Home Blog Page 63

Smanjen prinos malina, kolika će biti otkupna cena?

Foto-ilustracija: Unsplash (Stan Slade)

Usled vremenskih neprilika koje prate našu zemlju od samog početka godine, mraza i grada, prinos mnogih poljoprivrednih kultura, naročito voćnih vrsta, znatno je smanjen, a u nekim zasadima ga nema „ni za lek”. Iz tog razloga trešnju ovih dana na pijacama možemo naći po vrtoglavoj ceni od 1.000 do 1.500 dinara za kilogram, što je nekoliko puta više nego proteklih godina. Šta se dešava sa drugim voćkama?

O otkupnim cenama drugih voćnih vrsta i o tome zašto mraz nije jedini krivac za slab rod u Topličkom okrugu porazgovarali smo sa agroanalitičarem i stručnjakom za trgovinu voćem, Dušanom Zečevićem iz Blaca.

„Mraz je učinio svoje, međutim, da li je samo mraz? Godinama unazad svedoci smo da je sve manje ulaganja u voćne zasade, naročito na teritoriji Topličkog okruga. Primena stajnjaka svedena je na minimum, a o mineralnim đubrivima da i ne govorim”, ističe Zečević i dodaje da se, između ostalog, hemijski tretmani protiv bolesti i štetočina ne obavljaju pravovremeno ili se potpuno izostavljaju.

Ne ulaže se dovoljno u zasade

Ne ulaže se, kaže ni ukapacitete prerade, a neko ko gaji malinu vozi auto koji je skuplji od jedne mini hladnjače u kojoj bi mogao da zamrzne tu istu malinu.

„Kada je otkupna cena dobra, ljudi kupuju stanove, automobile. Pare se tako lako potroše, ali se u te iste zasade ne uloži onoliko koliko je neophodno. Zato i nema više dobrog i kvalitetnog prinosa”, iskren je naš sagovornik.

Pročitajte još:

Kada je uzgoj maline u pitanju, površine su znatno smanjene, a zasadi su u lošem stanju. Takođe, veliki deo se ne navodnjava, a uzastopna suša ostavlja posledice. Prinosi su smanjeni, a borba između hladnjača, kaže on, biće i te kako izražena ove sezone.

„Što se tiče otkupne cene, očekuje se da ona bude oko 400 dinara po kilogramu sa tendecijom rasta, u zavisnosti od kvaliteta.”

Šta je sa višnjom i šljivom?

Prema rečima ovog agroanalitičara, problem nije samo malina, već i višnja čijih zasada ima sve manje usled ekstremno niske otkupne cene proteklih godina. Ili se iskrčuju i menjaju šljivom ili potpuno napuštaju.

„Šljiva je, kada malo bolje razmislimo zahvalnija za uzgoj, s obzirom da se njen plod, u godinama kada je cena loša, može lako preraditi u rakiju. Takođe, berba traje oko tridesetak dana, pa je moguće obaviti je i u okviru porodice. Nema mašinske berbe i dodatnih troškova.”

Kako dodaje, da bi imala konstantnu otkupnu cenu neophodna je izgradnja preradnih kapaciteta na gazdinstvu kroz rakiju ili suvu šljivu, jer kada je šljiva jeftina ona se prerađuje, a prodaje se onda kada je skupa ili kada je u deficitu.

„Kada je višnja u pitanju, očekuje se da otkup startuje sa minimalnom cenom od 120 dinara po kilogramu. Ići će sigurno i do 150”, zaključuje Zečević.

Izvor: Agroklub.rs

Turska otkrila nove rezerve prirodnog gasa u Crnom moru

Foto-ilustracija: Pixabay

Turska je pronašla nove rezerve prirodnog gasa od 75 milijardi kubnih metara, što je velik korak ka postizanju energetske nezavisnosti ove zemlje, saopštio je u subotu Redžep Tajip Erdogan, presednik Turske.

Nalažište je u bušotini Goktepe-3 u Crnom moru, a nalazi se 69 kilometara zapadno od gasnog polja Sakarija i 165 kilometara od obale.

 

 
 
 
 
 
View this post on Instagram
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

 

A post shared by Recep Tayyip Erdoğan (@rterdogan)

 

Istraživanje je započelo 27. marta i trajalo je oko 50 dana pre nego što je otkriće objavljeno 16. maja. U istraživanju je učestovao najnapredniji turski brod za dubokomorsko bušenje u rezervoarima prirodnog gasa pod visokim pritiskom „Abdülhamid Han”.

Vrednost nalazišta procenjuje se na 30 milijardi dolara, a očekuje se da će zadovoljiti potrebe domaćinstava u Turskoj u trajanju od tri i po godine.

„U energetici ćemo nastaviti neumorno, bez odmora i ne obazirući se na kritike i prepreke, sve dok ne postignemo cilj potpuno nezavisne Turske”, objavio je Erdogan na Instagram profilu.

Pročitajte još:

Iz Centra za istraživanje energetskih strategija i politika (TESPAM) za turske medije saopštili su da će proizvodnja biti fazna, kao i da će maksimalna godišnja proizvodnja biti oko šest milijardi kubnih metara.

Gasna polja u Crnom moru godišnje isporučuju oko 9,5 milijardi kubnih metara prirodnog gasa, čime se snabdeva četiri miliona stanova.

Turska planira da udvostruči proizvodnju prirodnog gasa do 2026. godine i učetverostruči je do 2028. Ukupne potvrđene rezerve prirodnog gasa Turske u Crnom moru sada iznose 785 milijardi kubnih metara.

Turska, inače uvozi više od 90 odsto svojih energetskih potreba, zbog čega nastoji smanjiti troškove uvoza, razvijati domaće resurse, kao i proširiti međunarodna partnerstva u istraživanju nafte i gasa.

Energetski portal

Niš modernizuje sistem grejanja: Završena rekonstrukcija toplovoda, slede obnovljivi izvori

Foto: Wikipedia (Geologicharka)

Nakon što je završena rehabilitacija tri kilometra toplovoda i kotlarnice „Krivi vir“, grad Niš bi trebalo da ostvari efikasniji sistem daljinskog grejanja. Infrastrukturni poduhvat, vredan više od 4,2 miliona evra, građanima bi trebalo da donese sigurnije snabdevanje toplotnom energijom, smanjenu potrošnju energenata i manje zagađenje – istakla je ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović tokom posete gradu.

