Home Blog Page 65

Joksimović: Više od devet milijardi evra za zelenu energiju i mrežnu infrastrukturu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

U prostorijama Privredne komore Srbije je danas (21. maja) održana konferencija pod nazivom „Snaga promene – Energetska tranzicija kao pokretač konkurentne Srbije”.

Ova konferencija okupila je brojne stručnjake i donosioce odluka koji su kroz stručne panel-diskusije i tematske sesije razmotrili ulogu energetske tranzicije u podizanju konkurentnosti domaće privrede, kao i mogućnosti za ulaganja, regionalnu saradnju i finansijsku podršku u procesu dekarbonizacije i unapređenja energetske efikasnosti.

Jedna od učesnica konferencije bila je i pomoćnica ministarke rudarstva i energetike za međunarodnu saradnju i evropske integracije, Jovana Joksimović, koja je tom prilikom istakla da kapitalne investicije u energetskom sektoru, uz unapređenje zakonodavnog okvira, obezbeđuju veću energetsku sigurnost i ubrzavaju energetsku tranziciju.

„To znači veću sigurnost snabdevanja, diverzifikaciju izvora, kao i jačanje regionalne saradnje. Već ove godine zeleni portfolio EPS-a biće bogatiji za 76 MW iz vetra i sunca na nekadašnjim odlagalištima uglja u Kostolcu”, rekla je Joksimović i dodala da je prošle jeseni potpisan ugovor za izgradnju samobalansiranih solarnih elektrana snage jedan gigavat, sa 200 MW baterija.

Kada je reč o ulaganju u nove zelene kapacitete, pomoćnica ministarke istakla je da  će u hidroelektrane i OIE postrojenja biti uloženo sedam milijardi evra, a u prenosnu i distributivnu mrežu više od dve milijarde evra.

Pročitajte još:

Solarne elektrane velikog kapaciteta su najoptimalnije rešenje da se brzo dođe do velikih kapaciteta iz zelenih izvora, a da se ne optereti i ne ugrozi stabilnost prenosne mreže putem baterijskih skladišta. Velike investicije u OIE važne su i za obezbeđivanje zelene energije za privredu i njenu konkurentnost u narednim godinama”, rekla je Joksimović.

Ona je dodala i da je u toku ažuriranje Polaznih osnova plana razvoja energetske infrastrukture i mera energetske efikasnosti kojim je predviđena modernizacija energetske infrastrukture u narednih 10 godina.

Podsetila je da je i u ovogodišnjem izveštaju Energetske zajednice Srbija potvrdila vodeću poziciju u regionu kad je reč o reformama u energetskom sektoru.

„Srbija, prema izveštaju Energetske zajednice, ima lidersku poziciju u sektoru elektroenergetike i obnovljivih izvora energije. Iza nas je uspešan drugi krug aukcija za OIE, u kojoj su ponuđene kvote u potpunosti iskorišćene, a sva energija koja bude proizvedena iz elektrana koje dobiju podsticaje biće korišćena za potrebe naših građana i privrede. Kumulativni rezultat dva kruga aukcija su projekti novih 19 zelenih elektrana, ukupne snage oko 1,3 GW, uz blizu dve milijarde evra ulaganja u Republiku Srbiju, što pokazuje stepen poverenja kompanija i znak da smo napravili dobar ambijent za ulaganja”, rekla je ona.

Energetski portal

EBRD – pokretač zelene tranzicije i održivog razvoja Srbije

Foto-ilustracija: Unsplash (dusan pokusevski)

Dok Srbija ubrzava svoj put ka održivijoj i konkurentnijoj ekonomiji, Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) ostaje jedan od ključnih investitora i partnera u ovom procesu. Sa investicijama koje premašuju 800 miliona evra godišnje, EBRD aktivno podržava projekte koji doprinose energetskoj tranziciji, modernizaciji infrastrukture i jačanju privatnog sektora. O tome kako se EBRD-ova strategija odražava na konkretne projekte u Srbiji – od rehabilitacije hidroelektrana i vetroparkova, preko modernizacije železničkog i avio-saobraćaja, do ulaganja u ekološku infrastrukturu i energetsku efikasnost – razgovarali smo sa Jelenom Čeperković, zamenicom direktora EBRD-a za Srbiju.

Koliko je EBRD uložio u Srbiju u 2024. godini i koliki je dodatni iznos mobilisan iz drugih izvora?

Foto: Ljubaznošću Jelene Čeperković

– EBRD je vodeći institucionalni investitor u Srbiji, sa aktivnim portfeljem koji trenutno prevazilazi tri milijarde evra. U 2024. godini smo po drugi put zaredom investirali više od 800 miliona evra i mobilisali dodatnih 395 miliona evra od drugih investitora. Blisko sarađujemo sa Evropskom unijom i drugim donatorima, a takođe mobilišemo i sopstvene resurse kako bi projekti koje finansiramo bili upotpunjeni grantovima gde je to najsvrsishodnije.

Koliko je projekata EBRD podržao u Srbiji tokom prošle godine i koji je sektor imao najviše ulaganja?

– Tokom prošle godine, u Srbiji smo podržali rekordnih 37 projekata, sa investicijama od ukupno 807 miliona evra. Ova ulaganja obuhvatila su različite sektore privrede, a fokus je, u skladu sa našim strateškim prioritetima, bio na tranziciji ka zelenoj ekonomiji, jačanju kapaciteta privatnog sektora i finansiranju održive infrastrukture.

Najveći deo prošlogodišnjih plasmana, skoro 500 miliona evra, bio je usmeren na zelenu tranziciju, pre svega kroz projekte obnovljive energije, dekarbonizaciju sistema daljinskog grejanja i unapređenje ekološke infrastrukture. Podržali smo i niz važnih infrastrukturnih projekata u oblasti železničkog i avio-transporta, kao i uvođenje brzog širokopojasnog interneta u ruralna područja.

