanjujuća količina mikroplastike

Profesor Džon Boland sa Koledža Triniti u Dablinu kaže da je čitav njegov tim bio potpuno zapanjen količinom mikroplastike koja se oslobodi iz flašica za bebe.

“Prošlogodišnja studija Svetske zdravstvene organizacije procenila je da odrasli ljudi unesu između 300 i 600 čestica mikroplastike dnevno, a vrednosti koje smo mi utvrdili u našem istraživanju kreću se u milionima”, ističe Boland.

Kako je naveo, od presudne je važnosti da se razume kakve zdravstvene implikacije nosi ovakav unos mikroplastike.

“Već smo počeli da utvrđujemo kako ove čestice utiču na naš imuni sistem”, rekao je Boland, dodajući da je, uprkos tome što će mnoge od tih čestica biti izbačene iz tela, potrebno utvrditi koliko njih će biti apsorbovano u krv i tako dospeti u druge delova tela.

“Pobacao sam sve plastične posude koje sam koristio. U slučaju da imam malo dete, prilagodio bih način na koji mu pripremam hranu”, zaključuje Boland.

Izvor: RTS

Vremenske anomalije u Rusiji – u Jakutiji “oktobarsko leto“

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Temperatura koja će biti viša za 12 do 14 stepeni od uobičajenih vrednosti predviđa se ovih dana u oblastima severne Jakutije i Kamčatke na istoku Rusije, dok će regioni na severozapadu i u centralnom delu Rusije biti zahvaćeni hladnim talasom.

Severne delove Jakutije i Kamčatke umesto uobičajeno hladno vreme, očekuje “oktobarsko leto“.

“U ovim regionima biće neuobičajeno toplije. Iako govorimo da će biti toplije za 12 do 14 stepeni, to znači da će se temperatura u severnoj Jakutiji i Kamčatki kretati od nule do minus četiri stepena“, objasnio je direktor za istraživanje državne ruske hidrometeorološke stanice Roman Vilfand, javlja Tas.

S druge strane, neočekivano hladnije će sredinom iduće sedmice biti u nekim regionima na severozapadu i u centralnim delovima Rusije gde će temperatura biti niža za nekoliko stepeni od uobičajene.

 Izvor: RTS

Gradovi Beograd i Ljubljana na zajedničkom putu razvoja brze železnice

Foto-ilustracija: Unsplash (Dmitrii Vaccinium)
Foto: Grad Beograd

Gradonačelnik Beograda prof. dr Zoran Radojičić ugostio je danas u Starom dvoru gradonačelnika Ljubljane Zorana Jankovića. Zvaničnici su ovom prilikom potpisali Pismo namere koje definiše inicijativu za razvoj brze železnice između Centralne i Jugoistočne Evrope.

“Velika mi je čast što svojim potpisom, uz gradonačelnika Jankovića, doprinosim viziji unapređenja železnice kao budućeg ključnog instrumenta ekonomskog i socijalnog razvoja regiona. Danas smo potpisali Pismo o namerama budućeg razvoja veze između Centralne i Jugoistočne Evrope, a koje će biti prosleđeno Evropskoj komisiji i vladama Austrije, Italije, Slovenije, Hrvatske, Srbije, Bugarske i Turske. Ovakve inicijative prerastaju u velike projekte koji vuku celokupan razvoj gradova i zemalja u kojima se realizuju”, rekao je Radojičić.

Inicijative poput ove, koje pokreću glavni gradovi, doprinose dobroj bilateralnoj saradnji naših država i unapređenju dobrosusedskih odnosa dvaju naroda. Zbog potreba razvoja i unapređenja stanja železnica, urbana regija Ljubljane predložila je neposredni razvoj brze železničke linije između Centralne i Jugoistočne Evrope. Gradonačelnici su analizirali buduća moguća postupanja lokalnih samouprava u domenu njihovih nadležnosti, a koja se tiču mera protiv širenja koronavirusa.

“Pandemija koja je pogodila čitav svet, donela je gradovima i državama nove izazove vezane za planiranje, izgradnju i upravljanje saobraćajem. Urbana mobilnost i zelena hijerarhija u saobraćaju, tj. saobraćaj ekološki prihvatljiv, ali brz i udoban za korisinike, prioriteti su svih nas”, rekao je Radojičić i dodao da nas slični poduhvati tek čekaju i da se raduje što nam dobra uzajamna saradnja omogućava proaktivni pristup budućim izazovima.

