Home Blog Page 67

Severna Makedonija usvojila Zakon o energetici – više obnovljivih izvora, više investicija

Foto-ilustracija: Unsplash (dimitar-stevcev)

Skupština Republike Severne Makedonije usvojila je nov Zakon o energetici, koji se smatra jednim od najvažnijih zakonodavnih koraka u pravcu modernizacije energetskog sektora i usklađivanja sa zakonodavstvom Evropske unije.

Za zakon su glasala 62 poslanika, čime je potvrđena široka politička podrška ovom sistemskom i sveobuhvatnom aktu koji broji čak 317 članova. Zakon je pripreman kroz inkluzivan proces, a tokom parlamentarne procedure usvojen je 61 amandman, navodi se na sajtu resornog ministarstva Severne Makedonije.

Ključne novine zakona

Usvojeni zakon usklađen je sa Agendom reformi Zapadnog Balkana i evropskim direktivama, i zasnovan je na nekoliko ključnih stubova:

  • Povećanje učešća obnovljivih izvora energije u krajnjoj potrošnji;

  • Poboljšanje energetske efikasnosti i smanjenje gubitaka u sistemu;

  • Otvaranje tržišta energije, sa većim učešćem građana kao proizvođača, potrošača i članova energetskih zajednica;

Pročitajte još:

Pored toga, akcenat se stavlja i na: zaštitu ranjivih kategorija stanovništva i borbi protiv energetskog siromaštva; liberalizaciju tržišta električne energije, uz stvaranje konkurentnog i transparentnog okruženja; finansijsku odgovornost investitora; kao i uvođenje pametnih brojila i digitalne infrastrukture.

Sve u svemu, trebalo bi da nov pravac energetike dovede do jačanja kapaciteta regulatornog i operativnog sektora, uvođenja stabilnog i predvidljivog okvira za domaće i strane investitore, i podstakne ulaganja u solarne i vetroelektrane, gasifikaciju, daljinsko grejanje, skladištenje energije i digitalizaciju mreže.

Zakon je, kako navode nadležni, urađen bez pomoći stranih konsultanata, i usklađuje domaće zakonodavstvo sa evropskim.

Energetski portal

Nemačka ima dva miliona baterija za sladištenje električne energije

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Nemačka ima dva miliona baterija za sladištenje električne energije Broj baterijskih skladišta za električnu energiju u Nemačkoj  ovog proleća dostigao je dva miliona, a samo prošle godine dodano je oko 600.000 novih, podaci su Saveznog udruženja solarne privrede (BSW-Solar). Baterije pomažu korištenje energije iz obnovljivih izvora i onda kada nema sunčeve svetlosti ili vetra, a uz pametno upravljanje dodatno pomažu u smanjenju troškova proširenja elektroenergetske mreže.

Kapacitet stacionarnih baterijskih sistema u Nemačkoj sada je dovoljan da privremeno uskladišti 20 gigavat-sati (GWh) električne energije. To je dovoljno za pokrivanje prosečne dnevne potrošnje električne energije od oko dva do četiri miliona dvočlanih domaćinstava, u zavisnosti od njihovog stepena elektrifikacije.

U prvom kvartalu 2025. godine, prema procenama BSW-Solar, dodano je više od 1,7 GWh skladišnog kapaciteta, što predstavlja rast od oko 16 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.

Kod novih solarnih sistema na porodičnim kućama, postavljanje baterija postalo je standard. Beleži se rast potražnje za velikim baterijama u megavatnom rangu, koje se postavljaju pored solarnih i vetroparkova.

Pročitajte još:

„Baterijski sistemi već danas daju važan doprinos stabilizaciji elektroenergetskog sistema i znatno doprinose sigurnosti i pouzdanosti snabdevanja električnom energijom. Sada je ključno dodatno ubrzati tempo izgradnje skladišnih kapaciteta – između ostalog, kroz urbanističke olakšice za baterijske sisteme i jasne energetsko-ekonomske podticaje”, izjavio je Kasten Kernig, glavni direktor BSW-Solar.

Iz ovog udruženja dodaju  da je pouzdanost nemačkog sistema snabdevanja električnom energijom redovno zauzima vodeće pozicije na međunarodnom nivou, što je rezultat efikasnih propisa i mera za stabilnost mreže.

