Home Blog Page 634

Prijave zbog uništavanja obale Bistrice

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Philip Ackermann)

Zbog uništavanja dela obale reke Bistrice u Bijelom Polju nevladina organizacija “Euromost” podnela je prijave svim lokalnim i državnim inspekcijama.

Ta NVO je, kako navode u saopštenju juče snimila i registrovala, uništavanje dela obale Bistrice u Bijelom Polju.

Na snimcima i fotografijama, koje su dostavili medijima, vide se posečena stabla, otpad i kako navode uzurpiranje državne imovine.

“U blizini mesta su izgrađeni objekti i vikendice, bez bilo kakvih građevinskih dozvola, gde su zatvoreni prilazni putevi prema reci, koji su u vlasništvu opštine i države”, navodi se u saopštenju NVO “Euromost”.

Pozivaju još jednom lokalnu upravu opštine Bijelo Polje, da spreči uništavanje obala.

“Kakva je svrha čitave investicije koja se sprovodi za Džaloviće pećinu i reku Bistricu, ako se ne spreči uništavanje ove reke i njenih obala”, stoji u saopštenju.

Nevladina organizacija “Euromost” je započela aktivnosti identifikovanja stanja reke Bistrice, u cilju zaštite njenog vodotoka i poboljšanja stanja njenog obalnog prostora.

“Glavni problem predstavljaju, otpadne vode, divlje deponije, objekti koji su na divlje izgrađeni na obalama reke, uzurpiranje obala, uništavanje obale kroz nezakonitu seču stabala koja se nalaze na obalama reke”, navode u saopštenju.

Te aktivnosti se realizuju 25 dana kroz projekat “Za lepšu i prirodnu reku Bistricu” koji realizuje nevladina organizacija “Euromost” uz podršku Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja.

“Stanje na koje naš tim nailazi na terenu je katastrofalno, zato još jednom apelujemo na lokalnu upravu, opštinske i državne inspekcije da spreče uništavanje ove reke”, navodi se u saopštenju NVO “Euromost”.

Izvor: NVO “Euromost”

Užice planira da zasadi 23.000 stabala

Foto: Grad Užice
Foto: Grad Užice

Grad Užice i ove godine u saradnji sa Ministarstvom za zaštitu životne sredine realizuje akciju pošumljavanja „Udahnimo život prirodi“. Prema rečima Ivana Stanisavljevića, člana Gradskog veća Grada Užica, ove godine biće zasađeno 23.000 sadnica na teritoriji grada, odnosno biće pošumljeno 9,22 hektara kroz dva projekta: jedan projekat se odnosi na sanaciju degradiranih površina i goleti i drugi na formiranje vetrozaštitnih pojaseva.

„Pošumljavanje se vrši na pet parcela od kojih je najveća u Krčagovu na lokaciji oko nove crkve, zatim pošumljava se jedna parcela u Ljubanjama, dve parcele koje se nalaze između Gradske plaže i magistralnog puta, na lokalitetu Malo Zabučje, i jedna u blizini deponije Duboko. Vrednost ovih radova je oko 3 miliona dinara od kojih 2,1 sufinansira Ministarstvo za zaštitu životne sredine.“

Stanisavljević navodi da su za vrstu sadnica za pošumljavanje izabrani crni bor i beli jasen. Bor će, kako kaže, biti zasađen na parcelama u Krčagovu, Ljubanjama i na dve parcele u blizini plaže, dok će na parceli na lokaciji u blizini deponije Duboko biti zasađen jasen.

„Pored svih drugih mera koje Grad Užice sprovodi u cilju poboljšanja kvaliteta vazduha, od subvencionisanja mera energetske efikasnosti individualnih domaćinstava i objekata kolektivnog stanovanja, zatim konverzije javnih kotlarnica sa mazuta na gas ili pelet, podele sadnica u okviru akcije „16.000 stabala za 16.000 ložišta“, pošumljavanje je jedna od najefikasnijih mera za dugotrajno poboljšanje kvaliteta vazduha u našem gradu“ – rekao je Stanisavljević.

Stanisavljević je istakao da je Užice prethodne godine realizovalo projekat pošumljavanja 5,2 hektara na teritoriji šireg centra grada, a da je realizacijom ovogodišnjeg projekta ukupna pošumljena površina oko 14,5 hektara što Užice svrstava među lokalne samouprave koje su podigle najviše zasada u ovom periodu.

„Grad će nastojati da pronađe još javnih površina pogodnih za pošumljavanje kako bi i narednih godina nastavili sa realizacijom ovog projekta u saradnji sa resornim ministarstvom.“

Izvor: Grad Užice

 

Ekocid: Da li bi ubijanje prirode trebalo da bude zločin?

Foto-ilustracija: Unsplash (Mick Haupt)
Foto-ilustracija: Pixabay

Sve češće se priča o tome da se zločin protiv životne sredine “ekocid” prizna u Međunarodnom krivičnom pravu, ali postavlja se pitanje kako bi i da li ovaj zakon mogao funkcionisati.

