Home Blog Page 639

Dijamanti s “neba” daleko su bolji za naše okruženje od onih iz zemlje

Foto-ilustracija: Unsplash (Evie S)
Foto-ilustracija: Unsplash (Andrik Langfield)

Dijamanti možda jesu najbolji prijatelji nekih žena, ali naše planete svakako nisu. Barem ne oni koji se vade iz zemlje. Zar postoje drugačiji, pomislićete ukoliko niste upoznati s izumom multimilionera i aktiviste za zaštitu životne sredine Dejla Vinsa. Postoje! A dolaze nam kao dar… s neba. Ili je možda pravilnije reći: iz neba?

S obzirom na to da je osnovni element dijamanata i ugljen-dioksida isti – ugljenik, Vins je osmislio inovativnu metodu “usisavanja” ozloglašenog gasa iz atmosfere. Inovator tvrdi da je upravo on razvio prve dijamante od ugljenika i vode. Proces njihovog nastanka se odvija pomoću energije vetra i sunca i traje nekoliko nedelja. Neophodna voda se prikuplja od kišnice.

Ovi eko-dijamanti su Made in England. Prvo postrojenje za “rudarstvo na nebu” nalazi se u Straudu.

Pošto svi potrebni “sastojci” dolaze s neba, dijamanti nemaju nulti ugljenični otisak, već negativan zbog toga što se ugljenik iz vazduha “zarobljava” u trajnom obliku, objasnio je Vins, dodavši da nam više nisu neophodne ogromne rupe u tlu, od kojih se neke vide iz svemira, kako bismo imali dijamante.

“Vidimo ovo kao tehnologiju 21. veka, pravu stvar koju treba da radimo kako bismo se izborili sa klimatskim promenama i ostalim krizama i koja nam istovremeno omogućava da nastavimo da živimo kako smo navikli i kako želimo”, zaključio je.

Dejl Vins poseduje firmu za proizvodnju čiste energije Ecotricity, ali njegova borba za prirodu i održivi razvoj očito ne staje na zelenim kilovatima. Njegove dijamante iz laboratorije je sertifikovao Međunarodni gemološki institut.

Istraživanje je pokazalo da tradicionalna proizvodnja dragulja od jednog karata zahteva izmeštanje 1.000 tona kamenja i zemlje i gotovo 4.000 litara vode. Ovo rezultuje u emisijama ugljen-dioksida od više od 108 kilograma.

Simbol bogatstva i za pojedince dokaz večne ljubavi, pored visoke novčane i ekološke cene, ima i visoke društvene troškove. Pre nego što stignu do svojih vlasnika, dijamanti unište mnogo toga. Nekada u njihovom iskopavanju učestvuju deca, a radnici dobijaju mizerne plate.

Možda nam je rešenje svih tih problema oduvek… u nosu.

Jelena Kozbašić

Novi Sad pokreće projekat “Oživimo parkove”

Foto-ilustracija: Unsplash( Mike Benna)
Foto-ilustracija: Unsplash (Jan Canty)

U želji da Novosađanima ukaže na značaj ozelenjavanja, važnost postojanja parkova u urbanim sredinama, kao i boravka u parkovima i na zelenim površinama, Grad Novi Sad pokreće projekat „Oživimo parkove“ koji predstavlja kontinuirani nastavak akcije „10 000 stabala za Novi Sad“.

Početkom novembra počeće pripremni radovi na uređenju zelene površine u okviru rekonstrukcije Univerzitetskog parka koji će trajati do sredine decembra.

Pejzažno-parkovskom obradom, podizanjem novog zelenila i unošenjem novih sadržaja, taj prostor značajno će biti obogaćen. U okviru prve faze radova planirana je sadnja 88 novih stabala (breze, grabovi, koprivići, jasenovi i hrastovi).

Analizom postojećeg stanja dendroflore Univerzitetskog parka od strane Stručnog tima koji čine profesori i saradnici sa Poljoprivrednog fakulteta konstatovano je da će vredna i vitalna stabla biti zadržana, stabla na kojima je neophodna intervencija orezana, a bolesna i suva koja ugrožavaju bezbednost ljudi i objekata, i koja su doživela svoju fiziološku zrelost uklonjena.

Vizija Grada Novog Sada je da se u narednom periodu uradi rekonstrukcija svih parkova na teritoriji grada, kako zelenila tako i propratnog sadržaja, u cilju podsticanja građana da svoje slobodno vreme više provode u parkovima tokom cele godine.

Izvor: Grad Novi Sad

Divljim životinjama treba naša zaštita

Foto: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije
Foto: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije

Projekat “Balkan detoks lajf” (BalkanDetox LIFE), koji finansira Evropska unija, ima za cilj da podigne svest i ojača nacionalne kapacitete za borbu protiv problema trovanja divljih životinja, što je jedan od najčešćih uzroka mortaliteta i smanjenja populacije za brojne ranjive i ugrožene vrste.

Iako je trovanje divljih životinja na Balkanu nelegalno, ova štetna praksa je i dalje široko rasprostranjena i predstavlja stvarnu pretnju divljini, posebno lešinarima, životnoj sredini i javnom zdravlju. Zahvaljujući akcijama sprečavanja trovanja postignut je veliki napredak, a sada pokretanje ambicioznog projekta donosi novu nadu u dalju borbu protiv ovog problema.

Kroz projekat “Balkan detoks lajf” devet organizacija će sarađivati sa raznim državnim i međunarodnim akterima, od državnih institucija do lovaca i stočara, kako bi umanjili ovu pretnju i postigli konkretne rezultate u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Bugarskoj, Hrvatskoj, Grčkoj, Severnoj Makedoniji i Srbiji.