Prema podacima Fraunhofer instituta u okviru studije „Put ka klimatski neutralnom energetskom sistemu”, kapacitet baterijskih skladišta, uključujući i mobilne baterije, morao bi do 2030. godine porasti na otprilike 100 do 150 GWh, kako bi se omogućila efikasna transformacija energetskog sistema. U BSW-Solar ističu da je na putu do cilja mnogo prepreka među kojima su i zastareli zakonski okviri, kao i da su stranke vladajuće koalicije u međuvremenu prepoznale ovaj problem i najavile ubrzanje izgradnje skladišnih kapaciteta.

Energetski portal

Globalna ekonomija je svega 7,2 odsto cirkularna

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Globalna ekonomija je svega 7,2 odsto cirkularna, upotreba materijala učetvorostručila se od 1970. godine, primenom cirkularnih rešenja može se obezbediti do 40 odsto smanjenja emisija potrebnih da dostignemo cilj od 1,5°C zagrevanja – neke su od poruka predavanja koje je na Svetskom forumu o cirkularnoj ekonomiji održao Metju Frejzer, direktor sektora za istraživanje i razvoj znanja u organizaciji Circle Economy.

Upotreba materijala učetvorostručila se od 1970. godine

On je pozvao donosioce odluka i privredu da iz korena promene način na koji dizajniramo, koristimo i ponovo upotrebljavamo resurse. 

Frejzer je istakao da cirkularna ekonomija nije upravljanje otpadom, već redizajn celokupnog ekonomskog sistema kako bi funkcionisao unutar planetarnih granica.

„Moramo da odvojimo blagostanje od potrošnje resursa”, rekao je Frejzer i upozorio da se globalna upotreba materijala učetvorostručila od 1970. godine, dok reciklaža sama po sebi ne može da reši problem – Nije dovoljno da se fokusiramo na kraj životnog ciklusa proizvoda. Moramo da idemo uzvodno, do samog dizajna naše ekonomije. 

Pročitajte još:

Globalna ekonomija svega 7,2 odsto cirkularna   

Frejzer je predstavio rezultate Izveštaja o cirkularnom jazu (Circularity Gap Report), prema kome je globalna ekonomija svega 7,2 odsto cirkularna, što je pad u odnosu na prethodne godine. Ostatak resursa završava na deponijama, kao emisije ili se koristi u svrhe niske vrednosti.

Pozvao je na sistemske intervencije, posebno u sektoru građevine, prehrambenoj industriji i proizvodnji.

„Cirkularna rešenja mogu da obezbede do 40 odsto smanjenja emisija potrebnih da dostignemo cilj od 1,5°C zagrevanja”, rekao je na forumu koji se održava do 16. maja u Brazilu – Nijedan akter ovo ne može rešiti sam. Potrebni su nam vlade, kompanije i zajednice koje sarađuju.

Izvor: Cirkularna ekonomija

AirCar između neba i asfalta (VIDEO)

Foto: Klein Vision

Crveni tepih, reflektori, poznata lica iz sveta šou-biznisa, sve to u glamuroznom Berverli Hilsu, a onda – na scenu izlazi leteći automobil. Ne, nije scena iz novog Marvelovog filma (iako su domaćini događaja bili Džon Travolta i Morgan Friman), već realna priča sa gala večere Living Legends of Aviation 2025, gde je predstavljen AirCar —prototip prvog letećeg automobila koji će se masovno proizvoditi.

Iza ovog čuda stoji Klein Vision, slovačka kompanija koju predvodi Stefan Klein — čovek koji ne samo da ima veliku viziju, već i ogromno strpljenje. Zamislite samo: 35 godina rada, pet generacija prototipova, i na kraju — vozilo koje se iz automobila transformiše u avion za manje od dva minuta.

Na toj večeri, Klein je dobio i Specijalno priznanje za izuzetnost u inženjeringu, a njegovu životnu priču ispričao je i kratki dokumentarac prikazan pred publikom koja je uključivala i princa Harija, legendarnog astronauta Baza Oldrina, i još mnogo zvučnih imena. Poseban trenutak bio je kada su odali počast pilotima vatrogascima za njihovu borbu sa požarima u Kaliforniji. E to je već nivo heroizma koji ne može da se meri ni krilima, ni konjskim snagama.

Stefan Klein i Anton Zajač, Foto: Klein Vision

A kad smo već kod snage — AirCar već ima sertifikat o plovidbenosti, uspešno je obavio preko 170 sati letenja i više od 500 poletanja i sletanja, a ispod haube mu brunda motor od 280 konja. I sad vi meni recite — ko još želi da se cima po kružnim tokovima kad može da poleti iznad svega?

