Home Blog Page 61

Cirkularna ekonomija u centru pažnje EU Zelene nedelje 2025

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

EU Zelena nedelja 2025, ove godine će kao glavnu temu postaviti – čisto, konkurentno i cirkularno, usmeravajući pažnju na cirkularnu ekonomiju i održiva rešenja u zaštiti životne sredine.

Kako je navedeno na zvaničnom sajtu EU za tebe, delegacija Evropske unije u Srbiji, ponosna je što i ove godine učestvuje u obeležavanju ove značajne inicijative, koja okuplja zajednice, partnere i institucije širom zemlje u zajedničkoj posvećenosti održivosti, zelenim inovacijama i cirkularnim praksama.

Pažnja će biti usmerena na istraživanje kako principi cirkularne ekonomije mogu da doprinesu smanjenju otpada, podstaknu inovacije i ojačaju stratešku autonomiju Evrope u svetu sa sve ograničenijim resursima.

Delegacija EU će ovu nedelju obeležiti kroz različite događaje u Beogradu, Nišu i Novom Sadu, u saradnji sa lokalnim partnerima. Kroz interaktivne radionice, javne debate, edukativne izložbe i aktivnosti zajednice posvećene biodiverzitetu, reciklaži, održivom transportu i aktivizmu mladih, cilj je da se uključe građani svih uzrasta.

Pročitajte još:

Među najznačajnijim događajima:

  • 5. jun – Konferencija povodom Svetskog dana životne sredine (Beograd) – Paneli na teme zagađenja plastikom, politika EU u oblasti cirkularne ekonomije i prilika za Srbiju u zelenoj tranziciji.
  • 6. jun – Noć sova na Niškoj tvrđavi – Porodični događaj sa posmatranjem ptica, radionicama o biodiverzitetu i edukacijom dece o zaštiti prirode.
  • 6. jun – Javna biciklistička tura duž EuroVelo 6 rute – Promocija zelene mobilnosti kroz zajedničku vožnju, servis za popravku bicikala i razgovore sa građanima duž važne evropske biciklističke trase.

Kompletan kalendar događaja dostupan je ovde.

Ovogodišnja Zelena nedelja biće održana od 3. do 10. juna.

Evropska unija do sada je obezbedila više od 582 miliona evra bespovratne pomoći za unapređenje zaštite životne sredine i sprovođenje klimatskih mera u Srbiji, čime se pozicionirala kao najveći donator u ovoj oblasti. 

Energetski portal

Procena nuklearnih elektrana u Holandiji i Sloveniji – Krško će raditi do 2043. godine

Foto-ilustracija: Unsplash (dan-meyers)

Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) sprovela je dve važne bezbednosne provere u nuklearnim elektranama u Holandiji i Sloveniji.

U Holandiji, tim IAEA je tokom maja posetio nuklearnu elektranu Borsele kako bi proverio napredak u sprovođenju preporuka datih nakon prethodne posete 2023. godine. Elektrana, koja je u pogonu još od 1973. i obezbeđuje oko tri odsto električne energije u zemlji, trebalo bi da radi do 2033. godine, ali razmatra se produženje njenog rada do 2054. godine, pod uslovom da bezbednost bude zagarantovana. U novom izveštaju istaknuto je da je većina preporuka već sprovedena, a preostale aktivnosti su u toku. 

Pročitajte još:

Istovremeno, u Sloveniji je završena desetodnevna SALTO misija u nuklearnoj elektrani Krško, jedinoj u zemlji u zajedničkom vlasništvu Slovenije i Hrvatske. Krško pokriva čak 40 odsto slovenačkih potreba za strujom, a dozvola za njen rad produžena je do 2043. godine. IAEA je ovom prilikom ocenila da elektrana uspešno sprovodi ključne aktivnosti za bezbedan dugoročni rad, ali je istaknuta važnost nastavka preostalih koraka za potpuno usklađivanje sa međunarodnim standardima, kako navodi World Nuclear News.

Pregled je deo redovnih međunarodnih provera koje imaju za cilj jačanje bezbednosti nuklearnih postrojenja i pružanje podrške operaterima u sprovođenju najviših standarda sigurnosti. Završni izveštaji za obe elektrane očekuju se u naredna tri meseca.

Energetski portal

Inicijativa vredna 15 miliona dolara za podsticanje održivih ulaganja u basenu Konga

Foto-ilustracija: Freepik (wirestock)

Basen reke Kongo, predstavlja jedan od najvažnijih svetskih ekosistema. Kako bi se zaštitio i očuvao, Fond Ujedinjenih nacija za razvoj kapitala (UNCDF), Program Ujedinjenih nacija za životnu sredinu (UNEP) i Centralnoafrička inicijativa za šume (CAFI), pokrenuli su inicijativu vredno 15 miliona dolara. Cilj inicijative jeste da se kroz nju privuku dodatna sredstva iz javnog i privatnog sektora, uz ukupno planirano ulaganje od 30 miliona dolara, navodi se na sajtu UNEP-a.

Podršku kroz program Pro-Congo, dobiće mikro, mala i srednja preduzeća u zelenim sektorima koji ne zavise od krčenja šuma. Preciznije, podržava se razvoj poslovnih modela koji doprinose smanjenju emisija, očuvanju šuma i prelasku na održivu i otpornu ekonomiju.

Iako ovo područje predstavlja drugi po veličini tropski kišni pojas na svetu, koji ima vrlo važnu ulogu u borbi protiv klimatskih promena, ulaganje u njegovu zažtitu zaostaju za onima u Amazoniji ili jugoistočnoj Aziji.

Pročitajte još:

Inicijativa obuhvata četiri zemlje – Kamerun, Demokratsku Republiku Kongo, Gabon i Republiku Kongo – i ima za cilj da osnaži lokalna preduzeća i podstakne nova ulaganja uz zaštitu prirodnih resursa.

Kako je navedeno, UNCDF će obezbediti 6,2 miliona dolara u koncesionim sredstvima, uključujući zajmove i bespovratna sredstva, dok će UNEP pružiti tehničku podršku, izgradnju kapaciteta i pomoć u razvoju održivih poslovnih modela.

Pro-Congo ima podršku donatorske koalicije CAFI-ja koju čine zemlje poput Nemačke, Francuske, Norveške, Švedske, Belgije, Republike Koreje, Velike Britanije i drugih, kao i šest zemalja partnera iz regiona.

Program treba da, kroz kombinaciju finansijske i tehničke pomoći, stvori zdrav ekosistem za zelena ulaganja, koji će omogućiti dugoročni razvoj, očuvanje biodiverziteta i ekonomsko osnaživanje lokalnih zajednica u basenu reke Kongo.

