Home Blog Page 637

Jačanje energetskog sektora preduslov razvoja Srbije

Foto-ilustracija: Unsplash (Quinten de Graaf)
Foto: Vlada Republike Srbije

Potpredsednica Vlade Republike Srbije i ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović i ambasador SAD u Srbiji Entoni Godfri poručili su da će uspešnu i dobru saradnju koju su razvili u Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture nastaviti i kroz oblast rudarstva i energetike.

Mihajlović je izrazila zahvalnost američkom ambasadoru na podršci i pomoći u realizaciji važnih infrastrukturnih projekata, dodavši da je Srbija zainteresovana za dalji razvoj saradnje sa američkim kompanijama i u energetskom sektoru.

Ovo nije samo pitanje gasovoda i diversifikacije, već i obnovljivih izvora energije i zelenih tehnologija. Vašingtonski sporazum i saradnja na jezeru Gazivode za nas su veoma značajni, da pokrenemo zajedničke projekte i osiguramo snabdevanje, rekla je ona.

Godfri je istakao da će SAD nastaviti da snažno podržava Srbiju u daljem ekonomskom razvoju.

Najbrži način ekonomskog rasta moguć je kroz izgradnju različitih izvora energije, posebno gasa. Sporazum iz Vašingtona je i za nas veoma značajan jer pokazuje našu jaku posvećenost unapređenju i normalizaciji odnosa. Biće izazova, ali tu smo da pomognemo, poručio je on.

Interesantno je da se pojavila vest da elektrane na prirodni gas neće biti klasifikovane kao održive investicije u Evropi ako ne budu poštovale stroga ograničenja emisije koja u ovom trenutku ne ispunjava nijedna prema nacrtu nove EU regulative u koju je Rojters imao uvid.

Novim pravilima EU, koja treba da budu završena do kraja godine, oni koji nude finansijske proizvode od kraja 2021. biće u obavezi da obelodane koja investicija ispunjava klimatske kriterijume i tako se mogu smatrati održivim.

Cilj je da se milijarde evra, preko potrebnih privatnih finansija, usmere u niskougljenične projekte koji će pomoći Evropi da ostvari ambiciozne klimatske ciljeve i ograniči „zeleno pranje“ stopiranjem označavanja investicija koje ne ispunjavaju kriterijume „zelenim“.

Izvor: Vlada Republike Srbije

EU će uskratiti elektranama na gas oznaku zelene investicije

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Elektrane na prirodni gas neće biti klasifikovane kao održive investicije u Evropi ako ne budu poštovale stroga ograničenja emisije koja u ovom trenutku ne ispunjava nijedna, proizilazi iz nacrta nove EU regulative u koju je Rojters imao uvid.

Novim pravilima EU, koja treba da budu završena do kraja godine, oni koji nude finansijske proizvode od kraja 2021. biće u obavezi da obelodane koja investicija ispunjava klimatske kriterijume, tako da se može smatrati održivom.

Cilj je da se milijarde evra preko potrebnih privatnih finansija usmere u niskougljenične projekte koji će pomoći Evropi da ostvari ambiciozne klimatske ciljeve i ograniči “zeleno pranje” stopiranjem označavanja investicija koje ne ispunjavaju kriterijume “zelenim”.

Da bi bila klasifikovana kao održiva investcija, ona koja “značajno” doprinosi zauzdavanju promena klime, elektrana na gas ne sme da proizvodi više od 100 grama CO2 ekvivalenta po kilovat satu.

Čak ni najefikasnije evropske elektrane na gas proizvode tri puta više ugljen-dioksida (CO2), procenjuju u industriji gasa i nezavisnom klimatskom tink tenku Ember.

Elektrane na gas bi, da bi ispunjavale taj kriterijum, morale da imaju tehnologiju za sakupljanje i skladištenje gasa (CCS), koju za sada nema nijedna evropska elektrana, mada kompanije poput Ekvinora i Šela razvijaju lokalne CCS projekte u industrijskim sektorima.

Grupe iz industrije gasa pojačale su lobranje nakon što su u martu sa privremene liste skinute elektrane na gas i gasovodi.

Kompanije, uključujući BP, Total i Ekvinor, u otvorenom pismu liderima EU pozvale su da se pravila o zelenom finansiranju nadovežu na postojeće tržište gasa i mrežu kao okosnicu budućeg energetskog sistema bloka.

U Komisiji nisu želeli da komentarišu nacrt propisa koji može da bude izmenjen pre objavljivanja.