Osim toga, nastavili smo sa aktivnostima na jačanju konkurentnosti privatnog sektora, kako kroz direktna ulaganja, tako i kroz savetodavnu podršku sa ciljem unapređenja pristupa finansiranju i poslovnih praksi MSP. Najveći deo finansiranja realne ekonomije ostvaren je u saradnji sa lokalnim bankama, preko kojih obezbeđujemo niz ciljanih kreditnih linija za MSP.

U FOKUSU:

Koji su ključni projekti finansirani u oblasti zelene tranzicije i obnovljivih izvora energije?

– Od 2020. godine, EBRD je investirao gotovo milijardu evra u 23 projekta u sektoru energetike na Zapadnom Balkanu. Iako značajan deo tih ulaganja čine i kreditne linije za likvidnost, odobrene tokom energetske krize 2023. godine, naš primarni prioritet ostaje proširenje kapaciteta obnovljivih izvora energije.

U Srbiji trenutno finansiramo projekte kako u javnom sektoru, kroz EPS i EDS, tako i projekte privatnih investitora. Nedavno smo obezbedili kredit od 67 miliona evra, kao i investicionu donaciju od preko 15 miliona evra iz Okvira za investicije Zapadnog Balkana (WBIF) za finansiranje rehabilitacije Vlasinskih hidroelektrana, jedne od najstarijih u sistemu EPS-a, što će rezultirati modernizacijom i povećanjem kapaciteta. Osim toga, finansiramo i vetropark „Pupin”, prvi projekat izgrađen u okviru prve faze aukcija za solarne i vetroelektrane, sprovedene 2023. godine.

Pored direktnog finansiranja, veliku pažnju posvećujemo održavanju kontinuiranog dijaloga sa državom na reformi energetskog sektora, njegovoj daljoj dekarbonizaciji i postizanju veće održivosti. U tom smislu, jedan od primera je tehnička pomoć resornom ministarstvu u dizajnu i implementaciji trogodišnjeg plana za aukciju 1.300 MW vetro i solarnog kapaciteta, koju smo realizovali u saradnji sa švajcarskom vladom i koja daje odlične rezultate. Takođe, pružamo i sveobuhvatan paket savetodavne podrške EPS-u u ključnim oblastima kao što su dekarbonizacija, korporativno upravljanje i razvoj ljudskog kapitala.

Kako je EBRD podržao modernizaciju železničkog sistema i vazdušnog saobraćaja u Srbiji?

– Modernizacija železničkog sektora jedan je od prioriteta EBRD u Srbiji, što potvrđuje i nivo dosadašnjih ulaganja od preko milijardu evra. Najznačajniji i najveći projekat u ovoj oblasti je rekonstrukcija brze pruge od Beograda do Niša, koji finansiramo zajedno sa našim partnerima iz EIB i EU. Ovaj projekat ima za cilj ne samo obezbeđivanje brzog, pouzdanog i bezbednog prevoza putnika i robe na ovoj deonici već i podršku ukupnom ekonomskom razvoju zemlje i lokalnoj i regionalnoj povezanosti. U poslednjih nekoliko godina finansirali smo i nabavku novih prevoznih sredstava za „Srbija voz” i „Srbija kargo”, što paralelno sa unapređenjem infrastrukture treba da poveća konkurentnost železnice kao jednog od „najzelenijih” vidova saobraćaja. Takođe, kroz savetodavnu podršku u okviru gorenavedenih projekata, radimo i na unapređenju korporativnog upravljanja, komercijalizaciji, kao i modernizaciji školskih programa u srednjim i višim železničkim školama i primeni dualnog obrazovanja kako bi se privukao adekvatan kadar za železnički sektor u budućnosti.

Što se tiče vazdušnog saobraćaja, prošle godine smo nastavili dobru saradnju i obezbedili novo finansiranje Kontroli letenja Srbije i Crne Gore (SMATSA) kako bi se omogućio prelazak na najnoviju verziju sistema za upravljanje vazdušnim saobraćajem i tako unapredile bezbednost i efikasnost, kao i kvalitet usluga.

Intervju vodila: Katarina Vuinac

Intervju u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala ODRŽIVA MOBILNOST

Genetska inovacija mogla bi da spasi banane od klimatskih uticaja

Foto-ilustracija: Unsplash (Alistair Smailes)

Banane su najvažnija voćna kultura na svetu i osnovna namirnica za više od 400 miliona ljudi u zemljama Globalnog juga. Zbog klimatskih promena njihova prozvodnja postaje otežana, a proizvođači se suočavaju sa velikim izazovima u jačanju otpornosti plantaža. Obzirom da banane ne proizvode seme, konvencionalne metode oplemenjivanja biljaka nisu primenjive, pa su zato istraživači razvili novu metodu genetske modifikacije banana.

Kako bi se uzgojile banane, poljoprivrednici sade izdanke nove biljke, što znači da su sve biljke genetski identične.

„Zbog visoke genetske uniformisanosti, sve naše banane izgledaju i imaju sličan ukus, ali su istovremeno osetljive na iste bolesti i klimatske uslove. Klimatske promene sve više otežavaju zaštitu plantaža banana”, objašnjava Erve Vandešuren, profesor biotehnike usjeva.

Istraživački tim sa Katoličkog univerzteta u Levenu, u saradnji s organizacijom Alliance of Bioversity International-CIAT, pokušao je menja DNK banana u skladu sa strogim evropskim propisima o genetski modifikovanim usevima.

Pročitajte još:

Upravo je to ključni zahtev evropske regulative i razlog zašto komercijalizacija GMO useva do sada nije bila dozvoljena. Ova metoda otvara nove mogućnosti za genetske inovacije kod banana, ali i drugih biljaka koje se razmnožavaju vegetativno, poput krompira. Nova tehnologija je trenutno  na razmatranju pred Savetom Evropske unije.

Na pomenutom univerzitetu ističu da su brojne sorte useva poput kukuruza, krompira i paradajza, poboljšane CRISPR metodom (savremena metoda za precizno uređivanje gena), već su u fazi komercijalizacije u zemljama van Evrope.

„Evropa ne sme zaostajati u potrazi za sigurnim i inovativnim rešenjima za unapređenje poljoprivrede”, poručuju stručnjaci.