Kako je resorna ministrka najavila, sledeća faza unapređenja sistema biće usmerena na primenu obnovljivih izvora energije, dok će u okviru istog plana, kotlarnica „Krivi vir“ dobiti toplotnu pumpu „voda–voda“, koja će koristiti vodu iz Nišave kao dodatni izvor za proizvodnju toplote, pored postojećeg sistema na gas, objašnjeno je na sajtu Ministarstva rudarstva i energetike.

Pored modernizacije infrastrukture, najavljena je i energetska sanacija devet stambenih zajednica sa ukupno 640 stanova. Projekat će biti realizovan kroz javni ESCO model, a stanari će grejanje plaćati po stvarnoj potrošnji.

Pročitajte još:

Ministarka je pozvala i lokalne samouprave da se prijave na javni poziv koji je otvoren do 23. maja, u okviru nacionalnog programa „Čista energija i energetska efikasnost za građane Srbije“. U prethodna dva javna poziva subvencije je u Nišu iskoristilo više od 300 domaćinstava, dok su na više od dve trećine objekata radovi već završeni.

U okviru Nacionalnog programa energetske sanacije objekata od javnog značaja, završeni su radovi na Osnovnoj školi „Kralj Petar I“, dok su u završnoj fazi radovi na školi „Stefan Nemanja“. Za ove dve obrazovne ustanove ukupno je izdvojeno 157 miliona dinara.

Novi javni poziv za sanaciju javnih objekata najavljen je za jun, kao dodatna prilika za gradove i opštine da prijave nove projekte.

Energetski portal

Belgija poništila zakon o ukidanju nuklearne energije, Danska razmatra njen potencijal

Foto-ilustracija: Unsplash (Jakob Madsen)

Belgijski parlament je 15. maja 2025. doneo značajnu odluku — velikom većinom glasova ukinuo je zakon iz 2003. kojim je bio predviđen postepeni prestanak upotrebe nuklearne energije i zabrana izgradnje novih nuklearnih kapaciteta. To znači da je Belgija i zvanično promenila pravac svoje energetske politike.

Zakon iz 2003. predviđao je zatvaranje svih nuklearnih elektrana u zemlji, a tokom godina je nekoliko reaktora već ugašeno — Doel 3 u septembru 2022, Tihange 2 krajem januara 2023, dok se gašenje Tihange 1 i Doel 2 očekuje do kraja 2025. Međutim, usled geopolitičke situacije, energetske nesigurnosti i rastuće potrebe za stabilnim izvorima energije, dogovoreno je da se dva preostala reaktora, Doel 4 i Tihange 3, nastave koristiti još deset godina, kako navodi World Nuclear News.

Nova zakonska inicijativa formalno je podneta parlamentu u julu prošle godine. Na sednici donjeg doma parlamenta 15. maja, zakon je usvojen sa 102 glasa za, osam protiv i 31 uzdržanim.

Belgijski nuklearni forum pozdravio je ovu odluku kao ispravljanje “istorijske greške” koja je, kako navode, imala dugotrajne negativne posledice po nacionalnu energetsku politiku. 

Pročitajte još:

Danska otvara vrata analizi nuklearne energije

Istih dana kad i Belgija, i Danska je razmatrala izvodljivost i upotrebu nuklearne energije, prvi put posle 40 godina zabrane. Zabrana je aktivna od 1985. godine, dok se trenutno preko 80 odsto energije dobija iz OIE. Međutim, na nedavnoj sednici, dve trećine poslanika podržalo je inicijativu da se sprovede temeljna analiza mogućnosti uvođenja nuklearne tehnologije u danski energetski miks.

Ministar za klimu, energetiku i komunalne delatnosti izjavio je da Danska nema praksu u ovoj oblasti, ali da mora da razmotri sve opcije koje bi mogle da nadopune dominantne izvore — vetar i sunce. 

Rezultati analize, koja će se fokusirati na nove nuklearne tehnologije i njihovu moguću ulogu u energetskoj stabilnosti, očekuju se naredne godine.

Energetski portal

Finansijska pomoć Sloveniji za sanaciju štete od prošlogodišnjeg mraza

Foto-ilustracija: Unsplash (freestocks)

Evropska komisija pripremila je prijedlog kojim bi Sloveniji trebala da budu odobrena sredstva u iznosu od 2,9 miliona evra iz poljoprivredne rezerve, kako bi se sanirala šteta nastala usled mraza koji je u aprilu 2024. godine zahvatio veći deo zemlje. Predlog je upućen na inicijativu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i hrane, a konačna odluka biće doneta glasanjem država članica EU na sastanku odbora zakazanom za 22. maj 2025. godine.

Mateja Čalušić, resorna ministarka, još je tokom jeseni prošle godine uputila zvaničan zahtev Evropskoj komisiji za aktiviranje mehanizama pomoći, naglašavajući razmere štete na trajnim usevima koju su izazvale niske temperature između 17. i 22. aprila. Evropski komesar za poljoprivredu Kristof Hansen potom je uputio zvanično pismo podrške i najavio da će Komisija predložiti odobravanje sredstava iz rezervnog fonda, navodi se na sajtu Vlade Slovenije.

Pročitajte još:

Finansijska pomoć iz EU biće dodatak nacionalnim merama koje je predvidela Vlada Republike Slovenije. U okviru programa za ublažavanje posledica prirodnih nepogoda, država će izdvojiti dodatnih 3,92 miliona evra, čime ukupna suma dostupna za sanaciju štete dostiže gotovo sedam miliona evra.

Zajedničkim angažovanjem evropskih i nacionalnih institucija, slovenački poljoprivrednici mogli bi dobiti podršku neophodnu za prevazilaženje posledica ekstremnih vremenskih uslova koji su ugrozili njihovu proizvodnju.

Energetski portal

Srbija ima najveću šumovitost u istoriji – 39 odsto teritorije pod šumom

Foto-ilustracija: Pixabay

Srbija danas ima rekordnu šumovitost od 39 odsto, što je više nego dvostruko u odnosu na period pre Drugog svetskog rata , izjavio je ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u Vladi Republike Srbije, Dragan Glamočić, na konferenciji „Šume Srbije – održivost, očuvanje i razvoj ruralnih područja” koja je održana u okviru 92. Međunarodnog poljoprivrednog sajma u Novom Sadu.

Ministar je istakao da šume imaju više od 300 funkcija – od očuvanja biodiverziteta, preko sprečavanja erozije, do pozitivnog uticaja na klimu. On je naglasio važnost šumarstva u borbi protiv klimatskih ekstrema i očuvanju ruralnih sredina.