Kompanijama neće biti zabranjeno da investiraju u projekte koji se po kriterijuma EU ne smatraju održivim ali iz industrije gasa upozoravaju da isključivanje elektrana na gas može da znači probleme sa nalaženjem novca, čak i za ulaganja radi smanjenja emisije.

U pravilima EU se koristi stroži limt emisije od onog koji koristi Evropska investiciona banka (EIB) od 250 grama CO2 po kWh. EIB će do kraja 2021. prestati da finansira projekte sa fosilnim gorivo gde se štetna emisija ne smanjuje.

“Granica koja nije u skladu sa onom EIB ukazuje na različita pravila za javno i privatno kreditiranje, što je pogrešno”, rekao je za Rojters generalni sekretar Eurogasa Džejms Votson.

Nacrtom pavila predviđeno je da se određene investicije označe kao održive, uključujući obnovu kako bi se omogućilo da gasovodima ide više niskougljeničnog gasa, poput vodonika, ili popravke radi sprečavanja curenja metana.

Investicije u nove gasovode smatraće se održivim samo ako će cevima ići niskougljenični gas.

Navodi se i da će u nacrt biti dodata pravila o ulaganjima u nuklearnu energiju nakon što Evropska komisija obavi analize.

Izvor: Beta/Euroactiv

 

Umrežavanjem protiv klimatskih promena

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Grad Beograd

Gradonačelnik Beograda prof. dr Zoran Radojičić sastao se u Starom dvoru sa Ivanom Petrovićem iz EXIT fondacije i njegovim predstavnicima, s kojima je razgovarao o saradnji na potencijalnim projektima od vitalnog značaja za zdravlje i budućnost građana Beograda i Srbije.

“Razgovarali smo o zajedničkoj akciji povećanja zelenih površina u Beogradu i Srbiji, kao i načinima mobilisanja čitavog društva i stvaranja pokreta sa zajedničkim ciljem, a to je zdrava životna sredina”, ukazao je Radojičić.

Usaglasili smo se, kako je istakao, da je u ovom trenutku potreban sveobuhvatan dogovor i umrežavanje donosilaca odluka.

“Dogovor i umrežavanje podrazumeva i saradnju akademske zajednice, privrednog sektora i samih građana koji mogu da doprinesu našem zajedničkom cilju, a to je borba protiv klimatskih promena. Okupljanje oko ove ideje prevazilazi sve različitosti u društvu, koje ostaju u drugom planu. Nasuprot tome ostaje plemeniti cilj da budućim generacijama ostavimo zdravu i čistu planetu”, naglasio je prvi čovek prestonice.

Ovakvi sastanci su, prema njegovim rečima, prilika da se podsetimo koliko su mladi danas svesniji ekoloških izazova i koliko je ekologija suštinsko pitanje koje se tiče svih nas.

“Dobra vest za Beograd je da radimo na stvaranju široke mreže dobrih akcija koje će doprineti ne samo boljem kvalitetu života građana sada već i u budućnosti”, najavio je Radojičić.

Na sastanku je zaključeno da je u Beogradu mnogo „zelenih” destinacija u kojima građani mogu uživati i koje su veliko prirodno blago. Jednako tako, svi smo na istom zadatku, koji osim zaštite životne sredine podrazumeva i oporavak turizma i ekoloških destinacija Beograda, nakon pandemije virusa korona.

Izvor: Grad Beograd

 

Mobilna automatska stanica za merenje kvaliteta vazduha puštena u rad u Šapcu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Mobilna automatska stanica za kontrolu kvaliteta vazduha postavljena je i puštena u rad na gradskom trgu u Šapcu.

Opremljena je najsavremenijom opremom za merenje koncentracije polutana u vazduhu.

Narednih 30 dana građani i stručne institucije moći će da prate kakvog je kvaliteta vazduh u ovom gradu.

U realnom vremenu, svakoga sata, biće dostupni podaci o koncentraciji sumpor-dioksida, azot-dioksida, ugljen-monoksida i suspendovanih čestica do 10 i do 2.5 mikrona, a moći će da se vide na sajtu Agencije za zaštitu životne sredine.

Rezultati ovih indikativnih merenja će pomoći u sagledavanju potreba za detaljnijim, kontinuarnim monitoringom u cilju smanjenja uticaja aerozagađenja na zdravlje ljudi. 