“Projekat “Balkan detoks lajf” izgrađen je na dobrim osnovama Balkanskog projekta za borbu protiv trovanja (BAPP), posebno u obezbeđivanju angažovanja relevantnih državnih institucija u borbi protiv trovanja divljih životinja, te će omogućiti nastavak ove inicijative za poboljšanje rešavanja slučajeva trovanja i postići značajno smanjenje mortaliteta lešinara i drugih pogođenih vrsta izazvanih ovom ilegalnom praksom u regionu“, kaže Uroš Pantović koordinator projekta “Balkan detoks lajf”.

Najčešći slučaj trovanja divljih životinja na Balkanu je namerno postavljanje otrovnih mamaca radi ubijanja divljih predatora ili drugih divljih i domaćih životinja koje mogu naneti štetu domaćim životinjama ili divljači. Pored ciljanih životinja, ispaštaju i druge ugoržene vrste, jer je trovanje neselektivno sredstvo za istrebljenje. Lešinari koji svojim načinom ishrane „čiste“ prirodu od uginulih životinja, nažalost često postaju žrtve trovanja, bilo direktnim konzumiranjem mamaca ili hranjenjem prethodno otrovanih životinja. Česti i uzastopni slučajevi trovanja rezultirali su sa 465 potvrđenih smrtnih slučajeva lešinara tokom poslednjih 20 godina na Balkanu, a studija VCF (Fondacija za zaštitu lešinara) procenjuje da najmanje 115 lešinara godišnje umire od trovanja na Balkanu, dok otkriveno i dokumentovano bude samo oko 20 odsto takvih incidenata.

“Ovaj alarmantni problem prouzrokovao je ozbiljno iscrpljivanje, pa čak i izumiranje vrsta lešinara u balkanskim zemljama, gde su populacije i dalje vrlo male i usitnjene. Problem se hitno mora rešiti ukoliko želimo da populaciju lešinara vratimo na raniju brojnost i rasprostranjenost. Lešinari – takođe poznati kao ekipa za čišćenje prirode, uklanja uginule životinje iz divljine, pomažući da ekosistemi budu zdravi pružajući pritom besplatne važne ekosistemske usluge koje donose korist prirodi, divljini i društvu u celini!“, kaže Jose Tavares, direktor VCF-a.

Cilj projekta “Balkan detoks lajf” je da preusmeri ponašanje i percepciju više različitih zainteresovanih strana, sa donosioca odluka na širu javnost i ljude koji postavljaju zatrovane mamce. Projektni tim će podići svest o ozbiljnosti problema trovanja divljih životinja, kao i savetovati o bezbednim alternativama samom korenu problema – sukobu čoveka sa divljinom, kao što su preventivne mere koje ne štete životinjama ili životnoj sredini. Pored toga, projekat želi da osnaži operativne kapacitete svake zemlje i koordinsaće institucionalne akcije za efikasnije pronalaženje i reagovanje na slučajeve trovanja. Podržaće trenutni i efikasan odgovor na takve incidente, kao i efikasnije sprovođenje čitavog postupka. Konačni cilj je smanjiti obim trovanja divljih životinjama na Balkanu i time pomoći u zaštiti prirode i ljudi.

“Nelegalno trovanje prirode je ekološki zločin, kao takvom, potrebno nam je adekvatno uključivanje nadležnih institucija da registruju, istraže i kazne ove aktivnosti. Projekat predviđa saradnju sa vladinim agencijama za sprovođenje zakona da bi se postiglo upravo to”, kaže Jovan Andevski, menadžer programa za zaštitu prirode VCF.

“Balkan detoks lajf” je projekat koji će trajati 5 godina sa budžetom od 1.8 miliona eura, koji je finansiran od strane LIFE programa Evropske unije, a kofinansiran od VCF (Fondacije za zaštitu lešinara), MAVA fondacija, Euronatur fondacije, Whitley fondacije za zaštitu prirode i životne sredine, kao i Fondacije za energetsku efikasnost za specifične akcije. 

Projekat će se sprovoditi širom Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Hrvatske, Grčke, Severne Makedonije i Srbije. Projektni partneri su VCF, kao organizacija koordinator projekta, zatim Albanian Ornitological Society, BIOM, Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije – DZPPS, Fund for Wild Flora and Fauna, Hellenic Ornithological Society, Macedonian Ecologiacal Society, Ornitološko Društvo NAŠE Ptice i Protection and Preservation of Natural Enviromnent in Albania. Projekat je baziran na najboljoj španskoj praksi i iskustvu i računa na podršku Junte de Andalucia i Ministarstva za ekološku tranziciju i demografski izazov.

Izvor: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica

 

WWF i RERI: Nacionalni park Đerdap nije gradilište

Foto-ilustracija: Unsplash (Nikola Stojanović)
Foto-ilustracija: Unsplash (Nikola Stojanović)

Opština Majdanpek predložila je Nacrt plana detaljne regulacije zaštićenog područja „Arheološki lokalitet – Lepenski vir“ kojim se predviđa izgradnja velikog međunarodnog pristaništa i pratećih sadržaja u neposrednoj blizini zona stroge zaštite Nacionalnog parka Đerdap i Arheološkog lokaliteta Lepenski vir.

Svetska organizacija za prirodu (WWF) i Regulatorni institut za obnovljivu energiju i životnu sredinu (RERI) upozoravaju da bi buduće pristanište, koje podrazumeva izgradnju velikog betonskog platoa, direktno uništilo obalu Dunava i priobalna staništa koja uživaju zaštitu u nacionalnom parku.

Njegova izgradnja, kao i pratećih objekata, apartmana i restorana, daleko je iznad granica održivosti i odgovornog korišćenja prirodnih vrednosti.

Ukoliko se ostvari u predloženom obimu, izgradnja bi značila trajno uništavanje i ugrožavanje zaštićenih staništa i vrsta, a koje su Zakonom o nacionalnim parkovima već proglašene kao prirodne vrednosti od nacionalnog značaja.