Tod Daglas Miler, reditelj nagrađen za dokumentarac Apollo 11, rekao je da je imao priliku da iz drugog aviona gleda AirCar u letu. Njegov komentar? „Pretvorili su snove i naučnu fantastiku u nešto zapanjujuće stvarno”.

A Džejms Mej iz Top Gear-a bio je toliko impresioniran da je ostao bez reči. A znamo koliko je to teško kad je on u pitanju!

Na kraju večeri, jedan od osnivača Klein Vision-a, Anton Zajač, izneo je prilično ozbiljne brojke: tržište lične vazdušne mobilnosti raste preko 50 odsto godišnje, a do 2034. godine očekuje se da vredi 162 milijarde dolara. A AirCar? Pa, on je već spreman da zagrabi svoj deo neba (i tržišta).

Leteći automobili, čak i kada koriste fosilna goriva, mogu doprineti održivosti ako se koriste efikasno i pametno integrišu u saobraćajni sistem. Njihova glavna prednost je kraće vreme putovanja i mogućnost izbegavanja saobraćajnih gužvi, što može smanjiti ukupnu potrošnju goriva i emisije po pređenom kilometru. Takođe, moderni leteći automobili razvijaju se s naglaskom na aerodinamičnost i lagane materijale, što povećava energetsku efikasnost.

Prema tome, dragi čitaoci, ako ste ikada sanjali da izbegnete gužvu na Gazeli ili da jednostavno preletite komšijin džip parkiran preko dve trake — znajte da svet ide ka tome. Budućnost nije više „jednog dana”. Budućnost ima krila. I zove se AirCar.

Milena Maglovski

Da li su depoi i elektroenergetska mreža spremni za punjenje električnih kamiona?

Foto-ilustracija: Unsplash (netze-bw)

Električni kamioni na baterije (BET) još uvek se takmiče sa motorima sa unutrašnjim sagorevanjem u regionalnom transportu. Kako navodi novi izveštaj organizacije Transport & Environment, proizvođači opreme očekuju da će do 2030. godine više od trećine svih novih teških vozila u Evropi biti na baterijski pogon. Ipak, preduslov za tu tranziciju jeste elektrifikacija depoa. Prvenstveno se misli na logističke baze ili operativne centre transportnih kompanija, gde se kamioni svakodnevno parkiraju, održavaju i odakle polaze na isporuke.

Za razliku od javnih punjača duž glavnih transportnih koridora koje propisuje evropska regulativa AFIR, punjenje u okviru depoa omogućava svakodnevno snabdevanje električnih kamiona energijom, posebno za regionalne isporuke do 300 kilometara dnevno. Većina kamiona se nakon isporuka vraća u bazu i može se puniti preko noći.

Prema rezultatima istraživanja, skoro polovina kamiona u Francuskoj, Nemačkoj i Ujedinjenom Kraljevstvu mogla bi u potpunosti da se oslanja na punjenje u depoima, bez potrebe za javnom infrastrukturom, što zapravo rasterećuje buduću potražnju za javnim punjenjem, naročito kada su u pitanju međugradske vožnje robe.

Pročitajte još:

Međutim, iako to zvuči kao logičan sled u razvoju infrastrukture, studija upozorava da u svim državama planovima za proširenje elektrodistributivne mreže ne uzimaju u obzir stvarne potrebe za punjenje kamiona u depoima. Francuska se pokazala kao najspremnija, sa razvijenom mrežom srednjeg napona, naročito u industrijskim zonama.

Pozitivna vest je da će, počev od sredine 2025. godine, revidirana evropska regulativa o tržištu električne energije zahtevati transparentnost u pogledu kapaciteta mreže. To će znatno olakšati planiranje i izgradnju infrastrukture za punjenje u depoima u državama poput Francuske, Nemačke i Španije.

Iz izveštaja organizacije Transport & Environment, da se zaključiti da depoi, baze ili skladišta u koje se kamioni vraćaju moraju biti prioritet u elektrifikaciji drumskog transporta kako bi se ispunili traženi ciljevi i omogućila održiva logistika u Evropi, jer sami brzi punjači za kamione duž saobraćajnice nisu dovoljni.

