Home Blog Page 63

SAD imaju nov cilj: Četiri puta više nuklearnih kapaciteta do sredine veka

Foto-ilustracija: Unsplash (Rusty Watson)

U Sjedinjenim Američkim Državama najavljen je zaokret u energetskoj politici nizom izvršnih naredbi koje je doneo američki predsednik Donald Tramp – cilj je povećanje kapaciteta nuklearne energije sa sadašnjih 100 na čak 400 GW do sredine veka. Nakon prvog udvostručavanja, planirano je još jedno povećanje, čime bi se postojeći kapaciteti duplirali, što predstavlja najambiciozniji plan razvoja nuklearne energije u istoriji zemlje.

U fokusu su napredni reaktori – mali modularni reaktori (SMR), mikroreaktori i tehnologija četvrte generacije. Konkretan cilj podrazumeva izgradnju deset novih velikih reaktora do 2030. godine, kao i unapređenje postojećih postrojenja za dodatnih pet GW, navodi World Nuclear News.

Ove odluke se tumače i kao pokušaj povratka u trku za globalno vođstvo u industriji, s obzirom na to da je pozicija SAD-a u ovom sektoru oslabila – više od 85 odsto novih reaktora širom sveta od 2017. godine bazirano je na stranim tehnologijama. Tramp je potpisao tri ključne uredbe koje pokrivaju sve aspekte nuklearne renesanse – od regulatorne reforme, preko testiranja novih tehnologija, do podizanja domaće proizvodnje nuklearnog goriva. 

Pročitajte još:

Jedna uredba nalaže i reorganizaciju Komisije za nuklearnu regulaciju Sjedinjenih Američkih Država, koja je kritikovana zbog predugih i skupih procesa koji su zaustavili razvoj industrije. Za skoro pola veka, odobreno je vrlo malo reaktora, a samo dva su puštena u rad. Ubuduće, Komisija će morati da donosi odluke o licenciranju u roku od najviše 18 meseci za nove reaktore i 12 meseci za produženje rada postojećih.

Kao ozbiljna slabost nacionalne bezbednosti ocenjuje se i američki lanac snabdevanja za nuklearno gorivo koji u velikoj meri zavisi od uvoza uranijuma i stranih usluga obogaćivanja. Zbog toga, administracija predlaže uspostavljanje novog domaćeg sistema za obogaćivanje i konverziju uranijuma, kao i program za reciklažu plutonijuma i drugih materijala iz viškova, kako bi ti resursi mogli da se koriste za proizvodnju goriva za napredne reaktore. U isto vreme, napušta se raniji program razblaživanja viška plutonijuma u korist njegovog industrijskog iskorišćenja.

Energetski portal

Nove smernice politike pravedne energetske tranzicije za region

Photo-illustration: Pixabay (seagul)

Sekretarijat Energetske zajednice predstavio je Smernice politike pravedne tranzicije koje podržavaju integraciju socijalne pravičnosti u nacionalno energetsko i klimatsko planiranje u celom regionu.

Ove smernice služe kao vodič za planiranje pravedne tranzicije unutar Energetske zajednice, istovremeno osiguravajući usklađenost s postojećim pravnim obavezama ugovornih strana.

Smernice takođe adresiraju uočene nedostatke u uključivanju elemenata pravedne tranzicije u NECP (Nacionalni energetski i klimatski plan) i pružaju okvir za izveštavanje o pravednoj tranziciji.

Pročitajte još:

Ove Smernice će pomoći u integraciji pravedne tranzicije u NECP-ove, voditi pripremu nacionalnih i lokalnih Planova pravedne tranzicije, ojačati izveštavanje i uskladiti napore s EU okvirima, poslužiti kao putokaz za mobilizaciju domaćih i međunarodnih sredstava.

Kako se navodi u saopštenju, Smernice politike namenjene su kao praktičan alat za nacionalne i regionalne kreatore politika, zainteresovane strane u procesu pravedne tranzicije, kao i javne i privatne finansijske institucije.

Sekretarijat Energetske zajednice organizuje i onlajn događaj pod nazivom „Planiranje pravedne i održive energetske tranzicije: Uloga smernica za pravednu tranziciju” 27. juna, koji će, kako navode, istražiti strukturu i potencijal korištenja Planova ili Putokaza pravedne tranzicije kao praktičnih alata za vođenje energetske tranzicije.

Energetski portal

Data centri kao izazov energetske tranzicije u ASEAN regionu

Foto-ilustracija: Freepik (vecstock)

Razvoj digitalnih tehnologija, uključujući veštačku inteligenciju i cloud computing, donosi brojne prednosti. Međutim, sve brži razvoj indrustrije data centara širom sveta, otvara i pitanja zabrinutosti posebno kada je reč o energetskoj potrošnji i emisijama gasova staklene bašte.

Kao novo globalno čvorište postavljaju se države ASEAN-a (Malezija, Indonezija, Filipini, Singapur, Tajland i Vijetnam), sa procenom da će potrošnja u data centrima u ovom region značajno porasti do 2030. godine.

Izveštaj koji je objavio EMBER, pokazao je da će u Maleziji potrošnja struje za ove svrhe porasti za čak sedam puta, dosežući 68 TWh, što bi činilo 30 odsto ukupne potrošnje električne energije u zemlji. Imajući u vidu da ove zemlje i dalje u velikoj meri zavise od fosilnih goriva, očekuje se da će doći i po snažnog povećanja emisija, a najviše u Maleziji, Indoneziji i Filipinima.