Pomenuti plan nalazi se na javnom uvidu od 24. septembra 2020. godine, tokom kojeg su WWF, RERI, Europa Nostra i Centar za kulturnu dekontaminaciju poslali komentare kojima osporavaju ovaj dokument i tražili da se on suštinski revidira i iz njega ukloni problematično rešenje za izgradnju pristaništa. Obrađivači plana su na ranom javnom uvidu neznatno korigovali plan, međutim on i dalje sadrži elemente kojim bi se trajno narušio ovaj prostor.

Ovaj lokalitet jedan je od najznačajnijih za naučna istraživanja i zaštitu prirode, te dodatno zabrinjava što se neposredno uz planirani kompleks nalaze1 i zone stroge zaštite koje obuhvataju reliktne i retke zajednice koprivića i oraha, koji su prvi put opisani upravo na ovom području. Osim na nacionalnom nivou, Nacionalni park Đerdap je međunarodno značajan i upisan je na UNESKO listu svetskih geoparkova. Predstavlja međunarodno značajno područje za ptice i biljke, deo je EMERALD mreže zaštićenih područja i predstavlja potencijalno područje Natura 2000 evropske ekološke mreže.

Nacionalni park Đerdap zaštićen je i Karpatskom konvencijom koju je Srbija ratifikovala, kao i Protokolom o održivom upravljanju šumama u okviru pomenute konvencije, čiji je cilj da se zaštite najvredniji šumski kompleksi u Evropi. Protokol takođe ima svrhu da održi ili poveća površinu pod šumama, a isto tako i da poboljša zaštitne funkcije šuma, kao što su sprečavanje poplava, klizišta i uopšte regulacija vodenih tokova, što predstavlja važne mere za prilagođavanje klimatskim promenama.

Predstavljeni Plan nije uzeo u obzir preporuke o zaštiti kulturnog predela promovisane Evropskom konvencijom o predelu koju je Skupština Srbije ratifikovala 2011. godine. Ovom Konvencijom država se obavezala da će integrisati predeo u politike prostornog i urbanističkog planiranja, kao i u sve ostale politike koje mogu da imaju posredan ili neposredan uticaj na predeo.

Nezakonitost  u pripremi ovog Plana oslikava se i u činjenici  da je opština Majdanpek, kao nosilac izrade plana, grubo povredila proceduru javnog uvida tako što je izostavila Nacrt izveštaja o strateškoj proceni uticaja ovog plana na životnu sredinu. Obaveza prilaganja ovog Izveštaja propisana je Pravilnikom o sadržini, načinu i postupku izrade dokumenata prostornog i urbanističkog planiranja. Na ovaj način, zainteresovane strane su onemogućene da ostvare uvid u kompletnu dokumentaciju za javni uvid i pravovremeno reaguju,  čime je ceo postupak neregularan.

Dodatnu kontroverznost ovom Planu daje i činjenica da se postojeće i funkcionalno međunarodno pristanište nalazi u Donjem Milanovcu, na samo 16 km od lokaliteta Lepenski vir. Ovo pristanište već godinama omogućava pristajanje stranih turista u Donji Milanovac, te na taj način daje šansu i lokalnom stanovništvu da se uključi i ostvari prihode od turizma.

WWF, RERI, Europa Nostra i Centar za kulturnu dekontaminaciju zahtevaju da opština Majdanpek, kao nadležni organ, obustavi postupak javnog uvida zbog povrede procedure i pokrene novi postupak u skladu sa važećim propisima Republike Srbije.

Izvor: WWFADRIA

 

Crnogorski animirani film sa upozoravajućom porukom za budućnost čovečanstva

Foto-ilustracija: Pixabay

Klimatske promene su tema koja je sve prisutnija među nama, ali se uvek tešimo da one neće ostaviti posledice na jednu malu Balkansku zemlju. A upravo je suprotno, male države su te kojima je najteže da se izbore sa rizicima koje  klimatske promene donose. Zato je NVO Green home, sa partnerima, pokrenula realizaciju kratkog animiranog filma “Minja i klimatske promene” namenjenog deci, ali i odraslima.

“Pitanje je da li ćemo za koju deceniju moći da idemo na more tamo gde smo išli kao deca jer tih plaža više neće biti, da li ćemo ove godine ići na skijanje jer možda sneg neće pasti? Jedno od pitanja koje se postavlja je i kako pokrenuti ljude u Crnoj Gori da više pažnje posvete svojoj okolini i promene navike masovnog korišćenja plastičnih kesa, vožnje automobila i mnoge druge”, kaže predstavnica Green Home, Sanja Orlandić.

Ističe da naše navike utiču i na naše zdravlje.

“Kroz Minjinu priču smo hteli da oslikamo naše navike i to kako nas deca vide, koliko zapravo treba da naučimo od najmlađih. Klimatskih promena se setimo obično kada nas pogode neke velike vremenske nepogode i kada je naša egzistencija ugrožena. Naše navike ne utiču samo na pojavu štetnih gasova već i na naše zdravlje, materijalne i socijalne aspekte. Zato pogledajte filmić da bi mogli dati svoj doprinos u zaustavljanju klimatskih promena”, dodaje ona.

Scenario i režiju potpisuje Zoran Marković Zonjo.

“Znam da je sad mnogo aktuelnija situacija sa koronavirusom i uspostavljanje nove Vlade, ali te stvari će proći dok će nas problem zagađenja prirodne sredine i klimatske promene polagano ubijati. Krajnje je vreme da počnemo da razmišljamo o tome. Dobro bi bilo da ovu našu lepu zemlju ne pretvorimo u svinjac”, kazao je Zonjo.

Minji je glas pozajmila devojčica Minja Miketić, animacije i crtež su radili Mario Đorđević i Nemanja Abazović, dok je za zvuk bio zadužen Aleksandar Brajović.