Energetski portal

Italija druga u EU po zaposlenosti u sektoru OIE

Foto-ilustracija: Unsplash (Jonathan Korner)

U Italiji je tokom protekle dve decenije zabeležen značajan rast obnovljivih izvora energije, pokazuje najnoviji izveštaj udruženja Legambiente pod nazivom „Obnovljive opštine”.

Od 2004. do 2024. godine, kapacitet obnovljivih izvora na Apeninskom poluostrvu porastao je sa 20.222 MW na 74.303 MW neto efikasne instalirane snage – što predstavlja impresivan rast od 267 odsto.

Rast je najvidljiviji u sektoru solarne energije, koja je sa svega nekoliko desetina opština u 2004. godini danas prisutna u čak 7.873 opštine širom zemlje. U istom periodu broj solarnih instalacija porastao je sa 2.452 na preko 1,8 miliona, pri čemu je samo tokom 2024. godine instalirano 276.000 novih postrojenja.

Vetropotencijal Italije je takođe u snažnoj ekspanziji: kapacitet vetroelektrana povećan je za 11.890 MW, uz izgradnju 84 novih postrojenja samo u 2024. godini. Broj opština sa vetroparkovima porastao je sa 120 na 6.130.

Pročitajte još:

Hidroenergija beleži rast sa 17.055 MW na 18.992 MW kroz povećanje broja instalacija sa 2.021 na gotovo 5.000. Bioenergija je takođe u usponu, sa kapacitetom koji je porastao sa 1.346 MW na 3.802 MW, dok je geotermalna energija zabeležila skroman, ali stabilan rast od 136 MW.

Italija trenutno zapošljava oko 212.000 ljudi u sektoru obnovljivih izvora energije, što je drugo mesto u Evropi, odmah iza Nemačke. Više od polovine radnih mesta (135.000) vezano je za sektor toplotnih pumpi, u kome Italija drži evropski rekord po korišćenju.

I pored pozitivnih pomaka, iz udruženja Legambiente upozoravaju da je neophodno ubrzati tempo tranzicije. U saopštenju se ističe da Italija zaostaje za evropskim liderima poput Španije i Nemačke, gde proizvodnja iz OIE prelazi 60 odsto, što omogućava znatno niže račune za električnu energiju. Čak i Francuska, oslonjena na nuklearnu energiju, beleži niže cene.

„Potrebna je veća koherentnost i politička hrabrost da bi se iskoristio potencijal koji Italija nesporno poseduje”, poručuju iz udruženja.

Energetski portal

Javni oglas za izbor snabdevača poslenjeg izbora za snabdevanje električnom energijom u Crnoj Gori

Foto-ilustracija. Pixabay (jorono)

Na osnovu člana 188 stav 5 Zakona o energetici („Službeni list CG”, broj 28/25) Uredbe o postupku javnog nadmetanja za izbor snabdevača poslednjeg izbora za snabdevanje električnom energijom („Službeni list CG”, broj 81/18) i Uredbe o snabdevanju ranjivih kupaca električne energije („Službeni list CG”, broj 81/18), Ministarstvo energetike i rudarstva objavljuje

Javni oglas za izbor snabdevača poslenjeg izbora za snabdevanje električnom energijom

Ministarstvo energetike i rudarstva (u daljem tekstu: Ministarstvo) poziva zainteresovane energetske subjekte koji obavljaju delatnost snabdevanja električnom energijom da dostave ponude, u skladu sa Tenderskom dokumentacijom za izbor snabdevača poslednjeg izbora za snabdevanje električnom energijom (u daljem tekstu: Tenderska dokumentacija). Izbor snabdevača sprovodi se kroz postupak javnog nadmetanja.

  1. Predmet javnog nadmetanja

    Foto: Ministarstvo energetike Crne Gore

Predmet javnog nadmetanja je izbor snabdevača posljednjeg izbora za snabdevanje električnom energijom za period od tri kalendarske godine (2026, 2027 i 2028. godinu).

Snabdevač posljednjeg izbora vrši snabdevanje električnom energijom:

1) svih kategorija krajnih kupaca priključenih na distributivni ili na prenosni sistem električne energije ili gasa koji bez svoje krivice ostanu bez snabdevača ili ugovora o snabdevanju;

2) domaćinstava, mala i mikro pravna lica priključena na distributivni sistem električne energije ili gasa koji izaberu snabdevanje preko snabdevača poslednjeg izbora, čime se obezbeđuje njihovo pravo na univerzalnu uslugu.

Ponuđač je dužan da ponudi jedinične cene električne energije po tarifnim elementima (viša, niža i jedinstvena tarifa) za prvu godinu snabdevanja. Odnos između tarifnih elemenata za električnu energiju utrošenu u višoj i nižoj  tarifi ne može biti veći od 3:1, shodno Opštim uslovima za snabdevanje električnom energijom („Službeni list CG”, broj 70/16).

Ponuđač je dužan da ponudi formule za određivanje cijena električne energije za drugu i treću godinu snabdevanja. Takođe, ponuđač je dužan da u formulama za određivanje cijena električne energije za drugu i treću godinu snabdevanja koristi jasne i lako proverljive parametre, na osnovu kojih je moguće utvrditi visinu cena.

Snabdevač poslednjeg izbora, izabran kroz postupak javnog nadmetanja, dužan je da primenjuje ponuđene jedinične cene po tarifnim elementima (viša, niža i jedinstvena tarifa) za prvu godinu snabdevanja, kao i cene za drugu i treću godinu snabdevanja koje će utvrditi po ponuđenim formulama, pri čemu odnos između tarifnih elemenata za električnu energiju utrošenu u višoj i nižoj tarifi za drugu i treću godinu snabdevanja mora biti jednak odnosu tarifnih elemenata za prvu godinu snabdevanja.