Ambasador Vanuate u Evropskoj uniji u decembru 2019. godine dao je radikalan predlog: uništavanje životne sredine učiniti zločinom. Vanuatu je mala ostrvska država u na jugu Tihog okeana koja je ozbiljno ugrožena porastom nivoa vode.

Male ostrvske države već dugo pokušavaju da skrenu pažnju i da ubede predstavnike vlasti velikih i moćnih država da je vreme za promene i da dobrovoljno smanje emisije štetnih gasova. Ali do ovih promena veoma sporo dolazi, te se zato sugeriše da se i zakon promeni.

“Ekocid” doslovno znači “ubijanje životne sredine“, ova ideja je vrlo radikalna, ali aktivisti tvrde da je razumna. U teoriji kažu da niko ne sme proći nekažnjeno zbog uništavanja životne sredine. Aktivisti smatraju da bi ovaj zločin trebalo da bude u nadležnosti Međunarodnog krivičnog suda, koji trenutno može da procesuira četiri zločina: genocid, zločine protiv čovečnosti, ratne zločine i zločine agresije. A ovaj sud može krivično da goni za zločine koji se tiču životne sredine, ali samo u kontesktu ova četiri zločina.

Pojedine zemlje imaju svoja pravila i propise kada je u pitanju borba protiv uništavanja životne sredine, ali borci protiv “ekocida” tvrde da će se masovno uništenje životne sredine nastaviti sve dok ne bude usvojen globalni zakon.

Ukoliko se doda peto krivičnog dela u statut Međunarodnog krivičnog suda, to bi značilo da će osobe koje unište životnu sredinu biti uhapšene, krivično gonjene i zatvorene. 

“Ako vam je potrebna dozvola za kopanje ili bušenje nafte, odete kod vlade i dobijete dozvolu za to, dok ne možete dobiti dozvolu samo za ubijanje ljudi, jer je to krivično delo. Jednom kada se postave paratmetri menja se kulturno razmišljanje, kao i pravna stvarnost“, kaže Jojo Mehta, iz kampanje Stop ekocidu.

Aktivisti veruju da bi se “ekocid” trebao primenjivati samo u slučajevima kada dođe do najozbiljnijih šteta, kao što su izlivanje nafte, duboke morske eksploatacije, industrijskog uzgoja stoke i drugo.

Sve glasniji su i svetsli lideri koji polako postaju pristalice “ekocida”, među njima se ističe Emanuel Makron, predsednik Francuske. Dve stranke u Belgiji i švedski parlamentarci predlažu da se pitanje “ekocida” reši i na nacionalnom i na međunarodnom nivou.

Papa Franjo je pozvao da se “ekocid” prizna kao zločin, dok je Greta Tunberg podržala i donirala Fondaciju Stop ekocidu. 

Ipak stručnjaci upozoravaju da koncept “ekocida” ima svoja ograničenja i da donišenje ovog zakona neće rešiti sve probleme i da uništavanje životne sredine neće samo tako prestati.

Milica Radičević

 

Kada će Kopaonik, Tara i Fruška gora u Uneskov projekat zaštite prirodne baštine

Foto-ilustracija: Unsplash (Dino Kajtez)
Foto-ilustracija: Unsplash (Andrej Nihil)

Bukove šume nacionalnih parkova “Fruška gora”, “Kopaonik” i “Tara”, nominovane su za Uneskovu listu dobara svetske prirodne baštine. Sa tom nominacijom, naša zemlja jedna je od deset država koje prvi put učestvuju u projektu proširenja dobara svetske prirodne baštine.

U svojoj riznici, na površini od oko 25.000 hektara, nacionalni park “Tara”, čuva i neguje najkvalitetnije i najraznovrsnije šumske zajednice omorike, jele, smrče, bukve, gotovo 80 endemskih i reliktnih vrsta.

Ovde bukva raste sa Pančićevom omorikom. To čini, možemo reći, svakako neponovljivim ove šume na čitavom svetu, jer ništa slično ne možete naći nigde izuzev ovde, na području Nacionalnog parka i srednjeg toka reke Drine“, rekla je Marijana Josipović, viši referent za zaštitu prirode u NP “Tara”.

Specifičnosti tarskih, ali i bukovih šuma Kopaonika i Fruške gore, nominovane su za dobra svetske prirodne baštine.

„Treba na terenu da se uvere da su ove komponente koje smo nominovali zapravo u strogoj zaštiti i da je ovde bukva stvarno u strogoj zaštiti, kao što i treba za jedno dobro svetske prirodne baštine, koje bi bilo prvo za našu zemlju”, kaže Ivana Jovanović, ekolog iz Zavoda za zaštitu prirode Srbije.

Od nekoliko za Uneskovu listu nominovanih lokaliteta bukve u Srbiji, dva najveća, na Zvijezdi i u klisuri Rače, površine 2.000 hektara, nalaze se u NP “Tara”, u prvom stepenu zaštite.

Na prostoru Srbije – pet, u Evropi više od trideset lokaliteta, našlo se ove godine na listi za proširenje postojećeg dobra svetske baštine.