Evropski parlament je 2024. godine već dao pozitivno mišljenje o upotrebi CRISPR tehnologije za unapređenje useva, a sada čeka razmatranje u Savetu Evrope o njenoj primeni na prehrambenim kulturama.

Energetski portal

Šta za Srbiju znači nova Konvencija Saveta Evrope o zaštiti životne sredine

Foto-ilustracija: Pixabay

Savet Evrope je na sastanku Komiteta ministara u Luksemburgu, usvojio prvu međunarodnu Konvenciju o zaštiti životne sredine kroz krivično pravo koja omogućava efikasniju pravnu reakciju na ozbiljne ekološke prestupe, uključujući i one koji prelaze državne granice.

Svedoci smo činjenice da je ekološki kriminal u porastu i da ostavlja sve veće posledice na životnu sredinu i na zdravlje ljudi. Nova Konvencija o zaštiti životne sredine Saveta Evrope donosi brojne novine.

„Ova Konvencija obavezuje države da u celokupnom pravnom sistemu propišu takve zakone, koji će ekološka krivična dela i uopšte zagađenje životne sredine, tretirati mnogo ozbiljnije. Dakle, ne samo kao prekršaje ili propuste u postupcima izdavanja dozvola, već kao ozbiljna krivična dela koja imaju negativan uticaj ne samo na pojedince već i na čitavo društvo”, izjavila je za RTS Profesorka ekološkog prava na Pravnom fakultetu Mirjana Drenovak Ivanović.

Foto-ilustracija: Unsplash (Daniel Sessler)

Uz Konvenciju, koja propisuje osnovna krivična dela protiv životne sredine, koja možemo naći i u domaćem zakonodavstvu, usvojena je i Strategija o životnoj sredini.

„Celokupna zaštita životne sredine, pa i krivičnim pravom, podrazumeva mnogo šire od toga, dakle, podrazumeva da propišete neke posebne oblike koja se odnose na najteža zagađenja, kada imamo masovne požare ili velike industrijske akcidente, i to je jedan od osnova koji proizlaze iz Strategije i Konvencije. Jako je važno da paralelno sa uvođenjem strožih kazni ili novih krivičnih dela protiv životne sredine, radite i na podizanju kapaciteta, a podizanje kapaciteta i koraci koji treba da dovedu do bolje zaštite životne sredine su definisani u Strategiji. Pre svega obrazovanje i podizanje kapaciteta sudija i tužilaca, ali i inspektora i službenika Ministarstva unutrašnjih poslova, dakle svih onih koji su u lancu postupka koji treba da dovede do određene odluke”, objasnila je dr Drenovak Ivanović.

Pročitajte još:

Osnovno ljudsko pravo

Ističe da je „ovo bio trenutak da sledeći Rezoluciju UN iz 2022. godine, kojom se pravo na zdravu, čistu i održivu životnu sredinu određuje kao jedno od osnovnih ljudskih prava, slično pokuša i sa evropskom Konvencijom”. Međutim, kako podseća, to je propušteno.

„U sadašnjem sistemu primene Konvencije, zaštitu koju pruža Evropski sud za ljudska prava moguće je postići samo posredno. Vi možete štititi narušeno stanje životne sredine, ali samo ukoliko su zbog toga narušena neka druga osnovna ljudskMea prava”, ističe sagovornica RTS-a, i dodaje da se nada da će se stvari promeniti jer postoje ozbiljne inicijative za to.

Za Srbiju, ova Konvencija znači podignut sistem zaštite, uvođenjem mehanizama i tehničkih kapaciteta, da bi svi u lancu odgovornih mogli što bolje da se povežu i funkcionišu.

U članu 74 Ustava Srbije navodi se da svako ima pravo na zdravu životnu sredinu i daje svako, posebno Republika Srbija, obavezan i dužan da vodi računa o životnoj sredini. Podaci Agencije za zaštitu životne sredine, već godinama pokazuju da je u u svim velikim gradovima, na godišnjem nivou, vazduh jako zagađen.

Izvor: RTS

Beč: Ozelenjavanje grada kišnicom i „sivom vodom“

Foto-ilustracija: Pixabay (diego_torres)

U cilju razvoja inovativnih rešenja za dugoročno obezbeđenje vodosnabdevanja u gradovima, posebno za zalivanje tzv. zelene infrastrukture na Poljoprivrednom fakultetu u Beču – BOKU, pokrenut je istraživački projekat GAIA. Ispituje se potencijal alternativnih izvora vode, uzimajući u obzir njihovu dostupnost, potrebni kvalitet vode kao i neophodne postupke za prečišćavanje.

Klimatske promene postavljaju nove izazove pred sektor vodosnabdevanja, ali istovremeno otvaraju i nove mogućnosti. Jedan od pristupa koji obećava jeste korišćenje alternativnih izvora vode, kao što su kišnica, prečišćena otpadna voda i „siva voda“ (otpadna voda bez sadržaja iz toaleta).

Pročitajte još:

U Austriji je ova ponovna upotreba vode za sada još uvek malo zastupljena i često opterećena brojnim predrasudama. Samo u retkim slučajevima se koristi kišnica ili prečišćena otpadna voda. Posebno tokom dugih sušnih perioda, kada je potreba za vodom najveća, konvencionalni sistemi dostižu svoje granice.

„Mogućnost prikupljanja kišnice je promenljiva u zavisnosti od sezone, a svaki čovek dnevno proizvede oko 60 do 100 litara`sive vode`“, objašnjava Bernhard Puher sa Bečkog poljoprivrednog fakulteta. „Sa GAIA projektom želimo ne samo da istražimo tehničke mogućnosti, već i da ojačamo poverenje u alternativne načine korišćenja vode“, istakao je Puher. Pored tehničke analize, projekat se fokusira i na podizanje svesti o održivom i odgovornom korišćenju pijaće vode.

Izvor: Grad Beč

Preduslov energetske transformacije jugoistočne Azije zavisi od modernizacije mreže

Foto-ilustracija: Unsplash (road-ahead)

Zemlje jugoistočne Azije kreću putem energetske evolucije, a najnoviji izveštaj analitičke organizacije Ember, ukazuje na to da je elektroenergetska mreža ključ investicija ASEAN-a, i da bez modernizacije mreže, tranzicija ka obnovljivim izvorima neće biti moguća.