Izvor: Agencija za zaštitu životne sredine

 

Prokletije lepše nego ikad (VIDEO)

Foto: Vladimir Mijailović
Foto-ilustracija: Pixabay

Centar za zaštitu i proučavanje ptica objavio je promotivni video o Nacionalnom parku Prokletije, sa željom da prenese atmosferu i doživljaj njegovih krševitih pejzaža i divlje prirode. Upravo zbog karaterističnih oštrih i teško pristupačnih vrhova Prokletije su dobile naziv koji asocira na surovost ovog planskog masiva.

Međutim, vizuelni utisak koji se stiče pri prvom susretu sa Prokletijama veoma brzo promeni spoznaja o prirodnim lepotama ovog područja, prelepim jezerima, pašnjacima i šumama.

Granični položaj Prokletija i relativno slaba saobraćajna povezanost sa okolnim mestima učinile su da su ova planina još uvek bude vrlo interesantan i neisrpan izvor istraživanja netaknute prirode naročito primamljiv ljubiteljima prirode, planinarima i alpinistima, ljudima avanturističkog duha.

Promotivni video izrađen je u okviru prekograničnog projekta „Razvoj ekoturizma na Balkansim Alpima“ koji ima za cilj održivi razvoj prekogranične regije kroz zajedničke turističke potencijale zasnovane na prirodnom i kulturnom nasleđu.

Foto-ilustracija: Unsplash (Nikola Knežević)

Kroz projekat, realizovane aktivnosti doprinose kvalitetu i raznolikosti usluga, uspostavljanju i promociji zajedničke turističke ponude kao i povećanom bezbednosti posetilaca Nacionalnog parka Prokletije u Crnoj Gori i Nacionalnog parka Bjeshket e Nemuna na Kosovu.

Ovu aktivnost podržali su i turistička organizacija Plav, turistička organizacija Gusinje, Nacionalni park Prokletije, a na izradi ovog sjajnog videa radila je ekipa iz Beautiful Montenegro i Solutions4You.

Projekat sprovode Centar za zaštitu i proučavanje ptica u saradnji sa Gorskom službom spašavanja Crne Gore kao i partnerima sa Kosova – Kosovo Advocacy and Devolopment Centar (KADC) i planinarsko udruženje „Pashtriku”, a finansiran je od strane Evropske Unije, kroz IPA II program Crna Gora – Kosovo 2014-2020 i Ministarstva javne uprave Crne Gore.

Više o projektu: http://czip.me/aktuelno/645-razvoj-ekoturizma-na-balkanskim-alpima

Izvor: Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore

Zašto protestuju meštani Belog Polja kod Pirota

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Ivan Bandura)

Meštani sela Belo Polje, kod Pirota, protestovali su zbog najave da će početi sa radom pogoni za odlaganje otpada od rabljenih ulja i za prečišćavanje zgure od cinka.

Belo Polje je selo sa najvećim brojem dece u pirotskom kraju. Zato, meštani upozoravaju da otvaranje pogona za preradu i skladištenje štetnih materija može imati dalekosežne posledice.

“Deca počinju da se iseljavaju, a veliki naraštaj mladih je bio tu. Već porodice sa decom idu”, kaže meštanka Julijana Todorov.

“Niko nas ništa ne pita, niti nas obaveštava, šta će da rade, kako će da rade. Pitali smo tu šta se radi, oni kažu čekamo dozvolu da možemo da montiramo. Evo ovde su postavili, montirali sve, samo se čeka dugme da se pritisne da se radi, zašto?”, pita se Svetislav Pešić.

“Kako ćemo mi da rešimo to, kad čovek uloži sada milione i milijarde ovde. Kako ćemo mi sutra, kad se pojavi problem to da zaustavimo. Pa, to ni država više ne može da zaustavi”, ističe još jedan meštanin Stanko Tričković. 

Ekološki aktivisti objašnjavaju da je u pitanju prečišćavanje zgure radi dobijanja cinka i odlaganje otpada od rabljenih ulja.

“Jako opasan materijal, pogotovu ako uzmemo u obzir da se Belo Polje nalazi na dva aktivna potoka i na starom melioracionom kanalu, koji vodi vodu kroz čitavo pirotsko polje. Znamo da su rabljena ulja konglomerat najgorih supstanci, na primer, akroleina koji nastaju sagorevanjem ulja u transforamtorima, u motorima i to je direktno toksičan i kancerogen materijal”, navodi ekološki aktivista Aleksandar Panić. 

U lokalnoj samoupravi Pirota, ističu da saglasnost za ove projekte daje Ministarstvo zaštite životne sredine.