  1. Uslovi za učešće u postupku javnog nadmetanja

Pravo učešća u postupku javnog nadmetanja po ovom javnom oglasu ima svako domaće i strano privredno društvo, pravno lice i preduzetnik (u daljem tekstu: Ponuđač):

  • koji ispunjava uslove za snabdevanje električnom energijom u Crnoj Gori, Energetskoj zajednici ili državi članici Evropske unije;
  • koji je registrovan za obavljanje delatnosti snabdevanja električnom energijom kod nadležnog organa;
  • koji je izmirio poreske obaveze u državi u kojoj ima sedište;
  • čiji zastupnik nije bio pravosnažno osuđivan za krivično delo zloupotrebe službene dužnosti, organizovanog kriminala sa elementima korupcije, pranja novca i prevare, koje ga čine nepodobnim za obavljanje funkcije;
  • koji ispunjava uslove u pogledu finansijske sposobnosti, na način da ima prosečni godišnji bruto prihod veći od 50 miliona evra ili ekvivalentno u drugoj valuti, za tri poslovne godine (2022, 2023 i 2024);
  • koji ispunjava uslove u pogledu tehničko-kadrovske osposobljenosti za obavljanje delatnosti snabdevanja električnom energijom, i to:

–   da ima najmanje 50 zaposlenih;

–   da posjeduje informacioni sistem za obračun, fakturisanje i izdavanje računa krajnjim kupcima za utrošenu električnu energiju;

  • koji je obavljao delatnost snabdevanja električnom energijom najmanje tri kalendarske godine i to: 2022, 2023 i 2024. godine, u obimu koji nije manji od 1.500 GWh godišnje;
  • koji može ugovoriti kupovinu električne energije ili poseduje kapacitete za proizvodnju električne energije, u količini koja nije manja od 1.000 GWh;
  • koji je dostavio bankarsku garanciju ponude na iznos od 25.000 evra, plativu na prvi poziv, bez prava prigovora, u formi datoj u Tenderskoj dokumentaciji, ili dokaz o uplati novčanog depozita u istom iznosu.

Rok važenja bankarske garancije ponude ili novčanog depozita je 120 dana od krajnjeg roka za podnošenje ponude.

  1. Kriterijumi za vrednovanje ponuda

Ponude se vrednuju i rangiraju na osnovu kriterijuma za vrednovanje ponuda. Kriterijumi za vrednovanje ponuda su prikazani u sledećoj tabeli:

  Kriterijum Broj bodova
1. Ponuđena cena električne energije 0-50
2. Finansijska sposobnost ponuđača 0-20
3. Sigurnost snabdevanja električnom energijom 0-20
3.1. Mogućnost obezbeđenja količine električne energije 0-10
3.2. Udio električne energije iz sopstvenih izvora 0-10
4. Doprinos zaštiti životne sredine 0-10
  1. Otkup Tenderske dokumentacije

Ponuđač ima pravo da učestvuje u postupku javnog nadmetanja, pod uslovom da pre podnošenja ponude otkupi Tendersku dokumentaciju. Ministarstvo izdaje potvrdu za otkupljenu Tendersku dokumentaciju i vodi registar lica koja su otkupila dokumentaciju, na osnovu kojeg se identifikuju ponuđači koji mogu učestvovati na Tenderu. Ako Tendersku dokumentaciju preuzima ovlašćeni predstavnik privrednog društva, pravnog lica ili preduzetnika, dužan je da dostavi ovlašćenje za zastupanje overeno od strane notara ili apostilom, kao i dokaz o izvršenoj uplati naknade za otkup Tenderske dokumentacije. Ukoliko je ovlašćenje izdato na stranom jeziku, potrebno je dostaviti prevod na crnogorski jezik koji je overen od strane sudskog tumača.

Cijena Tenderske dokumentacije iznosi 1.500,00 evra i ovaj iznos se uplaćuje na žiro-račun Budžeta Crne Gore broj: 832-1005-92, sa naznakom „Otkup Tenderske dokumentacije po Javnom oglasu za izbor snabdevača poslednjeg izbora za snabdevanje električnom energijom”. Tenderska dokumentacija se može otkupiti najkasnije pet radnih dana pre isteka roka za podnošenje ponuda.

  1. Podnošenje ponuda

Ponude se dostavljaju na crnogorskom jeziku. Ako je dokumentacija iz ponude dostavljena na stranom jeziku, ponuđač je dužan da priloži i overeni prevod na crnogorskom jeziku. U slučaju spora, overeni prevod će se koristiti za tumačenje informacija i dokaza.

Ponuđač dostavlja ponudu na arhivu Ministarstva na sledeću adresu:

Ministarstvo energetike i rudarstva

Rimski trg 46, 81000 Podgorica,

Crna Gora

Ponude moraju pristići u arhivu Ministarstva najkasnije do 15. jula 2025. godine do 12:00 časova, što je krajnji rok za podnošenje ponude (u daljem tekstu: Krajnji rok). Ponuda se podnosi u formi i sadržaju kako je definisano u Tenderskoj dokumentaciji.

Ministarstvo izdaje potvrdu, odnosno evidentira prijem ponude sa jasno naznačenim datumom i vremenom prijema ponude. Ponude pristigle posle Krajnjeg roka za dostavljanje ponude neće se razmatrati, već će se neotvorene vratiti Ponuđaču.

Ponuđač ima pravo da, na pisani zahtev, povuče ponudu najkasnije do isteka Krajnjeg roka. Ponuda se smatra povučenom prijemom pisanog zahteva za povlačenje ponude, koja se bez odlaganja, neotvorena, vraća ponuđaču.

  1. Informacije i podaci za komunikaciju

Zainteresovani ponuđač može, u pisanom obliku, zatražiti dodatne informacije ili pojašnjenja u vezi sa postupkom javnog nadmetanja. Zahtevi za dodatne informacije i pojašnjenja mogu se dostavljati najkasnije sedam radnih dana prije isteka roka za podnošenje ponuda.

Komunikacija se vrši isključivo elektronskim putem preko e-maila.

Kontakt osoba: Maja Pavićević

e-mail: maja.pavicevic@meir.gov.me

  1. Otvaranje ponuda

Otvaranje ponuda vrši Komisija za otvaranje i vrednovanje ponuda u prostorijama Ministarstva (Rimski trg 46, Podgorica), na dan 15 jul 2025. godine, sa početkom u 13:00 časova.

Ponuđač, preko svojih ovlašćenih predstavnika, ima pravo da prisustvuje otvaranju ponuda, koje obuhvata otvaranje omota ponude, otvaranja dela ponude koja se odnosi na podobnost ponuđača i provjeru njene formalne ispravnosti.

  1. Promjena uslova Javnog oglasa

Izmjene i/ili dopune Javnog oglasa objavljuju se na isti način kao i tekst prvobitnog Javnog oglasa.

Ministarstvo energetike Crne Gore

Predlozi privrede za snažniji prehrambeni i poljoprivredni sektor

Foto-ilustracija: Unsplash (Mehrad Vosoughi)

Na sednici Odbora Udruženja za biljnu proizvodnju i prehrambenu industriju Privredne komore Srbije razmatrani su glavni izazovi sa kojima se suočava prehrambena industrija, kao i konkretne inicijative i predlozi za njihovo rešavanje.