„Kada se nešto upiše na listu svetske baštine, država obećava da će ga čuvati zauvek. Vi ovde imate nešto veoma posebno što međunarodna zajednica želi da bude očuvano. Zauzvrat, to mesto nosi brend svetske baštine”, objasnio je Jan Vuhed, ekspert IUCN-a.

„To je velika obaveza i veliki izazov, i na kraju, znači da imamo područja koja su univerzalna, izuzetna ne samo u Srbiji nego i u Evropi”, dodala je Milica Tomić iz NP “Tara”.

I ma kako se proces nominacije zvanično završio, jedno je sigurno – uz plansku zaštitu i razvoj, ovo nasleđe, s vremenom ne gubi već dobija na kvalitetu i značaju.

Izvor: RTS

 

Kina lansirala satelit za testiranje 6G mreže

Foto-ilustracija: Unsplash (Chad Madden)
Foto-ilustracija: Unsplash (Gabe Pierce)

Kina je prva u svetu uspešno lansirala satelit kojim će testirati 6G mrežu.

Tehnologija satelita nije namenjena isključivo za komunikaciju.

Satelit će imati i neke druge funkcije, uključujući daljinsko posmatranje i nadgledanje prirodnih katastrofa, dok će i dalje vršiti testove, navode sa Univerziteta.

Iz Centra za lansiranje satelita Tajijan u provinciji Šanži, u orbitu je lansirano još 12 satelita.

Cilj Kine je da testira tehnologiju, mrežu izuzetne brzine koja će biti osnova komunikacije u budućnosti.

Satelitima će biti moguće i praćenje katastrofa na poljoprivrednim usevima i sprečavanje šumskih požara.

Vrhunski satelit je dobio ime po Univerzitetu za elektronsku nauku i tehnologiju u Kini (UESTC).

Koristiće se za verifikaciju performansi 6G frekvencijskog opsega u svemiru.

Iako se veruje da je 6G tehnologija još uvek u povojima, očekuje se da će biti više od 100 puta brža od 5G mreže. U razvoj 6G mreža uključeno je Ministarstvo nauke i tehnologije Kine, koje veruje da će brzine 6G mreža biti oko osam hiljada puta veće, nego što su sadašnje brzine 5G.

Izvor: RTS

Vlada Srbije sprema pomoć od 4,8 milijarde za EPS

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Rodion Kutsaev)

Vlada Srbije je u predlogu rebalansa budžeta za 2020. godinu predvidela subvencije “javnim preduzećima u sektoru električne energije” u iznosu od 4,8 milijardi dinara, što predstavlja presedan u dosadašnjem planiranju javnih finansija, prenosi portal Nova Ekonomija.

Prema mišljenju konsultanta Bogdana Petrovića, ove subvencije mogu samo da budu usmerena na Elektroprivredu Srbije (EPS), a potencijalni razlog su gubici koji se ostvaruju prilikom otkupa struje iz obnovljivih izvora energije po subvencionisanim cenama.

On dodaje i da se subvencije za Javno preduzeće za podzemnu eksploataciju uglja “Resavica” dodeljuju iz programa “Upravljanje mineralnim resursima”, što dodatno sužava preduzeća koja bi mogla da budu primaoci te pomoći.

“Toga nikad nije bilo do sada, a to može da bude samo EPS, obzirom da drugo (javno preduzeće u energetskom sektoru), Elektromreže Srbije, nemaju problema”, kaže Petrović.

Podsećamo, Elektroprivreda Srbije je verovatno najznačajnija kompanija u domaćoj privredi, a prošle godine je na nivou grupe zabeležila gubitak od 3,9 milijardi dinara ili oko 33 miliona evra.

Foto-ilustracija: Unsplash (Federico Beccari)

Juče usvojen Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o budžetu Srbije za 2020. godinu predviđa prihode od 1.291,4 milijardi dinara i rashode u visini od 1.774,4 milijardi dinara, čime bi deficit iznosio 483 milijarde dinara.

Petrović ocenjuje i da bi za ozdravljenje finansija EPS-a biti neophodno povećavanje takozvanih “fid-in tarifa“, iz kojih se finansiraju obnovljivi izvori energije.

“Ili će se povećati naknada za obnovljive izvore energije ili će gubici morati da se reše subvencijama. Naknada do sad nije povećana, a konstantno se aktiviraju novi vetroparkovi, koji su odobreni pre nekoliko godina”, zaključuje Petrović.

Visina te tarife je nepromenjena još od 2015. godine, dok je nabavka električne energije od povlašćenih proizvođača u tom periodu povećana osam puta.

Prošle godine je za otkup struje od povlašćenih proizvođača “zelene” struje plaćeno 13,3 milijarde dinara, dok EPS od krajnjih korisnika putem fid-in tarifa naplaćuje 9,33 pare po kilovat-satu prodate struje.

Petrović je na nedavno održanom panelu “Zašto su javna preduzeća u gubitku” ocenio da će EPS samo zbog nedvoljnih prihoda od fid-in tarifa imati gubitak od 120 do 150 miliona evra na godišnjem nivou.