Energetski portal

Bliži se 37. savetovanje CIGRE Srbija na Kopaoniku: Stručnjaci u fokusu energetske tranzicije

Foto-ilustracija: Pixabay (seagul)

Od 26. do 30. maja 2025. godine na Kopaoniku će biti održano 37. savetovanje CIGRE Srbija, jedno od najznačajnijih stručnih okupljanja u oblasti elektroenergetike u regionu. Ovaj događaj tradicionalno okuplja naučne i stručne delatnike, predstavnike elektroprivrednih i elektroindustrijskih kompanija, kao i članove akademske zajednice i profesionalnih udruženja.

Tokom pet dana savetovanja učesnici će imati priliku da razmene mišljenja i iskustva, učestvuju u stručnim diskusijama i prezentuju najnovija dostignuća kroz pisane radove i tematske panele.

Paralelno sa savetovanjem biće organizovana i tehnička izložba, čiji je cilj prezentacija savremenih proizvoda i usluga iz oblasti elektroenergetike, kao i uspostavljanje novih poslovnih kontakata.

Pročitajte još:

S obzirom na globalne izazove energetske tranzicije, ovogodišnje savetovanje će posebno biti usmereno na aktuelna pitanja razvoja i funkcionisanja elektroenergetskih sistema u promenljivim uslovima.

Organizacioni odbor savetovanja kroz osmišljen marketinški program želi da podstakne aktivnu ulogu proizvođača opreme, projektanata, konsultantskih kuća i istraživačkih institucija u daljem razvoju sektora.

CIGRE Srbija, deo svetske CIGRE zajednice osnovane 1921. godine u Parizu, obeležava i 74 godine postojanja, potvrđujući time svoj dugogodišnji doprinos razvoju i stabilnosti elektroenergetskog sektora u Srbiji.

Više o Savetovanju CIGRE 2025. saznajte na zvaničnom sajtu CIGRE Srbija.

Energetski portal

Cvetne površine Beograda dobijaju 400.000 sadnica sezonskog cveća

Foto-ilustracija: Unsplash (Ilana Grostern)

Širom Beograda, JKP „Zelenilo–Beograd” započelo je prolećnu sadnju sezonskog cveća na cvetnim površinama. Za ovu priliku u rasadnicima preduzeća uzgojeno je oko 400.000 sadnica raznovrsnog cveća. Najviše novih cvetnih zasada biće zasađeno na teritoriji opština Stari grad, Palilula, Novi Beograd i Savski venac. Osim cvetnjaka, estetskom uređenju grada doprineće i cvetni aranžmani u 3.661 žardinjeri, o kojima redovno brine „Zelenilo–Beograd”. 

Tokom cele godine, JKP „Zelenilo-Beograd” u svojim rasadnicima na 12 hekata proizvodnih površina na otvorenom, i 7.000m² pod staklenicima, neprestano proizvodi sadni materijal. Na godišnjem nivou proizvede se preko 800.000 komada cvetnog rasada, koji zaposleni u Preduzeću posade na javnim zelenim površinama u cvetnjacima i cvetnim lejama na teritoriji 10 gradskih opština.

Prolećni rasad se proizvodi od februara do maja kada počinje njegova sadnja na zelenim površinama. Posle pripreme leja i rasadnika za ponovnu proizvodnju, od sredine jula počinje setva jesenjeg rasada koja se vrši do kraja septembra. Od setve semena do gotove biljke potrebno je tri do četiri meseca svakodnevne nege u rasadniku, navodi se na zvaničnom sajtu JKP „Zelenilo–Beograd”.

Pročitajte još:

Na zelenim površinama zasadiće se različite vrste cvetnica – salvija, kadifa, vinka, begonija, muškatle, ageratum, kana, ukrasna kopriva, dalija, petunija, prkos, verbena… Paleta boja sezonskog cveća proteže se od bele, preko žute, narandžaste, crvene, roze, ljubičaste, do plave.

Nega zasađenog sezonskog cveća sastoji se od stalne kontrole cvetnjaka, zalivanja, primene sredstava za prihranu i zaštitu, uklanjanja precvetalih cvetova, uklanjanja korovskih vrsta, okopavanja cvetnog zasada i po potrebi zamene oštećenih biljaka.