Šta je ASEAN i zašto je važan?

ASEAN (Association of Southeast Asian Nations – Asocijacija nacija jugoistočne Azije) – osnovan je 1967. godine sa ciljem jačanja regionalne saradnje u mnogim aspektima. Inicijalni članovi bile su Indonezija, Malezija, Filipini, Singapur i Tajland, a kasnije su se pridružili Brunej, Vijetnam, Laos, Kambodža i Mijanmar. Danas ASEAN predstavlja tržište od preko 670 miliona ljudi, sa rastućim industrijskim kapacitetima i sve većom potrošnjom električne energije, što ga čini jednim od najvažnijih regiona za globalnu energetsku transformaciju.

Od fosilnih goriva ka čistim izvorima

Zemlje članice ASEAN-a dugo su se oslanjale na ugalj, naftu i gas za proizvodnju električne energije. Međutim, ubrzani tehnološki razvoj i pad troškova obnovljivih tehnologija, naročito solarnih i vetroelektrana, stvaraju uslove za radikalan zaokret. Prema Emberovim projekcijama, udeo vetra i sunca u ukupnoj proizvodnji električne energije u regionu mogao bi porasti sa trenutnih 4 odsto na čak 25 odsto do 2030. godine.

Ali prelazak na čistije izvore ne zavisi samo od instalacije panela i turbina. Ključni izazov leži u mreži koja tu energiju mora da prenese, uskladišti i stabilno distribuira, što nam je nedavnim nestancima struje na Pirinejskom ostrvu pokazalo svoj značaj. Mreže u mnogim delovima regiona su zastarele, fragmentisane i nespremne za integraciju velikog udela promenljivih izvora poput sunca i vetra.

Pročitajte još:

Šest stubova za budućnost mreža

Izveštaj identifikuje šest ključnih oblasti u kojima su potrebne hitne reforme: Modernizacija postojećih mrežnih sistema – kroz obnovu i digitalizaciju opreme; proširenje fizičke mreže kako bi se omogućio pristup električnoj energiji u udaljenim i ruralnim područjima; fleksibilnost kroz nove tehnologije – kao što su baterijska skladišta i reverzibilne hidroelektrane koje omogućavaju balansiranje mreže; regionalna integracija – međusobno povezivanje zemalja; reforma tržišnih mehanizama – kako bi se omogućila pravična i transparentna trgovina električnom energijom; i na kraju privlačenje investicija – jer su procene da je za modernizaciju mreža do 2040. godine potrebno više od 500 milijardi dolara.

Veliki potencijal za energiju i za radna mesta

Zahvaljujući geografskom položaju i prirodnim resursima, ASEAN ima značajan potencijal za razvoj čiste energije. Samo duž postojećih prekograničnih dalekovoda moguće je instalirati do 30 GW solarnih i vetroelektrana, što bi značajno povećalo sigurnost snabdevanja i smanjilo zavisnost od fosilnih goriva.

Posebno se izdvajaju Sumatra (Indonezija), Saravak (Malezija), Laos, Kambodža i Brunej, gde bi udeo obnovljivih izvora mogao porasti za oko 26 odsto do kraja decenije. Ovi projekti nisu važni samo za energetiku – njihova realizacija bi mogla da otvori i do 182.000 novih radnih mesta u oblasti inženjeringa, građevinarstva, održavanja sistema i logistike, čime bi se dodatno podstakao ekonomski rast.

Energetski portal

Nemačku od 2030. godine očekuju značajna odstupanja od klimatskih ciljeva

Foto-ilustracija: Pixabay/nikolai_kolosov

Stručni Savet za klimatska pitanja Nemačke objavio je novi izveštaj o emisijama gasova staklene bašte za 2024. godinu i projekcijama za 2025. godinu.

Kako se navodi u izveštaju, emisije definisane Zakonom o zaštiti klime biće tesno ispoštovane do 2030. godine. Međutim, od 2030. godine nadalje, ciljevi za smanjenje emisija neće više biti ostvareni, čime postizanje klimatske neutralnosti do 2045. godine postaje nedostižno.

U izveštaju se navodi da su sektori građevinarstva i saobraćaja i u 2024. godini po ko zna koji put prekoračili propisane godišnje količine emisija.

Prema ovogodišnjim projekcijama, emisijski budžet propisan Zakonom o zaštiti klime za period od 2021. do 2030. godine bio bi ispoštovan s rezervom od 81 miliona tona CO₂. Međutim, Savet zaključuje da projekcijski podaci sistematski podcenjuju količine emisija do 2030. godine.

„Nemačka neće ispuniti svoje obaveze prema EU raspodeli opterećenja počevši od 2024. godine. Ciljni jaz do 2030. je u odnosu na prethodnu godinu još veći. Takođe, sveukupni cilj od 65 odsto smanjenja emisija do 2030. neće biti ostvaren”, navodi se u izveštaju.

Pročitajte još:

Za godine nakon 2030, projekcijski podaci pokazuju značajno i rastuće odstupanje od ciljeva. Sektor korištenja zemljišta (LULUCF) više se ne prikazuje kao apsorber emisija, već kao izvor emisija – trend koji se, prema projekcijama, nastavlja do 2045. godine i dalje. Razlog za to je loše stanje šuma.

Prema projekcijama, Nemačka će 2045. godine, isključujući sektor LULUCF, imati preostale emisije od 204 miliona tona CO₂. Ako se LULUCF uključi, te emisije su još veće. Time bi sveobuhvatni cilj klimatske neutralnosti do 2045. godine bio vrlo jasno promašen.

„Iako ne konstatujemo prekoračenje budžeta do 2030, bez rezerve koja se akumulirala između 2021. i 2024. godine – između ostalog zbog pandemije i slabe privrede – prekoračenje do kraja decenije je vrlo vjerovatno”, izjavio je Hans-Martin Hening, predsjednik Savjeta.