Film je realizovan u okviru projekta “Zajedno za bolju klimu u Crnoj Gori”, u partnerstvu sa nevladinim organizacijama Savet za ekološku gradnju i Climat Action Network, uz finansijsku podršku Evropske unije.

Izvor: RTCG

U Srbiji može da se reciklira 80 odsto rashodovanog vozila

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Kako piše portal Nova Ekonomija, od rashodovanih vozila se pored mnogih drugih sirovina dobija i „šreder šrot“, sirovina koja se koristi u livnicama i železarama, kažu u udruženju Recikleri Srbije. Dodaju da bi im u toj oblasti cirkularne ekonomije dosta pomogle državne subvencije, za čije dobijanje se trenutno zalažu.

Malo ko razmišlja od tome šta se dešava sa rashodovanim vozilima koja su završila svoj životni vek na drumovima. Kako kažu u udruženju Recikleri Srbije, postupak tretmana te vrste otpada, definisan je detaljno.

„Najpre se vrši izdvajanje neoštećenih delova vozila koji se mogu ponovo upotrebiti: skida se akumulator, električni i elektronski otpad, katalizatori, uljni filteri i olovni delovi”, kaže Suzana Obradović, generalni sekretar Reciklera Srbije.

Objašnjava da se ulje, antifriz, gorivo i ostale tečnosti istaču i smeštaju u specijalne rezervoare. Nakon toga skidaju se točkovi, odvaja se guma i sabijaju felne, kao i veliki plastični delovi i staklene površine. Tada je vozilo spremno za postrojenje pod nazivom “šreder”.

“Vozilo se sabija, usitnjava mlevenjem, uz pomoć vodenih filtera i vazdušnih ciklona odvaja se prašina od metalnih i nemetalnih delova. Samleveni, šredirani materijal se izbacuje na vibro korito i dalje na transportnu traku”, objašnjava sekretar Reciklera Srbije.

Foto-ilustracija: Pixabay

Prema rečima Suzane Obradović, materijal “šreder šor” tada je spreman kao sirovina za livnice i železare. Ona podseća da automobili sadrže i opasan otpad.

“To su gorivo, motorno, hidraulično i ulje u transmisionom sistemu, tečnosti iz hladnjaka, antifriz, ulje iz sistema za kočenje, kiselina iz akumulatora, tečnost iz klima uređaja, a neka vozila sadrže azbest koji je štetan”, kaže Obradović.

Nedostaju subvencije

Prema rečima sagovornice Nove ekonomije, u Srbiji može da se reciklira više od 80 odsto ukupne mase vozila, a preostali deo zbrinjava se na način koji je propisan zakonom. Kaže i da za reciklažu vozila, prema sadašnjim propisima nisu predviđena podsticajna sredstva, iako vozila pripadaju posebnim tokovima otpada i zahtevaju posebno zbrinjavanje.

“Zalažemo se da i za tretman vozila koja se više ne koriste budu obezbeđena podsticajna sredstva kako bi se na adekvatan način zbrinula i ne bi završila na nelegalnim auto-otpadima ili u prirodi”, objašnjava Suzana Obradović.

Kako podseća Ministarstva zaštite životne sredine početkom godine je najavilo da će se usvojiti uredba kojom će biti predviđena podsticajna sredstva za reciklažu polovnih automobila, ali to se još nije desilo.

Foto-ilustracija: Pixabay

Problem naplate ekološke takse

U Srbiji se ekološka taksa plaća za uvoz novih vozila, a za uvoz polovnih plaća se ako ih uvoze firme, dodaju predstavnici reciklera. Podsećaju da se više od polovine polovnih automobila uvozi preko fizičkih lica, pa se tako izbegava plaćanje takse.

“Naplatu eko takse od svih uvezenih polovnjaka takođe je obećavalo Ministarstvo, ali se još čeka na tu odluku. Svakako da bi bilo najbolje rešenje da se dotrajala vozila koja štete životnoj sredini i zdravlju ni ne uvoze”, kažu u udruženju Recikleri Srbije.

Na problem naplate ekološke takse posebno ukazuju uvoznici novih automobila. Problem je i ekološke prirode, jer većina polovnih ni ne može da se registruje na teritoriji EU, odakle najčešće stižu u Srbiju.

Autor: Čedomir Savković

Šta se očekuje u daljem radu ministarstva poljoprivrede?

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Ricardo Gomez Angel)

Narodna Skupština Republike Srbije izabrala je novu Vladu Republike Srbije.

Za program nove Vlade i kabinet premijerke Ane Brnabić glasalo je 227, od prisutna 232 narodna poslanika, protiv je bilo pet poslanika, uzdržanih nije bilo, a glasanju nije prisustvovalo njih 16.

Nakon glasanja premijerka i članovi njenog kabineta svečano su položili zakletvu čime počinje da im teče mandat.

Za ministra poljoprivrede ponovo je izabran Branislav Nedimović, koji je prvi put na ovu fukciju došao 2016. godine.

Prioriteti stočarstvo i povećanje budžeta

Na sajtu Ministarstva još nema obaveštenja o novim prioritetima u radu, ali poslednje što je najavio kao novi stari ministar bila su tri projekta koje bi trebalo da podrži američka Međunarodna finansijska korporacija DFC, a koji se odnose na mlade poljoprivrednike, žensko preduzetništvo u poljoprivredi i prehrambenu industriju, prenosi Danas.

Kako smatra agroekonomski analitičar Branislav Gulan prioriteti u ovom sektoru svakako je stočarstvo, ono čini 38 odsto BDP-a poljoprivrede, što je karakteristika nerazvijenih zemalja u Africi.