Obraćajući se članovima Odbora, Marko Čadež, predsednik PKS istakao je važnost otvorenog dijaloga i saradnje između kompanija, Privredne komore Srbije, nadležnih ministarstava i institucija, naglasivši značaj sastanaka u cilju unapređenja sektora.

Kako je istakao, na sednicama odbora razgovara se o konkretnim problemima koji opterećuju domaću privredu u svim sektorima.

Prema njegovim rečima, saslušani su svi problemi koje imaju privrednici, a predlozi i inicijative se nakon detaljnog razmatranja, prosleđuju ministarstvima i nadležnim institucijama. Neki izazovi su već rešeni, dok su drugi u toku, a kako je naveo, veruje da je ovo najbolji način da se zajednički radi na unapređenju poslovanja u Srbiji i položaja naših firmi na međunarodnom tržištu.

Podsetio je na aktivnosti Centra za privredne inicijative i brza rešenja PKS i najavio sastanak privrednika sa predsednikom Republike Srbije, između 9. i 13. juna, gde će se zajednički tražiti rešenja za konkurentniju privredu i bolji poslovni ambijent.

Kako je istaknuto na sednici ovog Odbora, prehrambeni i poljoprivredni sektor Srbije suočavaju se sa brojnim izazovima koji utiču na proizvodnju, konkurentnost i izvoz. 

Pročitajte još:

„Konditorska industrija trpi zbog visokih cena sirovina i sporih carinskih procedura, dok proizvođači biljnih ulja i svežeg voća imaju problema sa varijacijama cena i administrativnim preprekama. Mineralne vode i bezalkoholna pića opterećeni su visokim nametima i neizvesnošću oko depozitnog sistema, dok se proizvođači dečje hrane i prerađivači kafe nose sa dugotrajnim registracijama i sivom ekonomijom. Savetodavne službe i proizvođači ukrasnog bilja pogođeni su nedostatkom kadrova i zastarelom tehnologijom, a vodoprivreda se suočava sa nedostatkom investicija i pravnih olakšica”, navodi se na zvaničnoj stranici PKS-a.

Kao rešenja, ističu se ubrzanje i pojednostavljenje pojednostavljenju administrativnih i carinskih procedura, izmene pravilnika i nekih propisa, uklanjanje ograničenja izvoza i uvođenje harmonizovanih propisa u skladu sa EU standardima. 

Neophodno je ukloniti carinske barijere i smanjiti birokratske prepreke kako bi se podstakao održivi razvoj i konkurentnost u ovim ključnim granama industrije, kao i pojačati koordinacija između državnih institucija i privrede, poručuju predstavnici industrije hrane.

Energetski portal

Zlatibor beleži snažan rast poseta stranih turista

Foto-ilustracija: Unsplash (Gorana B)

Zlatibor nastavlja da potvrđuje svoj status jednog od vodećih turističkih centara u Srbiji, beležeći odlične rezultate u prva četiri meseca 2025. godine.

Kako se navodi u saopštenju Opšrine Čajetina, prema najnovijim podacima Republičkog zavoda za statistiku, ovu planinsku destinaciju posetilo je ukupno 136.867 turista, što predstavlja rast od 6,5 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

Posebno se ističe značajan porast broja inostranih gostiju – tokom aprila zabeležen je rast dolazaka stranih turista od čak 43 odsto, dok je broj noćenja koje su oni ostvarili više nego dupliran u poređenju sa aprilom 2024. godine.

Pročitajte još:

Ukupan broj noćenja u periodu januar–april dostigao je 423.427 u registrovanim smeštajnim kapacitetima, što dodatno potvrđuje poziciju Zlatibora kao jedne od najposećenijih destinacija u zemlji.

Ovi rezultati su plod koordinisanog delovanja svih aktera u turizmu. Turistička organizacija Zlatibor kontinuirano sprovodi intenzivne promotivne aktivnosti na domaćem i inostranom tržištu, dok lokalna samouprava ulaže značajna sredstva u razvoj turističke infrastrukture. Pored toga, privatni sektor doprinosi kvalitetnom i raznovrsnom smeštajnom ponudom, kao i visokim standardima usluge.

Dodatni zamah dolasku stranih turista dale su i međunarodne sportske manifestacije, poput takmičenja „Školarijada” i fudbalskog turnira „Zlatibor kup”, koji su okupili mlade sportiste iz brojnih zemalja, uključujući Brazil, Indiju, Kinu, Benin, Španiju i Italiju.

Energetski portal

Fiksni i plutajući vetroparkovi – Irska u razvoju velikih razmera

Foto-ilustracija: Pixabay

Irska ima ambiciozne ciljeve u postizanju pouzdane zelene energije koja bi pokrenula čist i održiv rast. Zbog toga je Ministarstvo za klimu, životnu sredinu i energiju najavilo objavljivanje Izveštaja o pregledu Okvira za budućnost 2025, koji ističe ključne prekretnice na putu Irske ka tome da postane globalni lider u oblasti obnovljive energije s mora (ORE – Offshore Renewable Energy).

Vlada je početkom maja odobrila plan za ubrzanje razvoja obnovljive energije s mora – nacionalni Plan određenih morskih područja (DMAP) za vetroelektrane na moru. Cilj je da se do 2040. identifikuju lokacije duž celokupne irske morske teritorije koje će omogućiti proizvodnju najmanje 15 GW energije vetra, što će pomoći da dostignu cilj od ukupno 20 GW.

Ministarstvo je objavilo i Tehničku procenu resursa vetra s mora koja sadrži detaljnu analizu i preporuke za razvoj komercijalnih vetroparkova na fiksnim postoljima i plutajućih duž obale Irske. Ovaj dokument služi kao baza dokaza za buduće određivanje lokacija za ORE projekte.

Pročitajte još:

Proceneno je da bi se dodatnih 3,5 do 18 GW vetroenergije na fiksnim postoljima moglo razumno razviti duž obale, pored 8 GW već planiranih vetroelektrana. Analiza takođe istražuje osnovu dokaza za razvoj plutajuće vetroenergije velikih razmera u irskim vodama, kao i lokaciju za demonstracioni projekat plutajućeg vetroparka.

„U skladu s međunarodnim tržišnim projekcijama, analiza pokazuje da je trenutno vetroenergija na fiksnim postoljima jeftinija od plutajuće vetroenergije na svim lokacijama gde je tehnički moguća. Zbog toga se, iz razloga pristupačnosti, zaključuje da treba dati prioritet razvoju fiksnih vetroparkova u bliskoj budućnosti, dok se očekuje komercijalizacija plutajuće tehnologije”, saopšteno je iz Ministarstva.