Energetski portal

Svetski dan pčela poziva na hitnu akciju – od opstanka pčela zavisi i opstanak ljudi

Foto-ilustracija: Pixabay

Danas se širom sveta obeležava Svetski dan pčela – dan koji ima za cilj da podigne svest o ključnoj ulozi koju pčele imaju u očuvanju biodiverziteta, održivosti ekosistema i sigurnosti globalne proizvodnje hrane. Istovremeno, ovaj dan nas podseća na rastuće pretnje sa kojima se pčele suočavaju – od gubitka staništa i zagađenja, do klimatskih promena i štetnih poljoprivrednih praksi – koje direktno ugrožavaju njihov opstanak.

Na inicijativu Pčelarskog saveza Slovenije, Ujedinjene nacije su 2017. godine proglasile 20. maj za Svetski dan pčela. Boštjan Noč, predsednik Evropskog pčelarskog saveza i predsednik Pčelarskog saveza Slovenije, poručio je da pčelari gube motivaciju da nastave, a ako počnu da napuštaju pčelarstvo, suočavamo se sa katastrofom u vrlo bliskoj budućnosti.

„Jednostavno će svake godine biti manje pčela, i kao rezultat toga, besplatna usluga oprašivanja koju pružaju će nestati – to će imati ozbiljan uticaj na proizvodnju hrane… Dakle, Evropo – sada ili nikad! Ovo se tiče pčela, pčelara i potrošača”, rekao je Noč, a preneo Savez pčelarskih organizacija Srbije.

Kao ključne mere za zaštitu pčelara i pčela, on navodi hitno povlačenje lažnog meda sa  tržišta, kao i direktna plaćanja pčelarima kroz poljoprivredne i ekološke mere za besplatnu uslugu oprašivanja koju pružaju pčele.

Foto-ilustracija: Unsplash (Arwin Neil Baichoo)

Uzroci opadanja populacije pčela

Više od 75 odsto svetskih prehrambenih useva zavisi, u manjoj ili većoj meri, od oprašivača – uključujući pčele, leptire, ptice, slepe miševe i druge insekte.

Bez oprašivača, mnogi nutritivno bogati usevi – poput voća, povrća, orašastih plodova i semena – mogli bi biti zamenjeni manje hranljivim kulturama kao što su pirinač, krompir i kukuruz. Time bi se direktno ugrozila nutritivna ravnoteža ljudske ishrane, naročito u siromašnim i ruralnim zajednicama.

Prema podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO) i drugih relevantnih organizacija, današnje stope izumiranja vrsta oprašivača su između 100 i 1.000 puta veće od prirodnih, pretežno zbog ljudskih aktivnosti. Procene ukazuju da je oko 35 odsto beskičmenjačkih oprašivača, uključujući pčele i leptire, kao i 17 odsto kičmenjačkih oprašivača, poput slepih miševa i ptica, na ivici izumiranja.

Glavni uzroci koji ugrožavaju opstanak oprašivača su gubitak prirodnih staništa, intenzivna poljoprivreda, prekomerna upotreba pesticida, herbicida i fungicida, zagađenje i klimatske promene.

Pčele nisu samo proizvođači meda, već i indikatori zdravlja životne sredine. Njihova prisutnost, ponašanje i zdravlje reflektuju stanje ekosistema – uključujući kvalitet vazduha, vode i zemljišta. Zato njihov nestanak ne treba posmatrati kao izolovan biološki fenomen, već kao znak šireg poremećaja u prirodi.

Pročitajte još:

Kako možemo doprineti zaštiti pčela?

Svako od nas može doprineti zaštiti pčela – bilo kao pojedinac, pčelar, poljoprivrednik, donosilac odluka ili član zajednice:

Građani mogu:

  • Saditi autohtone biljke koje cvetaju tokom različitih perioda godine,
  • Kupovati lokalni, sirovi med,
  • Izbegavati upotrebu pesticida u baštama,
  • Postavljati fontane sa vodom za pčele,
  • Širiti svest i edukovati druge o važnosti pčela.

Pčelari i poljoprivrednici mogu:

  • Smanjiti i kontrolisati upotrebu hemikalija,
  • Diverzifikovati useve i saditi atraktivne biljke za oprašivače,
  • Postavljati živice i skloništa za divlje pčele.

Svetski dan pčela nije samo prilika da proslavimo ove izuzetne insekte, već i da prepoznamo njihovu ključnu ulogu u budućnosti naše ishrane i zdravlja planete. U eri klimatskih promena i rastuće nesigurnosti u snabdevanju hranom, pčele su naši najtiši, ali najvažniji saveznici.

Energetski portal

Uzrokuju li OIE velike nestanke struje i šta je rešenje?

Foto-ilustracija: Pixabay (Couleur)

Nestanci struje sve su češća pojava u evropskim zemljama što nameće pitanje stabilnosti elektroenergetskih sistema u Evropi. Zato je Institut za energiju jugoistočne Evrope (IENE) objavio izveštaj pod nazovim „Koliko je jugoistočna Evropa ranjiva na nestanak struje?“ u kojem upozoravaju na slabosti elektroenergetskog sistema i pojašnjavaju moguća rešenja.

Poremećaj u jednom delu regionalnog sistema, bilo zbog tehničkog kvara ili nestabilnosti u protoku električne energije, može izazvati lančane efekte preko granica, posebno u uslovima visoke potrošnje ili neuravnotežene proizvodnje.

Foto-ilustracija: Unsplash (moritz-lange)

U izveštaju je pojašnjeno da rast obnovljih izvora energije, koji je ključan za održivost, može predstavljati izazov za stabilnost mreže, kao i da energetska tranzicija mora biti praćena modernizacijom mreže i operativnom spremnošću.

„Zastareli prenosni sistemi, neujednačena ulaganja u tehnologije pametnih mreža i ograničeni kapaciteti za skladištenje energije povećavaju izloženost regiona ozbiljnim poremećajima. Takođe, iako je prekogranična trgovina električnom energijom prednost, ona može preneti nestabilnost mreže preko nacionalnih granica, posebno ako protokoli za vanredne situacije nisu usklađeni”, navode iz IENE.