Foto-ilustracija: Pixabay

Gradonačelnik Beograda je podsetio da Grad Ljubljana i gradonačelnik Janković imaju sjajne rezultate u oblasti ekologije i urbane mobilnosti, ali i da su veoma otvoreni da svoja znanja podele sa svima u regionu, shvatajući da ove teme koje kreću iz lokalnih samouprava nisu samo regionalno već i globalno važne.

“To je razlog više da sa radošću Grad Beograd prihvati ovakvu inicijativu i pridruži se porodici gradova i zemalja čiji je dugoročni cilj brza razmena dobara i kretanje ljudi po najvišim svetskim standardima kada je reč o ekologiji, udobnosti i bezbednosti”, zaključio je gradonačelnik Beograda.

Gradonačelnik Ljubljane izrazio je zahvalnost na prijemu i odao priznanje gradonačelniku Radojičiću zbog toga što je Beograd sve čistiji i lepši, i što se u tom pravcu dalje razvija. Dodao je da Srbija ima izvanredne rezultate u borbi protiv epidemije koronavirusa, koja je za Sloveniju veliki izazov. Samo u oblasti uslužne delatnosti, Slovenija beleži gubitak od 70 odsto u odnosu na prošlu godinu. Naveo je da je svaka inicijativa koja intenzivira saradnju i povezivanje gradova korisna i da doprinosi efikasnijim odgovorima na sve izazove sa kojima se oni suočavaju.

Izvor: Grad Beograd

Prirodnjački muzej u Beču digitalizuje 10.000 predmeta

Foto-ilustracija: Unsplash (Natasha Ong)
Foto-ilustracija: Unsplash (Peter Neumann)

U okviru EU-projekta “Synthesys+“ Prirodnjački muzej u Beču digitalizuje 10.000 predmeta iz svojih zbirki. U cilju podrške naučnim istraživanjima u oblasti prirodnih nauka EU-projekat podstiče između ostalog digitalizaciju naučnih zbirki. Prirodnjački muzej u Beču trenutno učestvuje na tri projekta koji u baze podataka unose slepe miševe, karanfile i mahovine.

“Synthesis+“ (Synthesis of Systematic Ressources) je projekat Evropske unije koji kreira integrisanu evropsku infrastrukturu za naučne zbirke i podstiče digitalizaciju predmeta zbirki.

Početkom 2020. godine raspisani su oglasi za “Virtual Access“ – virtuelni pristup zbirkama na osnovu kojih su naučnici mogli da se prijave za digitalizaciju zbirki evropskih prirodnjačkih muzeja.

 Od ukupno 30 prispelih prijava pet je izabrano za finansiranje a na tri projekta učestvuje bečki Prirodnjački muzej.

“Ovim finansiranjem moguće je digitalizovati oko 10.000 muzejskih predmeta i iste učiniti dostupnim javnosti. Time je minimalizovano putovanje istraživača do samih predmeta kao i analogno iznajmljivanje, a najveća prednost je ta što digitalni podaci i slike mogu biti vidljivi istraživačima iz čitavog sveta“, izjavila je direktorka muzeja Katrin Foland.

Trenutno se na Prirodnjačkom muzeju u Beču radi na tri sledeća projekta: Za projekat “COVID-19 Chiropteran knowledge base“ će se narednih meseci slepi miševi iz zbirki devet najznačajnijih prirodnjačkih muzeja u Evropi, među njima 1.750 slepih miševa iz bečkog muzeja, uvrstiti u jednu obimnu bazu podataka. Pošto je kod slepih miševa do sada ustanovljeno oko 200 koronavirusa ova baza podataka nudi posebno važnu osnovu za istraživanje interakcije slepi miš-koronavirus-čovek.

U odeljenju za botaniku zastupljena su dva projekta. Svi primerci karanfila se fotografišu za projekat “Digitalisation of Dianthus collections“ i objavljuju preko portala “JACQ“. Osim toga mahovina sa Grenlanda se digitalizuje za projekat “Digitalisation of Greenlandic peat mosscollections from four herbaria“ i stavlja na raspolaganje preko istog portala. Ukupno se radi o skoro 8.000 primeraka.

