Home Blog Page 641

Hoćemo li ubuduće čist vazduh udisati samo uz pomoć kacige?

Foto-ilustracija: Pixabay

Zbog pandemije koronavirusa uvedene su brojne zabrane. Mnogima teško pada, pre svega, zabrana putovanja, ali i sedenje u kabini aviona prepunoj nepoznatih ljudi. Zato su se inženjeri dosetili i predstavili kacigu „Er“ (Air) koja će ih zaštiti tokom putovanja.

Namenjena za putovanja, kaciga koju proizvodi kompanija „Mikro Klajmat“ po dizajnu inženjera Majkla Hala, inspirisana je svemirskim putovanjima.

Kaciga „Er“ je opremljena najsavremenijim Hepa filterom koji pročišćava i uzlazni i izlazni vazduh. Ovaj filter sprečava prolazak 99,97 odsto čestica veličine do 0,03 mikrona. 

Opremljena je ventilacionim sistemom koji provlači vazduh kroz filtere, održava njegovu svežinu i sprečava magljenje vizira. 

Prednost kacige je što se pričvršćuje oko vrata, obložena je jastučićima u dve veličine kako bi korisnici mogli udobno da se smeste, a vizir ne ometa komunikaciju i ne ometa nošenje naočara. Radi se i na tome da kaciga dobije otvor za slamku kako bi korisnik mogao nesmetano da pije.

Kaciga teži oko dva kilograma i obložena je tkaninom koja se skida i može da se pere. Baterija traje četiri sata, a moći će da se koristi i dok se puni.

Trenutno se prodaje za 200 američkih dolara (170 evra), i dolazi u paketu sa tašnom i punjačem.

Izvor: RTS

 

“Zelene linije” za radnike Balkana

Foto-ilustracija: Unsplash (Pau Casals)
Foto-ilustracija: Pixabay

Privredne komore svih šest zapadno-balkanskih ekonomija, članice Komorskog investicionog foruma, danas su pozvale vlade regiona da u uslovima pooštrenih epidemioloških mera zbog korona virusa, uspostave “zelene linije” za neometano kretanje privrednika i njihovih radnika koji zbog poslova moraju da putuju i borave u drugim zemljama regiona.

Kako je saopštila Privredna komora Srbije (PKS), predsednici privrednih komora su u ime oko 350.000 kompanija koje zastupaju, u pismu premijerima predložili da utvrde ujednačena i pojednostavljenja pravila i procedure, koje će regulisati sva pitanja vezana za putovanja preko granica i boravak privrednika i njihovih radnika.

“Cilj nam je da olakšamo međusobno poslovanje naših kompanija, smanjimo im troškove i omogućimo da i tokom pandemije na vreme neometano realizuju svoje poslovne aktivnosti u regionu i ispune ugovorene obaveze, izjavio je predsednik PKS i Komorskog investicionog foruma Zapadnog Balkana Marko Čadež.

To, napominje Čadež, nije poziv da privrednici i njihovi zaposleni ne poštuju zaštitne mere za sprečavanje unošenja i širenja koronavirusa, već da se nađe način da kroz to prolaze lakše i brže.

Mere koje su trenutno na snazi u svim zemljama Zapadnog Balkana ograničavaju slobodno kretanje državljana drugih zemalja regiona preko nacionalnih granica, ali i otežavaju i poskupljuju poslovanje, onemogućavaju efikasnu organizaciju poslovnih aktivnosti i dovode u pitanje realizaciju ugovorenih obaveza, upozorio je Čadež.

On je dodao i da se ograničenja i formalni zahtevi menjaju gotovo svakodnevno što dodatno otežava situaciju i ionako neizvesno poslovanje, čini još neizvesnijim.

Izvor: PKS

Italija sprečila nabavku Huavei 5G opreme

Foto ilustracija: Pixabay
Foto ilustracija: Pixabay

Kako Nova Ekonomija piše, italijanska vlada sprečila je sklapanje sporazuma između telekomunikacionog provajdera Fastweb i kompanije Huavei (Huawei), zbog najavljene upotrebe opreme kineskog tehnološkog giganta izgradnji 5G mreže, piše Rojters (Reuters).

Odluka predstavlja prvi put da je Vlada Italije zvanično blokirala nabavku Huavei 5G opreme.

Najveća telekomunikaciona grupa u Italiji, Telekom Italija (Telecom Italia), prethodno je samoinicijativno izostavila Huavei iz tendera za nabavku opreme za glavnu 5G mrežu te zemlje.

Američki državni sekretar Majk Pompeo, koji je posetio Italiju u septembru, opisao je kineske telekomunikacione tehnologije kao “pretnju državnoj bezbednosti Italije”.

Huavei odlučno negira optužbe američke vlade, dok je italijanski ogranak te kompanije navelo da je spreman na bilo kakve testove, kako bi se dokazalo da je njihova tehnologija bezbedna.

Međutim, italijanska vlada ipak je sprečila Fastveb (Fastweb), koji je u vlasništu firme Sviskom (Swisscom), od sklapanja dogovora sa kineskom kompanijom u svojoj glavnoj 5G mreži, gde se obrađuju osetljivi podaci, tražeći od Fastveba da proširi spisak svojih dobavljača.

Izvor: Nova Ekonomija

Nasa objavila: Na Mesecu ima vode

Foto-ilustracija: Unsplash (Noah Silliman)

Naučnici su uspeli da prikupe neoborive dokaze o postojanju vode na Mesecu, koja nam možda može biti i dostupna. Ovo otkriće će sigurno uticati na buduće misije na Mesec za koje se Nasa uveliko priprema.

https://twitter.com/JimBridenstine/status/1320757460269895680?ref_src=twsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1320757460269895680%7Ctwgr%5Eshare_3%2Ccontainerclick_1&ref_url=http%3A%2F%2Fwww.rts.rs%2Fpage%2Fmagazine%2Fci%2Fstory%2F2520%2Fnauka%2F4127036%2Fnasa-mesec-voda-.html

Sve do devedesetih godina se pretpostavljalo da je Mesečeva površina suva, s obzirom na to da nema atmosferski sloj koji bi ga štitio od Sunčevih zraka. Onda su svemirske letelice koje su kružile oko Meseca uočile naznake leda u velikim i nepristupačnim kraterima u blizini njegovih polova. 