Nestanak struje u Portugalu i Španiji je upozorenje na to šta se može dogoditi kada mreže rade blizu svojih granica, bez dovoljno rezerve ili adekvatne kontrole nad fluktuacijama u proizvodnji iz obnovljivih izvora.

Pročitajte još:

„Kako region širi svoj portfelj obnovljivih izvora, veći naglasak mora biti stavljen na fleksibilnost mreže, rezerve kapaciteta i digitalne sisteme upravljanja koji mogu trenutno reagovati na oscilacije. Strateška ulaganja u baterijsko skladištenje, reverzibilne hidroelektrane, prilagodljivu potrošnju i fleksibilnu proizvodnju uz podršku najsavremenije energetske elektronike više nisu opcija — oni su neophodni”, kažu iz IENE.

Varijabilni obnovljivi izvori (VRE), kao što su vetar i sunce, predstavljaju izazov za stabilnost mreže ako nisu podržani dovoljnim kapacitetima za skladištenje energije, fleksibilnom proizvodnjom iz velikih termalnih elektrana i upravljanjem sistemom u realnom vremenu.

Prekid u snabdevaju električnom energijom u Španiji i Portugalu može se pripisati energetskom miksu Grčke, koja 45 odsto svojih godišnjih potreba za strujom osigurava iz elektrana na obnovljive izvore energije, pa u određenim danima velike solarne ili vetroelektrane mogu osigurati i do 80 odsto potrošnje.

Na kraju analize ističu da uz pažljivo planiranje, regionalnu koordinaciju i pravovremena ulaganja, region može ublažiti rizike i nastaviti da gradi čistiju i sigurniju energetsku budućnost.

Energetski portal

Vlada Švajcarske podržava ekološke projekte u 18 lokalnih samouprava Srbije

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

U 18 lokalnih samouprava širom Srbije u narednih godinu dana biće sprovedeni partnerski projekti koji se bave rešavanjem ključnih ekoloških izazova. Ove inicijative deo su Programa „PRO – Lokalno upravljanje za ljude i prirodu”, koji se realizuje uz finansijsku podršku Vlade Švajcarske, u iznosu većem od 225.000 evra, kao i doprinos lokalnih samouprava vredan više od 31.000 evra.

Kroz javni poziv, lokalne samouprave su u partnerstvu sa organizacijama civilnog društva predložile projekte usmerene na konkretne potrebe u oblasti zaštite životne sredine. Poseban akcenat stavljen je na rešenja zasnovana na prirodi i uključivanje građana u procese odlučivanja.

Podržani projekti obuhvataju različite oblasti: upravljanje otpadom, očuvanje prirodnih resursa, unapređenje kvaliteta vazduha, pošumljavanje i uređenje zelenih površina, upravljanje vodnim resursima, promociju obnovljivih izvora energije i razvoj ekoturizma. Pored praktičnih mera, sve inicijative uključuju i edukaciju i podizanje svesti građana o značaju očuvanja životne sredine.

Pročitajte još:

Ova podrška ne samo da doprinosi unapređenju lokalne ekološke prakse, već i podstiče saradnju između lokalnih samouprava i civilnog sektora, kao i jačanje kapaciteta lokalnih institucija.

Projekte će realizovati Babušnica, Bela Palanka, Bojnik, Bosilegrad, Ćuprija, Knjaževac, Kragujevac, Kraljevo, Medveđa, Niš, Osečina, Prijepolje, Ražanj, Sjenica, Svilajnac, Tutin, Valjevo i Vrnjačka Banja.

Program zajednički sprovode agencije Ujedinjenih nacija u Srbiji – UNOPS, UNICEF, UNFPA i UNEP, u saradnji sa Vladom Republike Srbije i uz finansijsku podršku Vlade Švajcarske.

Energetski portal

Smanjen prinos malina, kolika će biti otkupna cena?

Foto-ilustracija: Unsplash (Stan Slade)

Usled vremenskih neprilika koje prate našu zemlju od samog početka godine, mraza i grada, prinos mnogih poljoprivrednih kultura, naročito voćnih vrsta, znatno je smanjen, a u nekim zasadima ga nema „ni za lek”. Iz tog razloga trešnju ovih dana na pijacama možemo naći po vrtoglavoj ceni od 1.000 do 1.500 dinara za kilogram, što je nekoliko puta više nego proteklih godina. Šta se dešava sa drugim voćkama?

O otkupnim cenama drugih voćnih vrsta i o tome zašto mraz nije jedini krivac za slab rod u Topličkom okrugu porazgovarali smo sa agroanalitičarem i stručnjakom za trgovinu voćem, Dušanom Zečevićem iz Blaca.

„Mraz je učinio svoje, međutim, da li je samo mraz? Godinama unazad svedoci smo da je sve manje ulaganja u voćne zasade, naročito na teritoriji Topličkog okruga. Primena stajnjaka svedena je na minimum, a o mineralnim đubrivima da i ne govorim”, ističe Zečević i dodaje da se, između ostalog, hemijski tretmani protiv bolesti i štetočina ne obavljaju pravovremeno ili se potpuno izostavljaju.

Ne ulaže se dovoljno u zasade

Ne ulaže se, kaže ni ukapacitete prerade, a neko ko gaji malinu vozi auto koji je skuplji od jedne mini hladnjače u kojoj bi mogao da zamrzne tu istu malinu.

„Kada je otkupna cena dobra, ljudi kupuju stanove, automobile. Pare se tako lako potroše, ali se u te iste zasade ne uloži onoliko koliko je neophodno. Zato i nema više dobrog i kvalitetnog prinosa”, iskren je naš sagovornik.

Pročitajte još:

Kada je uzgoj maline u pitanju, površine su znatno smanjene, a zasadi su u lošem stanju. Takođe, veliki deo se ne navodnjava, a uzastopna suša ostavlja posledice. Prinosi su smanjeni, a borba između hladnjača, kaže on, biće i te kako izražena ove sezone.