Lokacije uz južnu obalu na kojima će se razvijati budući projekti obnovljive energije s mora su prošli jednogodišnji proces konsultacija sa zajednicama i ključnim zainteresovanim stranama, uključujući ribare, ekološke nevladine organizacije i lokalne vlasti.

Jasna Dragojević

ABB postavlja nove standarde u punjenju električnih vozila sa A400 i C50 punjačima 

Foto: ABB

U vreme kada električna mobilnost postaje jedan od značajnih faktora za održivu budućnost, ABB poslovni sektor E-Mobility nastavlja da predvodi industriju inovacijama i tehnološkim napretkom. Nakon što je pre deset meseci predstavljen A400 All-in-One punjač na ACT Expo 2024, koji je pomerio granice u domenu brzog i efikasnog punjenja električnih vozila, kompanija sada lansira C50 – premijum kompaktni punjač, dizajniran da unapredi infrastrukturu za punjenje u urbanim sredinama i na putovanjima.

ABB A400 – moćan, pouzdan i pametan

ABB A400 predstavlja vrhunac ABB-ovog inženjeringa u domenu punjača za električna vozila. Donosi najvišu snagu punjenja uz minimalne gubitke, omogućava besprekorno korisničko iskustvo i pruža napredne opcije daljinskog upravljanja. Ovaj punjač direktno rešava tri ključna izazova u industriji: nedostatak poverenja vozača, kompleksnost korišćenja i nizak povraćaj ulaganja za operatore i vlasnike električnih vozila i flota.

Jedan od najvećih problema sa kojima se susreću vozači električnih vozila jeste nizak procenat uspešnosti punjenja, koji se često kreće ispod 70 odsto. Korisnici se suočavaju sa poteškoćama prilikom plaćanja, problemima sa konekcijom ili nejasnim procesima punjenja. ABB A400 je osmišljen da eliminiše ove probleme, povećavajući procenat uspešnog punjenja na čak 99 odsto.

Foto: ABB

Sa velikim 32-inčnim ekranom i intuitivnim korisničkim interfejsom, ABB A400 pruža iskustvo upotrebe slično pametnim telefonima. Korisnici mogu lako pratiti proces punjenja, dobijati jasne potvrde o početku i završetku punjenja, kao i informacije o statusu punjenja u realnom vremenu.

Tehnička rešenja implementirana u A400 omogućavaju dug životni vek i visoku efikasnost. Punjač koristi energetske module bazirane na silikon-karbidu, koji omogućavaju optimalno upravljanje snagom i smanjuju energetske gubitke. Dinamička podela snage u različitim obrascima punjenja od 50 kW pruža fleksibilnost u radu, dok sistem hlađenja vazduhom doprinosi pouzdanosti uređaja.

Jedna od ključnih inovacija u A400 je implementacija dvostruke tehnologije hlađenja (zasnovane na promeni agregatnog stanja rashladne tečnosti – iz tečnosti u paru i iz pare u tečnost) u konektoru punjača. Ova patentirana tehnologija omogućava punjenje strujom do 600 ampera uz niže troškove održavanja i bolju dugoročnu pouzdanost u poređenju sa tradicionalnim sistemima hlađenja.

Dodatno, ABB A400 dolazi sa uslugama daljinskog upravljanja putem cloud platforme, omogućavajući operaterima da nadgledaju i optimizuju rad punjača 24/7. U okviru ABB servisnih ugovora, garantuje se 97 odsto efikasnosti u brzini servisnog odziva, što dodatno povećava pouzdanost ovog sistema.

U FOKUSU:

C50 – pametno rešenje za gradsku infrastrukturu

Nakon uspešnog lansiranja A400, ABB E-Mobility sada predstavlja C50 – premijum kompaktni punjač prilagođen urbanim sredinama i javnim mestima. Ovaj model dolazi u pravom trenutku, s obzirom na rastuću potrebu za dostupnim i efikasnim javnim punjenjem, naročito u gradskim sredinama, gde veliki procenat stanovništva nema mogućnost punjenja kod kuće.

C50 pruža snagu od 50 kW, što omogućava brzo punjenje tokom svakodnevnih aktivnosti, poput poseta tržnim centrima, maloprodajnim objektima i odmorištima. Sa dvostrukim izlazima od 25 kW, omogućava istovremeno punjenje dva vozila, čime se povećava iskorišćenost punjača i smanjuje potreba za dodatnim infrastrukturnim ulaganjima.

Dizajniran s naglaskom na praktičnost, C50 se odlikuje izuzetno tankim dizajnom od samo 23,5 cm i vrhunskim materijalima koji omogućavaju lako uklapanje u različite prostore. Njegov korisnički interfejs, sa ekranom od 21,5 inča, obezbeđuje jednostavno i intuitivno korišćenje, dok se boje na ekranu mogu prilagoditi vizuelnom senzibilitetu klijenata.

Još jedna prednost C50 modela je to što dolazi kao kompletno upravljivo rešenje. ABB preuzima brigu o svim aspektima – od planiranja i implementacije, preko upravljanja i servisa, do održavanja punjača. Na taj način kompanije mogu lako integrisati punjače u svoje poslovanje bez potrebe za dodatnom ekspertizom u domenu električne mobilnosti. Na taj način oni se mogu fokusirati na osnovne poslove dok uživaju u svim prednostima elektrifikacije svojih lokacija, zadržavajući vlasništvo nad njima.

ABB E-Mobility redefiniše budućnost EV punjenja

Sa lansiranjem A400 i C50 modela, ABB E-Mobility postavlja nove standarde u industriji punjenja električnih vozila. Njihova misija nije samo povećanje broja punjača na tržištu već i poboljšanje kvaliteta i pouzdanosti infrastrukture kako bi se električna mobilnost što brže razvijala.

Mreže za punjenje električnih vozila predstavljaju kritičnu tačku u misiji ka energetski efikasnoj i klimatski neutralnoj mobilnosti. A400 i C50 su od samog starta dizajnirani da pruže pouzdano i isplativo punjenje, omogućavajući našim kupcima da upravljaju svojom mrežom na najvišem nivou.

www.abb.rs

Tekst u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala  ODRŽIVA MOBILNOST

Rumunija dobija mali nuklearni reaktor snage 77 MW: Prvi takav projekat u EU

Foto-ilustracija: Freepik (frimufilms)

Rumunija je na korak od ulaska u novu eru energetske tranzicije zahvaljujući najavi izgradnje malog modularnog reaktora snage 77 MW u mestu Dojčešti, što je prvi takav projekat u Evropskoj uniji. Tehnologiju isporučuje američka kompanija NuScale Power, čiji je dizajn nedavno dobio odobrenje američke Komisije za nuklearnu regulaciju (NRC) – najstrožeg regulatornog tela za nuklearnu bezbednost u svetu.