Zatim su 2009. spektrometri na indijskoj svemirskoj letelici „Čandrijan-1“ zabeležili svetlosne talase koje emituje voda sa Mesečeve površine. No, i pored toga, naučnici nisu mogli sa sigurnošću da tvrde da je to zaista  voda ili hidroksil koji se sastoji od jednog atoma kiseonika i jednog atoma vodonika, a koji se nalazi u mineralima.

No, kako je Nasa danas saopštila, Kejsi Honibal iz Nasinog Godard svemirskog centra u Merilendu i njegove kolege, merenjem talasnih dužina sunčeve svetlosti koja se odbija od Mesečeve površine potvrdili hemijski sastav koji nedvosmisleno upućuje da je u pitanju voda. 

Podatke je prikupila „Stratosferska opservatorija za infracrvenu astronomiju“ (Sofija), modifikovani „boing 747“ koji je imao reflektujući teleskop prečnika 2,7 metra.

Voda je otkrivena na geografskim širinama prema Mesečevom južnom polu, kako naučnici tvrde u ozbiljnim količinama, što će možda omogućiti i njenu eksploataciju za potrebe na Zemlji, o čemu će se više znati kada Nasa uspostavi koloniju na Mesecu.

Izvor: RTS

 

Klimatske promene odgovorne za evoluciju čoveka

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Kako Nova ekonomija prenosi, ekološke i klimatske promene u Africi pre stotine hiljada godina naterale su rane ljude da usvoje sofisticiranije alate i prošire svoje trgovinske mreže, čime su ubrzali nastanak civilizacije, pokazuje nova studija.

U studiji objavljenoj u časopisu Science Advances, istraživači su analizirali rezultate sedimentne bušotine koja je predstavljala milion godina istorije životne sredine u istočnoafričkoj Rift dolini.

Prethodna arheološka istraživanja otkrila su da su rani ljudi na tom području koristili iste rudimentarne kamene sekire stotinama hiljada godina.

Rezultati bušenja pokazali su da je region počeo da doživljava ozbiljne promene u životnoj sredini i tektonu pre oko 400.000 godina.

Počevši pre otprilike 320.000 godina, i verovatno podstaknuti delimično tim promenama, ljudi u regionu počeli su da koriste sofisticiranije alate i oružje, kao i ranu simboličku komunikaciju.

“Zaključujemo da koreni evolucionih adaptacija (arhainčnog) homo sapiensa potiču iz naše sposobnosti da se prilagodimo promenama životne sredine”, piše vodeći autor Ričard Pots, direktor Programa za ljudsko poreklo u instituciji Smitsonijan.

Prilagodljivost ljudskih bića predstavlja jednu od najvažnijih osobina, koja nam je omogućila da napredujemo u gotovo svim krajevima sveta.

Izvor: Nova ekonomija

Linijski park će značajno uticati na razvoj Beograda

Foto ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Behzad Ghaffarian)

Glavni urbanista Grada Beograda Marko Stojčić rekao je da bi izgradnja Linijskog parka, koji će se prostirati na površini od 4,6 kilometara, trebalo da počne krajem sledeće godine, te da će radovi trajati oko 2,5 godine.

“Linijski park će imati deset celina. Idejna rešenja je izradilo 55 mladih ljudi, koji su se kvalifikovali kroz postupak koji smo sproveli početkom godine. Tih deset celina su jedna funkcionalna celina koja čini Linijski park i on počinje tridesetak metara od Beton hale i završava se kod Pančevačkog mosta. Ta teritorija obuhvata staru železničku prugu koja nije u funkciji od kada smo počeli da gradimo Beograd na vodi. Tada je potpuno promenjena železnička mreža, pa smo konačno uspeli da prodremo iz urbanih delova grada do Save, a sada kroz Linijski park isto to radimo samo na dunavskoj strani. Tako da će prvi put od kada je izgrađen taj deo Beograda moći nesmetano pešačkim i biciklističkim koridorima da se priđe Dunavu. Konačno će zaživeti sve oblasti uz Linijski park, to će biti zdravo mesto za život i konačno će tu biti pravi parkovi po ugledu na Njujork, Pariz, Valensiju”, pojasnio je Stojčić.

Prema njegovim rečima, Linijski park će potpuno transformisati čitavo tkivo od 4,6 kilometara. 

“Linijski park zauzima javnu površinu gde je nekad bila pruga i sve parcele su u vlasništvu Grada Beograda ili Republike Srbije, ali ćemo mi i dodatno da uđemo sa obe strane u naselja gde god je to moguće kako bi ga povezali sa postojećim otvorenim prostorima u stambenim blokovima. Ideja je da ceo taj deo grada od 4,6 kilometara pa puta kilometar bude renoviran u nekom trenutku, ali sada krećemo po celinama. Nadamo se da će uspešno biti sprovedena nabavka za izvođenje radova, koja opet podrazumeva izvođenje po celinama, jer imamo dosta objekata koji treba da se uklone, imovinsko-pravni postupci treba da krenu krajem januara sedeće godine, tako da će to sigurno da traje dve do tri godine”, rekao je Stojčić.

Kako je naveo, radili smo idejno rešenje, radimo plan detaljne regulacije, obezbedili smo sredstva za projektnu dokumentaciju koja će biti raspisana, odnosno nabavka će biti raspisana verovatno početkom februara.