Neophodno je povećati, ističe dalje Gulan, proizvodnju po hektaru, trenutno je to između četiri i pet milijardi dolara godišnje, po jednom hektaru to je 1.000 dolara. Holandija ima 24.000 dolara po hektaru, u Danskoj je to 17.000 i mi sa ovom proizvodnjom ne možemo da budemo konkurentni.

Predsednik Nacionalne asocijacije poljoprivrednika Srbije Jovica Jakšić smatra da je neophodno da budžet za poljoprivredu bude veći i da su ratari koji su ostali bez zemlje u vrlo nezavidnoj situaciji i da njima treba pomoć.

Izvor: Agroklub

Održan okrugli sto “Farmaceutski otpad prikupljen od građana”

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U Privrednoj komori Vojvodine održan je okrugli sto „Farmaceutski otpad prikupljen od građana : Problemi i izazovi u Novom Sadu“. Skup je organizovalo udruženje „Inženjeri zaštite životne sredine“ na inicijativu Lokalnog ombudsmana Grada Novog Sada u saradnji sa Privrednom komorom Vojvodine.

„Inženjeri zaštite životne sredine“ sproveli su istraživanje o prikupljanju farmaceutskog otpada od građana na teritoriji Novog Sada. 

“Odlaganje farmaceutskog otpada na nepropisna mesta dovelo bi do zagađenja životne sredine”, istakao je Igor Jezdimirović iz „Inženjera za zaštitu životne sredine“.

Predsednik saveta za cirkularnu ekonomiju Privredne komore Vojvodine Vladimir Dragović  istakao je postoji zakon o upravljanju otpadom, ali da se ne primenjuje u praksi.

Apoteka Subotica je primer dobre prakse navodi Dragović i ističe da su oni među retkima koji od početka pravilno primenjuju propise.

Marina Popov Ivetić, Lokalni ombudsman Grada Novog Sada ukazala je da je inicijativa za ovakakvo istraživanje potekla od lokalnog ombudsmana, koji se ovom tematikom bavi od 2018. godine. Skup je upravo organizovan da bi se od predstavnika svih koji učestvuju u lancu dobile sugestije kako da se dođe do bolje primene u praksi.

Otvarajući skup sekretar Udruženja industrije Zoran Trpovski istakao je da je Privredna komora Vojvodine tu da podrži ovakve skupove, a u okviru Udruženja funkcioniše i Savet za cirkularnu ekonomiju čiji su se članovi aktivno uključili u razmatranje ove teme.

Izvor: PKV

Ulaganja u energetsku efikasnost su ulaganja u budućnost

Foto: Grad Beograd
Foto: Grad Beograd

Vredno se radi na energetskoj sanaciji fasade Osnovne škole “Vuk Karadžić” u Sremčici, za ovu obnovu je izdvojeno 26 miliona dinara. Ovaj školski objekat obišli su zamenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić i gradska sekretarka za energetiku Nina Jandrić, predsednik opštine Čukarica Srđan Kolarić, a domaćin im je bila direktorka škole Ana Bošković.

Vesić je istakao da bez obzira na smanjenje budžeta, koje je izazvano pandemijom kovida-19, Grad Beograd nije odustao od projekata energetske efikasnosti.

U okviru našeg projekta, koji sprovodimo već nekoliko godina, javne objekte koji su uglavnom energetski neefikasni prilagođavamo novom vremenu i činimo ih energetski efikasnima. Ove godine izdvojili smo više od 300 miliona dinara, odnosno više od dva miliona evra, kako bismo uredili nekoliko objekata, a trenutno radimo na četiri objekta. To su objekat Osnovne škole „Vuk Karadžić” u Sremčici, Starog DIF-a u Deligradskoj ulici, Osnovne škole „Kralj Petar Drugi Karađorđević” i Opštine Zemun. To znači da potpuno menjamo fasade i fasadnu stolariju, kako bi objekti trošili manje energenata i na taj način bili ekološki prihvatljiviji, što i jeste naš cilj”, istakao je Vesić.

On je precizirao da ova škola ima 1.937 učenika i 86 zaposlenih, a ovo je bila možda i najvažnija stvar koju je trebalo uraditi. Sledeće godine objekat će biti priključen na gas, što je veoma važno, budući da se škola sada greje na lož-ulje.

Vesić je podsetio da Grad Beograd u ovom trenutku radi sanaciju krova na Tehničkoj školi u Železniku, što je veliki posao, jer je krov bio u lošem stanju.

Počinjemo da radimo i fiskulturnu salu u Ostružnici, na zahtev Opštine Čukarica. Trudimo se da ulažemo u školske objekte jer je to ulaganje u budućnost. Naredne godine nastavićemo da ulažemo u energetsku efikasnost i da sprovodimo 43 mere za smanjenje zagađenja, a ovo je upravo deo tih mera. Podsetiću da smo jedini grad u regionu koji je izašao sa ovakvim merama i nastavićemo da ih sprovodimo bez obzira na smanjenje budžeta i situaciju sa virusom korona, jer to znači da ulažemo u budućnost” istakao je on.

Izvor: Grad Beograd

Benksijeva slika “Pokaži mi Monea” prodata za više od osam miliona evra

Foto ilustracija: Pixabay

Čuveni Benksi, grafiti majstor, još pre 15 godina dao je svoje viđenje poznate slike francuskog impresioniste Kloda Monea. Između dva umetnička dela postoji par razlika. Na originalnoj slici su vodeni ljiljani u umetnikovoj bašti u Živerniju u Francuskoj.

Moneovo delo jedno je od dvanaest sa motivom umetnikovog japanskog mosta i njegove vodene bašte u kojima se prikazuje identična idilična scena u različito doba dana, tokom različitih vremenskih uslova i godišnjih doba.