„Što se tiče otkupne cene, očekuje se da ona bude oko 400 dinara po kilogramu sa tendecijom rasta, u zavisnosti od kvaliteta.”

Šta je sa višnjom i šljivom?

Prema rečima ovog agroanalitičara, problem nije samo malina, već i višnja čijih zasada ima sve manje usled ekstremno niske otkupne cene proteklih godina. Ili se iskrčuju i menjaju šljivom ili potpuno napuštaju.

„Šljiva je, kada malo bolje razmislimo zahvalnija za uzgoj, s obzirom da se njen plod, u godinama kada je cena loša, može lako preraditi u rakiju. Takođe, berba traje oko tridesetak dana, pa je moguće obaviti je i u okviru porodice. Nema mašinske berbe i dodatnih troškova.”

Kako dodaje, da bi imala konstantnu otkupnu cenu neophodna je izgradnja preradnih kapaciteta na gazdinstvu kroz rakiju ili suvu šljivu, jer kada je šljiva jeftina ona se prerađuje, a prodaje se onda kada je skupa ili kada je u deficitu.

„Kada je višnja u pitanju, očekuje se da otkup startuje sa minimalnom cenom od 120 dinara po kilogramu. Ići će sigurno i do 150”, zaključuje Zečević.

Izvor: Agroklub.rs

Turska otkrila nove rezerve prirodnog gasa u Crnom moru

Foto-ilustracija: Pixabay

Turska je pronašla nove rezerve prirodnog gasa od 75 milijardi kubnih metara, što je velik korak ka postizanju energetske nezavisnosti ove zemlje, saopštio je u subotu Redžep Tajip Erdogan, presednik Turske.

Nalažište je u bušotini Goktepe-3 u Crnom moru, a nalazi se 69 kilometara zapadno od gasnog polja Sakarija i 165 kilometara od obale.

 

 
 
 
 
 
View this post on Instagram
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

 

A post shared by Recep Tayyip Erdoğan (@rterdogan)

 

Istraživanje je započelo 27. marta i trajalo je oko 50 dana pre nego što je otkriće objavljeno 16. maja. U istraživanju je učestovao najnapredniji turski brod za dubokomorsko bušenje u rezervoarima prirodnog gasa pod visokim pritiskom „Abdülhamid Han”.

Vrednost nalazišta procenjuje se na 30 milijardi dolara, a očekuje se da će zadovoljiti potrebe domaćinstava u Turskoj u trajanju od tri i po godine.

„U energetici ćemo nastaviti neumorno, bez odmora i ne obazirući se na kritike i prepreke, sve dok ne postignemo cilj potpuno nezavisne Turske”, objavio je Erdogan na Instagram profilu.

Pročitajte još:

Iz Centra za istraživanje energetskih strategija i politika (TESPAM) za turske medije saopštili su da će proizvodnja biti fazna, kao i da će maksimalna godišnja proizvodnja biti oko šest milijardi kubnih metara.

Gasna polja u Crnom moru godišnje isporučuju oko 9,5 milijardi kubnih metara prirodnog gasa, čime se snabdeva četiri miliona stanova.

Turska planira da udvostruči proizvodnju prirodnog gasa do 2026. godine i učetverostruči je do 2028. Ukupne potvrđene rezerve prirodnog gasa Turske u Crnom moru sada iznose 785 milijardi kubnih metara.

Turska, inače uvozi više od 90 odsto svojih energetskih potreba, zbog čega nastoji smanjiti troškove uvoza, razvijati domaće resurse, kao i proširiti međunarodna partnerstva u istraživanju nafte i gasa.

Energetski portal

Niš modernizuje sistem grejanja: Završena rekonstrukcija toplovoda, slede obnovljivi izvori

Foto: Wikipedia (Geologicharka)

Nakon što je završena rehabilitacija tri kilometra toplovoda i kotlarnice „Krivi vir“, grad Niš bi trebalo da ostvari efikasniji sistem daljinskog grejanja. Infrastrukturni poduhvat, vredan više od 4,2 miliona evra, građanima bi trebalo da donese sigurnije snabdevanje toplotnom energijom, smanjenu potrošnju energenata i manje zagađenje – istakla je ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović tokom posete gradu.

Kako je resorna ministrka najavila, sledeća faza unapređenja sistema biće usmerena na primenu obnovljivih izvora energije, dok će u okviru istog plana, kotlarnica „Krivi vir“ dobiti toplotnu pumpu „voda–voda“, koja će koristiti vodu iz Nišave kao dodatni izvor za proizvodnju toplote, pored postojećeg sistema na gas, objašnjeno je na sajtu Ministarstva rudarstva i energetike.

Pored modernizacije infrastrukture, najavljena je i energetska sanacija devet stambenih zajednica sa ukupno 640 stanova. Projekat će biti realizovan kroz javni ESCO model, a stanari će grejanje plaćati po stvarnoj potrošnji.

Pročitajte još:

Ministarka je pozvala i lokalne samouprave da se prijave na javni poziv koji je otvoren do 23. maja, u okviru nacionalnog programa „Čista energija i energetska efikasnost za građane Srbije“. U prethodna dva javna poziva subvencije je u Nišu iskoristilo više od 300 domaćinstava, dok su na više od dve trećine objekata radovi već završeni.

U okviru Nacionalnog programa energetske sanacije objekata od javnog značaja, završeni su radovi na Osnovnoj školi „Kralj Petar I“, dok su u završnoj fazi radovi na školi „Stefan Nemanja“. Za ove dve obrazovne ustanove ukupno je izdvojeno 157 miliona dinara.

Novi javni poziv za sanaciju javnih objekata najavljen je za jun, kao dodatna prilika za gradove i opštine da prijave nove projekte.

Energetski portal

Belgija poništila zakon o ukidanju nuklearne energije, Danska razmatra njen potencijal

Foto-ilustracija: Unsplash (Jakob Madsen)

Belgijski parlament je 15. maja 2025. doneo značajnu odluku — velikom većinom glasova ukinuo je zakon iz 2003. kojim je bio predviđen postepeni prestanak upotrebe nuklearne energije i zabrana izgradnje novih nuklearnih kapaciteta. To znači da je Belgija i zvanično promenila pravac svoje energetske politike.