Odobrenje NRC-a potvrđuje da NuScale tehnologija zadovoljava najviše svetske standarde u oblasti nuklearne sigurnosti i predstavlja važan korak ka implementaciji čistih, skalabilnih i pouzdanih izvora energije. Za razliku od drugih tehnologija koje su birale delimično licenciranje, NuScale se odlučio za potpuno licenciranje celokupnog dizajna reaktora, što dodatno naglašava zrelost i pouzdanost ovog rešenja, navodi se u saopštenju Ministarstva energetike Rumunije.

Pilot projekat u Rumuniji predviđa da prvi mali modularni reaktor bude pušten u rad u periodu 2029–2030. godine, čime bi ova zemlja postala evropski pionir u primeni napredne nuklearne tehnologije nove generacije. Reaktor će doprineti isporuci stabilne, bezbedne i pristupačne energije sa minimalnim ugljeničnim otiskom, a sam projekat donosi i šire koristi – od otvaranja novih radnih mesta do razvoja lokalne industrije i obrazovanja kadrova.

Pročitajte još:

„Ovi reaktori će obezbediti čistu, bezbednu, stabilnu i pristupačnu energiju, sa minimalnim ugljeničnim otiskom i sa velikim koristima za nacionalnu energetsku bezbednost. Projekat Dojčešt znači energiju, ali i industriju, radna mesta, inovacije, obrazovanje i liderstvo”, izjavio je ministar energetike Rumunije, Sebastijan Burduž.

On je dodao da će oko ove tehnologije biti razvijena čitava platforma za istraživanje, razvoj i proizvodnju, kao i nova generacija inženjera i stručnjaka u nuklearnoj oblasti.

Projekat Dojčešti sprovodi se u partnerstvu sa kompanijom NuScale Power, uz podršku američkog Ministarstva energetike (DOE) i Američke agencije za trgovinu i razvoj (USTDA). Trenutno se nalazi u fazi detaljnog projektovanja, dok se konačna investiciona odluka očekuje u prvoj polovini naredne godine, u zavisnosti od finansiranja i uključenih partnera.

Energetski portal

Dan polja regenerativne poljoprivrede u Toraku

Foto-ilustracija: Freepik (zirconicusso)

Savez za regenerativnu poljoprivredu Srbije poziva sve zainteresovane da prisustvuju prvom ovogodišnjem Danu polja regenerativne poljoprivrede, koji će se održati u četvrtak, 12. juna 2025. godine, u naselju Torak (opština Žitište).

Događaj je namenjen sadašnjim i budućim poljoprivrednicima, savetodavcima, predstavnicima lokalnih i državnih institucija, istraživačima i svima koji teže održivijoj proizvodnji hrane. Kroz praktične demonstracije, prikaz mehanizacije i stručne prezentacije, učesnici će imati priliku da na terenu saznaju više o tome kako izgleda prelazak na regenerativne prakse – i kakve koristi one donose za zemljište, prinose i klimatsku otpornost.

Učesnike događaja na svom gazdinstvu ugostiće Teodor Baloš, regenerativni poljoprivrednik iz Toraka i član Saveta poljoprivrednika Saveza. Na 85 hektara zemlje, Teodor godinama kroz primenu principa regenerativne poljoprivrede uspešno gaji pšenicu, suncokret, soju, kukuruz, pasulj i leblebiju.

Ovaj dan biće jedinstvena prilika za razmenu znanja, direktno učenje od regenerativnih poljoprivrednika i povezivanje aktera koji dele zajedničku viziju – zdravije zemljište, sigurniju proizvodnju hrane i održiviju poljoprivredu, navodi se u saopštenju.

Učešće je besplatno, ali zbog ograničenog broja mesta, registracija je obavezna. Prijave su otvorene do 9. juna u 23:59. 

Zainteresovani mogu da se registruju ovde

Energetski portal

Bałtyk 2 i 3: vetroenergija sa mora za dva miliona domaćinstava od 2028.

Foto-ilustracija: Freepik (kjpargeter)

Dodatna dva miliona evropskih domaćinstava od 2028. godine trebalo bi da se napaja obnovljivom energijom iz vetroelektrana na moru. Ova vest stiže iz Poljske, nakon što su kompanije Equinor i Polenergia donele konačnu investicionu odluku (FID) i obezbedile finansiranje za vetroparkove Bałtyk 2 i 3 u Baltičkom moru.

Kako prenosi WindEurope, reč je o najvećoj transakciji projektnog finansiranja u istoriji Poljske.

Vrednost projekata ukupne snage 1,4 GW iznosi 7,2 milijarde evra, dok Evropska investiciona banka učestvuje sa 700 miliona evra.

Ovo je značajan korak ne samo ka jačanju energetske bezbednosti zemlje, već i ka razvoju domaće industrije, s obzirom na to da je cilj da 38 odsto učesnika u projektu budu poljske kompanije.

Pročitajte još:

Sledeći projekat – Bałtyk 1, kapaciteta do 1,56 GW – trenutno je u fazi pripreme za aukciju tokom 2025. godine, a planira se još veće učešće domaćih kompanija.

Bałtyk 2 i 3 deo su ukupno šest evropskih projekata koji su zatvoreni finansijski u 2025. godini, ukupnog kapaciteta 5,6 GW – što je više nego dvostruko u odnosu na 2024. godinu.

Energetski portal

Od Evrope do Azije – koji su vodeći standardi za baterije i punjače

Foto-ilustracija: Unsplash (Yrka Pictured)

Električni automobili današnjice daleko su napredniji i bolje istraženi nego što su bili na početku ove decenije. Neki od pionirskih svetskih modela lansirani su krajem 2000-ih i početkom 2010-ih godina, što je označilo početak šireg prihvatanja i komercijalizacije električnih vozila širom Evrope.

U tom periodu, evropski proizvođači počeli su da ulaze u svet električnih automobila, ali još uvek nisu imali široku ponudu kao danas. Pre tačno deset godina, prodaja električnih i hibridnih automobila u Evropskoj uniji zabeležila je veliki porast, sa isporukom od oko 300.000 vozila samo u prvoj polovini godine. Za razliku od EU, tržište u Srbiji u tom periodu beležilo je tek simbolične prodajne brojke, pre svega zbog visokih cena i nedostatka državnih subvencija. Od tada se situacija značajno promenila u razvoju tehnologije, infrastrukture i izbora električnih modela u automobilskoj industriji.