“Čim to bude zaršeno idemo u sledeću fazu, nabavku za izvođenje. Faze će zavisiti od procene postupka za imovinsko-pravne postupke koje treba da sprovedemo za svaki od objekata. Zavisno od te brzine videćemo koja će celina biti prva, druga, treća, ali verovatno će se to izvoditi u dve faze, a možda i tri. Možda građevinski najjednostavnije ali najkomplikovanije su prve tri celine jer obuhvataju deo bedema Kalemegdana. Znači tu ćemo imati rekonstrukciju bedema, imamo plato kod Kule Nebojša koji je kulturno-istorijski značajan. Tu ćemo pokušati da izvedemo radove tako da se odbranimo od voda. Kada su visoke vode tu sve poplavi pa ćemo ovom intervencijom i to pokušati da razrešimo. Svakako svaka celina ima svoju problematiku možda najviše u imovinsko-pravnom smisu, a izazov će biti saobraćajno povezivanje jer Linijski park u kontinuitetu ima 4,6 kilometara i nigde ga ne preseca kolski saobraćaj. To znači da ćemo svuda imati podvožnjake ili neke druge načine prelaska, ali pešaci i biciklisti će u kontinuitetu svih 4,6 kilometara da funkcionišu”, naglasio je Stojčić.

Procena je, dodao je Stojčić, da je vrednost ovog projekta oko 55 miliona evra i naveo da će park imati drastičan uticaj na razvoj Beograda. On je rekao i da je pripremljen četvorominutni film o ovom parku kako bi građani videli gde se nalazi teritorija koju on obuhvata, kao i šta je ideja u smislu izvođenja radova na tom potezu.

Izvor: Grad Beograd

 

Jedna od najpoznatijih mlekarskih kompanija optužena za zagađivanje reka

Foto-ilustracija: Unsplash (Eiliv-Sonas Aceron)
Foto-ilustracija: Pixabay

Najveća francuska mlekarska grupa optužena je da je više puta zagađivala reke u toj zemlji tokom proteklih decenija, stoji u novom izveštaju medijske organizacije “Disclose”.

Tokom jednogodišnje istrage vodećeg mlečnog proizvođača, Laktalis otkriveno je da je 38 pogona te kompanije prekršilo ekološke propise.

To je često uključivalo ispuštanje u reke derivata povezanih sa mlekom koji u velikim količinama mogu biti smrtonosni za vodeni svet ili nusproizvoda iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Takođe, izveštaj sadrži dokaze o nekoliko slučajeva za koje se navodi da su rezultirali smrtnošću riba.

Ispitivanja sprovedena na oko 70 pogona

Među navodno pogođenim rekama nalaze se neke od najpoznatijih poput Loare, na području oko Sen-Floren-le-Vieila. Zatim Seš koja teče kroz Bretanju i Izera na ulazu u park prirode Verkor.

“Podaci koje smo uspeli da prikupimo otkrivaju ogroman skandal povezan sa zagađenjem okoline“, tvrdi glavni urednik časopisa Disclose, Žufre Livolzi koji je vodio istragu.

“Učestalost zagađenja i broj mesta na kojima su se dešavala, postavlja ozbiljna pitanja o sposobnosti grupe da sledi propise o zaštiti okoline“, navodi on.

“Na nekim smo mestima otkrili da su ignorisali upozorenja administracije. Kompanija je prekoračila dozvole za ispuštanje u otpadne vode i zagađivala plovne puteve“, dodao je.

Tokom istrage ispitane su aktivnosti 60 od 70 proizvodnih pogona te kompanije. Međutim, čini se da više od polovine nije udovoljilo propisima državnog kodeksa o zaštiti okoline.

Foto-ilustracija: Unsplash (Mehrshad Rajabi)

Inače, Laktalis je poznat kao svetski lider u mlečnoj industriji. Vlasnik je robnih marki po celom svetu i zapošljava oko 80.000 ljudi u 94 zemalja, uz promet od 18,5 milijardi evra godišnje.

Među njihovim najpoznatijim brendovima je asortiman “Président”, koji se prodaje u 160 država, međutim kompanija proizvodi i brojne specijalne francuske sireve koji se smatraju simboličnim za njihov kraj.

Brane se ulaganjima u pročišćavanje

“Pristup Grupe društvenoj i ekološkoj odgovornosti intenzivirao se tokom nekoliko godina, a značajni su resursi određeni za kontinuirani proces poboljšanja”, tvrde u toj kompaniji i ističu da propisi dopuštaju jednokratno prekoračenje.

Priznaju postojanje privremenih nedoslednosti i kažu kako sprovode ambiciozni plan ulaganja kako se to ne bi ponovilo. Naglašavaju da su u poslednjih 10 godina mnoga postrojenja bila ili su trenutno uključena u program modernizacije ili zamene. Uložili su 60 miliona evra u poboljšanje svojih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, kažu u saopštenju. 

Ova su se otkrića našla usred fokusa u kojem su čišćenja reka u toj zemlji. Konkretno, postavljen je cilj da učine reku Senu sigurnom za plivanje do Olimpijskih igara u Parizu 2024. Godine.

“Trenutni sistem regulacije i nadzora za poljoprivredna preduzeća koja predstavljaju rizik za okolinu potpuno je zastario i neefikasan”, upozorila je Suzan Dalje, koja je u “Greenpeace”-u u Francuskoj zadužena za agrarni sektor.

“U ovom slučaju Laktalis je to dopustio u svojim objektima, što ima dramatične posledice u pogledu zagađenja vode“, napomenula je.

Dodaje i da takve organizacije izlažu okolinu riziku i doprinose klimatskim promenama.

“Hitno treba pooštriti propise, kontrole i sa tim u vezi – sankcije”, zaključila je.

Izvor: Agroklub

 

Zagrevaju se i najdublji delovi okeana

Photo-illustration: Unsplash (Manuel Sardo)
Foto-ilustracija: Unsplash (Francesco Ungaro)

Globalno zagrevanje utiče i na najdublje delove okeana. Naučnici američke Nacionalne uprave za okeane i atmosferu (NOAA) su, zahvaljujući termometrima postavljenim u najdubljim delovima južnog Atlantskog okeana, tokom poslednje decenije, zabeležili prosečan porast temperature od 0,02 Celzijusa, u zavisnosti od dubine.