“Mi smo kao lokalna samouprava, na čijoj teritoriji se realizuje ovaj projekat, bili dužni da obaveštenje ministarstva prosledimo, da budemo tehnička podrška, da obezbedimo prostor za javnu prezentaciju”, kaže Bojan Pešić, načelnik za urbanizam i stambeno-komunalnu delatnost. 

Javna rasprava o proceni uticaja na životnu sredinu je šestog novembra. Meštani Belog Polja i ekološki aktivisti najavili su učešće, ali i peticiju kojom će tražiti zabranu rada tih postrojenja.

Izvor: RTS

Poznati proizvođači igračaka izbacuju plastiku iz sastava svojih proizvoda

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Mnoge velike kompanije za proizvodnju igračaka pokušavaju da postanu ekološki prihvatljivije posle decenija oslanjanja na ekološki destruktivnu plastiku u svojim proizvodima i ambalaži.

Pandemija koronavirusa je stvorila neočekivani i nagli porast potražnje za igračkama, uzrokavan radom od kuće i karantinom. Ove godine se očekuje veća zarade u periodu sezonskih rasprodaja u odnosu na isti period protekle godine.

Pronalaženje alternativa za plastiku presudno je za borbu protiv klimatskih promena. I proizvodnja i odbacivanje plastike imalo je, i ima, pogubne efekte po planetu – od efekta saklene bašte do začepljenja plovnih puteva i nakupljanja otpada u okeanima.

Usvajanje „ekološki prihvatljivog“ marketinga takođe je važno za kompanije, jer kupci postaju sve više svesni kako njihovi svakodnevni izbori utiču na planetu.

U nastavku je nekoliko kompanija za proizvodnju igračaka čiji će proizvodi uskoro dobiti drugačiji izgled, i ne samo to – na sam dodir kupci će moći da osete razliku u odnosu na pređašnja pakovanja, a sve sa idejom da se plastika eliminiše iz sastava što više igračaka.

Uno

Uno je objavio da se njihove karte sada 100 odsto mogu reciklirati, a kompanija planira da ukloni i celofan iz ambalaže do 2021. godine.

Lego

Foto-ilustracija: Pixabay

Lego planira da za pakovanje koristi papir koji se može reciklirati, a ne plastiku za jednokratnu upotrebu. Kompanija je rekla da će do 2025. godine sva Lego ambalaža biti napravljena od obnovljivog ili recikliranog materijala.

Ali, Lego i dalje ima veliki problem sa plastikom. Lego blokovi, koji su zabeležili nagli rast prodaje tokom pandemije, zahtevaju 90.000 metričkih tona plastike godišnje da bi se proizveli.

Kompanija godinama radi na razvoju alternative na bazi nafte koja se može koristiti prilikom proizvodnje kocki. Postignut je određeni napredak, ali većina pojedinačnih komada i dalje je napravljena od plastike.

Little Tikes bicikli

Litl Tajks (Little Tikes), koji proizvodi niz igračaka, uključujući skutere, ljuljaške i kućice za igru, objavio je novu liniju igračaka napravljenih od reciklirane plastike i upakovanih u recikliranu ambalažu. Ako se igračka Litl Tajksa vremenom ošteti, može se odložiti u kantu za reciklažu i na kraju će se ponovo koristiti u drugom obliku. Litl Tajks je takođe dodao novu liniju igračaka za novorođenčad  pod nazivom”Drvena Stvorenja” (Wooden Critters) koja u svom sastavu imaju samo drvo i druge prirodne materijale.

Rock-a-Stack igračke

Kompanija Rok a Steks (Rock-a-Stacks) je praktično sinonim za plastični otpad. Šuplji, raznobojni, plastični prstenovi složeni prema veličini i boji, ubuduće će se praviti od plastike na bazi šećerne trske. Pakovanje će biti od 100 odsto recikliranog ili nekog drugog održivog materijala, a sve to do kraja 2020. godine.

Jovana Canić

NALED objavio javni poziv za nabavku reciklažnih kontejnera za staklenu ambalažu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Nacionalna alijansa za lokalni ekonomski razvoj (NALED) u saradnji sa Deutsche Gesellschaft fur Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH u Srbiji, objavila je javni poziv za nabavku 300 reciklažnih kontejnera za staklenu ambalažu.

Kako se navodi, ova nabavka se sprovodi u okviru projekta “Upravljanje staklenom ambalažom na Zapadnom Balkanu”.

Rok za dostavljanje ponuda je 15. novembar, dok će javno otvaranje pristiglih ponuda biti 16. novembra u 12 časova u prostorijama NALED-a.