Izvor: Nova Ekonomija

“Nidek” ulaže gotovo dve milijarde dolara u izgradnju fabrike u Novom Sadu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Japanska grupacija “Nidek Korporejšen” (Nidec Corporation) uložiće 1,9 milijardi dolara (1,6 milijardi evra) u izgradnju fabrike motora za električna vozila u Srbiji, piše tokijski poslovni dnevnik “Nikei”.

Pogon u Srbiji postaće jedan od najvećih proizvodnih centara japanske kompanije u Evropi, koji će dostići godišnju proizvodnju između 200.000 i 300.000 jedinica do 2023. godine.

Predsednik japanske kompanije Jun Seki je u septembru bio u poseti Srbiji i tom prilikom je razgovarao o mogućem ulaganju sa predsednikom Aleksandrom Vučićem.

Novi Sad izabran je kao lokacija koja najviše pogoduje našoj kompaniji, a i uslovi koje nudi lokaklna samouprava su dobri. Imamo komparativne prednosti u odnosu na neke druge lokacije u Evropi”, rekao je Nasuki Tukojama, konstruktor kompanije “Nidek”.

“Nidek” je vodeća japanska kompanija u oblasti proizvodnje električnih motora i ima najveći udeo na globalnom tržištu za male vretenaste motore koji napajaju hard-disk pogone.

“Motori će se proizvoditi ne samo za automobile, već i za dostavna vozila, viljuškare i ostala građevinska vozila. Za početak radiće se samo na njihovom sklapanju, a kasnije ćemo krenuti i sa celokupnom proizvodnjom”, naveo je Tukojama.

Ova kompanija ima 296 poslovnica koje se, pored Japana, nalaze širom Azije, Evrope i Amerike.

“Nidek Korporejšn” zapošljava nekoliko destina hiljada radnika, a cilj je približiti se velikim evropskim proizvođačima automobila, i cenom i kvalitetom, koji ne mogu tako brzo da izgrade sopstvene nove pogone.

Izvor: RTS

Počela izgradnja postrojenja za preradu vode u Bačkom Monoštoru

Foto: Grad Sombor
Foto: Grad Sombor

U Bačkom Monoštoru počela je izgradnja postrojenja za preradu vode. Kamen temeljac položili su gradonačelnik Grada Sombora Antonio Ratković i direktor JKP „Vodovoda“ Bezdan Dejan Kubatov.

Izgradnja postrojenja za preradu vode rešiće problem proizvodnje zdrave pijaće vode još jednog naseljenog mesta na teritoriji Grada Sombora, tako da će stanovnicima Bačkog Monoštora biti obezbeđena pijaća voda čiji kvalitet odgovara svim propisanim zahtevima.

Gradonačelnik Antonio Ratković istakao je da je prioritet Grada Sombora da svi stanovnici imaju obezbeđenu zdravu pijaću vodu.

„2019. godine kada smo otvarali jedno ovakvo slično postrojenje u Bačkom Bregu, tada sam govorio da se nadam da ćemo u bliskoj budušnosti imati priliku da slično ovakvo postrojenje otvorimo i ovde u Monoštoru. Meni je velika čast što danas imam priliku i da položim kamen temeljac. Koliko je bitan kvalitet vode, kako u gradu tako i u svim naseljenim mestima, govori to da ćemo se mi kao Grad svakako rukovoditi time da svako selo u narednim godinama dobije pijaću vodu. Ono što je bitno za Monoštor da ovaj problem traje već godinama i da smo zajedno sa Javnim komunalnim preduzećem “Vodovod” Bezdan prepoznali ovaj problem i da rešavamo selo po selo. Ja se nadam da će do polovine sledeće godine biti gotovi radovi i da ćemo imati priliku da zajednički otvorimo ovo postrojenje“, rekao je gradonačelnik i dodao da je ovaj Projekat još jedan vid saradnje između Grada Sombora i Pokrajinskog sekretarijata za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo.

Direktor JKP „Vodovod“ Bezdan Dejan Kubatov rekao je da je ovo preduzeće spremno da odgovori na sve zahteve kako bi se obezbedila pijaća voda.

„Grad Sombor i Pokrajinski sekretarijat je prepoznao dobrog partnera u javnom komunalnom preduzeću Vodovod Bezdan. Mi im se zahvanjujemo svim srcem što su stali uz nas i što su nas prepoznali kao partnere koji mogu da odgovore svim tehnološkim zahtevima, odnosno svim zahtevima kvalitetne pijaće vode. Postrojenje koje će biti izgrađeno za nekoliko meseci jeste postrojenje kapaciteta 14 litara sekundnih. Mnogo veći kapacitet poseduje postrojenje zato što smo isprojektovali i druge zahteve. Osnovna stvar jeste da Bački Monoštor kao naselje ima skoro 1400 priključaka, to je ekvivalentnih 3 500 stanovnika koji će, nadamo se, vrlo brzo dobiti pijaću vodu“ rekao je Kubatov.

Oprema koja će se koristiti u postrojenju je kombinacija domaće i strane tehnologije, kakva je već instalirana na lokaciji Bački Breg, gde daje izuzetne rezultate u filtriranju, odnosno u proizvodnji pijaće vode.