“U proteklih nekoliko godina svi su pretpostavljali da dubine okeana miruju. Nisu se primećivale promene. Ali, svaki put kada iznova proveravamo podatke ustanovimo da je okean mnogo složeniji nego što smo mislili. Ustanovljeno je zagrevanje koje može biti posledica klimatskih promena kojima upravlja čovek, a postaknule su ih povećane temperature okeana blizu njegove površine”, rekao je naučnik Kris Mejnen iz NOAA-e.

Njegov tim merio je temperature u periodu od 2009. do 2019. uz pomoć senzora morskog dna na četiri mesta u argentinskom bazenu uz obalu Urugvaja. Jedan od uređaja za praćenje temperature postavljen je na dubini od 4.757 metara i pokazao je iznenađujuću količinu varijabilnosti. Temperaturni zapisi sa najdubljih mesta ukazali su na jasan trend zagrevanja tokom perioda posmatranja.

Na manjim dubinama od 1.360 i 3.535 metara temperature su oscilirale daleko više nego što su naučnici očekivali i premda su promene bile nešto manje na većim dubinama, njihov ukupni uzorak odgovara onome što se događa na površini okeana. Pokazalo se i da su se vode 4.540 metara ispod površine zagrejale sa prosečnih 0,209 Celzijusovih stepeni na 0,234 stepena, dok su se vode na 4.757 metara dubine spustile sa oko 0,232 Celzijusovih stepeni na 0,248 stepeni.

Još uvek je nepoznato na koji će način ove promene uticati na ekosisteme ili vremenske prilike na površini okeana, a kako je cirkulacija i temperatura okena važna za naš globalni klimatski sistem, ovo nikako nije dobra vest.

Izvor: HRT

U Crnoj Gori upotreba dinamita značajno proređena

Foto-ilustracija: Unsplash (Oleg Gratilo)
Foto-ilustracija: Unsplash (Vince Fleming)

Članovi radne grupe za borbu protiv nelegalnog ribolova, koju čine predstavnici nadležnih institucija i civilnog sektora, na poslednjem sastanku konstatovali su da je u proteklom periodu zaživeo široki front u borbi protiv raznih vidova nedozvoljenog ribolova, te da su postignuti značajni rezultati.

“U protekle tri godine sproveden je veliki broj akcija, kako na moru, tako i na kopnu. Kao rezultat pojačanih i zajedničkih aktivnosti značajan broj osoba procesuiran je, i to posebno u slučajevima nelegalne upotrebe mreža, dinamita, agregata i noćnog ronjenja lampama. Takođe, slučajevi upotrebe dinamita u značajnoj meri su proređeni”, kazali su.

Posebno značajnim pomakom ocenjen je podatak da su u toku 2020. godine dva lica osuđena na petomesečne zatvorske kazne zbog nezakonitog ulova ribe.

Ocenjujući da se, nažalost, svest ribokradica jedino može promeniti na ovaj, restriktivan način, predstavnici Radne grupe su izrazili nadu da će tužilaštvo i sudovi i u narednom periodu nastaviti da rešavaju procesuirane slučajeve i najoštrije kažnjavaju sve devastatatore mora, jezera i reka.

“Inspekcija za ribarstvo, Uprava policije kao i ribočuvarske službe u narednom periodu posebnu pažnju posvetiće pitanju neleganog ribolova na prostoru opštine Nikšić, Danilovgrad, Tivat (Bigova) kao i Skadarskog jezera. U cilju jačanja kapaciteta inspekcije za ribarstvo, Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja sprovelo je proceduru i nabavilo savremeno opremljeno plovilo za kontrolu aktivnosti na moru, a koje će u značajnoj meri pomoći suzbijanju nelegalnih aktivnosti. Nabavka ovog broda, u vrednosti od oko 600 hiljada evra, realizovana je kroz MIDAS 2 projekat koji Vlada Crne Gore realizuje sa Svetskom bankom”, navodi se u saopštenju Ministarstva poljoprivrede.

Iz tog vladinog resora podsećaju da je u cilju unapređenja kontrole i borbe protiv svih vrsta nelegalnog ribolova, Ministarstvo poljoprivrede u junu 2017. godine formiralo radnu grupu čiji su članovi predstavnici svih relevantnih državnih i naučnih institucija – Ministarstva poljoprivrede, koje koordinira radom grupe, zatim predstavnika Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave policije, Instituta za biologiju mora u Kotoru, Nacionalnih parkova, Uprave pomorske sigurnosti, Prirodno – matematičkog fakulteta, Agencije za zaštitu životne sredine, Višeg državnog tužilaštva, Lučke kapetanije, JP Morskog dobra, kao i predstavnici civilnog sektora.

“Posebno uspešna saradnja ostvarena je sa Grupom građana Stop krivolovu i NVO “Carp security team”, koji nesebičnom i ogromnom podrškom svojih predstavnika daju veliki dopinos suzbijanju nelegalnog ribolova i očuvanju i zaštiti našeg mora”, navodi se u saopštenju.

Iz Ministarstva poljoprivrede apeluju na sve savesne građane, sportske ribolovace, ronioce, privredne ribare, da prijave eventualne nelegalne aktivnosti, kako bi pomogli nadležnim institucijama da pravovremeno reaguju, jer, samo zajedničkom reakcijom mogu se sačuvati prirodna bogatstva.

Izvor: RTCG

Konsultativni sastanak – IV nacionalni izveštaj o sprovođenju Arhuske konvencije

Foto Ilustracija: Pixabay
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministarstvo zaštite životne sredine je u saradnji sa Arhus centrom Novi Beograd, a uz podršku Misije OEBS-a u Srbiji, organizovalo konsultativni sastanak o sprovođenju Arhuske konvencije u Republici Srbiji.

Sastanak je održan onlajn i okupio je 22 učesnika. Najbrojniji su bili predstavnici civilnog društva.