Za više informacija o javnom pozivu pogledajte ovde.

Projekat “Upravljanje staklenom ambalažom na Zapadnom Balkanu” se realizuje u saradnji sa operaterom ambalažnog otpada Sekopak doo Beograd uz finansijsku podršku Apatinske pivare a kroz Otvoreni regionalni fond za jugoistočnu Evropu – Modernizacija javnih usluga. A finansira ga nemačko Savezno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ).

Izvor: NALED

 

Srbija u crvenoj zoni, vazduh najzagađeniji u Beogradu

Foto-ilustracija: Unsplash (Martin Péchy)
Foto: Agencija za zaštitu životne sredine-screenshot

Od jutros se “teško” diše gotovo u celoj Srbiji. Beograd je u crvenoj zoni i trenutno je vazduh koji udišemo veoma lošeg kvaliteta.

Da je situacija alarmanta, pokazuju i podaci sa sajta Air Visual”, naime, Beograd se nalazi  na šestom mestu kada su u pitanju najzagađeniji gradovi u svetu.

Osim prestonice, u crvenoj zoni je i Novi Pazar, Smederevo, dok je situacija nešto bolja u Pančevu i Kosjeriću.

Na Energetskom portalu u svakom trenutku možete proveriti kakvog je kvaliteta vazduh koji udišemo i prema tim podacima trenutno je najzagađenije na Vračaru.

Kvalitet vazduha određuje se prema količini PM čestica u vazduhu. One predstavljaju prašinu manju od 10 mikrona, mešavinu čvrstih čestica dima, čađi, prašine i kiseline, uz teške metale poput olova, kadmijuma, nikla i arsena, a nastaju kao posledica kombinovanog uticaja grejanja, saobraćaja i industrije.

U vazduhu se mogu naći i PM2.5 čestice koje su sitnije, sa sobom nose teške metale i lakše dospevaju u organizam.

Vaduh je danas najčistiji u Šapcu, Kikindi, Sremskoj Mitrovici, Čačku, Kragujevcu, pokazuju podaci Agencije za zaštitu životne sredine.

Milica Radičević

Pohvalite se svojim delom – Natura 2000 u kadru

Vreme brzo prolazi kada radimo stvari u kojima uživamo. Naš foto-konkurs „Natura 2000 u kadru“ sada je u osmoj nedelji, a ljubitelji fotografije i prirode i tokom minule sedmice poslali su nam stotinu novih trenutaka u prirodi zabeleženih veštim okom autora.

Ako ste među onima koji nam još uvek nisu poslali svoje fotografije – požurite i pošaljite ih do 27. novembra, do kada traje naše foto-konkurs. Možete poslati više fotografija, broj nije ograničen.

Zabeležite neki nezaboravan trenutak u prirodi, biljke, životinje, vode i vodne resurse ili aktivnosti čoveka u prirodnom okruženju. Sve što Vam se učini zanimljivim i za šta mislite da na pravi način predstavlja prirodne lepote naše zemlje. Svoje fotografije šaljite putem linka i očekujte neku od nagrada.

1. Nagrada 60.000 dinara
2. Nagrada 45.000 dinara
3. Nagrada 35.000 dinara

Energetski portal organizuje foto-konkurs zajedno sa projektom „EU za Naturu 2000 u Srbiji“ sa namerom da se široj publici pokažu prirodne lepote Srbije i da se sugrađani podsete na važnost očuvanja raznovrsnosti i životinjskog sveta.

Kao i svake nedelje, pristigle fotografije ocenjivaće naš stručni žiri koji će nedeljno birati po tri snimka koja će se takmičiti u finalu. O tome koliko je značajan ovaj foto-konkurs i zašto je važno da se fokusiramo na prirodu, ove nedelje razgovarali smo sa članicom žirija i glavnom urednicom Energetskog portala, Nevenom Đukić.

„Nama u Energetskom portalu foto-konkurs je veoma važan, jer na indirektan način pokušavamo da vratimo ljude prirodi i podsetimo ih na značaj očuvanja okruženja“, kaže Nevena. Ona smatra da se kroz ovaj konkurs promovišu i lepote Srbije na koje do sada nismo obraćali dovoljno pažnje sve do novonastale situacije sa koronavirusom. „Posebno nas raduje činjenica da veliki broj mladih ljudi prati naš rad, konkuriše i šalje fotografije. To nam govori da se svest o značaju prirode u Srbiji menja“, dodaje Nevena Đukić.