Projekat je zamišljen tako da celokupan tehnološki proces bude zatvorenog karaktera, odnosno da ne bude odbacivanja ni kapi vode iz bilo kog procesa fitracije, pranja filtera ili drugo.

Bački Monoštor trenutno se snabdeva vodom iz tri bunara čiji kvalitet ne odgovara parametrima kvaliteta koji su propisani važećim Pravilnikom o ispravnosti vode za piće (zabeležene su veće vrednosti gvožđa, mangana, arsena, mutnoća i boja, od maksimalno dozvoljenih količina).

Izvor: Grad Sombor

 

Intenzivirati radove na obilaznici oko Beograda

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Jamar Penny)

Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture u Vladi Republike Srbije Tomislav Momirović obišao je radove na projektu Beogradska obilaznica i tom prilikom apelovao na izvođače i investitore da intenziviraju građevinske radove kako bi se posao završio u predviđenim rokovima.

Momirović je najpre imao sastanak sa predstavnicima kineske kompanije “Pauer čajna konstrakšn korporejšn” koja izvodi radove, nakon toga je obišao deonicu oko Tunela Straževica, a potom i ostale lokacije u okviru projekta.

On je, poručivši da taj projekat treba da bude završen u naredne dve godine, podsetio na to da je deonica velika i kompleksna, da obuhvata više sektora, kao i da postoje mala kašnjenja oko kojih je postignut dogovor sa kineskim partnerima da se radovi intenziviraju.

“Apelujem na izvođače i investitore da pojačaju građevinske radove jer sada imamo neuobičajeno dobre vremenske prilike”, ponovio je ministar i dodao da je sa kineskim partnerima dogovorena dinamika radova, odnosno definisano gde treba da se ubrzaju radovi.

Prema njegovim rečima, problemi su uglavnom pravne prirode i odnose se na eksproprijaciju, s tim što će država učiniti sve da omogući ubrzanje radova i tako pomogne izvođačima da obave posao u predviđenom roku.

Momirović je, govoreći o aktuelneoj epidemiološkoj situaciji, rekao da se građevinski poslovi nastavljaju uobičajeno i da to neće uticati na radove, kao i da svi treba da prate uputstva Kriznog štaba i da ih se pridržavaju.

Radove je, zajedno sa ministrom i predstavnicma kineske kompanije, obišao i vršilac dužnosti direktora “Puteva Srbije” Zoran Drobnjak.

Izvor: Vlada Republike Srbije

 

Održana tribina Alternativna prevozna sredstva kao rešenje za klimatske promene

Foto-ilustacija: Unsplash (Lala Azizli)
Foto-ilustracija: Unsplash (Marek Rucinski)

Udruženje građana Srbija, moj dom u okviru projekta Pronađi alternativu putničkom automobilu, koji sufinansira Ministarstvo zaštite životne sredine, organizovalo je tribinu pod nazivom Alternativna prevozna sredstva kao jedno od rešenja za klimatske promene. Tribina je organizovana u vidu dve panel-diskusije. 

Cilj prve panel-diskusije bilo je razmatranje mogućnosti povećanja broja električnih vozila u Srbiji kroz subvencionisanje, kao i to kako da električni skuteri, bicikli i trotineti doprinesu smanjenju zagađenja vazduha, zagušenja saobraćaja i nivoa buke u gradovima.

Razgovaralo se i o povećanje broja električnih vozila u Evropi, na koji način je zakonski regulisana upotreba električnih vozila, kao i primeri dobre prakse u zemljama zapadne Evrope. O ovim temama bitnim za budućnost svih nas i naše okoline, pa slobodno možemo reći i za celu planetu, govorili su dr Saša Igić iz Pokrajinskog sekretarijata za energetiku, saobraćaj i građevinarstvo, dr Mirko Gordić iz Centra za motorna vozila u okviru “Auto-moto” saveza Srbije i predstavnik NVO Sigurne staze Igor Velić zajedno sa moderatorkom Majdom Adlešić.

,,Ovo je nova oblast tako da očekujemo 20-ih godina ekspanziju motornih vozila’’, rekao je dr Saša Igić, a istakao je i da su ona prilično povoljna za eksploataciju te da bi ona sigurno bila njegov izbor kada bi odlučio da se bavi dostavom hrane u Beogradu ili Novom Sadu.

Moderator druge panel-diskusije bio je Dejan Radivojev, doktorand na Fakultetu tehničkih nauka u Novom Sadu na smeru Saobraćaj i koordinator projekta Pronađi alternativu putničkom automobilu. Učesnice su bile Bojana Pađen iz Gradske uprave za zaštitu životne sredine grada Novog Sada, Ksenija Lukuć, predstavnica JP “Infrastruktura” iz Šapca, Agneš Asodi iz Novosadske biciklističke inicijative i uživo se uključila Jelena Nikolić iz Gradske uprave grada Kruševca. 