Energetski portal

Solarni bum u Beču – u martu izgrađeno 18,3 MW novih kapaciteta

Foto-ilustracija: Unsplash (michael-wilson)

Grad Beč predvodnik je uborbi protiv klimatskih promena, a tome u prilog govori i podatak o rastu kapaciteta solarne energije. Sve više domaćinstava, preduzeća i gradskih ustanova u ovom gradu prelazi na solarnu energiju, a samo u martu gradski kapacitet fotonaponskih postrojenja porastao je za rekordnih 18,3 megavata pika (MWp).

Ukupna snaga svih postrojenja na području grada je dostigla preko 270 MWp. To je kapacitet dovoljan za snabdevanje gotovo 78.000 domaćinstava klimatski prihvatljivom i energetski sigurnom električnom energijom. Od ukupne snage, 52 MWp instalirano je na gradskim površinama.

Takođe, na godišnjem nivou se na ovaj način uštedi oko 62.000 tona CO2.

„U Beču obaramo jedan rekord za drugim kada je reč o solarnoj energiji: prvo smo već u februaru dostigli cilj za proširenje kapaciteta planiran za kraj 2025. godine – a sada imamo i novi rekordni rezultat. Stalni bum fotonaponskih sistema jasno pokazuje da naša formula za uspeh funkcioniše: zahvaljujući atraktivnim subvencijama, besplatnom savetovanju i solarnim partnerstvima, uspevamo da održimo procvat solarne energije čak i u ekonomski izazovnim vremenima”, rekao je Jirgen Černohorski, član bečke gradske vlade za klimu.

Pročitajte još:

Dodaje da sve mere koje se danas preduzimaju obezbeđuju kvalitet života za sve, i to ne samo sutra, već i u daljoj budućnosti.

Do 2030. godine, planiraju da dostignu cilj od 800 MWp instalisanih kapaciteta, čime će omogućiti snabdevanje četvrtine svih bečkih domaćinstava.

U martu je u Beču na mrežu priključeno 419 novih fotonaponskih postrojenja, pa je ukupan broj solarnih sistema u gradu porastao na 14.289. Prosečna snaga novoinstaliranih sistema iznosi 22,8 kilovata pika (kWp).

Male privatne instalacije na porodičnim kućama obično dostižu do 10 kWp, dok srednje velike instalacije, poput onih na poslovnim objektima do 20 kWp.

Energetski portal

Ekstremi bez ravnoteže: Afrički kontinent između suše i poplava

Foto-ilustracija: Unsplash (Md Hasanuzzaman)

Prema najnovijim podacima, 2024. godina bila je najtoplija godina do sada na afričkom kontinentu, dok drugi skup podataka ukazuje na to da je godina za nama bila druga najtoplija u istoriji merenja u Africi. Takođe, protekla decenija bila je najtoplija otkako se vrše merenja. Zabeleženi su toplotni talasi mora koji su zahvatili najveće područje otkako se merenja provode (od 1993. godine), navodi se u izveštaju Svetske meteorološke organizacije (WMO) o stanju klime u Africi za 2024. godinu.

Ekstremni vremenski  uslovi i posledice klimatskih promena pogađaju svaki aspekt društveno-ekonomskog razvoja u Africi, pogoršavaju glad, nesigurnost i raseljavanje.

Foto-ilustracija: Pixabay

Temperature površine mora oko afričkog kontinenta dosegle su rekordne nivoe, uz posebno brzo zagrevanje Atlantskog okeana i Sredozemnog mora. Od januara do aprila, toplotni talasi su zahvatili gotovo 30 miliona kvadratnih kilometara, što je najveća zabeležena površina od početka praćenja, iako se taj broj smanjio u kasnijim mesecima.

„Izveštaj o stanju klime u Africi otkriva zabrinjavajući obrazac ekstremnih vremenskih pojava – dok se neke zemlje suočavaju s izuzetnim poplavama uzrokovanim obilnim padavinama, druge trpe dugotrajne suše i nestašicu vode”, rekla je Selest Saulo, generalna sekretarka WMO.

U Izveštaju se ističe da je potrebna hitnost u unapređenju sistema ranog upozoravanja, kao i jačanju klimatske otpornosti i prilagođavanja. Takođe poziva vlade, razvojne partnere i privatni sektor da ubrzaju ulaganja u pametna klimatska rešenja.

Najbrže zagrevanje

Prosečna temperatura površine kopna u Africi u 2024. godini bila je otprilike 0,86 °C viša u odnosu na dugoročni prosek iz razdoblja 1991.–2020. Severna Afrika zabeležila je najveće odstupanje – 1,28 °C iznad proseka – čime se potvrđuje da je reč o podregiji Afrike koja se najbrže zagreva.