Njene kolege u žiriju su: vođa projektnog tima „EU za Naturu 2000 u Srbiji“ Ana Injigo, projektni menadžer u Delegaciji EU u Srbiji zadužen za portfolio zaštite životne sredine i klimatskih promena Antoan Avinjon, koordinatorka projekta u Ministarstvu zaštite životne sredine Snežana Prokić, fotograf Bojan Džodan i multimedijalna umetnica Mina Radović. Oni nemaju lak zadatak da između stotina vrsnih fotografija odaberu samo tri finaliste svake nedelje.

Mreža Natura 2000 je međunarodna ekološka mreža zaštićenih područja koja su svrstana u dve kategorije shodno Direktivi o staništima i Direktivi o pticama. Projekat podržava Ministarstvo zaštite životne sredine da uspostavi prvu listu potencijalnih lokacija u Srbiji koje će biti deo evropske mreže Natura 2000.

Jedan klik deli Vas od nagrade – slikajte svoj deo prirode i pokažite svima gde uživate!

Avio-kompanija Rajner u gubitku skoro 200 miliona evra

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Kako prenosi portal Nova Ekonomija, irski niskobudžetni avio-prevoznik Rajaner (Ryanair) saopštio je da je tokom letnjeg perioda godine zabeležio gubitak od 197 miliona evra, dok se u narednom očekuju još veći, budući da se u Ujedinjenom Kraljevstvu uvodi drugi karantin od 5. novembra, piše irski portal RTE.

Za irskog avio-prevoznika ovo predstavlja prvi letnji gubitak u poslednjih 30 godina, dok je u istom periodu prošle godine kompanija ostvarila zaradu od 1,15 milijardi evra.

Izvršni direktor kompanije Majkl Oleri rekao je da će gubici najverovatnije biti još veći i to bi bio prvi godišnji gubitak od 2009.

Međutim, za razliku od svojih rivala, kompanija je izbegla nagli pad deonica nakon najnovijeg karantina u Ujedinjenom Kraljevstvu, koji bi od 5. novembra, prema najnovijim odlukama trebalo da traje četiri nedelje.

Deonice Rajnera porasle su za 5,5 odsto, dok su deonice kompanija Izi Džet (Easy Jet) i Internešnl Ervejz Grup (International Airways Group) vlasnika Britiš Ervejz (British Airways), pale preko 5 odsto nakon najave najnovijeg ograničenog kretanja.

Kako navodi kompanija, prvi karantin doveo je do pada broja putnika od 80 odsto u tom periodu. U narednim mesecima se očekuje oko 38 miliona putnika, što je značajan pad u odnosu na 149 miliona koliko je prošle godine kupilo kartu za isti period.

Iz kompanije su upozorili da bi taj broj mogao dalje da se smanji ukoliko vlade zemalja Evropske unije nastave da loše upravljaju avio-prevozom i uvode nekoordinisane zabrane putovanja zbog pandemije.

Izvor: Nova Ekonomija

Studentsko takmičenje GoGreen, smele ideje o održivoj budućnosti

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Promo

Koja je tvoja smela ideja?

Godišnje globalno studentsko takmičenje čiji je cilj pronalaženje smelih ideja i inovativnih rešenja za pametnije, energetski efikasnije i održive gradove, organizovaće se i ove godine, a prijave su u toku.

Globalno takmičenje “Go Green”, u organizaciji kompanije Schneider Electric, kao lidera u održivom razvoju i automatizaciji, u potrazi je za finalistima sa idejama koje će više nego ikad preoblikovati našu budućnost, kompanije i industriju.

Pročitajte još:

Tako studenti inženjerstva i biznisa sa fokusom na zelenu energiju i korišćenje obnovljivih izvora već mogu da prijave radove na platformi https://gogreen.se.com/ i odmere svoje znanje sa kolegama sa svih meridijana. Studenti moraju da budu iz iste zemlje ili regiona tokom trajanja takmičenja, a svaki tim bi trebalo da ima barem jednog ženskog člana.

Takmičenje je ove godine podeljeno u pet kategorija: „Pristup energiji“, „Dom budućnosti“, „Biljke budućnosti“, „Mreže budućnosti“ i „Dekodiranje budućnosti“.

Od kada i do kada traje konkurs, kao i koje Vas nagrade očekuju saznajte OVDE.

O kompaniji Schneider Electric

Mi u kompaniji Schneider Electric verujemo da je pristup energiji i digitalnom svetu osnovno ljudsko pravo. Podstičemo sve da maksimalno iskoriste svoju energiju i resurse, u skladu sa našim sloganom Life Is On svuda, za svakoga, u svakom trenutku.