Diskutovalo se i o potencijalnim rešenjima koja bi mogla dovesti do povećanja korišćenja bicikala i drugih alternativnih vidova prevoza u gradovima, o izradi planova održive urbane mobilnosti u Srbiji, kao i o saradnji lokalnih samouprava sa civilnim društvom kada je u pitanju promocija alternativnih prevoznih sredstava.

Na drugom panelu bilo je reči i o svesti građana o potrebi za promenama u ponašanju u saobraćaju.

,,Ljudi osećaju da nešto treba i mogu da urade, ali ono što mi čujemo najčešće je da se bicikli dosta kradu, da ljudi nemaju gde bezbedno da ih parkiraju, ljudi nemaju gde u stanu da drže bicikl…”, ističe predstavnica Novosadske biciklističke inicijative Agneš Asodi.

Ovo su svakako problemi o kojima nadležne institucije i ustanove treba da se pobrinu, ali o kojima i svaki pojedinac treba da razmišlja kako bismo malim koracima postigli što bolji efekat u očivanju životne sredine. Nakon završetka oba panela publika je imala priliku da se uključi i da postavi pitanja panelistima, a time je ostvaren i jedan od ciljeva ovog projekta, a to je da se razmotre potencijalni i realni problemi i sagledaju različita mišljenja o njima kako bi se u daljem radu moglo efikasnije delovati. 

Izvor: Udruženje građana Srbija, moj dom

 

Danci razvijaju „smrdljivi“ brodski motor na amonijak

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Danski investicioni fond pokušava da razvije dvotaktni brodski motor na amonijak, čime bi potpuno bilo eliminisano oslobađanje ugljen-dioksida.

Oko 90 odsto svih dobara kojima se trguje na svetu transportuje se brodovima, koji sagorevaju ogromne količine goriva i oslobađaju oko 2 odsto ukupne emisije ugljen-dioksida.

Napore Inovacionog fonda Danske predvodi „MAN enerdži solušons“, a cilj je da do 2024. godine usavrše i demonstriraju potpuno novi pogonski sistem za brodove.

“Već dugo vremena MAN podržava energetski prelaz u brodskom transportnom sistemu i radimo sa velikom grupom industrijskih i naučnih partnera na razvoju novih rešenja“, rekao je Brajan Ostergard Sorensen, jedan od čelnika „MAN enerdži solušonsa“.

Prema njegovim rečima, amonijak je gorivo sa mnogo potencijala i još jedan važan korak u izbacivanju fosilnih goriva iz brodskog transportnog tržišta, a kompanija MAN već ima veoma mnogo iskustva sa razvojem motora na alternativna goriva, pa je tako već razvila prvi dvotaktne motore na metanol, etanol i LPG.

Veliko interesovanje u amonijak dolazi iz razloga što on ne sadrži ugljenik i zbog toga njegovo sagorevanje ne proizvodi ugljen-dioksid i druge gasove za efektom zelene bašte. Pored toga, njegove proizvodnja ne zahteva trošenje fosilnih goriva i može da se poveća koliko god je potrebno.

Još jedna pogodnost je vezana za amonijak – on se već transportuje u velikim količinama širom sveta, jer se koristi u velikom broju proizvoda, poput prirodnih đubriva. Oko 120 velikih luka širom planete je uključeno u uvoz, izvoz i transport amonijaka.

Pošto je globalna infrastruktura već tu, korišćenje amonijaka da pokreće brodove je prirodan korak za brodsku industriju.

Izvor: RTS

Ni u sanduk, ni u urnu, već u đubrivo – pretvaraju preminule u kompost

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Američka država Vašington usvojila je zakon prošle godine po kojem je omogućeno ljudima da, ako to žele, posle smrti budu pretvoreni u kompost. Ovog meseca, prva zvanično licencirana kompanija za proizvodnju ljudskog komposta otvorila je svoja vrata i ima dosta zainteresovanih.

“Recompose” je prva od nekoliko certifikovanih kompanija kojima se dozvoljava da ljudske ostatke pretvara u prirodno organsko đubrivo.

Ljudsko telo se stavlja u kapsulu u kojoj se nalaze piljevina, seno i lucerka, a preko njega se stavlja dodatni sloj biljnog materijala. Telo se tu ostavlja 30 dana tokom kojih ga mikrobi i biljke prirodno razlažu.

Od svakog tela se dobije oko jedan kubni metar komposta koji, po želji, može da se donira nacionalnom rezervatu ili članovima porodice koji ako žele mogu i da iskoriste zemlju.

„Još nismo počeli sa radom, jer čekamo poslednje dozvole, ali imamo već 350 ljudi koji su nas izabrali“, kaže Ana Svenson iz kompanije “Recompose“.

Smrt je prljav biznis

Foto-ilustracija: Pixabay

Iako možda deluje bizarno i morbidno, ovakav način brige o mrtvacu je, kako kažu, i najprirodniji. Smrt i tradicionalni vidovi sahranjivanja u sve naseljenijem svetu su veoma „prljava” praksa.

Kod uobičajenog sahranjivanja u sanduku potrebna je velika logistika i infrastruktura. Planiranje grobalja, kopanje raka, pravljenje sanduka i spomenika predstavljaju ogromne izdatke.