Zakon iz 2003. predviđao je zatvaranje svih nuklearnih elektrana u zemlji, a tokom godina je nekoliko reaktora već ugašeno — Doel 3 u septembru 2022, Tihange 2 krajem januara 2023, dok se gašenje Tihange 1 i Doel 2 očekuje do kraja 2025. Međutim, usled geopolitičke situacije, energetske nesigurnosti i rastuće potrebe za stabilnim izvorima energije, dogovoreno je da se dva preostala reaktora, Doel 4 i Tihange 3, nastave koristiti još deset godina, kako navodi World Nuclear News.

Nova zakonska inicijativa formalno je podneta parlamentu u julu prošle godine. Na sednici donjeg doma parlamenta 15. maja, zakon je usvojen sa 102 glasa za, osam protiv i 31 uzdržanim.

Belgijski nuklearni forum pozdravio je ovu odluku kao ispravljanje “istorijske greške” koja je, kako navode, imala dugotrajne negativne posledice po nacionalnu energetsku politiku. 

Pročitajte još:

Danska otvara vrata analizi nuklearne energije

Istih dana kad i Belgija, i Danska je razmatrala izvodljivost i upotrebu nuklearne energije, prvi put posle 40 godina zabrane. Zabrana je aktivna od 1985. godine, dok se trenutno preko 80 odsto energije dobija iz OIE. Međutim, na nedavnoj sednici, dve trećine poslanika podržalo je inicijativu da se sprovede temeljna analiza mogućnosti uvođenja nuklearne tehnologije u danski energetski miks.

Ministar za klimu, energetiku i komunalne delatnosti izjavio je da Danska nema praksu u ovoj oblasti, ali da mora da razmotri sve opcije koje bi mogle da nadopune dominantne izvore — vetar i sunce. 

Rezultati analize, koja će se fokusirati na nove nuklearne tehnologije i njihovu moguću ulogu u energetskoj stabilnosti, očekuju se naredne godine.

Energetski portal

Finansijska pomoć Sloveniji za sanaciju štete od prošlogodišnjeg mraza

Foto-ilustracija: Unsplash (freestocks)

Evropska komisija pripremila je prijedlog kojim bi Sloveniji trebala da budu odobrena sredstva u iznosu od 2,9 miliona evra iz poljoprivredne rezerve, kako bi se sanirala šteta nastala usled mraza koji je u aprilu 2024. godine zahvatio veći deo zemlje. Predlog je upućen na inicijativu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i hrane, a konačna odluka biće doneta glasanjem država članica EU na sastanku odbora zakazanom za 22. maj 2025. godine.

Mateja Čalušić, resorna ministarka, još je tokom jeseni prošle godine uputila zvaničan zahtev Evropskoj komisiji za aktiviranje mehanizama pomoći, naglašavajući razmere štete na trajnim usevima koju su izazvale niske temperature između 17. i 22. aprila. Evropski komesar za poljoprivredu Kristof Hansen potom je uputio zvanično pismo podrške i najavio da će Komisija predložiti odobravanje sredstava iz rezervnog fonda, navodi se na sajtu Vlade Slovenije.

Pročitajte još:

Finansijska pomoć iz EU biće dodatak nacionalnim merama koje je predvidela Vlada Republike Slovenije. U okviru programa za ublažavanje posledica prirodnih nepogoda, država će izdvojiti dodatnih 3,92 miliona evra, čime ukupna suma dostupna za sanaciju štete dostiže gotovo sedam miliona evra.

Zajedničkim angažovanjem evropskih i nacionalnih institucija, slovenački poljoprivrednici mogli bi dobiti podršku neophodnu za prevazilaženje posledica ekstremnih vremenskih uslova koji su ugrozili njihovu proizvodnju.

Energetski portal

Srbija ima najveću šumovitost u istoriji – 39 odsto teritorije pod šumom

Foto-ilustracija: Pixabay

Srbija danas ima rekordnu šumovitost od 39 odsto, što je više nego dvostruko u odnosu na period pre Drugog svetskog rata , izjavio je ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u Vladi Republike Srbije, Dragan Glamočić, na konferenciji „Šume Srbije – održivost, očuvanje i razvoj ruralnih područja” koja je održana u okviru 92. Međunarodnog poljoprivrednog sajma u Novom Sadu.

Ministar je istakao da šume imaju više od 300 funkcija – od očuvanja biodiverziteta, preko sprečavanja erozije, do pozitivnog uticaja na klimu. On je naglasio važnost šumarstva u borbi protiv klimatskih ekstrema i očuvanju ruralnih sredina.

Direktor Uprave za šume, Saša Stamatović, govorio je o dva ključna pravca razvoja – primeni koncepta prirodi bliskog gazdovanja i usklađivanju sa evropskom Direktivom o prometu drveta. Novi pristupi u gazdovanju šumama, kao što su selektivna seča i podsticanje konkurencije stabala, povećavaju otpornost šuma na klimatske promene i doprinose očuvanju ekosistema.

Pročitajte još:

Zahvaljujući savremenim tehnologijama, Srbija sada može u roku od 14 dana da identifikuje oštećena stabla pomoću dronova i georeferenciranih snimaka, dok multispektralne kamere omogućavaju rano otkrivanje bolesti i štetočina.

Posebna pažnja posvećena je Vojvodini, kao regionu koji zahteva dodatna pošumljavanja i uspostavljanje vetrozaštitnih pojaseva. Stamatović je najavio i mobilnu aplikaciju koja će omogućiti svim akterima u sistemu brz i transparentan pristup podacima preko Geoportala.

Srbija je, kako je zaključeno, pet godina ispred mnogih evropskih zemalja u primeni ovakvog sistema, a intenzivno se radi i na usklađivanju sa propisima Evropske unije koji se odnose na sprečavanje plasmana nelegalno posečenog drveta i drvnih proizvoda na tržište EU, kao i na podsticanje reciklaže drvnih proizvoda.

Energetski portal