Obezbeđujemo digitalna rešenja u oblasti energetike i automatizacije u cilju efikasnosti i održivosti. Kombinujemo vodeće svetske tehnologije, automatizaciju u realnom vremenu, softvere i usluge u domenu energetike u integrisanim rešenjima za domaćinstva, zgrade, data centre, infrastrukturu i industriju.

Posvećeni smo stvaranju nebrojenih mogućnosti otvorene, globalne, inovativne zajednice koja sa žarom deli našu suštinsku svrhu i inkluzivne i osnažujuće vrednosti.

Izvor: Represent

U Beču se sadi pola miliona lala

Foto: Slava Stupachenko
Foto: MA/42Houdek

Dolaskom jeseni zaposleni u Gradskom zelenilu u Beču imaju zadatak da odstrane sasušeno letnje cveće iz parkova i da na 700 mesta zasade pola miliona lukovica lala koje će zaštiti šipražjem.

Botaničari će postaviti znakove u parkovima kako bi posetioci bili obazrivi dok lale ne procvetaju u proleće.

Ovih dana će se odstraniti i lišće opalo sa uličnog drveća kojeg ima 100 hiljada u Beču.

Osušeno lišće odgovara masi od 1.000 tona i većim delom će se odložiti u pogonu za kompostiranje Lobau.

To je najveći pogon u Austriji gde se organski otpad odlaže, priprema za kompostiranje, vrši se prosejavanje komposta i dobija gotov proizvod.

Đubrivo iz pogona Lobau može da se koristi i u organskoj proizvodnji.

Foto: MA 48/Felicitas Matern

U velikim parkovima kao što su Prater ili Dunavski park opalo lišće se koristi kao prirodno đubrivo za površine koje su prekrivene žbunjem, a manje gomile lišća predstavljaju utočište za insekte i životinje tokom zime.

Zvaničnici apeluju na Bečlije koje poseduju bašte da pri odlaganju lišća pomognu ježevima tako što će ostaviti jedan deo za njih.

Ježevi zimi provode pet meseci u hibernaciji i mogu da iskoriste manje gomile lišća kao svoje utočište u kome će provesti zimski san.

Izvor: Eurocomm-PR

Kuća na drvetu zahvaljujući kojoj se obnavlja lokalna šuma

Foto-ilustracija: Unsplash (Kenny Timmer)

Jedinstvena kuća na drvetu, delo češkog arhitekte Jana Tirpekla, ima za cilj da poveže goste objekta sa prirodom koja ih okružuje i na taj način kod posetilaca probudi dublji interes za svet oko njih.

Pre svega, prostor je namenjen za odmor, ali će imati i društveno-korisnu komponentu. Nekoliko puta godišnje biće organizovane radionice gde će polaznici dobiti korisne informacije o sadnji drveća, a potom i priliku da primene stečeno znanje u dva navrata, nakon uspešno završene obuke.

Zamisao je da se uz pomoć sredstava prikupljenih na ovaj način obnovi lokalna šuma, kao i da posetioci postanu što aktivniji tokom boravka u kući.

Kuća je kružnog oblika sa potpuno transparentnom fasadom iz koje se pruža pogled na šumu, a nalazi se nedaleko od Praga, glavnog grada Češke, na privatnom posedu koji se koristi kao pašnjak za ovce.

Konstrukciju opisuju dve reči: minimalizam i neophodnost. Ovde ništa nije neupotrebljivo ili suvišno.

Dizajn Jan Tirpekla zasnovan je na osnovu jednostavne skice sa fokusom na raspored postojećih stabala u okviru pomenutog pašnjaka, stoga je i konačni izgled kuće u velikoj meri bio predodređen na samom početku gradnje.

Kuća na drvetu sastoji se od dve platforme postavljene na različitim visinama koje su spojene staklenim prozorom vijugavog oblika. Prostor je potpuno okružen prirodom, a zahvaljujući staklu, spolja deluje potpuno zakamuflirano.

U kućicu se ulazi preko drvenih stepenika koji podsećaju na merdevine, a sam prostor je uređen sa puno pažnje i malo nameštaja, jer nije predviđen za duži boravak.

Svako ko želi može da bude gost ove neverovatne kućice, ali vlasnici napominju da je preporučljivo napraviti rezervaciju zbog velikog interesovanja turista.