Pročitajte još:

Ohrabruje ipak informacija da bi do 30 odsto potrebne za električnom energijom data centara već do 2030. moglo da bude pokriveno iz solarne i vetroenergije putem mreže, i to bez potrebe za baterijskim skladištenjem. U izveštaju se kao još jedna mogućnost navodi i unapređenje energetske efikasnosti samih data centara, na šta je posebno važno usmeriti pažnju u fazi planiranja i izgradnje.

Kako bi se ostvario prelazak na zelenu energiju, potrebno je da se obezbedi lakši pristup modelima za nabavku struje iz obnovljivih izvora. Iako se dugoročni ugovori (PPA) već koriste širom sveta kao siguran način snabdevanja zelenom energijom, u mnogim ASEAN zemljama još uvek nisu dovoljno dostupni.

Zbog toga je, kako se navodi, važno da se unapredi saradnja između države i industrije što uključuje jasne ciljeve, nacionalne planove i konkretne podsticaje. Takođe, potrebna je veća dostupnost i transparentnost podataka i mehanizama za kupovinu zelene energije.

Energetski portal

Socijalni lizing električnih vozila – moguće rešenje za tri miliona domaćinstava sa nižim prihodima u EU

Foto-ilustracija: Unsplash (ernest-ojeh)

Do tri miliona domaćinstava sa niskim i srednjim prihodima u pet najvećih evropskih zemalja moglo bi do 2032. godine preći na električne automobile zahvaljujući modelu „socijalnog lizinga”, pokazuje nova analiza organizacije Transport & Environment (T&E).

Ova šema, koja omogućava zakup električnih vozila po cenama od 130 do 215 evra mesečno, već uspešno funkcioniše u Francuskoj, a mogla bi se proširiti i na druge članice EU.

Analiza, koju je T&E sprovela na osnovu podataka nemačkog Öko-instituta, ističe da bi socijalni lizing mogao da postane ključna mera u okviru nacionalnih planova za socijalnu klimu od 2026. godine.

Finansiranje bi se obezbedilo iz prihoda sistema za trgovinu emisijama ugljenika (ETS2) i iz novog Socijalnog klimatskog fonda EU. Prema procenama T&E, do 16 milijardi evra moglo bi da bude dostupno za ovu svrhu u Nemačkoj, Španiji, Francuskoj, Italiji i Poljskoj do 2032. godine.

Pročitajte još:

Analiza pokazuje da bi između 1,5 i tri miliona domaćinstava moglo da iskoristi pogodnosti socijalnog lizinga, što bi predstavljalo i do 27 odsto domaćinstava sa nižim prihodima u ruralnim područjima. Ova inicijativa bi takođe mogla podstaći rast potražnje za električnim vozilima u novim segmentima tržišta i pomoći evropskoj auto-industriji, ukoliko vlade favorizuju domaće proizvođače.

T&E poziva Evropsku komisiju da uspostavi jedinstvenu „pristupačnu platformu za električna vozila” kako bi pomogla državama članicama da zajednički pregovaraju sa proizvođačima i obezbede najpovoljnije uslove nabavke vozila za programe socijalnog lizinga.

Uprkos velikom potencijalu, T&E naglašava da socijalni lizing ne bi trebalo da bude jedina mera u borbi protiv transportne ranjivosti. Neophodne su i dodatne inicijative, poput subvencija za bicikle, širenja javnog prevoza, podrške za deljenje vozila i izgradnje infrastrukture za punjenje.

Energetski portal

Srbija zadržala suficit u trgovini poljoprivredno-prehrambenog sektora

Foto-ilustracija: Unsplash (Waldemar Brandt)

Poljoprivredno-prehrambeni sektor Republike Srbije zabeležio je pozitivne rezultate na međunarodnom tržištu. Prema najnovijim podacima Republičkog zavoda za statistiku, u 2024. godini izvoz agrarnih proizvoda iznosio je čak 5,14 milijardi evra, što predstavlja rast od 9,5 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

Istovremeno, uvezeno je robe u vrednosti od 3,94 milijarde evra, čime je ostvaren suficit od 1,2 milijarde evra.

Tokom prvog kvartala 2025. takođe je zadržan pozitivan trend. U periodu januar–mart, izvoz je dostigao 1,31 milijardu evra, što je rast od 10,9 odsto u poređenju sa istim periodom prethodne godine. Trgovinski bilans i dalje je u plusu, sa suficitom od 248,6 miliona evra. navodi se na sajtu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

Pročitajte još:

Evropska unija ostaje ključni trgovinski partner Srbije, a Ministarstvo poljoprivrede nastavlja da aktivno podržava proizvođače koji su okrenuti izvozu.

Poseban akcenat stavlja se na uvođenje savremenih tehnologija, podizanje kvaliteta i usklađivanje proizvodnje sa standardima EU i drugih važnih tržišta.

„Ovi podaci potvrđuju da je agrar jedan od najstabilnijih i najkonkurentnijih sektora srpske privrede. Naša hrana ima svoje mesto na zahtevnim stranim tržištima, a rast izvoza ukazuje na pojačanu potražnju za proizvodima domaćeg porekla“, izjavio je resorni ministar poljoprivrede prof. dr Glamočić.

Energetski portal

Poziv za JLS: Podsticaji za očuvanje biološke, predeone i geološke raznovrsnosti u 2025.