Izvor: Eurocomm

Bez PDV-a na donacije hrane obezbedili bi 1,2 miliona dodatnih obroka godišnje

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Max Libertine)

Koalicija za dobročinstvo i Forum za odgovorno poslovanje objavili su nalaze analize troškova i koristi ukidanja PDV-a na doniranu hranu u Srbiji. Prema podacima iz 2018. godine, gotovo 500.000 ljudi u Srbiji nije moglo da zadovolji osnovne životne potrebe, što upućuje na urgentnu potrebu za uređenjem oblasti doniranja hrane.

Rezultati analize ukazuju da bi se, ukidanjem PDV-a, donacije hrane povećale za blizu 160 miliona dinara i ukupno bi iznosile gotovo 700 miliona dinara na godišnjem nivou, što bi moglo da obezbedi više od 1,2 miliona dodatnih obroka u narodnim kuhinjama godišnje.

Takođe, rezultati analize ukazuju da 90 odsto kompanija ističe da bi količina uništene ili bačene hrane bila mnogo manja kada bi se napravila razlika u korišćenju hrane sa oznakom “upotrebljivo do” i “najbolje upotrebiti do”, rekla je Milica Mišković iz Foruma za odgovorno poslovanje.

PDV se ne plaća na donacije hrane u 20 zemalja članica Evropske unije. U okviru Agende Ujedinjenih nacija do 2030. godine, na čije se sprovođenje obavezala i Srbija, predviđeno je da se do 2030. godine prepolovi količina bačene hrane.

Evropska unija je 2017. godine donela Smernice o doniranju hrane kako bi se i pojedinačne zemlje članice aktivno uključile u uređenje ove oblasti.

Tokom vanrednog stanja u Srbiji važila je odredba kojom je propisano da se na promet dobara i usluga koji bez naknade izvrši obveznik Ministarstvu zdravlja, zdravstvenoj ustanovi u javnoj svojini PDV se ne obračunava i ne plaća, a obveznik ima pravo na odbitak prethodnog poreza po osnovu tog prometa.

Ljubisav Stojiljković, iz Odeljenja za poresko savetovanje u PwC Srbija, navodi da još uvek nema sličnog rešenja koje bi važilo i u periodu nakon vanrednog stanja, odnosno koje bi dalo mogućnost da se PDV ne plaća na davanja, na primer, humanitarnim i socijalnim ustanovama i organizacijama.

On dodaje da donatora ima i danas, ali činjenica je da ova poreska obaveza predstavlja za njih veliko dodatno opterećenje koje ih odvraća od prvobitne namere da učine dobročinstvo.

Analize troškova i koristi ukidanja PDV-a na doniranu hranu u Srbiji sprovedena je u okviru Projekta za unapređenje okvira za davanje koji finansira Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID), a sprovodi Koalicija za dobročinstvo, koju predvodi Fondacija Ana i Vlade Divac.

Ostali članovi Koalicije su Trag fondacija, Catalyst Balkans, Smart kolektiv, Srpski filantropski forum, Forum za odgovorno poslovanje i Privredna komora Srbije.

Izvor: Novaekonomija

 

Ikea će davati popust u zamenu za polovni nameštaj

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Toa Heftiba)

Kompanija će na nekim tržištima isprobati šemu “staro za novo” tokom novembra i decembra sa ciljem da smanje zagađenje i daju polovnom nameštaju “novi život”.

Ako ste kupili Ikein nameštaj, budite veoma pažljivi prema njemu jer bi mogao da vam donese značajan popust kada odlučite da ga zamenite.

U zavisnosti od stanja u kojem se nameštaj nalazi, davaće se popust od 30 do 50 odsto s tim da se program uglavnom odnosi na nameštaj koji se koristi unutar kuće, ne na baštenski.

Najbolje će prolaziti nameštaj bez ikakvih oštećenja, a kupac treba sam da ga donese u robnu kuću na procenu.

Nameštaj koji je u dobrom stanju biće ponuđen na prodaju po posebnim uslovima, deo će se donirati projektima od značaja za društvo, ostalo će se reciklirati.

Cilj programa je da se smanji zagađenje koje nastaje zbog bacanja iskorišćenog i neželjenog nameštaja, kao i da se polovnom Ikeinom nameštaju koji je u dobrom stanju omogući “novi život”.

Slične šeme već se primenjuju na tržištima Australije, Belgije, Švedske, Francuske i Japana.

Ikea u Srbiji sprovodi program reciklaže pod nazivom Druga šansa.