Benksijeva slika nosi naziv “Pokaži mi Monea”, a nastala je tokom 2005. godine, za potrebe izlaganja u jednoj poznatoj galeriji. Razlika u odnosu na Moneovo delo je što Benksijeva slika, pored idiličnog krajolika, prikazuje i prevrnuti narandžasti saobraćajni čunj kao i napuštena kolica iz supermarketa uronjena u jezerce jedne od najpoznatijih scena iz bašte.

“Pokaži mi Monea” je prodata za 8,4 miliona evra i tako je nadmašena procenjena vrednost od oko 5,5 miliona evra.

Benksijevo ime nikada nije zvanično potvrđeno. Početak karijere obeležilo mu je šaranje zgrada u Bristolu, da bi ga to isto šaranje dovelo do mesta jednog od najpoznatijih savremenih umetnika.

Iako identitet umetnika ostaje tajna, oktobra prošle godine Benksijev bivši agent i fotograf Stiv Lazarajds (Steve Lazarides) objavio slike za koje se tvrdi da ga prikazuju na poslu – ne otkrivajući njegovo lice.

Potvrđeno je da je samo jedno Benksijevo delo imalo višu cenu od ovog.

Aleks Brančik, rukovodilac odseka za evropsku savremenu umetnost u „Sotbiju“, smatra da je ovo jedan od najboljih Benksijevih radova.

„Uvek nepredvidiv, kao glas protesta i društvenog nezadovoljstva, Benksi nas opominje zbog nepoštovanja životne sredine u korist rasipničkog konzumerizma“, kaže Brančik.

Najpoznatija Benksijeva slika “Delegirani parlament” prodata je prošle godine na aukciji za skoro 11 miliona evra, a ovog meseca njegov grafit pod nazivom “Oprostite nam na upadu na posed” prodat je za 7,1 miliona evra  u Hongkongu.

“Prava šteta našoj životnoj sredini nije pričinjena crtanjem grafita i pijanim tinejdžerima, već velikim biznisima i lenjim arhitektama”, izjavio je svojevremeno Benksi.

Slika je prodata privatnom kolekcionaru iz Azije, posle samo osam minuta nadmetanja petorice zainteresovanih kupaca.

“Pokaži mi Monea” je deo serije slika pod nazivom “Sirova nafta”, u kojoj Benksi pravi aluzije na kanonska dela svetskog slikarstva u kontekstu današnjeg vremena.

U ovoj seriji su se našli i “Suncokreti” Vinsenta van Goga, koji su u Benksijevoj verziji uveli u vazi, zatim “Noćna šetnja” Edvarda Hopera, na kojoj je izvornim likovima dodat i besan čovek u boksericama sa motivima američke zastave, i “Merlin Monro” Endija Vorhola, pretvorena u Kejt Mos.

Jovana Canić

Opština Zemun postaje veliko gradilište

Foto: https://sr.wikipedia.org
Foto-ilustracija: Pixabay

Zamenik gradonačelnika Goran Vesić obišao je danas Opštinu Zemun gde je sa novoizabranim rukovodstvom razgovarao o budućoj saradnji i zajedničkim projektima.

Tom prilikom istakao je da će ova opština i naredne godine biti veliko gradilište, bez obzira na smanjene prihode koji su rezultat ekonomskih posledica uzrokovanih koronavirusom.

“Sledeće godine počećemo rekonstrukciju Keja oslobođenja, koji će biti obnovljen kao što su Savski kej i Sava promenada, pa će konačno da zablista u punom sjaju. Zajedno sa JP „Srbijavode” nastavićemo da gradimo novi kej sve do Pupinovog mosta, a to je takođe projekat koji ćemo početi tokom sledeće godine. Osim toga, započeli smo projektovanje pešačko-biciklističkog mosta Lido – Kej oslobođenja, te očekujemo da ono bude završeno tokom sledeće godine, kako bismo 2022. godine mogli da počnemo sa izgradnjom mosta”, najavio je Vesić.

“Sledeće godine počećemo da radimo i garažu na platou ispred KSC „Pinki”, što je značajno za građane imajući u vidu da u ovom delu grada nema garaže”, rekao je zamenik gradonačelnika.

Gradonačelnik je najavio takođe da rekonstrukcija Glavne ulice u Zemunu počinje 2022. godine, kada će biti završen i Kej oslobođenja, te da će ispred zgrade Opštine Zemun biti podignut spomenik Branku Pešiću.

“Za Zemunce je najbitnije da ćemo do kraja naredne godine krenuti sa izgradnjom metroa. Počinjemo sa depoom u Makiškom polju i očekujemo da će metro biti gotov do 2027. godine. Jedna od dve linije, koje radimo istovremeno, ići će kroz Zemun, a početna stanica će biti tamo gde je danas Železnička stanica „Zemun”. To znači da će kvalitet života ljudi u Zemunu biti potpuno drugačiji”, naglasio je Vesić.

Foto-ilustracija: Pixabay

Pojasnio je da se putem projekta širenja BG voza povezuje Železnička stanica u Zemunu sa Surčinom i Obrenovcem.

Dodao je da je za građane Zemuna posebno važno da se završava projektovanje fabrike za preradu otpadnih voda u Batajnici, te da više neće biti otpadnih voda koje će se iznad Zemuna ispuštati i zagađivati Dunav i Savu.

“Građani znaju da ima još mnogo problema, zato i želimo da se napravi plan za svako od naselja i da ljudi tačno znaju šta će biti urađeno u narednih deset godina”, rekao je Vesić.

On je na kraju najavio da tokom naredne godine Grad Beograd završava projektovanje rekonstrukcije zgrade Komande ratnog vazduhoplovstva, koja će konačno zasijati na ponos Zemuna i Beograda.

Predsednik opštine Zemun Gavrilo Kovačević je rekao da je vrlo zadovoljan današnjim sastankom.