Foto: Wikipedia (Предраг Божић)

Jedinice lokalne samouprave od sada mogu da podnesu zahteve za dodelu podsticajnih sredstava namenjenih očuvanju i zaštiti biološke, predeone i geološke raznovrsnosti u 2025. godini, na osnovu dostavljenih programa i projekata.

Kako je navedeno na zvaničnoj stranici Ministarstva zaštite životne sredine, za podsticajna sredstva u ovoj godini opredeljeno je 250 miliona dinara.

Ova sredstva biće usmerena na projekte poput vodosnabdevanja, izgradnje i unapređenja kanalizacione mreže, izgradnje objekata u funkciji očuvanja biodiverziteta, unapređenja kulturnog nasleđa, putne infrastrukture, održavanja manifestacija, uređenja speleoloških objekata, kao i podrške razvoju lokalnih udruženja i tradicionalnih zanata.

Pročitajte još:

Prvi put su projekti jedinica lokalnih samouprava, na čijoj teritoriji se nalaze zaštićena područja, sufinansirani 2023. godine, kada je za te namene izdvojeno 45 miliona dinara. Naredne godine, taj iznos povećan je na 100 miliona, dok je ove godine opredeljeno čak dva i po puta više sredstava.

Obaveštenje o načinu konkurisanja objavljeno je na sajtu @ministarstvozzs, a zahtevi se dostavljaju elektronskim putem u periodu od 26. do 30. maja 2025. godine.

Energetski portal

Energetska tranzicija dovešće do naglog porasta potražnje za bakrom

Foto-ilustracija: Pixabay

Minerali predstavljaju neizostavne komponente tehnologija čiste energije, od vetroturbina, elektroenergetskih mreža do električnih automobila. Kako energetska tranzicija ubrzava, potražnja za tim mineralima raste izuzetno brzo, a novi izveštaj „Globalni pregled kritičnih minerala za 2025. godinuv (eng. Global Critical Minerals Outlook 2025), koji je objavila Međunarodna agencija za energiju (IEA) donosi najnovije podatke i analize o ponudi, potražnji, investicijama i drugim ključnim aspektima.

Izveštaj se fokusira na minerale od ključne važnosti poput bakra, litijuma, nikla, kobalta, grafita i elemenata retkih metala. IEA upozorava da sve veća koncentracija proizvodnje u rukama malog broja zemalja, uz širenje izvoznih ograničenja, značajno povećava rizik od ozbiljnih poremećaja u lancima snabdevanja ovim strateškim resursima.

Potražnja za litijumom je u 2024. godini porasla za gotovo 30 odsto, znatno nadmašivši prosečni godišnji rast od 10 odsto iz 2010-ih. Ipak, snažan rast ponude koji predvode Kina, Indonezija i pojedini afrički regioni izvršio je pritisak na cene, naročito kada su u pitanju metali za baterije. Od 2020. godine, rast ponude tih metala bio je dvostruko brži nego krajem prethodne decenije.

Pročitajte još:

„Kada se posmatra odnos ponude i potražnje u narednoj deceniji, izveštaj ukazuje i na značajne rizike. Investicije u sektor kritičnih minerala gube zamah: u 2024. godini zabeležen je rast od samo pet odsto, u poređenju s 14 odsto u 2023. Aktivnosti istraživanja rudnih nalazišta stagnirale su tokom 2024, a rani kapital za nove projekte pokazuje znakove usporavanja”, navodi se u saopštenju.

Izveštaj posebno ističe velike rizike koji prete tržištu bakra. Kako zemlje proširuju svoje elektroenergetske mreže, očekuje se nagli porast potražnje za bakrom, ali trenutni projekti ukazuju na to da bi do 2035. godine moglo doći do manjka u ponudi od čak 30 odsto.

Sigurnost snabdevanja ugrožena je izvoznim ograničenjima, a od svih minerala obuhvaćenih izveštajem 55 odsto je pod određenim oblikom izvozne kontrole. Restrikcije se više ne odnose samo na sirove i rafinisane materijale, već i na tehnologije za njihovu obradu.

Energetski portal

Kompanija dm ulaže preko pet miliona dinara u sedam zelenih ideja

Foto: DM

U okviru konkursa {ZAJEDNO} za održive ideje, kompanija dm drogerie markt finansijski će podržati sedam izvanrednih inicijativa posvećenih zaštiti životne sredine, edukaciji o održivosti i razvoju lokalnih zajednica. Tim povodom, za realizaciju ovih projekata biće usmereno više od pet miliona dinara, sa ciljem da se podrži njihovo uspešno sprovođenje i promoviše održivost.

Na konkurs koji je bio otvoren tokom marta 2025. godine pristiglo je više od sto četrdeset prijava, a stručni žiri je odabrao one koje donose dugoročne koristi za zajednicu, inovativan pristup zaštiti prirode i jasno definisane ciljeve. Pored edukacije i očuvanja biodiverziteta, ovogodišnji pobednički projekti ističu važnost uključivanja mladih, ranjivih grupa i lokalnih zajednica u ekološke inicijative.

„Ovakvim tipom konkursa pokazujemo da su održive promene moguće kada se zajednice, institucije i kompanije udruže. Projekti koje smo ove godine podržali pokazuju koliko snage leži u lokalnim inicijativama – od očuvanja ugroženih vrsta i biodiverziteta, preko edukacije o održivoj ishrani, do uključivanja ranjivih grupa u brigu o životnoj sredini. Održivost za nas nije samo strateško opredeljenje, već temeljna vrednost koju gradimo konkretnim koracima i podrškom onima koji svet čine boljim mestom”, izjavila je ovim povodom Svetlana Jovanović Mitić, rukovodilac Marketinga i komunikacija dm Srbija i Severna Makedonija.