U uvodnom delu sastanka koji je imao formu panel diskusije, o napretku u primeni Arhuske konvencije, izazovima i saradnji govorile su Tina Janjatović iz Ministarstva zaštite životne sredine, Olivera Zurovac Kuzman iz Misije OEBS u Srbiji i Tanja Petrović iz Arhus centra Novi Beograd Mladih istraživača Srbije.

Nakon uvodnog dela, učesnici sastanka su izneli svoja mišljenja o: procesu pripreme IV nacionalnog izveštaja, problemima u organizovanju javnih rasprava i drugih vidova uključivanja javnosti u procese donošenja odluka, pristupu informacijama, kapacitetima lokalnih samouprava i slično.

Održavanje ovog sastanka, na kome se vodio dijalog civilnog društva i Ministarstva uz podršku međunarodnih organizacija, takođe je mali, ali značajan korak ka boljem sprovođenju Arhuske konvencije u Srbiji.

Izvor: Ministarstvo zaštite životne sredine

Prednosti zbog kojih nam je potrebno da se vožnja e-trotineta reguliše

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Master inženjer saobraćaja Igor Velić, osnivač i urednik portala posvećenog bezbednosti saobraćaja Sigurne staze, piše kako širom sveta električni trotineti polako postaju simbol modernog gradskog prevoza. I kako stvari stoje izgleda da će se trend korišćenja ove vrste prevoza kretati samo u jednom smeru – naviše!

U prilog tome govore i podaci jednog istraživanja koje pokazuje da će do 2024. godine, u svetu u upotrebi biti 4,6 miliona iznajmljenih trotineta, što je skok sa 774.000 komada iz 2019. godine.

Takođe, pandemija koronavirusa je navela mnoge da traže socijalno distancirane načine prevoza koji su održiviji i isplativiji od putničkih vozila i javnog gradskog prevoza.

U svoja predhodna dva teksta bavio sam se zakonskim i bezbednosnim problemima vezanim za e-trotinete (https://www.sigurnestaze.com/web/vesti/41/problem-elektricni-trotineti.html) , kao i kako je vožnja e-trotineta regulisana u drugim državama i rezultatima istraživanja koja su sprovedana kod nas (https://energetskiportal.rs/kako-bi-trebalo-regulisati-saobracajne-propise-za-elektricne-trotinete-iz-perspektive-nauke).

Postoji nekoliko prednosti i pogodnosti ove vrste vozila, ali je jedno sigurno – potrebno nam je idealno pravno i zakonsko rešenje koje bi sa jedne strane omogućilo bezbedno učestvovanje e-trotineta u saobraćaju, a sa druge strane da podstakne upotrebu ovog prevoznog sredstva.

Veliki problem je što Srbija, kao i mnoge druge zemlje, nije uradila tzv. mikro mobilnost na svojim putevima i ulicama, i kao po običaju kasnimo sa reagovanjem i donošenjem konkretnih mera.

Ulica je osnovni arhitektonski prostor grada, i nije namenjena samo za kretanje motornih vozila već i za kretanje ostalih učesnika u saobraćaju (pešaka, biciklista, e-trotineta…) i od nje zavisi život naselja i ljudi koji tu žive.

Foto-ilustracija: Unsplash (Chandra Oh)

Najbolji alternativni način prevoza

E-trotineti su najbolji kada je u pitanju izbor alternativnog načina prevoza na kratkim relacijama.

Mnogi ljudi u velikim gradovima danas traže pomoćne načine prevoza, ali ih smatraju previše glomaznim ili previše tehnički zahtevnim da bi bili praktični. Motorizovani dvotočkaši pružaju tu mogućnost, ali za vožnju je potrebna vozačka dozvola. E- trotineti su trenutno najprenosiviji način ličnog prevoza, lagani su i lako se rasklapaju, što omogućava lako skladištenje i prenosivost. Mogu stati u svaki gepek automobila ili ranac, uneti javni prevoz, kancelariju, školu i sl.

Takođe, zbog svog kompaktnog dizajna i male veličine korisnici neće imati problema da pređu prečicom do autobusko/tramvajskog stajališta, tržnog centra, gradskog šetališta, neke javne ustanove, sportskog centra, parka i sl.
E-trotineti će uštedeti dragoceno vreme koje svakodnevno gubimo u saobraćajnim gužvama, na benzinskim pumpama i tražeći parking mesto.

Takođe nam pružaju određeni vid slobode, pogotovo ako se radi o kraćim relacijama i uštedi vremena da stignemo od tačke A do tačke B. Nema više čekanja vozila javnog gradskog prevoza, guranja, stresa, nervoze, psovanja itd. A posebno u oblastima u kojima je pronalazak parking mesta izazov e-trotineti pored uštede vremena u znatnoj meri pomažu uštedu i novčanih sredstava.

Kako se navodi u gore preporučenom tekstu, „u Čikagu, 43 odsto korisnika bi putovalo autom da trotineti nisu bili dostupni (30 odsto bi pešačilo). U Portlandu, u Oregonu, 36 odsto lokalnih korisnika bi putovalo autom, iako bi čak i veći procenat (45 odsto) pešačio ili koristio bicikl. Dok u Velingtonu, na Novom Zelandu, 21 odsto vožnji e-trotinetom bi inače bilo napravljeno autom, a 39 odsto ljudi manje koristi auto kao posledicu službe za iznajmljivanje trotineta“.

Ono što je ključno za e-trotinete jeste da su oni samo još jedan delić fleksibilnog multi-modalnog prevoznog sistema koji ljudima pruža pristupačnije i održivije izbore mobilnosti. U kombinaciji za ostalim vidovima prevoza bi svakako dao zodovoljavajuće rezultate.