“Bilo je reči i o najavljenoj fabrici za prečišćavanje vode, problematici groblja u Batajnici i Ugrinovcima, rekonstrukciji zdravstvenih objekata, saobraćajnica, parkova i dečjih parkova, ali i o svim drugim projektima čija realizacija treba uskoro da započne”, kazao je Kovačević.

Izvor: Grad Beograd

Er Srbija obnavlja letove za Moskvu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Olivia Snyder)

Er Srbija će 9. novembra ponovo uspostaviti vazdušnu vezu Beograd-Moskva, a planirano je da nacionalna avio-kompanija ka glavnom gradu Rusije saobraća dva puta nedeljno, ponedeljkom u 13:50 i petkom u 7:30 časova, navodi se u saopštenju.

Poslednji let između srpske i ruske prestonice, pre privremene obustave avio-saobraćaja usled pandemije koronavirusa, obavljen je 18. marta.

Avio-karte za Moskvu putnicima su već dostupne na sajtu nacionalnog avio-prevoznika.

“Raduje nas što vraćamo još jednu destinaciju u našu mrežu, omogućavajući direktnu povezanost Rusije i Beograda. Imajući u vidu da Rusija predstavlja veliko i značajno tržište, Moskva je veoma važna destinacija za naše putnike, za Srbiju, ali i ceo region,” izjavio je Jirži Marek, direktor za komercijalu i strategiju Er Srbije.

Za letove ponedeljkom, putnicima Er Srbije su do Moskve, preko Beograda, obezbeđene konekcije iz Amsterdama, Kopenhagena, Ljubljane, Osla, Pariza, Podgorice, Beča, Ciriha i Zagreba.

Podsetimo,  Er Srbija obeležila je sedmogodišnjicu postojanja 26. oktobra. Pre sedam godina avion erbas A319 “Novak Đoković” poleteo je iz Beograda za Abu Dabi, otvarajući novo poglavlje srpskog civilnog vazduhoplovstva.

Nacionalna avio-kompanija je tokom prethodne godine, uz 2,81 miliona prevezenih putnika, uvođenje čak 23 nove linije i uspostavljanje letova sa još dva aerodroma u Srbiji, ostvarila rekordne rezultate i zabeležila snažan rast. U junu ove godine, obeležen je još jedan značajan jubilej – 93 godine od osnivanja prve nacionalne avio-kompanije Aeroput čiju slavnu tradiciju Er Srbija baštini.

Izbor: Air Serbia

Novi model podrške poljoprivrednicima i proizvođačima hrane u Zlatiborskom okrugu

Foto-ilustracija: Unsplash (Daniel Krueger)
Foto: Fondacija Ana i Vlade Divac

Fondacija Ana i Vlade Divac, opština Čajetina i Privredno društvo „Zlatiborski eko agrar“ izdvojili su 4.000.000 dinara u okviru konkursa za podsticajna sredstva za razvoj proizvodnje i prerade hrane u opštini Čajetina u 2020. godini. U prvom krugu konkursa, završenom u julu ove godine, izabrano je 19 korisnika koji su uz pomoć sredstava unapredili svoja gazdinstva.

Osnivanje inovativnog fonda podržao je USAID-ov Projekat za konkurentnu privredu.

Na događaju je predstavnicima lokalnih samouprava Zlatiborskog okruga i medijima predstavljen novi model za podršku poljoprivrednicima, koji je realizovan kroz konkurse „Fonda za podsticaj razvoja poljoprivredne i prehrambene proizvodnje u opštini Čajetina“. Fond su formirali Fondacija Ana i Vlade Divac, opština Čajetina i preduzeće „Zlatiborski eko agrar“ sa ciljem da sličan model pokrenu i ostale opštine i tako poljoprivrednicima i prerađivačima hrane obezbede dodatnu podršku na inovativan način.

„Privredno društvo „Zlatiborski eko agrar“ uz podršku opštine Čajetine poslednjih devet godina se uspešno bavi razvojem poljoprivrede na teritoriji ove opštine. Najveći deo podrške poljoprivrednicima je u okviru programa mera i subvencija za registrovana poljoprivredna gazdinstva, a manji deo obezbeđujemo iz raznih donatorskih fondova. Rado smo se odazvali pozivu na saradnju sa Fondacijom Ana i Vlade Divac i drago nam je što smo sa partnerima razvili i ovaj novi model ulaganja u razvoj poljoprivrede za koji sam uveren da će biti uspešan i da će postati primer dobre prakse u regionu. Ovom prilikom se zahvaljujem Fondaciji Ana i Vlade Divac, USAID-u i opštini Čajetina i nadam se dugoj i uspešnoj saradnji”, izjavio je Marko Mićić direktor PD “Zlatiborski eko agrar“ doo.

Foto-ilustracija: Pixabay

Prosečna vrednost podsticajnih sredstava u okviru prvog konkursa po korisniku iznosila je oko 200.000 dinara. Korisnici su dobili 30 odsto sredstava bespovratno za realizaciju investicija u voćarsku, stočarsku i pčelarsku proizvodnju, a tokom tri naredne godine preostala sredstva beskamatno vraćaju u Fond iz kog će se podržavati drugi poljoprivrednici.

„Uspešna realizacija pilot projekta u Čajetini predstavlja novi izvor finansiranja koji malim proizvođačima omogućava jednostavan pristup sredstvima za investiranje. Ovaj model opštini omogućava da stvori održiv fond iz koga će novi korisnici moći da dobiju sredstva u narednim godinama. Pošto USAID-ov Projekat za konkurentnu privredu kontinuirano radi na razvoju, implementaciji i promociji inovativnih izvora finansiranja za proizvođače i prerađivače hrane, naš cilj je da se ovaj model finansiranja implementira u što većem broju opština u Srbiji”, rekla je ovom prilikom Miroslava Panić, menadžer za investicije i finansiranje, USAID-ovog Projekta za Konkurentnu privredu.