Pročitajte još:

„Južna Afrika doživela je razorne sušne, posebno u Malaviju, Zambiji i Zimbabveu, koje je pogodila najgora suša u poslednjih dvadeset godina. Ukupni prinosi žitarica u južnoj Africi bili su 16 odsto niži od petogodišnjeg proseka – dok su u Zambiji i Zimbabveu bili niži za 43 odsto, odnosno 50 odsto”, navodi WMO.

Suša je uticala na smanjenu proizvodnju hidroenergije iz jezera Kariba, najvećeg veštačkog rezervoara u Africi, pa je dolazilo do dugotrajnih nestanaka struje.

Zapadna i srednja Afrika pretrpele su razorne poplave koje su pogodile više od četiri miliona ljudi, uz stotine smrtnih slučajeva i stotine hiljada raseljenih osoba. Najteže su bile pogođene Nigerija, Niger, Čad, Kamerun i Srednjoafrička Republika.

Severna Afrika zabeležila je treću uzastopnu ispodprosečnu žetvu žitarica zbog nedostatka padavina i ekstremno visokih temperatura.

Izveštaj WMO-a o stanju klime u Africi za 2024. godinu prati digitalna interaktivna mapa i on je deo serije klimatskih izveštaja čiji je cilj pružiti podršku donošenju odluka na nacionalnom i regionalnom nivou u vezi s klimatskim strategijama.

Energetski portal

Kina ostvarila ciljeve za vetar i solar pre roka – šta sledi u energetskoj tranziciji?

Foto-ilustracija: Unsplash (Edward He)

Kina se u ovom trenutku nalazi možda u najznačajnijoj fazi svoje energetske tranzicije, zaključak je analize koji je objavio EMBER. Ova zemlja je uspela već sada da premaši ciljeve koje je postavila za 2030. godinu. Naime, u 2024. godini, Kina je instalirala rekordnih 278 GW solarne i 79.8 GW vetroenergije. Ovo povećanje dovelo je do ukupnog kapaciteta koji iznosi preko 1.400 GW, što je omogućilo da čistim izvorima energije zadovolji više od 80 odsto povećane potrošnje električne energije. Istovremeno, udeo uglja u proizvodnji struje je nastavio da opada.

Iako su ovo odlični rezultati, za dalje uspehe energetske tranzicije, potrebno je da napravi korak više, izvan granica vetra i sunca. Kina sada ima megavate, ali ali sledeći korak zahteva temeljno preispitivanje elektroenergetske infrastrukture. To uključuje uvođenje naprednih sistema grejanja za elektrifikaciju teške industrije, korišćenje pametnih mreža pokretanih veštačkom inteligencijom za balansiranje ponude i potražnje, dugoročno skladištenje energije za stabilizaciju proizvodnje iz obnovljivih izvora i tehnologije za uklanjanje ugljen-dioksida kako bi se smanjile preostale emisije.

Pročitajte još:

Jedan od većih izazova jeste elektrifikacija težih industrija, poput čelične i brodogradnje. Za ove sektore postojeće tehnologije više nisu dovoljne. Iako je Kina ostvarila značajan napredak u razvoju novih rešenja, brojni izazovi i dalje ostaju. Prema podacima Međunarodne agencije za energetiku (IEA), više od 60 odsto ključnih tehnologija koje su neophodne za postizanje neto nultih emisija do 2050. godine još uvek nije spremno za komercijalnu upotrebu.

Upravo tu se Kina danas nalazi – u fazi kada mnoge inovacije postoje kao laboratorijski prototipi, ali još nisu spremne za masovnu primenu na tržištu. Ova faza, često nazvana dolina smrti inovacija, smatra se najkritičnijom u razvoju tehnologija, jer donosi visoke tehničke i finansijske rizike prilikom prelaska iz kontrolisanog okruženja laboratorije u realne industrijske uslove.

Globalni pritisak i geopolitička napetost koja raste, susreću Kinu sa velikim izazovima u ekonomiji, ali istovremeno ostvaraju mogućnosti da postavi osnovu za dugoročnu održivost. Rešenje upravo leži u razvoju tehnoloških inovacija u sektoru čiste energije, za šta su potrebne dobre strategije, veća ulaganja u istraživanje i politička podrška.