Među ovogodišnjim dobitnicima nalaze se ideje koje se bave očuvanjem biodiverziteta, unapređenjem obrazovanja, smanjenjem otpada i uključivanjem ranjivih grupa u zaštitu prirode.

Pročitajte još:

Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije „Zajedno za sive vetruške i ljude” sprovodi projekat zaštite sive vetruške, globalno ugrožene vrste ptica, postavljanjem gnezdećih kutija i edukacijom lokalnog stanovništva u Vojvodini. S druge strane, Društvo za zaštitu i proučavanje riba iznedrilo je projekat „Mala škola hidroekologije”, organizujući edukativne seminare i terenske radionice u Vojvodini, s ciljem da se zajednica osnaži u zaštiti slatkovodnih ekosistema i retkih ribljih vrsta. Ekološko istraživačko društvo „Mladen Karaman” sprovodi inovativan projekat „Ambro@KG” za mapiranje ambrozije u Kragujevcu pomoću veštačke inteligencije i učešća građana, kako bi se omogućilo efikasno uklanjanje ambrozije i kompostiranje njene biomase, uz očuvanje biodiverziteta. Još jedan nagrađeni projekat – „KORAK – Ka Održivom Racionalnom Adekvatnom Konzumiranju hrane”, stigao je od Naučnog instituta za prehrambene tehnologije iz Novog Sada, sa ciljem da edukuje potrošače, škole i proizvođače o smanjenju otpada od hrane i o odgovornom korišćenju resursa.

Savez udruženja za pomoć MNRO Srbije svojim projektom „Priča o prirodi, ekologiji i prijateljstvu” podstiče decu i mlade sa smetnjama u razvoju na učenje kroz praksu – sadnju biljaka, radionice u prirodi i kreativne predstave koje slave ekologiju i inkluziju. Škola za učenike oštećenog vida „Veljko Ramadanović” projektom indikativnog naziva „Dodirni baštu i probudi maštu” obnavlja svoj senzorni vrt uz sadnju aromatičnih biljaka i korišćenje održivih materijala, pružajući slepoj i slabovidoj deci jedinstven prostor za učenje preko dodira i mirisa. Takođe, Biološki fakultet Univerziteta u Beogradu sopstvenim projektom „Bašta nasleđa” stvara edukativni voćnjak i povrtnjak starih sorti u Botaničkoj bašti „Jevremovac”, promovišući na radionicama i u praktičnoj nastavi važnost očuvanja genetičkih resursa.

Sve pobedničke ideje pokazuju da održivost nije apstraktna reč, već životna praksa, moguća kroz istinske promene kao rezultat zajedničkog delovanja – kada se znanje podeli, pruži podrška i kada se dobre ideje prepoznaju na vreme. Kompanija dm i ubuduće će biti uz one koji svet menjaju tiho, ali s velikim učinkom.

Više o podržanim projektima pogledajte na zvaničnoj stranici dm zajedno.

Energetski portal

Nuklearna energija ima ključnu ulogu u energetskoj sigurnosti Bugarske

Foto-ilustracija: Pixabay (distelAPPArath)

Nuklearna energija ima ključnu ulogu u energetskoj sigurnosti Bugarske i regiona, rekao je ministar energetike Žečo Stankov, ističući planove za dalji razvoj sektora. 

„Neophodno je imati jasne i merljive ciljeve u nuklearnoj energetici, što će podstaći razvoj sektora koji doživljava renesansu u Evropi”, naveo je ministar.

Razvoj ovog potencijala omogućiće Bugarskoj da zadrži ulogu neto izvoznika električne energije, ali je važno i dalje ulagati u proširenje kapaciteta, uključujući izgradnju data centara u blizini novih blokova na lokaciji NE Kozloduj.

Saradnja sa kompanijom Framatom, poznatom po proizvodnji opreme i goriva za nuklearne elektrane, ključna je za diversifikaciju snabdevanja nuklearnim gorivom. Nakon što je prošle godine u peti blok Kozloduja ubačeno gorivo američke kompanije Vestinghaus, prve isporuke iz Framatoma za šesti blok očekuju se 2026. godine.

Pročitajte još:

Tokom sastanka sa Katrin Kornan, izvršnom potpredsednicom Framatoma, ministar je istakao važnost kadrova za razvoj nuklearne energetike i predstavio inicijativu za povratak mladih stručnjaka iz inostranstva, kao i za zadržavanje domaćih talentata kroz stvaranje uslova za profesionalni razvoj i kvalitetan život.

Sagovornici su se složili da su rad NE Kozloduj, izgradnja sedmog i osmog bloka i novi projekti reverzibilnih hidroelektrana ključne prilike za jačanje saradnje i angažovanje bugarskih firmi. Tokom vrhunca izgradnje novih nuklearnih kapaciteta očekuje se zapošljavanje oko 10.000 ljudi.

Energetski portal

Prozjumeri sve važniji u energetskom sistemu – EPS za tri godine potpisao 5.000 ugovora

Foto-ilustracija: Pixabay (pasja1000)

Na konferenciji Prozjumer – značajan učesnik u elektroenergetskom sistemu Srbije govorilo se o sve većoj ulozi kupaca-proizvođača u procesu energetske tranzicije i modernizacije sistema. Razgovor učesnika bio je usmeren na predstavljanje dosadašnjih aktivnosti i rezultata, ali i izazova sa kojima se prozjumeri susreću, navodi se na zvaničnom sajtu Elektroprivrede Srbije.