Direktor Uprave za šume, Saša Stamatović, govorio je o dva ključna pravca razvoja – primeni koncepta prirodi bliskog gazdovanja i usklađivanju sa evropskom Direktivom o prometu drveta. Novi pristupi u gazdovanju šumama, kao što su selektivna seča i podsticanje konkurencije stabala, povećavaju otpornost šuma na klimatske promene i doprinose očuvanju ekosistema.

Pročitajte još:

Zahvaljujući savremenim tehnologijama, Srbija sada može u roku od 14 dana da identifikuje oštećena stabla pomoću dronova i georeferenciranih snimaka, dok multispektralne kamere omogućavaju rano otkrivanje bolesti i štetočina.

Posebna pažnja posvećena je Vojvodini, kao regionu koji zahteva dodatna pošumljavanja i uspostavljanje vetrozaštitnih pojaseva. Stamatović je najavio i mobilnu aplikaciju koja će omogućiti svim akterima u sistemu brz i transparentan pristup podacima preko Geoportala.

Srbija je, kako je zaključeno, pet godina ispred mnogih evropskih zemalja u primeni ovakvog sistema, a intenzivno se radi i na usklađivanju sa propisima Evropske unije koji se odnose na sprečavanje plasmana nelegalno posečenog drveta i drvnih proizvoda na tržište EU, kao i na podsticanje reciklaže drvnih proizvoda.

Energetski portal

Objavljen Javni poziv za skaliranje zelenih investicionih projekata

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Ministarstvo zaštite životne sredine, uz finansijsku podršku Evropske unije, Švajcarske i Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), objavilo je novi javni poziv za skaliranje zelenih investicionih projekata. Poziv je otvoren za javna i privatna preduzeća, kao i za mala i srednja preduzeća koja razvijaju tehnički zrele, inovativne i ekonomski održive zelene projekte.

Ukupna vrednost projekta iznosi oko 18 miliona dolara. Reč je o programu koji se ne sprovodi po prvi put — prethodnih godina više od 400 kompanija iskazalo je interesovanje prijavom svojih projekata na listu potencijalnih zelenih investicija, navodi Ministarstvo zaštite životne sredine.

Podržani projekti moraju biti u skladu sa ciljevima Zelene agende i obuhvatati jednu od sledećih oblasti:

  • dekarbonizacija i smanjenje industrijskih emisija,

  • cirkularna ekonomija i održivo korišćenje resursa,

  • smanjenje zagađenja životne sredine,

  • zaštita prirode i biodiverziteta,

  • razvoj održivih sistema snabdevanja hranom.

Rok za podnošenje prijava je 6. jun 2025. godine. Svaki podnosilac prijave može konkurisati za finansiranje najviše dva projekta u okviru raspoloživog granta.

Energetski portal

Studija u južnoj Aziji: Kako su naizgled jednostavne promene u ciglanama donele velike rezultate

Foto-ilustracija: Unsplash (steve-johnson)

Bangladeš je među najzagađenijim zemljama na svetu. Tome u velikoj meri doprinosi industrija, tekstilna, kožarska, građevinksa, otpadne vode proistekle iz istih, kao i gust i neregulisan saobraćaj. Tradicionalna industrija proizvodnje cigli decenijama jeveoma važna ekonomije u južnoj Aziji, naročito u Bangladešu.

Upravo ta industrija, od koje živi veliki broj ljudi, predstavlja jednog od najvećih zagađivača vazduha i izvora emisije gasova staklene bašte, uključujući ugljen-dioksid (CO₂) i fine čestice (PM 2.5). Proizvodnja cigli, pretežno pokretana sagorevanjem uglja, naročito ima loš zdravstveni uticaj u zemljama sa slabim regulatornim sistemima i ograničenim tehničkim kapacitetima.

Upravo u tom kontekstu, istraživači sa Škole javnog zdravlja Univerziteta Boston, zajedno sa partnerima iz Stanforda, icddr,b iz Bangladeša, Greentech Knowledge Solutions i Tehnološkog univerziteta iz Dake, sproveli su jedno od najobuhvatnijih istraživanja do sada kako bi ispitali da li i kako industrija cigli može da postane efikasnija i čistija bez prisile i zakonskih regulativa.

Pročitajte još:

Studija je uključivala 276 ciglana širom Bangladeša u periodu 2022–2023. godine. Ispitivanje je podrazumevalo pružanje edukacije, tehničke pomoći i konkretnih saveta vlasnicima ciglana kako bi uveli jednostavne promene u poslovanje, kao što su bolje slaganje cigli, prelazak na biomasu kao gorivo i smanjenje gubitaka toplote u pećima.

Rezultati su bili ohrabrujući: 65 odsto vlasnika ciglana primenilo je preporučene promene, što je dovelo do smanjenja potrošnje energije za 23 odsto, smanjenja emisija CO₂ i PM 2.5 za oko 20 odsto, kao i povećanja kvaliteta cigli i uštede na potrošnji uglja. Godinu dana kasnije, istraživači su ustanovili da su poboljšane prakse i dalje prisutne, čak dodatno proširene jer su efikasne.

Uprkos postojanju zakona u Bangladešu koji zabranjuju, na primer, upotrebu ogrevnog drveta ili nalažu da ciglane ne smeju biti u blizini škola i bolnica, većina ciglana se i dalje nalazi upravo u blizini škola, a uslovi rada često su izuzetno teški. Ova industrija godišnje proizvede 27 milijardi cigli, a zaslužna je za čak 17 odsto nacionalne emisije CO₂ i 11 odsto emisije PM 2.5 u Bangladešu.

Studija Škole javnog zdravlja iz Bostona, sprovedena u saradnji sa međunarodnim partnerima, pokazuje da održivost ne mora da dolazi iz složenih tehnologija i strogih zakona, već iz jednostavnih, profitabilnih i lokalno prilagođenih rešenja.

Energetski portal

Brestovac otvara put energetske transformacije kroz solarnu energiju

Foto: MT-KOMEX

Jug Srbije prepoznatljiv je po planinskim predelima, specijalitetima i gostoprimstvu, o kojima se priča daleko izvan naših prostora. Dok stanovnici ovog kraja sa pažnjom čuvaju ono što ga čini posebnim, istovremeno otvaraju vrata novim mogućnostima koje donose dobro i za sadašnjost i za budućnost. Jedna od tih mogućnosti je i korišćenje čiste energije, koja sve više pronalazi svoje mesto i u ovom kraju.