Tehnologija baterija – srce električnog vozila

Foto-ilustracija: Unsplash (Sopjie Jonas)

Električni automobili mogu koristiti različite vrste baterija. Razlika u vrsti baterije direktno utiče na domet vozila, brzinu punjenja, sigurnost, cenu i dugovečnost baterije. Tokom godina, razvijeno je više tipova baterija, ali su se samo neke pokazale kao praktične za široku primenu u automobilskoj industriji.

Najzastupljenija tehnologija danas su litijum-jonske baterije. Koriste se u gotovo svim savremenim električnim automobilima zahvaljujući visokoj energetskoj gustini, dobrom balansu između kapaciteta i težine, kao i mogućnosti relativno brzog punjenja. Ipak, zabrinutost zbog ekoloških posledica rudarenja litijuma i pojedinih mana litijumskih baterija, poput pregrejavanja, izaziva široke debate. Uprkos tome, litijumske baterije ostaju glavni izbor za većinu proizvođača.

Pored njih, sve češće se koriste litijum-gvožđe-fosfat baterije (LFP). Ova varijanta je noviji tip litijum-jonskih baterija, koja ima nešto manju energetsku gustinu, ali je znatno otpornija na toplotu i ima duži vek trajanja. Takođe, ne sadrži skupe i etički problematične materijale poput kobalta. Zbog toga su postale popularne kod kineskih proizvođača.

Ipak, vredi spomenuti i solid-state baterije koje, za razliku od litijum-jonskih, još uvek nisu komercijalno dostupne, ali obećavaju revoluciju u narednim godinama. Umesto tečnog elektrolita, koriste čvrste materijale, što povećava bezbednost, omogućava znatno veći kapacitet u okviru manjeg prostora i čak 40 odsto smanjenja ugljeničnog otiska u odnosu na trenutno dostupne baterije. Iako su još u fazi razvoja, određeni proizvođači ulažu u njih jer bi mogle da obezbede da vozači imaju veći domet, brže punjenje i da samim tim više veruju u pouzdanost e-vozila.

U FOKUSU:

Vrste priključaka za punjenje električnih automobila

Iako električni automobili postaju sveprisutni, ne postoji dogovoren univerzalni standard kada je reč o priključcima za punjenje, što može biti zbunjujuće za vozače prilikom putovanja kroz više zemalja. Priključci se razlikuju po vrsti punjenja (sporije AC ili brzo DC punjenje), ali i po proizvođačima automobila.

U Severnoj Americi i Japanu najčešće se koristi priključak poznat kao „tip 1”. Pomenuti konektor omogućava jednofazno AC punjenje i standardan je prvenstveno za kućno punjenje u ovim zemljama. Iako funkcionalan, „tip 1” se sve ređe koristi u Evropi, jer ne podržava trofazno punjenje koje je uobičajeno u evropskim mrežama.

Evropska varijanta pomenutog konektora jeste „tip 2”, koji je postao standard za punjenje u Evropskoj uniji. Ovaj tip je obavezan na svim novim punjačima u EU, čime se nastoji standardizovati tržište i olakšati korisnicima pristup infrastrukturi bez dodatnih adaptera.

Kada je reč o brzom DC punjenju, dominira CCS (Combined Charging System), koji se sve više koristi kako u Evropi, tako i van nje. CCS je praktičan jer kombinuje „tip 2” priključak sa dodatnim kontaktima za brzo punjenje. Reč je o standardu koji postaje dominantan jer je veoma praktičan, s obzirom na to da je pogodan i za AC i DC punjenje, zavisno od stanice.

Ako vozač poseduje električno vozilo u Evropi, najverovatnije će koristiti „tip 2” za redovno punjenje, a CCS za brzo punjenje.

Foto-ilustracija: Unsplash (markus-spiske)

Još jedan, po izgledima sve manje prisutan, jeste japanski priključak za brzo DC punjenje CHAdeMO. Iako je bio jedan od prvih standarda za brzo punjenje, danas se polako povlači sa evropskog tržišta u korist CCS priključka, dok se u Japanu i dalje široko koristi.

Kompanija „Tesla” razvila je sopstveni priključak, tj. standard nazvan NACS (North American Charging Standard), koji je specifičan za američko tržište. On kombinuje AC i DC punjenje kroz jedan port, a kompatibilan je sa „Teslinim” Supercharger mrežama. U Evropi, kompanija „Tesla” se prilagodila tržištu i omogućila veću fleksibilnost korisnicima, te njihova vozila mogu koristiti CCS standard umesto da se oslanjaju isključivo na američki konektor.

Zaseban slučaj je Kina, koja ima i sopstveni nacionalni standard poznat kao GB/T, ujedno i sistem koji se ne koristi van Kine. Iako se GB/T tehnički razlikuje od ostalih, kineska vlada podržava ideju buduće kompatibilnosti sa međunarodnim standardima poput CCS.

Sve u svemu, postoji jasna težnja ka standardizaciji punjača, a CCS se sve više prepoznaje kao globalno rešenje za brzo punjenje, dok „tip 2” ostaje dominantan izbor za kućno i sporo punjenje u Evropi.

Priredila: Milica Vučković

Tekst u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala  ODRŽIVA MOBILNOST

Traži se seosko domaćinstvo sa najvećim brojem lasta!

Foto: Wikipedia/Andreas Eichler

Od 26. maja do 6. juna, Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije (DZPPS), u okviru jedinstvenog takmičenja „Domaćinstvo koje su laste izabrale”, traži seosko domaćinstvo sa najvećim brojem aktivnih gnezda seoskih lasti i nagrađuje ga tonom kukuruza, a sva prijavljena domaćinstva koja imaju makar jedno aktivno gnezdo, u mogućnosti su da osvoje sadnice voća.

Seoske laste grade svoja poluloptasta gnezda od blata isključivo u blizini čoveka, najčešće na tavanicama pomoćnih objekata seoskih domaćinstava. Ornitolozi su utvrdili da je povezanost lasta i ljudi drevna, delili su životni prostor još dok je čovek živeo u pećinama. Kako se dalje razvijao čovek, laste su ga pratile. Međutim, ovo prijateljstvo, dugo više hiljada godina, sada je dovedeno u pitanju jer je ugrožen opstanak i sela u Srbiji i seoskih lasta.

Prema procenama demografa, a na osnovu popisa poljoprivrede, oko 1.000 sela u Srbiji je pred gašenjem, a u prethodnih pet godina broj seoskih gazdinstava je opao za 10 odsto, što sve uzrokuje i smanjenje broja domaćih životinja na selu, koje su neophodne za opstanak seoskih lasta.