Pored lošeg rada na mikro mobilnosti u Srbiji se loše radi i na promociji urbane mobilnosti. Mobilnost je pre svega kretanje ljudi a ne samo motornih vozila. Neophodno je podržavati i stimulisati kretanje pešaka i biciklista i raditi na bezbednosnoj infrastrukturi za ovu vrstu učesnika u saobraćaju. Ukoliko javnost više bude prihvatala e-trotinete, to bi onda mogao da bude način da se izgrade nove i bolje biciklističke staze/trake na ulicama za ova prevozna sredstva.

Ekološki prihvatljiv način prevoza  

Ne možemo napisati članak o prednostima e-trotineta, a da se ne pomene zaštita životne sredine. U poslednjih par godina klimatske promene su jedna od glavnih geopolitičkih tema. U svetu uveliko traje potraga za ekološki prihvatljivijim načinima prevoza i smanjenim emisijama štetnih gasova. E-trotineti koriste samo malu količinu električne energije i ne emituju nikakve emisije, što je bolje za kvalitet vazduha u našim gradovima i za pluća njihovih stanovnika. Tako da oni spadaju u pouzdan, pristupačan i ekološki prihvatljiv način prevoza. Ovo bi moglo znatno da poboljša naš ukupni nivo zdravlja, jer bi se mogao smanjiti broj bolesti povezanih sa zagađenjem vazduha poput plućnih i kardiovaskularnih problema.

Takođe, jedna od značajnih prednosti e-trotineta koja je značajna za džep krajnjeg potrošača je znatna ušteda novčanih sredstava koja nam odlaze na gorivo.

Smanjuju zagađenje sredine bukom 

Foto-ilustracija: Pixabay

Veliki gradovi i tišina i mir nikada ne idu zajedno. Praktično bilo koji drugi vid prevoza dolazi sa značajnom količinom zagađenja bukom – automobili, motori, autobusi, tramvaji, vozovi – svi su bučni. Pokazalo se da ulična buka smanjuje između 30 odsto i 40 odsto produktivnosti ljudi koji rade u životnoj sredini. Međutim, stalna buka koju trpe vozači motornih vozila utiče na njihovu koncentraciju na putu tokom vremena i na nivo stresa, anksioznosti i agresije. E-trotinet je najbrži i najtiši način prevoza da stignete do krajnjeg odredišta kada su u pitanju kraće relacije.

Omogućava mobilnost za ljude sa zdravstvenim problemima i raznim oblicima invaliditeta

E-trotineti su podržani širom sveta zbog povećane mobilnosti koju nude onima koji imaju zdravstvenih problema. Naime, ova vrsta prevoznog sredstva predstavlja odličnu zamenu za automobile ljudima koji imaju invaliditet koji ih sprečava u vožnji. Kada pešačenje nije izvodljivo, a javni prevoz može biti otežan zbog gužvi, čekanja, stajanja ili guranja, i kada vožnja bicikla zbog trošenja fizičke energije i kondicije nije moguća zbog zdravstvenog stanja, e-trotineti dođu kao jedno od idealnijih rešenja.

U gore preporučenom tekstu se navodi da “Nalazi iz Velingtona, na Novom Zelandu, pokazuju da su e-trotineti povećali pokretljivost ljudi sa invaliditetom: 13 odsto korisnika koji imaju posebne potrebe u vezi sa prilaskom reklo je da ne bi doživelo najskorije putovanje da nije bilo e-trotineta, a 91 odsto korisnika sa posebnim potrebama u prilasku snažno je podržalo nastavak programa za iznajmljivanje e-trotineta”.

Podstiče kretanje i boravak na otvorenom prostoru i prirodi

Foto-ilustracija: Unsplash (Kelly Sikkema)

Još jedna borba sa kojom se čovečanstvo danas suočava je naš sveprihvatljiviji “sedeći” način života. Mnogi od nas rade u kancelarijama ili na sličnim poslovima na kojem vreme provode sedeći, a većina nas će do posla i nazad koristiti automobil ili neki vid javnog gradskog prevoza. E-trotinet nam omogućava da za kraća putovanja prilikom kojih bih smo koristili automobil ili javni prevoz, da pokrenemo telo (znatno bolji vid prevoza koji zahteva fizičku aktivnost je bicikl). Naravno, vožnja e-trotinetom nije zamena za vežbanje, ali aktiviraće telo i omogućiti da deo dana provedemo na otvorenom prosturu. Tako da je ovo jedan od načina da zamenimo sedište u autu nečim malo aktivnijim.

Kako navode stručnjaci, balansiranje i održavanje ravnoteže tela može zvučati kao prilično osnovno umeće, međutim vožnja e-trotinetom pomaže da korisnici to dalje razvijaju bez stvarnog napora. Kako se dalje navodi, ovo se pokazalo izuzetno korisnim za malo nespretniji osobe.

Niski operativni troškovi i troškovi održavanja 

E-trotineti su takođe prilično jeftini za upotrebu u poređenju sa drugim vozilima. Vožnja e-trotineta je često jeftinija od vožnje javnim prevozom.

Budući da mehanika i tehnologija koja stoji iza e-trotineta nije neka visoka i zahtevna nauka, većina problema može se rešiti prilično brzo i jednostavno. Stoga, u poređenju sa automobilima imaju niske troškove održavanja. Delovi su jeftini, ne postoji zamena ulja, filtera, nema redovnog tehničkog pregleda, nema troškova za parkiranje i kupovinu goriva itd.

Ovo su samo neke prednosti/pogodnosti e-trotineta zbog kojih nam je potrebno idealno pravno i zakonsko rešenje koje će stvoriti uslove za bezbedno učestvovanje novih učesnika u saobraćaju.

Autor: Igor Velić

Bečki „zeleni muzej“ nominovan za „Evropsku nagradu za kulturni brend“

Foto: Kunst Haus Wien/Kevin Grabowski
Foto: Unsplash (Petr Slováček)

Stručnjaci iz oblasti kulture, ekonomije i medija izabrali su u nemačkom gradu Pocdamu 25 institucija za 15. „Evropsku nagradu za kulturni brend“. U kategoriji za koju se prvi put dodeljuje „Evropska nagrada za održivost“ nominovan je bečki muzej „Kunst Haus Wien“.