„Fondacija je za 10 godina podržala više od 1.000 gazdinstava u Srbiji, a sada smo razvili novi model za finansiranje poljoprivrednika za koji nam je drago da je zaživeo i da imamo prvih 19 korisnika. Pozivamo druge opštine u Srbiji da nam se pridruže i primene ovakav model i obezbede podršku za poljoprivrednike i prerađivače hrane“, izjavila je ovom prilikom Ana Košal (Ana Koeshall), direktorka Fondacije Ana i Vlade Divac.

Izvor: Fondacija Ana i Vlade Divac

Dužni pred Bogom da čuvamo prirodu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Facebook (screenshot @Sačuvajmo Sinjajevinu/Сачувајмо Сињајевину)

Episkop budimljansko-nikšićki Joanikije obišao je juče stočare i aktiviste na Sinjajevini koji se protive vojnoj vežbi koju je ranije Ministarstvo odbrane najavilo na Savinim vodama na ovoj planini.

“Evo izašli smo na Savinu vodu da obavimo sveto krštenje i damo podršku narodu koji je ustao da odbrani svoju planinu blagoslovenu, koja je sačuvala i othranila njihove pretke kroz mnoga prošla pokoljenja. A mi smo vezani svi za ovu goru koja je smeštena između velikih svetinja manastira Morače i Dobrilovine, Svetih Aranđela na Tari, Manastira Podmalinsko. Sama ova planina ima još tri svetinje, na vrhu gore je crkva Svetog Vasilija Ostroškog i još dve crkve Svetoga Stefana. Ovo je blagoslovena i sveta gora i ona čuva naše pamćenje, ovde su toponimi Svetoga Save, ono nas vezuje za duboko naše pre-danje, pamćenje i iskustvo”, rekao je Joanikije.

Osim toga, kako je dodao, dužni smo i pred Bogom i pred ljudima i pred svim zakonima ove države da branimo čistotu vode, čistotu vazduha, ove trave i životinje.

“I da omogućimo i našoj generaciji, a i budućim generacijama da dolaze da se ovdje leče, da ovde jačaju svoj duh, da ovde razvijaju stočarstvo, da ovde beru lekovite trave i da nikome ne dozvole da zagadi ovu Svetu goru koja toliko znači za Crnu Goru, a posebno za one koji ovde izdižu i hrane se od ove blagoslovene planine. Neka bude na zdravlje i spasenje”, rekao je on.

Izvor: RTCG

 

 

U Hrvatskoj proradila komercijalna 5G mreža

Foto ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Stanovnici Zagreba, Rijeke, Splita, Osijeka, Samobora i Svete Nedelje od danas mogu da koriste 5G mrežu. Hrvatski Telekom prvi je započeo izgradnju mreže budućnosti koja će omogućiti povezivanje i automatizaciju velikog broja senzora, industrijskih uređaja, autonomnih vozila, dronova.

„Komercijalni početak rada 5G mreže je velika prekretnica za Hrvatski Telekom, ali i za celu telekomunikacijsku industriju, jer danas predstavljamo mrežu budućnosti. S 5G mrežom stvaramo prilike za brojne inovacije koje će omogućiti ekonomski i društveni razvoj”, rekao je Kostas Nebis, predsednik uprave Hrvatskog Telekoma.

Izgradnja 5G mreže u Srbiji mogla bi početi 2021. godine. Nadležni kažu da usluga mobilne mreže pete generacije nije dostupna našim građanima, kao ni da nije pokrenut postupak za izdavanje dozvola za korišćenje neophodnih radio-frekvencija.

Naime, 5G je peta generacija mobilnog interneta koja ima višestruko uvećanu brzinu protoka, kao i veću pokrivenost. 

Međutim, prema nekim procenama korišćenje ove mreže bi moglo da udvostruči potrošnju energije, što nije održivo kada su u pitanju troškovi i zaštita životne sredine. Sa druge strane, 5G mrežu odlikuju izvesni standardi u uštedi energije, po čemu je ona sofisticiranija od prethodnih.

Milica Radičević

Na Antarktiku pronađen fosil ptice star 50 miliona godina

Foto-ilustracija: Unsplash (Azzedine Rouichi)
Foto-ilustracija: Unsplash (Lisa Yount)

Fosil otkriven na Antarktiku predstavlja najstariji poznati primer ostataka „zaista džinovske“ grupe ptica sličnih albatrosima, koja je živela u periodu nakon izumiranja dinosaurusa, navodi se u naučnim istraživanjima.

Pronađeni fosil u obliku zuba je fragment ptice pelagornitida pronađen na ostrvu Sejmur, na Antarktiku. To je najstariji poznati ostatak iz „gigantske” grupe drevnih ptica, koje su imale raspon krila i do šest metara. 

Pelagornitidi su evoluirali nakon što su dinosaurusi uništeni, ali nikada nisu dostigli kolosalnu veličinu pterosaurusa.

Fragment, koji datira od pre oko 50 miliona godina, pripadao je pelagornitidu tipa za koji paleontolozi veruju da je imao raspon krila do šest metara.

„Nova analiza fosila otkrivenih osamdesetih godina prošlog veka, sugeriše da su pelagornitidi evoluirali i da su imali džinovska tela, a leteli su nad južnim okeanima Zemlje“, tvrde u Studiji, stručnjaci sa Kalifornijskog univerziteta u Berkliju, Prirodnjačkog muzeja San Diega i Kineske akademije nauka u Pekingu.

Važan fragment je prvobitno pronađen na ostrvu Sejmur na Antarktiku kada je i katalogizovan, naveli su naučnici.

Dalja studija otkrila je da je fosil sačuvan u starijoj geološkoj formaciji nego što se ranije mislilo, što je dovelo do revizije njegove starosti sa 40 miliona, na 50 miliona godina.

Izvor: RTS