Radovan Stanić, pomoćnik generalnog direktora za operativne poslove Elektroprivrede Srbije, tom prilikom je istakao da zelena tranzicija i rast potrošnje električne energije, uz obavezu da se dostigne udeo obnovljivih izvora od 45 odsto u proizvodnji, zahtevaju maksimalno korišćenje svih raspoloživih resursa.

„Sa projektima OIE, poput solarne elektrane „Petka”, vetroelektrane „Kostolac”, reverzibilne HE „Bistrica” i projekta 1 GW solara, EPS će ozeleneti svoj portfolio, a doprinos ostvarenju postavljenih ciljeva daju i kupci proizvođači. EPS je za tri godine potpisao oko 5.000 ugovora sa kupcima-proizvođačima, ukupne snage 94 MW”, rekao je Stanić.

Ivana Đorđević, direktorka Sektora za upravljanje kupcima-proizvođačima u EPS-u, navela je da su prozjumeri do sada isporučili ukupno 57 miliona kilovat-sati električne energije. Kako je dodala, domaćinstva čine najveći broj kupaca-proizvođača, dok su deo ove zajednice i preduzetnici, industrija, velike kompanije i ugostiteljski objekti.

Pročitajte još:

Tom prilikom, Đorđević je podsetila da su rešeni izazovi u vezi sa neusaglašenošću propisa, ali da je i dalje neophodna edukacija kupaca, jer kako je istakla – ako ne shvate dobro koncept kupca-proizvođača, ne mogu da sagledaju ni njegove efekte.

„Izazov preinvestiranja i dalje postoji. Efekat se vidi na kraju perioda poravnanja. Krajem marta 2025, oko 74 odsto kupaca nije imalo viškove ili su oni bili neznatni, dok je oko 20 odsto kupaca ostvarilo viškove između 1.000 i 5.000 kWh, koje su predali u mrežu bez naknade”, rekla je Đorđević.

Maja Vukadinović, pomoćnica ministarke rudarstva i energetike, podsetila je da su prošle tri godine otkako su prvi prozjumeri postali deo elektroenergetskog sistema Srbije, a ideja je da građani, zajednice i privredna društva budu ne samo potrošači, već i proizvođači električne energije.

Kako je istakla, među kupcima-proizvođačima nalaze se i manastiri, od kojih je najpoznatija Žiča, dok se razmatra i mogućnost da zgrada Vlade Srbije dobije sopstvenu solarnu elektranu.

Energetski portal

UNESCO proverava rad Geoparka Đerdap

Foto: Wikipedia/Zerocool.marko

U okviru priprema za predstojeću revalidacionu misiju UNESCO-a, predstavnici Ministarstva zaštite životne sredine i JP „Nacionalni park Đerdap“, upravljača Geoparka Đerdap, razmotrili su agendu koja se odnosi na ocenu ispunjenosti preporuka u skladu sa procedurama UNESCO globalne mreže geoparkova.

U geoparku Đerdap, evaluator UNESCO-a će od 30. juna do 5. jula proveriti ispunjenost datih preporuka i obići geološke i kulturnoistorijske lokalitete od međunarodnog značaja, koji predstavljaju temeljne vrednosti geoparka.

Pročitajte još:

Kako se navodi, oni će oceniti rad upravljača na zaštiti, upravljanju i promociji geoparka, a pre svega aktivnosti usmerene ka saradnji sa lokalnim stanovništvom, edukaciji, promociji lokalnih proizvoda i usluga, njihovom brendiranju sa posebnim osvrtom na osnaživanje preduzetničkih aktivnosti udruženja žena ovog područja.

Pored toga, evaluatorima će biti predstavljeni i lokalni proizvođači vina, tradicionalne zdrave hrane sa područja geoparka i proizvoda ručne radinosti.

Energetski portal

Novi sistem očitavanja struje – šta to znači za građane

Foto.ilustracija: Unsplash (arthur-lambillotte)

Od juna „Elektrodistribucija Srbije” sa mesečnog prelazi na tromesečno očitavanje. Za neke kategorije potrošača i one koji imaju pametna brojila, čitanje će i dalje biti mesečno. Još krajem februara, građanima je data mogućnost i samoočitavanja sa dostavljanjem podataka do 6. u mesecu.

Elektrodistribucija čitaće brojila tromesečno, a građani će račune za struju, kao i do sada, dobijati svakog meseca na osnovu procenjene potrošnje domaćinstava. Mesečno očitavanje ostaje za one koji već imaju pametna brojila jer se ona čitaju daljinski, kao i za samočitače kojima je dato više mogućnosti.

„Počinjemo da primenjujemo Zakon o energetici, član 197a, u kome je očitavanje najmanje jednom godišnje. A mi ćemo shodno našem iskustvu, praksi, bolje je i za korisnike, a i za Elektrodistribuciju, da očitavamo jedanput u tri meseca”, kaže Biljana Komnenić, direktorka „Elektrodistribucije Srbije”.

Prema njenim rečima, Elektrodistribucija je u proteklom periodu radila na mobilnoj aplikaciji, gde već imaju više od 220.000 prijavljenih potrošača da se sami očitavaju.