Foto: MT-KOMEX

Brestovac, naseljeno mesto u sastavu grada Leskovca, prepoznao je značaj obnovljivih izvora energije, ustupajući svoje zemljište za proizvodnju zelene energije. Na površini od 2,5 hektara, kompanija MT-KOMEX započela je krajem februara ove godine izgradnju solarne elektrane „Solar Elektro”. Investitor ovog projekta Solar Elektro d. o. o. Kragujevac gradnju elektrane poverio je upravo kompaniji MT-KOMEX, koja ima dugogodišnje iskustvo i prepoznatljivost kao pouzdan partner. Sa realizovanih više od 250 projekata solarnih elektrana na zemlji i krovovima, ova kompanija instalirala je preko 350.000 solarnih panela.

Za realizaciju ovog projekta, stručni tim kompanije postaviće 2.600 solarnih panela pojedinačne snage od 640 Wp, pri čemu je kao proizvođač odabrana kompanija Aiko. Ukupna instalisana snaga solarne elektrane iznosiće 1,664 MWp, dok će aktivna snaga biti 1.500 kW. Kvalitet solarne elektrane ogleda se u pažljivom planiranju i preciznoj izvedbi. Kako bi se maksimalno povećala proizvodnja električne energije tokom letnjih meseci, solarni paneli biće vertikalno orijentisani i postavljeni na noseću potkonstrukciju pod uglom od 20° u odnosu na horizontal, a paneli će biti usmereni ka jugu. Južni i jugozapadni delovi Srbije spadaju među najosunčanije regione u zemlji, što ih čini idealnim za razvoj solarnih elektrana i dugoročno unapređenje energetske stabilnosti.

U FOKUSU:

Projektom je predviđeno da solarna elektrana sadrži ukupno 15 invertora pojedinačne snage 100 kW, proizvođača Huawei (model – SUN2000-100KTL-M2). Invertor se automatski sinhronizuje sa mrežom na naponu od 0,4 kV. Kada bude puštena u rad, solarna elektrana će svu proizvedenu električnu energiju predavati u elektrodistributivni sistem. Očekuje se da će godišnja proizvodnja elektrane dostići oko 2.335,4 MWh, što predstavlja značajan doprinos povećanju učešća solarne energije u ukupnoj energetskoj mreži.

Kako bi sigurnost solarne elektrane bila na što višem nivou, za zaštitu od atmosferskih pražnjenja predviđeno je postavljanje gromobrana sa uređajem za rano startovanje. U okviru elektrane, biće montirani i senzori za praćenje lokalnih meteoroloških podataka povezanih za rad elektrane. Ovi senzori obezbediće merenje četiri veličine: snaga sunčevog zračenja, brzina vetra, ambijentalne temperature, kao i temperature solarnih panela. Pored proizvodnje čiste energije, ovaj projekat će doprineti i smanjenju emisije ugljen-dioksida. Na godišnjem nivou, očekuje se da će elektrana smanjiti emisije CO2 za 2.246 kilograma, čime se dodatno doprinosi zaštiti životne sredine i unapređenju kvaliteta vazduha u ovom regionu. Ovaj solarni projekat postavlja temelje za energetski samostalnu i ekološki odgovornu zajednicu u Brestovcu, doprinoseći ujedno održivoj budućnosti za celu Srbiju.

Priredila: Katarina Vuinac

Tekst u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala CIRKULARNA EKONOMIJA

Građani Beča odlučuju koje projekte grad sprovodi u borbi protiv klimatskih promena

Foto: (c) MA 20/ Christian Fürthner

Građani Beča preuzimaju aktivnu ulogu u borbi protiv klimatskih promena. U tri gradska okruga počinje odlučivanje o tome koji će se klimatski projekti realizovati.

U okviru inicijative „Wiener Klimateam” (Bečki klimatski tim), stanovnici tri bečka okruga Alsergrund, Meidling i Rudolfsheim-Fünfhaus dobijaju priliku da direktno učestvuju u izboru lokalnih projekata koji će se realizovati u cilju zaštite klime i jačanja društvene pravde. Reč je o participativnom modelu donošenja odluka, koji grad Beč primenjuje kako bi građanima omogućio veću uključenost u oblikovanje svoje zajednice.

Tokom prethodnih meseci, građani su imali priliku da predlože ideje za unapređenje svog okruženja s ciljem smanjenja klimatskog opterećenja. Od preko 1.600 pristiglih predloga, u saradnji sa stručnjacima i lokalnim organizacijama, razvijena su 84 konkretna projekta. Stručne službe Grada Beča potom su ih dodatno razradile i ocenile njihovu tehničku i organizacionu izvodivost.

U narednoj fazi, fokus se seli na takozvane građanske žirije – tela sastavljena od po 20 stanovnika svakog od tri okruga. Članovi žirija biraju se nasumično, ali na način koji osigurava da grupa bude reprezentativna za demografsku strukturu okruga – u pogledu starosti, pola, obrazovanja, prihoda i porekla. Osnovni uslovi za učešće su prebivalište u okrugu i starost od najmanje 16 godina, dok državljanstvo nije obavezno. To znači da i oni koji nemaju pravo glasa na izborima mogu ravnopravno učestvovati u procesu odlučivanja.

Pročitajte još:

Rad žirija počeo je u gradskoj većnici, gde članovi prvo prolaze kroz edukativni seminar pod nazivom „klimatski mozaik”, osmišljen kako bi im pružio osnovno razumevanje uzroka i posledica klimatskih promena, posebno u urbanom kontekstu Beča. Tokom maja i juna, članovi žirija će zajednički razmatrati projektne predloge, uz mogućnost stručne konsultacije ako bude potrebe. Odluke se donose prema principu saglasnosti – dok god ne postoje ozbiljni prigovori, predlog može biti prihvaćen.

Ukupan budžet koji stoji na raspolaganju računa se na osnovu simboličnog iznosa od 20 evra po stanovniku u svakom okrugu. Članovi žirija tako preuzimaju odgovornost za raspodelu sredstava među projektima, u skladu s lokalnim prioritetima i potrebama zajednice.

Izabrani projekti biće zvanično predloženi gradskoj vlasti u junu, a realizacija se očekuje u roku od dve godine. Celi proces je transparentan – svi projekti, kao i faze njihove realizacije, biće dostupni javnosti putem platforme za građansko učešće Grada Beča.

Inicijativa „Wiener Klimateam” predstavlja primer kako lokalne zajednice mogu aktivno učestvovati u borbi protiv klimatskih promena i doprinositi donošenju odluka koje direktno utiču na kvalitet života. Ovaj pristup participativne demokratije privlači pažnju i drugih gradova koji traže održive i inkluzivne modele upravljanja, među kojima je i Sarajevo.