Sa druge strane, podaci već nekoliko decenija pokazuju da brojnost seoskih lasta globalno ima negativan trend rasta zbog uticaja intenzivne poljoprivrede, klimatskih promena, korišćenja neselektivnih insekticida i rušenja gnezda.

Pročitajte još:

„Želimo da podignemo svest o ovom problemu, ukazujući na taj jedinstven odnos čoveka i lasti. Ujedno, da ukažemo na moguća rešenja, koliko je to u našoj moći, time što ćemo podržati i nagraditi ono domaćinstvo koje ima najviše gnezda seoskih lasta, a koje se još uvek na održiv način bavi poljoprivredom”, pojašnjava Vilmoš Barkoci iz DZPPS, koordinator takmičenja.

Kompanija Savacoop doo pokloniće tonu kukuruza domaćinstvu koje bude imalo najviše aktivnih gnezda seoskih lasta. Sva druga domaćinstva prijavljena na takmičenje koja imaju makar jedno aktivno gnezdo, takmiče se u kategoriji „Srećno gnezdo” i imaju mogućnost da u izvlačenju osvoje sadnice voća koje poklanja rasadnik Ševar.

„Rekordan broj gnezda je izbrojan 2021. godine u Sremskim Karlovcima, čak 101! Ali, svi prethodni pobednici imaju nešto zajedničko što lastama pogoduje: štale sa drvenim tavanicama u kojima ima životinja, najčešće krava, otvorena vrata i prozore, i domaćine koji ne zaprašuju protiv insekata”, dodaje Barkoci.

Prijave su otvorene putem prijavnog formulara ili pozivom na brojeve telefona 021/304-49-25 i 011/400-25-61 radnim danima od 9 do 17č. Pobednici obe kategorije će biti proglašeni za vikend 21-22. juna u emisiji Šarenica na RTS1 i na društvenim mrežama DZPPS-a.

Izvor: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije

Konferencija „Zelena energetska tranzicija” – CBAM, zakonodavne promene i održiva privreda

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Privredna komora Srbije, u saradnji sa Helenskim privrednim udruženjem Srbije, Belgijsko-srpskom poslovnom asocijacijom, Švajcarsko-srpskom trgovinskom komorom i Hrvatskim poslovnim klubom, organizuje konferenciju pod nazivom „Zelena energetska tranzicija”, koja će se održati u utorak, 03. juna 2025. godine, u prostorijama Privredne komore Srbije (Resavska 13-15, Beograd), sa početkom u 10:00 časova.

Ova konferencija predstavlja zajednički napor bilateralnih poslovnih asocijacija i Privredne komore Srbije da podstaknu dijalog o sprovođenju zelene energetske tranzicije – jednog od ključnih strateških ciljeva Republike Srbije. Inicijativa je pokrenuta prošle godine, a ovogodišnje izdanje dolazi kao odgovor na veliko interesovanje kompanija-članica za teme iz oblasti energetske efikasnosti, obnovljivih izvora energije i održivog poslovanja.

Teme konferencije:

CBAM – Mehanizam za prilagođavanje ugljeniku na granicama (Carbon Border Adjustment Mechanism)

Koje su obaveze srpskih izvoznika u tranzicionom periodu? Kako CBAM utiče na poslovanje domaćih kompanija koje izvoze robu u EU i na koji način one primenjuju principe održivosti? O ključnim aspektima ove klimatske mere, koja ima za cilj da spreči „curenje ugljenika” i ojača klimatsku ambiciju EU, govoriće Ana Raičević, sekretar Udruženja za metalsku i elektro industriju PKS.

Izmene i dopune Zakona o energetici – Proizvodnja električne energije iz OIE za sopstvene potrebe

Nakon novembra 2024. godine, Srbija je usvojila izmene zakona koje podstiču proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, naročito za sopstvene potrebe. O usklađivanju sa EU regulativom i stvaranju uslova za sigurnije i zelenije energetsko tržište govoriće Vera Ražnatović, viši savetnik u Udruženju za energetiku i rudarstvo PKS.

Panel diskusija: Održivost kao konkurentska prednost

Predstavnici grčke, belgijske, švajcarske i hrvatske poslovne zajednice diskutovaće o inovativnim pristupima podizanju održivosti domaće privrede, zaštiti životne sredine i podršci domaćim firmama u nastupu na globalnom tržištu.

Energetski portal

Sporazum od sedam milijardi dolara za energetski oporavak Sirije

Foto-ilustracija: Freepik (evening_tao)

Sirija ulaže u obnovu i razvoj energetskog sektora kroz strateška partnerstva s ciljem jačanja energetske sigurnosti i podrške privrednom oporavku zemlje. Zbog toga je potpisala niz memoranduma o razumevanju s međunarodnim energetskim kompanijama radi razvoja pet velikih energetskih projekata, navodi se na sajtu Power Holdinga, kompanije koja je jedan od članova konzorcijuma.

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Strateški sporazum o saradnji potpisan je 29. maja u predsedničkoj palati u Damasku, u prisustvu sirijskog predsednika Ahmada al-Šaraa, sirijskog Ministarstva energetike, kao i predstavnika konzorcijuma katarskih, turskih i američkih kompanija. Cilj sporazuma je proizvodnja 5.000 megavata električne energije.

Sporazum obuhvata razvoj četiri elektrane na prirodni gas ukupnog kapaciteta 4.000 MW, uz korišćenje američke i evropske tehnologije, kao i solarne elektrane kapaciteta 1.000 MW na jugu Sirije.

Očekuje se da će gasne elektrane biti završene u roku od tri godine, dok se završetak solarne elektrane očekuje za otprilike dve godine.

Pročitajte još:

Vrednost investicije se procenjuje na oko sedam milijardi dolara, a ova inicijativa deo je nacionalnog plana za obnovu ključne infrastrukture, jačanje energetske sigurnosti i podršku ekonomskom razvoju.

Po završetku, projekti bi trebalo da zadovolje više od 50 odsto potreba za električnom energijom u Siriji, što predstavlja veliki korak ka energetskoj sigurnosti i ekonomskom oporavku.

„Ovaj sporazum je ključan korak u obnovi energetske infrastrukture Sirije. Jača nacionalnu mrežu, proširuje pristup električnoj energiji i pomaže da se odgovori na rastuću potražnju u skladu sa lokalnim prioritetima”, rekao je Nj.E. Mohammed Al Bashir, ministar energetike Sirije.

Za potrebe projekata koristiće se američka i evropska tehnologija, a otvoriće više od 50.000 direktnih i 250.000 indirektnih radnih mesta.

Jasna Dragojević