Izvor: RTS

Grčka nudi Severnoj Makedoniji da bude suvlasnik gasne elektrane

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Makedonska vlada razmatra ponudu Grčke da preko “Elektroprivrede Severne Makedonije” (ESM) postane suvlasnik gasne elektrane snage 800 megavata.

Ta elektrana će se graditi pored terminala za prirodni tečni gas u Aleksandropolisu.

Istovremeno, vlada priprema plan za prelazak zemlje u narednom periodu sa energije uglja na druge izvore, kao što se prirodni gas, vetar i sunce, izjavio je premijer Zoran Zaev prilikom obilaska pretovarne stanice u Skoplju za odlaganje starih peći i drugih neekoloških grejnih tela, prenosi portal “Nezavisen.mk”.

“Imamo jasnu energetsku strategiju i znamo da dolazi momenat kada treba da zatvorimo kombinate koji proizvode na ugalj. Država razmišlja da prihvati jednu vrlo prijateljsku ponudu Grčke, da budemo suvlasnik gasnih terminala u Aleksandropolisu, gde će se graditi gasna centrala od 800 megavata, koja će proizvoditi dva i po puta više energije od energetskog deficita koji imamo kao zemlja“, reako je Zaev.

On je objasnio da bi ta ponuda bila realizovana putem direktnih investicija ESM-a.

Portal takođe navodi da će za najviše pet godina u Rudarsko-energetskom kombinatu Bitolj biti isključen jedan blok, a ista sudbina očekuje i preostala dva bloka u narednih 10-15 godina, u zavisnosti od evropske regulative. 

Izvor: Capital.ba

 

Zemljišta alarmatnom brzinom gube fosfor – kako ga sačuvati?

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Jasper Wilde)

Zemljišta alarmantnom brzinom gube fosfor, vitalni hranljivi sastojak svake biljke. U svetu se trenutno zemljišne površine iscrpljuju u ovom elementu uprkos velikom unosu hemijskih đubriva. Afrika koja ne može da priušti korišćenje mineralnih đubriva, kao i Južna Amerika zbog neefikasnog upravljanja fosforom i Istočna Evropa u kojoj se dešava kombinacija spomenuta dva razloga, imaju najveće stope iscrpljenja tog elementa.

Glavni krivac – erozija

Nedavno objavljena studija otkrila je kako će između 40 i 85 odsto ukupnih gubitaka fosfora u svetu biti uzrokovano erozijom

Autori rada procenjuju da će ta pojava prouzrokovati prosečne gubitke od 5,9 kilograma po hektaru svake godine. Takođe predviđaju kako će pomeranje gornjeg sloja da poraste za dve trećine do 2070. godine. 

Čak ako bogatije regije uspeju da upravljaju plodnošću tla dodavanjem fosfora iz đubriva, snabdevanje njime nije nimalo jednostavno”, kažu stručnjaci. 

Fosfor sve skuplji na tržištu

Jedan od većih problema je i taj što fosfor na tržištu postaje sve skuplji.

Njegova cena porasla je gotovo deseterostruko između 1961. i 2015. godine. Problem je što iz godine u godinu varira te time planiranje njegovog korišćenja predstavlja veći izazov. Nakon Svetske ekonomske krize 2008. godine, fosfati i đubriva dobijena izvlačenjem hranljivih sastojaka iz njega postali su četiri puta skuplji.

Tragom toga, manje bogate regije neće moći da priušte obnavljanje degradiranog zemljišta mineralnim đubrivima. Afričku nevolju pogoršava loša saobraćajna infrastruktura i skladišta, a njihovi poljoprivrednici prema procenama moraće da plate dva do šest puta više od evropskih. 

Iako je situacija u Evropskoj uniji u celini dobra jer većina država može da nadoknadi gubitke dodavanjem ovog elementa iz mineralnih izvora, članice koje su se pridružile 2004. pa nadalje bore se da dođu do tih resursa.

Foto-ilustracija: Unsplash (Markus Spiske)

Kina se s druge strane bolje snašla. Trenutno sprovode program za recikliranje fosfora, uključujući kanalizacijski mulj iz komunalnih otpadnih voda.

Brojne strategije i planovi za poboljšanje

Evropska komisija prepoznala je eroziju kao glavnu pretnju još 2006. godine, kada je predstavila svoju tematsku Strategiju o zemljištu. Procenjuje se da je 12 odsto kopnenog područja oštećeno ispiranjem vodom.