Izvor: Grad Beč

Dani OIE 2025 – Lideri energetske tranzicije stižu u Split

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Zelena tranzicija više nije pitanje ambicije, već odgovornosti. Hrvatska ima prirodne resurse, investitore, tehnologiju i podršku građana – no bez političke volje i konkretne akcije, energetska nezavisnost ostaje nerealizovan potencijal. Prema podacima za prvi kvartal ove godine, Hrvatska je ponovno postala neto uvoznik električne energije – jasan signal da oklevanje u sprovođenju tranzicije ima svoju cenu.

Zato Dani OIE 2025 – vodeća konferencija o obnovljivim izvorima energije koju organizuju Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH) – od 21. do 23. maja u Splitu okupljaju predstavnike vlasti, industrije, finansijskih institucija, regionalne i domaće stratege i evropske partnere kako bi zajedno postavili temelje za sprovođenje ambiciozne, usklađene i – što je najvažnije – ostvarive tranzicije.

Tokom tri dana programa, na osam strateških panela, više od 50 domaćih i međunarodnih stručnjaka raspravljaće o najvažnijim koracima koji će definisati energetski zaokret Hrvatske i regije: modernizacija elektroenergetske mreže, uklanjanje birokratskih prepreka, uključivanje lokalne zajednice i prostorno planiranje u skladu s održivim razvojem, integracija baterijskih sistema i digitalnih rešenja, suživot obnovljivih i nuklearne energije, očuvanje životne sredine i jačanje poverenja kroz transparentnost, finansijski modeli i uloga banaka kao i inovativni pristup kogeneracijskim postrojenjima.

Vreme za odluke je sada

Dani OIE 2025 održavaju se u trenutku kada Hrvatska mora krenuti u odlučno sprovođenje ciljeva iz Ažuriranog integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana (NECP) te aktivno doprineti ostvarivanju evropskog paketa Fit for 55, koji predviđa smanjenje emisija gasova staklene bašte za najmanje 55 odsto do 2030. godine. Na globalnom nivou, upravo proizvodnja električne energije iz fosilnih goriva najveći je pojedinačni izvor emisija ugljenika – odgovorna je za gotovo 40 odsto ukupnih emisija. Uspešna energetska tranzicija stoga nije samo razvojna prilika, već i najizravniji alat za borbu protiv klimatskih promena.

Konferencija se održava pod visokim pokroviteljstvom tri ministarstava – Ministarstva gospodarstva, Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine te Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije – te uz podršku vodećih evropskih i domaćih institucija i organizacija: Europske investicijske banke (EIB), Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), WindEurope-a, SolarPower Europe-a i Energetskog instituta Hrvoje Požar (EIHP).

Pročitajte još:

Među potvrđenim govornicima ističu se vodeća imena domaće i evropske energetske politike i industrije. Giles Dickson (WindEurope) dolazi u Split s aktualnim komentarom o ranjivosti evropske elektroenergetske infrastrukture – uključujući i nedavni kolaps mreže u Španjolskoj i Portugalu, a Hana Huzjak (Europska komisija) predstaviće nove smernice energetske politike EU. Tonči Glavinić (MPUGDI) govoriće o prostornim planovima za energetska postrojenja, dok će Dražen Jakšić (EIHP) istaknuti stratešku ulogu OIE u razvoju sigurnog sistema. Andreas Rörig (E.ON Hrvatska) otvoriće pitanje smanjenja uvozne zavisnosti, a Ante Mandić (Petrol Hrvatska) podeliti iskustva s tržišta jugoistočne Evrope. Francesco Corbo (EBRD) i Simone Dell’Atti (EIB) predstaviće konkretne finansijske modele i investicijske strategije. Predstavnici HOPS-a i HEP-ODS-a govoriće o budućnosti mreže i integraciji OIE, dok će se Sandra Zokić (MPŠR) osvrnuti na temu biogasnih postrojenja, a Bojan Linardić (MPUGDI) o razvoju „acceleration areas“. Gosti iz Grčke, Španije i SAD-a podeliće međunarodna rešenja za smanjenje uticaja energetskih postrojenja na prirodu i bioraznolikost.

Uz istaknute govornike, Dani OIE 2025 bit će i mesto ekskluzivne prezentacije najnovijih izveštaja SolarPower Europe-a: Global Market Outlook 2024 i European Market Outlook for Battery Storage.

OIEH – glas sektora koji ne odustaje

Kao krovno udruženje proizvođača, investitora i stručnjaka u području obnovljivih izvora energije, OIEH već gotovo 10 godina predano gradi sektor koji želi – i zna – menjati Hrvatsku nabolje.

Dani OIE nisu samo mesto susreta, već prostor u kojem prestajemo govoriti što bi trebalo, i počinjemo dogovarati što ćemo napraviti. Imamo resurse, znanje i podršku – ono što nam sada treba je odlučnost. Vreme za projekte nije sutra, nego sada.“ – Maja Pokrovac, direktorica OIEH-a

Split – simbol otpornosti i mogućnosti

Dalmacija je region s najviše sunčanih sati u Evropskoj uniji – prirodni dar koji bi trebao biti temelj naše energetske nezavisnosti. Ipak, Hrvatska i dalje ozbiljno zaostaje: udeo solarne energije u ukupnoj proizvodnji iznosi tek oko 3 odsto na godišnjem nivou, znatno ispod evropskog proseka. Taj paradoks ne sme ostati neadresiran. Zato Split – kao domaćin konferencije – nije izabran slučajno. Ovaj grad na raskršču prirodnih lepota, istorije i moderne urbane energije, savršeno utelovljuje sve ono što tranzicija treba: strateško planiranje, funkcionalne institucije, zajedništvo građana i političku hrabrost.

Konferencija Dani OIE 2025 daje priliku da se lokalne inicijative povežu s nacionalnim politikama, da se iskustvo s terena pretoči u sistemske promene i da se jug Hrvatske – umesto da ostane samo potencijal u tablicama – pozicionira kao istinski predvodnik održivog razvoja.

Izvor: OIE Hrvatska (OIEH)

Rekordno uklanjanje barijera u Evropi 2024 – 2.900 km reka vraćeno u prirodni tok

Foto-ilustracija: Freepik (wirestock)

Inicijativa i mreža posvećena uklanjanju starih ili nefunkcionalnih brana širom Evrope – Dam Removal Europe, objavila je da je u 2024. godini ostvaren novi rekord sa 542 uklonjene rečne barijere. Kako je istaknuto, ovo ukazuje na rastuću podršku i razumevanje među zajednicama i vladama.