Najznačajnija evropska nagrada iz oblasti kulture nagrađuje projekte u ukupno osam kategorija: inicijatori kulturnih trendova, održive investicije u kulturne projekte, inovativni obrazovni programi, kultura grada i regioni kulturnog turizma kao i najangažovaniji menadžeri iz oblasti kulture u Evropi. Ukupno je bilo 112 prijava iz Nemačke, Austrije, Švajcarske, Francuske, Švedske, Finske, Danske, Litvanije, Belgije, Norveške, Italije, Engleske, Portugalije, Ukrajine i Holandije.

U po prvi put imenovanoj kategoriji „Evropska nagrada za održivost“ žiri je nominovao bečki muzej „Kunst Haus Wien“. Kao prvi „zeleni muzej“ koji je dobio Austrijski ekološki znak, „Kunst Haus Wien“ je pokazao kako muzeji mogu da pitanja životne sredine i ekologije učine pristupačnim širokoj javnosti i doprinesu podizanju svesti.

Foto: Izložba „Posle nas potop“ © Solmaz Daryani

Od 2014. godine muzej predstavlja umetnike koji se kritički i vizionarski bave temama kao što su održivost, klimatske promene, recikliranje, uređenje gradova, međugeneracijska odgovornost. U samom muzeju sprovode se najviši mogući ekološki standardi, vodi se računa o resursima, vrše se popravke a prilikom kupovine novih proizvoda obraća se pažnja na dugovečnost.

Aktuelna izložba u muzeju „Posle nas potop“ je umetnička prezentacija koja ne podstiče samo na razmišljanje već i na delovanje. Muzej „Kunst Haus Wien“ se takođe priključio pokretu „Museums for Future“ čiji je cilj pokazati više ekološkog i političkog angažovanja i pre svega odgovornosti.

Pobednici „Evropske nagrade za kulturni brend“ biće proglašeni 26. novembra 2020. godine u okviru gala-večeri „Night of Cultural Brands“.

Izvor: Eurocomm-PR

Najbolje fotografije treće nedelje foto-konkursa “Natura 2000 u kadru”

Naši takmičari su veoma kreativni i vredni i žiri foto-konkursa “Natura 2000 u kadru” je na velikim mukama. Nije lako suziti izbor i izabrati najbolje fotografije.

Nakon neprospavanih noći doneli su odluku i pred vama su prva tri mesta treće nedelje, kao i fotografije koje su ušle u uži izbor.

Samo da podsetimo – nagradni foto-konkurs traje do 27. novembra, broj fotografija koje možete poslati nije ograničen! Svoje viđenje prirode, zabeležene budnim okom Vaše kamere, šaljite putem ovog linka

Osim prirode, šaljite nam i fotografske zabeleške aktivnosti koje čovek obavlja u prirodnom okruženju. Očekuju Vas vredne nagrade – otvorite četvore oči!

Kad smo već pomenuli nagrade, evo šta očekuje autore najbolje rangiranih fotografija:

Nagrada 60.000 dinara

Nagrada 45.000 dinara

Nagrada 35.000 dinara

Teme na koje treba da obratite posebnu pažnju su: priroda i prirodne lepote, biljni i životinjski svet, vode i vodni resursi, ljudske aktivnosti u zaštićenim područjima, održivi turizam i održiva poljoprivreda. 

Pogledajte fotografije koje su ušle u uži izbor.

 

Snažna erupcija vulkana Bezimeni na Kamčatki

Foto-ilustracija: Pixabay

Erupcija vulkana Bezimeni počela je danas, saopšteno je iz geofizičke službe Kamčatke, pri Ruskoj akademiji nauka. Prema preliminarnim procenama pepeo se rasipao na daljinu do deset kilometara.

Nadzorna kamera u Kirišev stanici je zabeležila početak erupcije.

“Pošto je vulkan delimično zaklonjen oblacima, preciznije informacije će biti dostupne kada prikupimo podatke iz satelita”, rekao je portparol Kamčatke, prenose agencije.

On je dodao da erupcija vulkana nije iznenađenje, odnosno, da su je stručnjaci predvideli.

Podzemne aktivnosti koje ukazuju na moguću erupciju su počele početkom oktobra.

Bezimeni je jedan od 29 aktivnih vuklana na Kamčatki. Visok je 2,8 hiljada metara, a erupcije su mu prilično jake.

Dešavaju se jednom ili dva puta godišnje i traju od nekoliko sati do nekoliko dana.

Poroteklih godina eksperti su uspeli da predvide kada će doći do erupcije, a prethodna zabeležena erupcija bila je 15. marta 2019. godine.

Bezimeni se nalazi na jugoistoku obronka vulkana Kamen. Najjača erupcija se desila 1956. godine kada je je usled aktivnosti vrh vulkana smanjen sa tri hiljade na 2,8 hiljada metara.

Vulkan se nalazi na 385 kilometara od Petropavlovska, grada od 180 hiljada stanovnika.

Izvor: RTCG

Naučnici pronašli retku polu-mušku, polu-žensku pticu

Foto: Unsplash (Christie Greene)

Možda nije jedan od milion, ali je prilično blizu.

Istraživači su otkrili retku pticu pevačicu koja je mužjak na jednoj polovini tela, a ženka na drugoj polovini. Ovo otkriće se opisuje kao nešto čemu se prisustvuje „jednom u životu“.

Rezervat prirode Pauverdmil (Powdermill Nature Reserve) u Prirodnjačkom muzeju Karnegi (Carnegie Museum of Natural History) poslednji put je pronašao ovakav primerak jedinke pre 15 godina i to je tek peta od skoro 800 hiljada ptica koje je rezervat prirode ikada video.