Predlog za Zajedničku poljoprivrednu politiku nakon 2020. uključuje dodatne standarde za zaštitu zemljišta, poput zaštite od erozije i upotrebe postojećih podataka i znanja za sprovođenje uravnoteženog đubrenja. Dodatni elementi “nove zelene arhitekture”, poput eko-sheme omogući će državama članicama da osmisle prilagođenije intervencije i pruže podršku poljoprivrednicima koji primenjuju korisne prakse. 

Komisija trenutno priprema i svoju Strategiju za hemikalije, deo Akcijskog plana nultog zagađenja vazduha, vode i zemljišta. Njen cilj je da smanje rizike povezane sa proizvodnjom i upotrebom tih materija, a očekuje se u narednim nedeljama. 

Kako se 95 odsto svetske proizvodnje hrane oslanja na sposobnost biljaka da apsorbiraju hranljive materije iz zemlje, njegova degradacija glavni je razlog za zabrinutost. 

Povećanje vegetacionog pokrivača, kombinovana setva, malčiranje i uzgoj prilagođen topografiji neke su od tehnika za ublažavanje erozije.

“Korišćenje ovih praksa ne bi samo poljoprivredu učinilo održivom, već bi pomoglo u očuvanju vodenih sistema”, ističu istraživači. 

Izvor: Agroklub

 

Uništeni čempresi na obali Lima

Foto: Euromost
Foto: Euromost

NVO Euromost saopštila je da su, nakon poziva građana koji su prijavili da je uništen jedan deo obale Lima, obišli lokaciju koja se nalazi u Bijelom Polju, između mesta Rasova i Strojtanica i naišli na katastrofalno stanje.

Kako kažu čitava obala je razorena, odsečeni su čempresi koji su bili stari stotinu godina, ali je uništen i park prirode koji se finansirao preko IPA projekta.

Oni su odmah pozvali načelnika Komunalne policije Opštine Bijelo Polje, koji im je potvrdio da je upoznat sa situacijom i  da aktivno traže počinioce.

“Takođe smo odmah obavestili sve nadležne inspekcije: šumsku, vodnu inspekciju, ekološku i građevinsku i očekujemo da svi odmah izađu na teren”, navodi se u saopštenju.

Iz NVO Euromost kažu da se očigledno radi o seči mimo bilo kakvih građevinskih dozvola.

Obavešteni su i svi zastupnici  za IPA projekte iz Srbije, Crne Gore i Brisela, o tome kako se njihovi projekti čuvaju.

Pomenuta NVO je pozvala sve nadležne institucije da odmah ispitaju ceo slučaj –   inspekciju da zaustavi sve dalje radove, a Osnovno Tužilaštvo u Bijelom Polju da ispita ima li u ovom slučaju elemenata krivične odgovornosti.

Izvor: RTCG

Tvorovi “pomažu” u borbi protiv koronavirusa

Foto ilustracija: Pixabay
Foto ilustracija: Pixabay

Sprej za nos koji je potrebno ušpricati jednom sedmično mogao bi da pruži solidnu zaštitu od koronavirusa , piše Dejli mejl.

Sprej je zasad ispitan na tvorovima koji su dan pre nego što su bili izloženi koronavirusu primili po dve doze sredstva – veštački stvorene molekule koje podstiču rad imunološkog sistema.

Rezultati su pokazali da je sredstvo smanjilo repliciranje virusa u nosevima tvorova za čak 96 odsto čime je smanjen rizik od infekcije i širenja bolesti.

Preparat INNA-051 počeće da se testira na ljudima u naredna četiri meseca.

Sredstvo je originalno razvijeno za zaštitu protiv virusa prehlade i gripa, ali još uvek čeka odobrenje, jer zasad nije bez svake sumnje dokazano da deluje.

Međutim, prethodna istraživanja pokazala su da “ubrzava” antivirusni odgovor u ćelijama u grlu zdravih volontera i onih koji pate od astme, kao i da kod miševa pruža produženu zaštitu od rinovirusa koji kod ljudi uzrokuju curenje iz nosa.

Ako se ovo sredstvo odobri, moglo bi da pruži dodatnu zaštitu za one koji su u pojačanom riziku od zaraze kornavirusa, uključujući starije osobe i one koji pate od određenih zdravstvenih stanja.

Studija koja opisuje detalje testiranja preparata INNA-051 objavljena je na portalu bioRxiv.

Izvor: RTCG