Uklanjanje je sprovedeno u 23 zemlje, a Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Češka i Turska uklonile su svoje prve rečne barijere. Kada je reč o zemljama koje su ostvarile najbolje uspehe, treba istaći Finsku koja je uklonila najmanje 138, a za njom slede Francuska, Španija i Švedska.

Ponovo je povezano više od 2.900 kilometara reka. Tako je u Italiji uklonjeno pet barijera na reci dužine 11 kilometara, čim je prvi put nakon više decenija obnovljen njen prirodni tok. U Hrvatskoj je ponovo povezano 16 kilometara reka, a ujedno ojačana otpornost na klimatske promene, poboljšana sigurnost vode i hrane,a i zaustavljen gubitak prirode, navodi WWF Adria.

Pročitajte još:

U Evropi postoji preko 1,2 miliona različitih prepreka na rekama — kao što su brane, barijere i propusti — koje preseću njihove prirodne tokove. Veliki broj ovih objekata je zastareo i negativno utiče na slobodan protok vode, taloga, hranljivih materija i životinjskih vrsta. Ovakva fragmentacija slabi otpornost rečnih ekosistema i smanjuje njihove prirodne funkcije, što doprinosi ozbiljnom gubitku biodiverziteta. Posebno je zabrinjavajući drastičan pad brojnosti migratornih slatkovodnih riba, koji je u Evropi od 1970. godine iznosio oko 75 odsto.

Pored rekordnog uklanjanja barijera, godina za nama obeležena je i primenom EU Uredbe o obnovi prirode. Upravo je njom postavljen cilj povratka najmanje 25.000 kilometara reka u stanje slobodnog toka. Uklanjanje prepreka ima važnu ulogu i u globalnom izazovu za slatke vode, čiji je cilj obnova 300.000 kilometara degradiranih reka do 2030. godine.

Energetski portal

Jačanjem lanca vrednosti do oporavka evropske automobilske industrije

Foto-ilustracija: Pexel (Kindel Media)

Elektrifikacija transporta jedan je od ključnih prioriteta u ostvarivanju klimatskih ciljeva i smanjenju zagađenja vazduha. Evropska unija (EU) zbog toga se poslednjih godina posebno posvetila donošenju regulatornih mera i unapređenju tehnologije u ovom sektoru. Ipak, uprkos tome što električna vozila ostvaruju povećanje u udelu ukupnog broja vozila, postoje značajni izazovi sa kojima se ova industrija suočava, a koje je potrebno prevazići kako bi se ostvarili postavljeni ciljevi. U ovom tekstu razmotrićemo te izazove i kako oni utiču na ubrzanje tranzicije u transportu.

Evropsko udruženje proizvođača automobila (ACEA) svakog meseca objavljuje izveštaj u kojem poredi koliko je novih vozila registrovano u EU u odnosu na isti mesec prethodne godine. U jednom od najnovijih izveštaja istaknuto je da su u januaru 2025. godine baterijsko-električna vozila činila 15 odsto tržišnog udela, što predstavlja rast u odnosu na januar 2024. godine, kada je ovaj udeo iznosio 10,9 odsto. Kada je reč o hibridno-električnim vozilima, ona su nastavila da beleže dobar trend, dostižući udeo od čak 34,9 odsto, što ukazuje na to da se kupci automobila u EU najčešće odlučuju upravo za vozila sa ovim pogonom.

Vozila na dizel i benzin zajedno su ostvarila negativan rezultat. Naime, u januaru 2024. godine njihov udeo iznosio je 48,7 odsto, dok je godinu dana kasnije smanjen na 39,4 odsto.

I pored postojećih regulativa, iz ACEA ističu da one same po sebi nisu dovoljne za uspešan prelazak automobilske industrije na proizvodnju vozila sa nultim emisijama. Potreban je holistički pristup, odnosno jačanje celokupnog lanca vrednosti automobilske industrije. Prema rečima Sigrid de Vris, direktorke ACEA, prelazak na nultu emisiju zahteva širi ekosistemski pristup i nova partnerstva u lancu vrednosti. Regulacija pojedinačnih koraka neće omogućiti industriji da predvodi tranziciju, pa su potrebne reforma i promena pristupa podsticanju i regulisanju automobilske industrije kako bi Evropa postala lider u proizvodnji vozila sa nultim emisijama.

U FOKUSU:

Kako Dragijev izveštaj sagledava izazove automobilske industrije

Lanac vrednosti u automobilskoj industriji detaljno je razmatran u izveštaju koji je pripremio Mario Dragi, bivši predsednik Evropske centralne banke (ECB) i jedan od značajnih ljudi evropske ekonomije. Naime, Dragi je dobio zadatak od Evropske komisije da izradi izveštaj u kojem će predstaviti svoju viziju budućnosti evropske konkurentnosti. U ovom izveštaju, poznatom kao Draghi report (Dragijev izveštaj), Dragi je obuhvatio, između ostalog, i izazove s kojima se automobilska industrija trenutno suočava.

Foto-ilustracija: Freepik

Automobilska industrija prolazi kroz duboku transformaciju, suočavajući se sa izazovima, dok istovremeno ostaje ključni segment evropske ekonomije, obezbeđujući posao za više od 13 miliona ljudi. Kao lider u inovacijama, industrija doživljava najveću strukturnu promenu u poslednjih sto godina, proširujući svoj lanac vrednosti i povezujući se sa novim sektorima, uključujući elektroniku, softver, nove finansijske modele i cirkularnu ekonomiju.

Prema procenama, do 2030. godine elektronika i softver će činiti čak 50 odsto ukupne vrednosti automobila. Tehnologije poput veštačke inteligencije (AI) i digitalizacije znatno će promeniti način na koji koristimo automobile, naročito u oblastima povezivanja vozila, naprednih sistema koji pomažu vozačima i razvoju autonomnih vozila. Ova digitalizacija automobila zahtevaće uvođenje novih veština i razvoj odgovarajuće infrastrukture u proizvodnji automobila, kao i u sektoru usluga mobilnosti.

Takođe, biće potrebna velika ulaganja u nove proizvodne procese, prekvalifikaciju radne snage, kao i u razvoj efikasne infrastrukture za punjenje električnih vozila. Dodatno, ovaj prelazak na električna vozila i digitalizaciju utiče na širu industrijsku povezanost, stvarajući nove poslovne modele, ali i izazove u snabdevanju novim resursima i materijalima potrebnim za proizvodnju, navodi se u izveštaju.