„Građani mogu da se prijave i na EDB putem mejla i na broj telefona 0800 360 300, to je broj kontakt centra koji počinje sa radom 1. juna, ili mogu u svakoj distribuciji da predaju papir sa očitanim stanjem”, rekla je Komnenovićeva.

Novi način je u skladu sa evropskom praksom gde postoje različiti periodi očitavanja. Tek nekoliko skandinavskih zemalja ima daljinsko mesečno očitavanje.

„To prvenstveno zavisi kao od tarifnog sistema i od Zakona o PDV-u, a takođe i o toga da li se ručno ili automatski očitavaju brojila. U Nemačkoj, Austriji, Belgiji je brojila očotavaju jednom godišnje, a za svaki mesec se određuje akontacija. Francuska je negde na pola, očitavanje potrošnje vrši se na šest meseci”, kaže Željko Marković, stručnjak za energetiku Udruženje energetičara.

Pročitajte još:

Prve reakcije građana

Ipak, prve reakcije građana su različite jer žele da vide kako će to funkcionisati.

„Očitavanje na tri meseca i aplikacija da se koristi, već su oprobana stvar u tom velikom svetu, da se smanji ljudski faktor i sve je transparentno”, kaže jedan građanin.

Drugi strahuje od, kako kaže, nagomilavanja na kućni budžet, jer ako ne plati račune kada se završi mesec, ulazi u sledeći.

„Pa zbunjena sam baš, nije mi jasno. Nisam zadovoljna, više mi odgovara da dolaze da očitavaju”, navodi jedna građanka.

Nadležni podsećaju – mesečni račun treba plaćati, a sa akontacijama na tromesečnom nivou neki mogu imati i pretplatu, a neki će morati da doplate. Dok je samoočitavanje na dobrovoljnom nivou.

„Građani su često imali primedbe na naše čitanje, tako da je sad ostavljena mogućnost da sami očitaju, da to bude tačan podatak. Računi će da stižu pre, tako da u roku od dva dana stižu računi po poslatim podacima. Nije obaveza još jedanput napominjemo”, kaže Biljana Komnenić.

Stručnjaci ocenjuju – pomeranje perioda čitanja isplativije je za Elektrodistribuciju jer će smanjiti trošak za angažovanje druge firme koja je uslužno radila taj posao. A može biti isplativije i za građane koji imaju veliku potrošnju.

„Ako produžavate taj obračunski period, naravno može se desiti da onaj mesec gde ste ulazili u crveno, a sledećeg meseca ste manje trošili, da se, kako bi se reklo, to razmaže i smanji potrošnja u crvenoj zoni”, kaže Željko Marković.

EDB ubrzava ugradnju pametnih brojila

U Elektrodistribuciji kažu da ubrzavaju ugradnju pametnih brojila, jer su uslov za daljinsko merenje potrošnje.

„Imamo ugrađenih već 600.000 brojila u elektrodistribuciji Srbije. Naredni period do kraja godine trebali bismo da uradimo još 600.000 brojila, da zamenimo 600.000 starih brojila. Nadamo se da ćemo do kraja decenije imati 80 odsto zamenjenih brojila, što je evropski standard”, kaže Biljana Komnenić.

Podsećamo, mesečno očitavanje ostaje i za potrošače na komercijalnom snabdevanju, kao što su ustanove, institucije, preduzeća i fabrike.

Izvor: RTS

Energetski projekti širom sveta sve češće premašuju procenjen budžet

Foto ilustracija: AI

Više od 60 odsto infrastrukturnih projekata u energetici širom sveta košta više nego što je prvobitno planirano i izračunato – pokazuje novo istraživanje Instituta za globalnu održivost pri Bostonskom univerzitetu. 

Širom sveta sve se više očitava pomeranja rokova i pojava nepredviđenih troškova za infrastrukturne energetkse projekte, a prema objavljenoj studiji, prosečan energetski projekat košta čak 40 odsto više od početne procene, a završava se skoro dve godine kasnije nego što je planirano. Od energetskih projekata, najlošije rezultate beleže nuklearne elektrane, gde troškovi izgradnje u proseku premašuju očekivanja za više od 100 odsto – što znači dodatnih 1,56 milijardi dolara po projektu.

Za razliku od toga, projekti koji se odnose na solarnu energiju i elektroenergetske mreže pokazali su se kao najpouzdaniji. Često se završavaju čak i pre roka i za manje novca nego što je predviđeno.

Pročitajte još:

Istraživanje se posebno bavi projektima koji se oslanjaju na novije tehnologije, kao što su infrastruktura za vodonik, geotermalna postrojenja i sistemi za hvatanje i skladištenje ugljen-dioksida. Pokazalo se da su ovakvi projekti često rizični kada je u pitanju poštovanje budžeta i rokova, što dovodi u pitanje njihovu sposobnost da brzo doprinesu smanjenju emisija, a to dolji dovodi do težeg privlačenja investitora. Vodonik je jedan od primera, gde je nedavni izveštaj Međunarodne agencije za energiju skrenuo pažnju na to da se u severozapadnom delu Evrope samo osam odsto svih projekata vodonika nalazi u poodmakloj fazi.

Jedan od ključnih nalaza odnosi se na tzv. „neefikasnosti velikih razmera“ – kada projekti prelaze određenu veličinu (preko 1.561 megavata), rizik od eksplozije troškova značajno raste. To, prema istraživačima, može značiti da je vreme da se preispita strategija velikih energetskih projekata.