Osim toga, u drugim delovima sveta koriste se i velike količine tečnosti za balsamovanje koja je veoma toksična.

Kremacija, s druge strane, isključuje mnoge od ovih aktivnosti i zahteva manje mesta, ali dovodi do zagađivanja koje nije malo. Prema procenama, svaka pojedinačna kremacija emituje koliko i prosečan automobil na putu od 800 kilometara.

Izvor: RTS

Bira se prvo zaštićeno područje na moru u Crnoj Gori

Foto-ilustracija: Unsplash (Sean O.)
Foto-ilustracija: Pixabay

Crna Gora još uvek nema zaštićeno područje u moru, što nije u skladu sa usvojenim ciljevima zaštite prirode i pridruživanja Evropskoj uniji, saopšteno je iz NVO Green home.

Oni ističu da su pojedini lokaliteti ispunili sve potrebne preduslove za proglašenje, a u tome, po njima, prednjači “Katič”.

NVO Green Home organizovao je studijsku posetu Parku prirode “Telašćica” u Hrvatskoj, koja je trajala od 26. do 30. oktobra, a osim “Telašćice” učesnici su posetili i Split.

Cilj posete, kako su rekli, bio je razmena iskustava i sticanje novih znanja iz oblasti zaštite i upravljanja zaštićenim područjima u moru, gde je “Telašćica” prepoznata kao dobar primer.

“Interaktivan odnos sa upravljačima, ribarima, kao i sa nadzornicima u Parku prirode ‘Telašćica’ koji su putem prezentacije, kopnenog obilaska i krstarenja Parkom prirode Telašćica, detaljnije upoznali učesnike sa izazovima u procesu upravljanja, finansiranja i nadzorne zaštite. Budući akteri upravljačkih i inspekcijskih organa na lokalnom i državnom nivou, NVO sektora, ribara i ostalih korisnika u procesu upravljanja zaštićenim područjem u moru u Crnoj Gori imali su priliku da se upoznaju sa svim preprekama, ali i mogućnostima u procesu upravljanja zaštićenim područjem na primjeru Parka prirode ‘Telašćica'”, kazali su iz NVO Green Home.

Foto-ilustracija: Unsplash (Sally Dixon)

Istuču da su benefiti zaštićenih područja višestruki o čemu, kako su rekli, svedoči raznovrstan i bogat ulov hrvatskih ribara korišćenjem mreža zakonski propisane dužine, dubine i veličine oka.

“Utisci crnogorskih ribara su da količina ulovljene ribe nadmašuje njihov ulov, uprkos korišćenju daleko dužih ribolovnih mreža”, objasnili su.

U Splitu je, kako dodaju, predstavnica nevladine organizacije “Sunce”, koja je i učestvovala u proglašenju Parka prirode “Telašćica” organizovala prezentaciju tokom koje su učesnici dobili značajne informacije koje su, kako su ocenili, rezultat višegodišnjeg predanog rada organizacije, tokom kojeg su učestvovali u proglašenju i izradi planova upravljanja za više zaštićenih područja u moru u Hrvatskoj.

“Crna Gora još uvek nema zaštićeno područje u moru, što nije u skladu sa usvojenim ciljevima zaštite prirode i pridruživanja Evropskoj uniji. Pojedini lokaliteti su ispunili sve potrebne preduslove za proglašenje, gde po nama prednjači “Katič”. Dok čekamo uspostavljanje prvog zaštićenog područja u moru u Crnoj Gori, iskustva sa ovakvih događaja kreiraju ambijent kompromisa i saradnje između budućih korisnika zaštićenog područja”, zaključili su iz NVO Green home.

Izvor: NVO Green Home

Dvojicu berača pečuraka oko Černobilja, srećom, na vreme uhapsila policija

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ukrajinska granična policija uhapsila je dvojicu zemljaka koji su odlučili da u zaštićenoj zoni oko Černobilja beru pečurke, navodno za ličnu upotrebu.

Pravilo da se ne prelazi granica zaštićene zone u radijusu od 30 kilometara oko nuklearne elektrane Černobilj i danas se poštuje što iz straha od radijacije, što od ukrajinske državne granične službe koja nadzire granicu zaštićene zone.

Ipak postoje ljudi koji se oglušuju o apele vlasti, iako se zna da je radijacija u delovima obraslim vegetacijom značajno veća. Tako su dvojica Ukrajinaca, navodno za ličnu upotrebu, unutar zabranjene zone nabrali 40 kilograma pečuraka i završili u pritvoru.

Iznošenje predmeta, flore i faune iz zaštićene zone je strogo zabranjeno, jer bi upotreba u ishrani bilo čega što je izraslo na tlu zagađenom posle havarije u nuklearnoj elektrani 1986. godine moglo izazvati smrtne posledice. U Češkoj se, na primer, i dalje upozoravaju stanovnici da divlje svinje koje migriraju iz tih oblasti ne treba koristiti u ishrani zbog kontaminiranosti.