Jovana Canić

Kada ćemo početi više da brinemo o našim rekama

Foto-ilustracija: Pixabay

Vest da se u vodotocima u okolini Beograda oseća nepodnošljiv smrad i da pluta uginula riba, proteklih desetak godina više nikoga ne iznenađuje. Slične vesti godinama stižu iz svih krajeva Srbije. Reke su zagađene zbog ispuštanja kanalizacije, otpada iz fabrika, bacanja komunalnog otpada.

Na ušću u Savski rukavac reka Topčiderka je crna, a u vodi pored smeća plutaju uginule ribe.

Prema podacima Gradskog zavoda za javno zdravlje monitoring Topčiderske reke već godinama pokazuje petu, najgoru klasu kvaliteta vode, a uzrok je ispuštanje neprečišćenih otpadnih voda.

„Ono što se najčešće dešava je oksidacija organske supstance i trošenje kiseonika. Na taj način živi svet, ako je to zagađeno organskom lako degradibilnom supstancom, ne može jednostavno da diše, guši se“, objašnjava profesor Ilija Brčeski sa Hemijskog fakulteta.

„Topčiderska reka može da se sačuva na jedan jedini način. A to je da Beograd izgradi kanalizacione sisteme. Da se strogo kontroliše i sankcioniše ispuštanje industrijskog otpada i da se spreči pojava deponovanja đubreta“, naglašava profesor dr Ratko Ristić, dekan Šumarskog fakulteta.

Analize pokazuju da je kvalitet vode manjih reka i kanala na teritoriji Beograda lošiji nego u velikim rekama. Svake godine u beogradske vodotoke ode 60.000 olimpijskih bazena otpadne vode.

Kada ćemo imati postrojenja za preradu otpadnih voda?

Foto: Ivica Stošić

„Grad Beograd je trenutno u izgradnji jednog velikog kolektora za prečišćavanje otpadnih voda. Biće ih ukupno četiri, no moram napomenuti da je to jedan proces koji je dugotrajan“, navodi dr Ivana Vilotijević, gradski sekretar za zaštitu životne sredine Beograda.

U Srbiji bi trebalo izgraditi 350 postrojenja za preradu otpadnih voda.

„Imamo preko 40 gotovih projekata. Jedan od izvora podizanja BDP-a je investicija u sisteme za preradu otpadnih voda i u regionalne centre“, navodi bivši ministar zaštite životne sredine, Goran Trivan.

Prema najnovijem izveštaju Agencije za zaštitu životne sredine na 40 mesta u Srbiji zabeležene su koncentracije zagađujućih materija poput nikla, olova i kadmijuma, koje ostavljaju dugoročne posledice. Najlošiji kvalitet vode je u Vojvodini, a najčistije su rečice na jugu Srbije. Njih pak ugrožava gradnja mini hidroelektrana.

Izvor: RTS

Najbolje fotografije četvrte nedelje foto-konkursa “Natura 2000 u kadru”

Naši takmičari se iz nedelje u nedelju sve više trude, pa je žiri foto-konkursa “Natura 2000 u kadru”  na sve većim “mukama”. Nije lako suziti izbor u moru neverovatnih prizora koji svakodnevno pristižu na našu mejl adresu.

Ipak, odluka se mora doneti, koliko god to bilo teško, pa su tako pred vama prva tri mesta četvrte nedelje konkursa.

Prvo mesto

Foto: Goran Jordanski (Poljubac)

Drugo mesto

Foto: Nenad Marić (Zalazak sa najlepšim pogledom)

Treće mesto

Foto: Jan Valo (Ples ravnice)

Podsećamo da nagradni foto-konkurs traje do 27. novembra, a broj fotografija koje možete poslati je neograničen.

Svoje viđenje prirode, zabeleženo budnim okom Vaše kamere, šaljite putem ovog LINKA.

Osim prirode, šaljite nam i fotografske zabeleške aktivnosti koje čovek obavlja u prirodnom okruženju. Očekuju Vas vredne nagrade – otvorite četvore oči!

Kad smo već pomenuli nagrade, evo šta očekuje autore najbolje rangiranih fotografija:

1.nagrada 60.000 dinara

2.nagrada 45.000 dinara

3.nagrada 35.000 dinara

Teme na koje treba da obratite posebnu pažnju su: priroda i prirodne lepote, biljni i životinjski svet, vode i vodni resursi, ljudske aktivnosti u zaštićenim područjima, održivi turizam i održiva poljoprivreda

Pogledajte preostale fotografije koje su ušle u uži izbor.