Energetski portal

Vetroparkovi Alibunar 1 i 2 donose novu energiju Srbiji

Foto: Wikipedia/Vanilica
Foto: Ljubaznošću Nede Lazendić

Energija vetra predstavlja jedan od ključnih obnovljivih izvora energije u Srbiji i širem regionu, sa značajnim potencijalom za dalji razvoj.

Vetroparkovi Alibunar 1 i Alibunar 2 uskoro će postati važan deo srpskog energetskog sektora, donoseći čak 480 gigavat-časova zelene energije godišnje. Ovi projekti, iza kojih stoji kompanija SANY Renewable Energy, razvijeni su u saradnji sa norveškim Emergyjem i holandskom kompanijom WV-International, koja ima dugogodišnje iskustvo u sektoru obnovljivih izvora energije u Srbiji.

O planovima za izgradnju, značaju ovih vetroelektrana i budućim investicijama razgovarali smo sa Nedom Lazendić, direktorkom kompanije WV-International u Srbiji.

U FOKUSU:

Vetroparkovi Alibunar 1 i Alibunar 2 zauzeli su visoka mesta na preliminarnoj rang listi aukcija za obnovljive izvore energije. Možete li nam reći nešto više o tim projektima?

– Da, tačno je da su naši projekti Alibunar 1 i Alibunar 2 zauzeli drugo, odnosno treće mesto na konačnoj rang listi vetroelektrana u okviru drugih po redu aukcija za obnovljive izvore energije koje je organizovalo Ministarstvo rudarstva i energetike Srbije. Planirana instalisana snaga VE Alibunar 1 je 96,6 MW, a VE Alibunar 2 71,4 MW. Ova postrojenja će značajno doprineti povećanju kapaciteta zelene energije u energetskom miksu Srbije.

Ko trenutno stoji iza ovih projekata i kako su oni razvijani?

– Projekti su u većinskom vlasništvu kompanije SANY Renewable Energy, globalnog lidera u proizvodnji vetroturbina sa sedištem u Kini. Razvijeni su u partnerstvu sa norveškim developerom Emergy, dok je holandska kompanija WV-International, jedan od pionira obnovljivih izvora energije u Srbiji, igrala ključnu ulogu u njihovom razvoju koji je započet još 2013. godine.

Kada počinje izgradnja vetroparkova i koji model turbina će biti korišćen?

– Trenutno smo u fazi priprema za izgradnju, a početak radova planiran je za četvrti kvartal ove godine. Što se tiče turbina, koristićemo model S168 kapaciteta 4,2 MW, koji proizvodi upravo kompanija SANY Renewable Energy.

Kako će biti organizovana prodaja električne energije nakon završetka izgradnje?

– Nakon završetka izgradnje i priključenja na prenosnu mrežu, 100 odsto planirane proizvodnje vetroparkova biće prodavano Elektroprivredi Srbije AD. Već imamo potpisan Predugovor sa EPS-om o prodaji električne energije u trajanju od 15 godina.

Foto-ilustracija: Unsplash (annie-spratt)

Koliko će vetroparkovi doprineti proizvodnji električne energije u Srbiji?

– Kada budu u funkciji, vetroparkovi Alibunar 1 i Alibunar 2 će godišnje proizvoditi oko 480 gigavat-časova električne energije. To će biti značajan doprinos povećanju udela čiste i zelene energije u ukupnom energetskom miksu zemlje i ozeljenjavanju energetskog miksa Elektoprivrede Srbije AD.

Da li WV-International planira nove projekte u Srbiji?

– Da, kompanije WV-International i Emergy, nastavljaju razvoj vetroelektrana ukupnog kapaciteta 571 MW u okviru kompleksa projekata Banat. Pored toga, radimo i na razvoju hibridne elektrane kapaciteta 125 MW, koja će kombinovati energiju vetra i sunca.

Intervju vodila: Milena Maglovski

Intervju je objavljen u Magazinu Energetskog portala ODRŽIVA MOBILNOST

Punjači za vodonik u Beču sada dostupni i privatnim kompanijama

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Komunalni koncern Grada Beča Wiener Stadtwerke intenzivno ulaže u proizvodnju i korištenje zelenog vodonika, čistog, klimatski neutralnog energenta koji bi uskoro mogao zameniti fosilna goriva u teškom saobraćaju, industriji i energetici.

U bečkom bloku Simmering već radi moderna elektroenergetska stanica koja dnevno može proizvesti do 1.300 kilograma zelenog vodonika, dovoljno za punjenje oko 60 autobusa ili kamiona. Ova energija se dobija isključivo korištenjem obnovljivih izvora struje, što je čini potpuno ekološkom.

Dok električna vozila dominiraju u privatnom saobraćaju, njihova efikasnost pada kada je reč o teškim kamionima i gradskim autobusima. Ovde na scenu stupa vodonik, gorivo koje se koristi u vozilima s gorivim ćelijama, idealno za zahtevne rute i teški transport.

„Ko se odluči za vodonik, mi nudimo punjače sa zelenim vodonikom, ne samo za vlastita, već i za vozila drugih kompanija”, poručio je Peter Weinelt, generalni direktor Wiener Stadtwerke, tokom posete vodonikovoj stanici u Simmeringu.

U Beču trenutno postoje dve stanice za punjenje vodonika (u Simmeringu i Floridsdorfu), opremljene za vozila koja koriste pritiske od 350 i 700 bara. Već sada ih koristi 30-ak firmi, a obavljeno je više od 1.400 punjenja.