Ovaj proces transformacije podstaknut je procenama koje ukazuju na to da će do 2026. godine udeo novih registrovanih električnih vozila na tržištu putničkih automobila porasti na 30 odsto, dok je u 2023. iznosio 22,3 odsto. Ovaj trend stvoriće značajan pritisak na industriju da prilagodi svoje proizvodne kapacitete, unapredi infrastrukturu za podršku električnim vozilima i implementira nove tehnologije koje će omogućiti bržu i efikasniju tranziciju ka održivijem sektoru mobilnosti.

Priredila: Katarina Vuinac

Tekst u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala ODRŽIVA MOBILNOST

Viki voli Zemlju – Međunarodni foto i video konkurs za očuvanje prirodnih lepota Srbije

Foto-ilustracija: Unsplash (Nikola Stojanovic)

U Srbiji se sedmi put održava međunarodni foto-konkurs Viki voli Zemlju, a ove godine trajaće do 15. jula. Takmičenje su podržali i u organizaciji učestvuju Zavod za zaštitu prirode Srbije, kao i Pokrajinski zavod za zaštitu prirode.

Svoje nove ili stare fotografije i video-zapise, mogu da pošalju učesnici svih nivoa fotografskih veština, a ono što je potrebno da se nađe na njima jeste prikaz zaštićenog prirodnog dobra, njegov detalj ili bilo koji deo živog sveta u okviru njega.

Spisak i mapa svih prirodnih dobara koje je moguće fotografisati nalazi se na zvaničnom sajtu wle.rs uz praktična uputstva o pravilima učestvovanja i slanju fotografija i videa. Kako je istaknuto, svaka fotografija ili video treba da sadrži odgovarajući ID prirodnog dobra koji se nalazi na spisku.

Pobednici i najistaknutiji učesnici takmičenja dobiće vredne nagrade, a najbolje fotografije i snimci iz Srbije, nastavljaju učešće na međunarodnom nivou, sa finalistima iz drugih država. Očekuje se da će učestvovati više od 50 država iz celog sveta.

Pročitajte još:

Fotografi iz Srbije ostvarili su zapažene rezultate na međunarodnim takmičenjima. Fotografija Čedomira Žarkovića sa bigrenim kadicama Stopića pećine proglašena je najlepšom fotografijom zaštićenog prirodnog dobra na svetu 2016. godine, dok je Vladimir Mijailović zauzeo 15. mesto sa snimkom kanjona Rače. Vanja Kovač je 2023. osvojio treće mesto u kampanji Ljudska prava i životna sredina za prizor ribara na jezeru na Fruškoj gori, a video Marka Dekića o Goliji zauzeo je drugo mesto na svetskom takmičenju 2024. godine.

Viki voli Zemlju je međunarodni konkurs namenjen prikupljanju slobodnih fotografija prirodnih dobara sa ciljem promocije prirodnih lepota i podizanja svesti o njihovom očuvanju. Prvo takmičenje održano je 2013. godine, a do danas je organizovano u više od 60 zemalja, uz više od 840.000 fotografija koje su poslali desetine hiljada učesnika. Od 2024. godine, pored fotografija, prihvataju se i video-snimci.

Za sve dodatne informacije, možete se obratiti putem mejla na info@wle.rs, posetiti zvanični sajt wle.rs, instagram stranicu wle_srbija, kao i jutjub kanal WLE_Srbija.

Energetski portal

Mraz i grad obrali više od 350.000 tona raznog voća u Srbiji

Foto-ilustracija: Pixabay (manseok_Kim)

U Srbiji se ove godine gotovo neće jesti domaća kajsija. Prolećni mraz uništio je više od 90 odsto roda. Nisu bolje prošli ni proizvođači trešnje, jer je skoro celokupan rod ranih sorti stradao. Štete ima i kod krušaka, šljiva i jabuka. Poslednjih dana dodatnu glavobolju voćarima su zadavale kiše, jer vlažno vreme pogoduje razvoju bakterioza. Uprkos lošoj godini, stručnjaci savetuju da voćke treba zaštiti kako bi se sačuvalo njihovo zdravlje i rodni potencijal za narednu sezonu.

Već nekoliko godina voćari muku muče sa prolećnim mrazevima i štetama koje od njih nastaju. Ni ove godine niske temprature nisu zaobišle voćke u cvetu, a dodatne probleme u pojedinim delovima zemlje naneli su grad i dugotrajne kiše. Danilo Vešović je zbog svih poteškoća i izazova rešio da gotovo u potpunosti zapusti svoj voćnjak.

„Višnja, kajsija i breskva su stradale u potpunosti, ostalo je nešto malo šljive i jabuka. Imali smo toplu jesen, biljke nisu dobro ušle u zimu i onda su došli prolećni mrazevi. Sada smo duži vremenski period imali kiše, pa se javljaju bolesti. Prskanja su učestala, a to poskupljuje proizvodnju. Jako je nerentabilno raditi voće. Problem je i radna snaga. Niko neće da se bavi poljoprivrednim poslovima. Voćarstvo je u jako teškoj poziciji”, kaže Danilo Vešović, voćar iz Zrenjanina.

Stručnjaci kažu da su posledice niskih tempraratura u Srednjem Banatu najvidljivije u voćnjacima koji se nalaze na čistinama, van naseljenih mesta, bez zaklona od vetra. Među prvim voćkama koje cvetaju je kajsija, pa je šteta od prolećnih mrazeva velika.

Pročitajte još:

„Ovogodišnji rod kajsije je skoro potpuno uništen. Mnogi proizvođači, nakon smrzavanja cvetova i propadanja roda, redukuju broj hemijskih tretmana protiv bolesti i štetočina ili ih skoro potpuno izostavljaju. To je pogrešno budući da se bolesti razvijaju i prave štete i u narednoj godini, bez obzira na to što plod nije prisutan”, objašnjava Milinko Sinđić iz PSS Zrenjanin.

U zasadima višnje i trešnje beleži se 50 do 70 odsto izmrzlih cvetova, što je ogromna šteta.

„Hrabri činjenica da nije na svim lokalitetima došlo do visokog procenta izmrzavanja cvetova višnje. U našem regionu će biti proizvođača koji će imati zadovoljavajući rod ovog voća”, dodaje Sinđić.

Sorte šljiva imaju različiti vremenski period cvetanja i od toga, kaže, zavisi koliko će štete imati od mraza.

„Standardne vrste u ovom regionu, kao što su „stenli”, „čač”, „lepotica”, pretrpele su mala oštećenja od mraza, osim na pojedinim lokalitetima gde je izmrzavanje bilo značajno. Na nekim rakijskim sortama šljivin cvet je potpuno izmrzao”, objašnjava dalje sagovornik.

Od svih voćnih vrsta u Srednjem Banatu najbolje je prošla jabuka.