Ulazak u zonu strogo kontrolišu ukrajinske vlasti i nezakonito je prelaziti granicu zaštićene zone od 2.600 kvadratnih kilometara bez dozvole. Prema ukrajinskom zakonu, za kršenje ove zabrane zaprećena kazna se kreće od novčane do tri godine zatvora.

Foto-ilustracija: Pixabay

Zaštićena zona uspostavljena je ubrzo nakon eksplozije u elektrani Černobilj i evakuisano je stanovništvo iz okolnih oblasti u radijusu od deset kilometara, no ubrzo je prošireno na 30 kilometara, pošto su sovjetski zvaničnici počeli da uviđaju svu težinu katastrofe.

Tokom godina područje zaštićene zone je menjano, ali se i dalje proteže na 2.600 kvadratnih kilometara prostora oko Pripjata koje je uglavnom nenaseljeno. U susednoj Belorusiji takođe još uvek postoji deo zaštićene zone u koju je zbog radijacije zabranjen pristup.

Radijacija je dosta opala na ovoj teritoriji, mada je u okolini same elektrane na približno istom nivou kao i u vreme odmah posle nesreće 1986. godine. Naučnici smatraju da Pripjat i njegova okolina neće biti bezbedni za ljude bar još nekoliko vekova.

Prošlog meseca naučnici sa britanskog Univerziteta u Bristolu poslali su robota-psa u zaštićenu zonu da izmeri nivo zračenja kako bi izradili tri-de mape radioktivnosti na tom području.

Izvor: RTS

Zbog koronavirusa Danci planiraju da istrebe celokupnu populaciju kuna

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Kako prenosi portal Nova Ekonomija, u Danskoj trenutno ima više od 17 milion kuna, a na do nemile odluke je došlo nakon što je na farmama gde se ove životinje uzgajaju, otkrivena mutirana verzija koronavirusa koja može da se proširi na ljude.

Premijerka Danske Mete Fredriksen je na konferenciji za novinare citirala izveštaj, u kom se navodi da je utvrđeno da mutirani virus slabi sposobnost tela da stvara antitela, što potencijalno čini neefikasnim vakcine koje su trenutno u razvoju.

Danska vlada saopštila je i da je mutirani virus sa kuna prešao na ljude i da je njime do sada zaraženo 12 osoba.

Nalazi, koji su podeljeni sa Svetskom zdravstvenom organizacijom i Evropskim centrom za prevenciju i kontrolu bolesti, zasnovani su na laboratorijskim testovima Državnog instituta za serum, danskog nadležnog zdravstvenog organa koji se bavi zaraznim bolestima.

Danska je najveći svetski proizvođač krzna od nerca, a izvoz krzna kuna čini oko 1 odsto celokupnog Danskog BDP-a.

Premijerka Frederiksen opisala je stanje kao “vrlo, vrlo ozbiljno”.

“Imamo veliku odgovornost prema sopstvenom stanovništvu, ali sa mutacijom koja je sada pronađena, imamo još veću odgovornost i za ostatak sveta”, rekla je premijerka.

Treba ukloniti kune na više od 1.000 farmi, što u policiji opisuju kao “veoma veliki poduhvat koji se mora obaviti što pre”.

Španija je u julu istrebila 100.000 kuna nakon što su slučajevi otkriveni na farmi u provinciji Aragon, a desetine hiljada životinja zaklane su u Holandiji nakon izbijanja zaraze na tamošnjim farmama.

U toku su ispitivanja kako bi se otkrilo kako i zašto su kune zarazile i na koji način šire bolest.

Izvor: Nova Ekonomija

Za godinu dana počinje izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Zrenjaninu

Foto: Wikipedia/Alexzr88
Foto-ilustracija: Pixabay

U Zrenjaninu za godinu dana počinje izgradnja centralnog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda koje će graditi kompanija “Metito Utilitis”.

Kako se navodi na sajtu grada, reč o projektu koji je deo većeg, međudržavnog projekta, budući da je Republika Srbija zaključila Sporazum o saradnji sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Na osnovu tog sporazuma, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede zaključilo je Memorandum o razumevanju koji se odnosi na tretman otpadnih voda, upravo sa kompanijom “Metito Utilitis”, nosiocem ovog projekta.

Gradonačelnik Zrenjanina, Simo Salapura ističe da je izgradnja centralnog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda jedna od kapitalnih i veoma bitnih investicija za grad. Kompanija  “Metito” iz Ujedinjenih Arapskih Emirata uložiće 22 miliona evra direktnih investicija u izgradnju.

Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda biće izgrađeno na lokaciji pored industrijske zone “Jugoistok”.

“Kako je predviđeno, najkasnije za dvanaest meseci trebalo bi da počne izgradnja prečistača, a nakon toga, najkasnije dvadeset meseci da to postrojenje bude izgrađeno. Na postrojenju će biti zaposleno četrdeset ljudi, a prečistač će svojim kapacitetima moći da zadovolji sve potrebe za prečišćavanjem otpadnih voda u gradu”, rekao je gradonačelnik Salapura.

Izvor: Zrenjanin