Pročitajte još:

Gradski prevoznik Wiener Linien već je uveo vodonikove autobuse, a do kraja 2025. u Beču će se voziti još 20 novih vozila na vodonik umesto dizela. Među korisnicima ove infrastrukture su i IKEA kao i austrijski autoklub ÖAMTC.

Wiener Stadtwerke ne staje samo na proizvodnji. Kroz svoje podružnice Wien Energie, Wiener Netze, Wiener Linien kompanija pokriva celi lanac vrednosti: od proizvodnje, preko skladištenja, do transporta i primene vodonika, bilo u saobraćaju, energetici ili industriji.

„Zeleni vodik je ključni element energetske i saobraćajne tranzicije. Mi nudimo sve na jednom mestu i spremni smo pomoći i drugim firmama da krenu u tom pravcu”, rekao je Weinelt.

Bečki primer pokazuje da je pametnim ulaganjem moguće istovremeno modernizovati grad, smanjiti emisije i otvoriti nova radna mesta.

Izvor: Grad Beč

Uvertira u naplatu grejanja po potrošnji – kako će ubuduće izgledati računi Infostana

Foto-ilustracija: Pixabay (analogicus)

„Beogradske elektrane” pripremaju se za početak naplate grejanja po potrošnji. Izvršna direktorka u tom beogradskom javnom preduzeću Ivana Kalanja rekla je za RTS da sve podstanice u Beogradu imaju kalorimetre. Raspodela onoga što se potroši deliće se sa brojem stanova, odnosno njihovom kvadraturom, objasnila je Kalanja. Ova godina je prelazna, a obračunski period za grejanje počinje od maja.

Na adrese Beograđana iz različitih delova grada stigla su obaveštenja da će ubuduće plaćati grejanje po potrošnji, a ne kao do sada prema zagrevanoj površini.

Foto-ilustracija: Unsplash (Jason Blackeye)

Oni koji su ranije bili u stanovima koji su novoizgrađeni, imali su mogućnost da biraju. Sada je situacija takva da na to, po zakonu, mora da se prelazi.

Izvršna direktorka za proizvodnju toplotne energije u „Beogradskim elektranama” Ivana Kalanja rekla je za RTS da odavno postoje zahtevi da se pređe u naplatu po potrošnji.

Grad Beograd i elektrane su to vrlo pažljivo i postepeno radile, pa smo dobili malo ubrzavanja, nekako fazno radimo. Do sada, otprilike 17 odsto stambenog fonda u gradu Beogradu je u naplati po potrošnji. To su one zgrade koje su od 2010. imale ugrađene uređaje za merenje sopstvene potrošnje u svom stanu. I to tako funkcioniše”, rekla je Kalanja.

Zgrade koje su dobile informaciju nemaju ugrađene kalorimetre. Stigla su obaveštenja da će se sledeće grejne sezone drugačije obračunavati grejanje.

Sve podstanice u gradu imaju kalorimetre

Kalanja napominje da je nadležnost Beogradskih elektrana do podstanice, do kalorimetra i do uređaja za merenje.

„Sve podstanice u gradu Beogradu imaju kalorimetre, odnosno uređaje za merenje svih onih stanova koji se greju iz te podstanice. Znači, teoretski u svim zgradama, u svim podstanicama bismo mogli da pređemo u naplatu po potrošnji, a onda raspodela toga što je očitao kalorimetar ide dalje po površini stambenoj, po zagrevanoj površini svakog stana. Sve to što se očita na kalorimetru se deli”, objašnjava Kalanja.

Pročitajte još:

Međutim, u Beogradu deo stambenog fonda je star, bez izolacije, gde su potrošnje energije veće od prosečnih.

„Cena po kvadratu je formirana prema prosečnoj potrošnji stambenog fonda. Za ovu sada fazu i za korisnike koji su dobili obaveštenja, to je 1.386 podstanica u gradu Beogradu”, dodaje Kalanja.

Ta obaveštenja su dobili delovi Zemuna, delovi Novog Beograda, Konjarnik takođe.

„Mi pratimo već 10 godina potrošnju po svim tim kalorimetrima. Uzete su one podstanice koje imaju otprilike istu potrošnju prema prosečnoj po kojoj se cena grejanja po kvadratnom metru računa. Da li će plaćati po kvadratu ili po potrošnji, račun će biti sličan, skoro isti”, navodi izvršna direktorka.

Kada će se izvršiti presek, kako će izgledati uplatnica Infostana

Na računu Infostana postoji stavka na kojoj piše – grejanje. Za stan od 50 kvadrata, na primer, iznosi 144 dinara po kvadratnom metru.

Kalanja kaže da je ova godina prelazna. Obračunski period počinje od 1. maja.

„Sve ono što se plaća – maj, jun i jul – to je praktično akontaciono plaćanje za narednu zimu. Mi sad već plaćamo akontaciju. I sada smo plaćali to po kvadratu svi, uključujući i moju zgradu, koja ove godine prelazi u tu naplatu po potrošnji. Cena je sad formirana drugačije, iz fiksnog dela koji je angažovana snaga, odnosno instalirana snaga vašeg stana i varijabilnog dela koji zavisi od potrošnje energije u toj zgradi. A cenu po kvadratu, paušalnu, kad smo računali – računali smo uvek na godišnjem nivou, znači sve ono što se potroši tokom cele grejne sezone i delili na 12 meseci i dobijali ravnomerne račune”, objašnjava ona.

Tekst u celosti pročitajte ovde

Izvor: RTS