„Ako je negde i bilo izmrzavanja, ono neće uticati na rodnost. Jabuka obilno cveta i svega 6 do 8 procenata cvetova je dovoljno da bude oplođeno za punu rodnost. Dunja kasnije cveta pa kod nje nema izmrzavanja. Ni vinova loza nikada nema problema sa poznim prolećnim mrazevima, ali ima sa niskim i dugotrajnim zimskim temperaturama ispod 15 stepeni”, objašnjava Sinđić.

Voćke se moraju štititi i kada nema plodova na njima

Bez obzira na izostanak roda voćke se moraju štiti, kažu stručnjaci. Pošto plodova nema tretmani ne moraju biti intenzivni, ali je potrebno čuvati lisnu masu zbog potencijalne retrovegetacije koja je moguća na jesen.

„U narednom periodu možemo očekivati lisne vaši i intenzivniju pojavu smotavca na voću. Kod sorti koje kasnije sazrevaju već je uočen visok napad šljivinih osa. Čađava krastavost je do sada imala nekoliko povoljnih uslova za infekciju. Oslobađenje i sazrevanje askospora je u toku i do infekcije lista dolazi sa padavinama. Zato je važno kontinuirano štititi novoizraslu lisnu masu i plodove u periodu dok traju primarne infekcije”, kaže Snežana Parađenović iz PIS RC Zrenjanin.

Šteta od mraza na voću najveća u poslednjih dvadesetak godina

Iako poslednjih godina gotovo da nema proleća bez mraza i štete u voćnjaku, stručnjaci kažu da su ovogodišnje štete u Srbiji najveće sigurno u poslednjih nekoliko decenija.

„Ja ne pamtim da je u poslednjih 20 godina bilo tolike štete, pogotovo kod kajsije. Mislim da je posle 1998, ovo najgora godina za proizvodnju ovog voća. Procene su da je izmrzlo više od 90 posto roda. Imali smo velike štete kod ranih sorti trešanja i kod šljive. Takođe, kod jabuka, štetu su pretrpele sorete „ajdared” i „crveni delišes”, kao i kruške. Jedino su možda jagodičaste voćne vrste, a koje imaju važnu ulogu u izvozu Srbije, nekako preživele niske temperature”, objašnjava Zoran Keserović, profesor Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu.

U Šumadiji i zapadnoj Srbiji, centrima gde se tradicionalno proizvodi voće, nedavno je bilo i grada, što je dodatno uvećalo štetu u voćnjacima. Sada se pojavljuju bakterioze koje će u narednom periodu zadavati ozbiljne probleme voćarima. Zbog toga je sve važnije prilagoditi sorte koje se sade agrometeorološkim uslovima.

„Postoje sorte koje pokazuju veću otpornost na niske temperature. Recimo kod trešnje to su sorte „karmen”, „regina”, „karina”. Takođe, mora se ulagati u sisteme protiv mraza i grada. Najefikasniji protiv mraza je antifrost, a pojavio se i spag sistem koji se koristi u više od 40 zemalja sveta. Jedan protivgradni top nedavno je postavljen u Bačincima i pokazao se kao vrlo efikasan. Takav sistem može da štiti 60 hektara voćnjaka. Ministarstvo je pokazalo interes da to uđe u podsticaje, da se postavi nekoliko pilot ogleda u Srbiji”, kaže Keserović.

U periodu između 2020. i 2023. u Srbiji se u proseku godišnje proizvodilo oko milion četiristo šezdeset hiljada tona voća. Ove godine, kažu stručnjaci, pitanje je da li ćemo imati rod od milion ili milion i sto hiljada tona, što znači da su već sada gotovo 350.000 tona voća „obrali” mraz i grad.

Izvor: RTS

EU olakšava pravila za poljoprivredu, ali slabi zaštitu prirode

Foto-ilustracija: Unsplash (Dylan de Jonge)

Evropska komisija objavila je predlog za takozvano pojednostavljenje Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP), a Evropski biro za životnu sredinu (EEB) upozorava da bi njegovo usvajanje moglo dovesti do ukidanja ključnih mera zaštite životne sredine, pod izgovorom administrativnog rasterećenja. Pojašnjenja radi, ZPP predstavlja važnu politiku Evropske unije, kojom se obezbeđuju subvencije i podrška poljoprivrednicima, ali i uvode mere za zaštitu prirode i klime.

Kako je EEB naveo, poljoprivrednici se suočavaju sa ozbiljnim posledicama klimatske krize, gubitka biodiverziteta i zagađenja, zbog čega je potrebno da se ojačaju ekološki standardi koji podržavaju otpornost poljoprivrede. Međutim, predložene izmene dodatno će oslabiti obavezne zelene mere koje su preostale nakon prethodnog pojednostavljenja.

Preciznije, EEB ističe nekoliko tačaka koje posebno zabrinjavaju. Predlogom se državama članicama omogućava smanjenje površine pod stalnim travnjacima za 10 odsto, pre nego što budu morali ponovo da ih pretvore u travnjake. Do sada je bilo dozvoljeno pet odsto, što pokazuje da se zaštita ovih važnih područja koja čuvaju ugljen-dioksid, oslabljuje.

Pročitajte još:

Kao drugi problem, navodi se slabljenje zaštite močvara i tresetišta. Naime, Evropska komisija je predložila da države članice mogu da koriste postojeće zakone za zaštitu ovih područja i da poljoprivrednicima daju subvencije čak i kada samo poštuju zakon. Šta to zapravo znači? Javni novac koji bi trebalo da se dodeli onima koji ulažu dodatne napore, na primer u obnovu močvara i tresetišta, daje se za aktivnosti koje su već zakonska obaveza.

Poslednjim predlogom ne samo da se pravi korak unazad, već se ide i protiv zahteva iz ugovora EU da se održivost integriše u sve politike. Predviđa se slabljenje veze između poljoprivredne politike i zakona o zaštiti životne sredine, tako da korišćenje poljoprivrednih subvencija više ne mora da bude usklađeno sa evropskim zakonima koji se odnose na očuvanje prirode i zemljišta.

Zajednička izjava, koju je potpisalo 60 nevladinih organizacija, upozorava da će se ukidanjem ekoloških pravila samo naneti šteta poljoprivrednicima. Takođe, evropski ombudsman pokrenuo je istragu o prethodnoj izmeni poljoprivredne politike, koja je brzo sprovedena. Cilj je da se ispita da li je Evropska komisija ispoštovala pravila pri donošenju hitnih odluka i da li su te odluke u skladu sa ciljevima smanjenja zagađenja i klimatske neutralnosti.

Energetski portal