„Svi zaposleni su tako uzbuđeni! Postojalo je intersovanje sa naučne tačke gledišta, naravno, ali je prevagnula sreća zbog otkrića nečeg tako retkog“, rekla je za CNN Eni Lindsej (Annie Lindsay), menadžerka programa za povezivanje ptica u rezervatu.

Šta se događa sa pticama poput ove?

Ptica je identifikovana kao trešnjar ružičastih grudi (rose-breasted Grosbeak)  Muški i ženski trešnjar razlikuju se po boji: mužjaci imaju ružičaste pazuhe, dok su ženkine žuto-smeđe boje.

Spoljna strana krila ove ptice različitih je boja.

Ovakva genetska varijacija poznata je kao ginandromorfizam (grč. gyne žena, apeg čovek, muž, morphe oblik).

Naučnici ne znaju mnogo o tome kako ginandromorfizam utiče na život ptice.

„Verovatno nema nikakvih prednosti ovog fenomena, ali će to definitivno uticati na sposobnost ptice da se pari. Ne znamo da li ta ženska strana ima funkcionalan jajnik. Ako ga ima i ako je u stanju da privuče muškog partnera, možda bi mogla da se razmnoži”, rekla je Lindsej.

Kako je pronađena?

Budući da otkriće nije došlo tokom sezone razmnožavanja, ptica nije pokazivala znake ponašanja koji bi mogli da pomognu u odgovoru na neka od ovih pitanja. Rezervat je pticu pronašao tokom akcije „povezivanja“ ptica, kada se ulovljene ptice obeležavaju minijaturnom aluminijumskom trakom za noge koja na sebi ima devetocifreni identifikacioni kod, nakon čega se puštaju na slobodu.

Ono što je utvrđeno je da ptica ima najmanje godinu dana, što znači da je u stanju da preživi samostalno do punoletstva.

Kako dolazi do ovog fenomena?

Ginandromorfija nije neuobičajena. Javlja se kod pauka, rakova, pa čak i pilića.

To je rezultat genetske greške kada se neoplođeno jaje sa dva jezgra stapa se sa spermom i stvara embrion i sa muškim i sa ženskim ćelijama.

Lindsej je uspela da uzme uzorke pera ove ptice, pa će rezervat prirode moći da ih iskoristi za genetsku analizu kako bi se što više saznalo o ovom fenomenu.

Jovana Canić

Ovekovečite svoj omiljen deo prirode – Natura 2000 u kadru

 

Za naš foto-konkurs „Natura 2000 u kadru“ vlada sve veće interesovanje. U prilog tome govori i broj pristiglih fotografija – svake nedelje više od stotinu! Autori su se pokazali kao pravi znalci – svojim veštim okom uspeli su da zabeleže nezaboravne trenutke i prelepe predele Srbije.

Broj fotografija koje možete poslati nije ograničen – slikajte prirodu što više!

I ne samo prirodu, već i biljni i životinjski svet, aktivnosti čoveka u prirodi, vodu i vodne resurse. Zamislite da treba da predstavite fotografijom lepote prirode u Srbiji nekome ko je nikada nije posetio.

Imate vremena do 27. novembra do kada traje naše takmičenje.

Svoje fotografije šaljite putem ovog linka.

Najbolje fotografije konkurišu za jednu od nagrada:

1. Nagrada 60.000 dinara
2. Nagrada 45.000 dinara
3. Nagrada 35.000 dinara

Što više fotografija stiže, to naš stručni žiri ima sve teži zadatak – da svake nedelje odabere tri nabolje fotografije koje će biti finalisti. Jedna od članica žirija, multimedijalna umetnica Mina Radović smatra da ovaj konkurs predstavlja način da se priroda vrati u fokus umetničkog doživljaja i da se ponovo ostvari dodir čoveka i prirode koji je narušen.

„Smisao konkursa nije samo u pobedničkoj fotografiji, već i u nastojanju da ta tema dobije na relevantnosti i prisutnosti u javnosti“, kaže  Mina Radović.

Ona smatra da će se u dinamizmu takmičenja, žiriranja i diskusije stvoriti ambijent za novo vrednovanje. „U tome vidim i smisao svog angažovanja: da prepoznam i podržim nastojanje da se kroz fotografiju stvara umetnost od prirode. Da kroz umetnost fotografije priroda stigne i do onih koji su prema njoj ravnodušni“, dodaje Mina.

Mina je doktorirala na Univerzitetu umetnosti u Beogradu na odseku Digitalna umetnost. Za tu oblast opredelila se nakon završenog Fakulteta primenjenih umetnosti.Učestvovala je na brojnim samostalnim i grupnim izložbama slika i video instalacija u Srbiji i inostranstvu. Pored učešća na nekoliko radionica i kulturnih manifestacija, ova članica ULUS-a vodila je slikarsku i crtačku sekciju u Umetničkoj školi Lekart.

Osim Mine Radović u stručnom žiriju koji pravi selekciju najboljih fotografija su i vođa projektnog tima EU za Naturu 2000 u Srbiji Ana Injigo, projektni menadžer u Delegaciji EU u Srbiji zadužen za portfolio zaštite životne sredine i klimatskih promena Antoan Avinjon, koordinatorka projekta u Ministarstvu zaštite životne sredine Snežana Prokić, fotograf Bojan Džodan i glavna urednica Energetskog portala Nevena Đukić.

Foto-konkurs zajednički realizuju Energetski portal i projekat EU za Naturu 2000 u Srbiji.

Mreža Natura 2000 je međunarodna ekološka mreža zaštićenih područja koja su svrstana u dve kategorije shodno Direktivi o staništima i Direktivi o pticama. Projekat podržava Ministarstvo zaštite životne sredine da uspostavi prvu listu potencijalnih lokacija u Srbiji koje će biti deo evropske mreže Natura 2000.

Namera je da kroz ovaj foto-konkurs široj publici pokažemo prirodne lepote Srbije i da naše sugrađane podsetimo koliko je važno da čuvamo raznovrsnost biljnog i životinjskog sveta.

Priroda u fokusu i fokus na prirodi!