Energetski portal

Digitalna i zelena transformacija Kragujevca

Foto: Zoran Lazarević

Od inovativne platforme „Budi deo plana”, koja građanima omogućava aktivno učešće u urbanističkom planiranju, do ambicioznih ekoloških projekata i modernizacije infrastrukture, Kragujevac postavlja temelje za budućnost pametnih i održivih zajednica. Razgovarali smo sa Nikolom Dašićem, gradonačelnikom Kragujevca, o ključnim projektima koji ovaj grad vode ka statusu pametnog grada i zelenijeg, efikasnijeg okruženja za život.

Možete li nam reći nešto više o platformi „Budi deo plana” i kako je došlo do toga da osvoji prestižnu nagradu na konkursu Seoul Smart City Prize?

Foto: Zoran Lazarević

– Kragujevac je prvi grad u Srbiji koji će podići tansparentnost izrade lokalnih i urbanističkih planova. Platforma „Budi deo plana” je inovativan alat koji omogućava građanima i privredi Kragujevca da aktivno učestvuju u urbanističkom planiranju grada. Njen cilj je da svi zainteresovani u realnom vremenu dobiju obaveštenje kada se pokrene inicijativa za izmenu bilo kog planskog dokumenta kako bi mogli da se uključe u proces od samog početka.

Registracijom na platformu „Budi deo plana” građani dobijaju obaveštenja putem imejla, SMS-a ili Vibera, što značajno povećava transparentnost rada lokalne samouprave i omogućava bolju komunikaciju između institucija i zajednice. Eventualne primedbe u zakonskom roku mogu da se podnesu putem platforme u sekciji „Primedbe”.

Projekat je realizovan u saradnji sa NALED-om, uz podršku Geografskog fakulteta u Beogradu, prepoznat je i na globalnom nivou, osvajanjem trećeg mesta u kategoriji Human-CentriCity na prestižnom konkursu Seoul Smart City Prize, koji organizuju Svetska organizacija pametnih gradova (WeGO) i vlada grada Seula. Ovo priznanje se dodeljuje projektima koji pokazuju da pametni gradovi treba da budu usmereni ka ljudima, a ne samo ka tehnološkom napretku. Od ukupno 280 prijavljenih projekata iz celog sveta, Kragujevac se našao među najboljima zahvaljujući inkluzivnom pristupu urbanističkom planiranju i korišćenju digitalnih alata za jačanje učešća građana i privrede u kreiranju razvojnih planova grada.

Da li ovo priznanje znači da je Kragujevac na putu da postane pametni grad? Koji su dalji koraci u tom pravcu?

– Zahvaljujući posvećenosti Vlade Srbije digitalnoj transformaciji, gradimo grad koji koristi podatke i inovacije za rešavanje savremenih izazova. Naša priča je počela izgradnjom Državnog data centra, a nastavila se 2021. godine puštanjem u rad prve nacionalne platforme za veštačku inteligenciju. Danas živimo realnost u kojoj se veštačka inteligencija bavi prevencijom zdravlja nacije, državnom upravom, industrijom i obrazovanjem. Za svega nekoliko godina, Kragujevac i Srbija su se pozicionirali kao važna tačka digitalizacije, kreativnosti i inovacija. Kruna svega je Inovacioni distrikt – treća faza Državnog data centra, čija je izgradnja počela u februaru prošle godine. To će sutra biti srce digitalne ekonomije. Dom Naučno-tehnološkog parka, Nacionalnog centra za informacionu bezbednost, Smart city centar za razvoj pametnih energetskih sistema, mesto gde će se nalaziti još jedan superkompjuter, biznis inkubatori, centar za razvoj robotike. Uz podršku prvog gradskog cloud data centra, donacije NR Kine, koji je pušten u rad 2019. godine, centralizovan je celokupan IKT sistem javnog sektora u nadležnosti Grada. To je omogućilo efikasnu razmenu podataka i značajan broj projekata koji su po svojim osobinama „pametni”.

Jedan od tih projekata je eKGrađanin, mobilna aplikacija i veb-portal, koji omogućavaju građanima da prijave komunalne probleme i predloge, pošalju fotografiju ili lokaciju. Takođe, započeta je instalacija LoRaWAN bežične mreže, za komunikaciju senzora za pametne sisteme. JKP „Vodovod i kanalizacija” je od 2018. godine pokrenulo projekat pametnih vodomera, koji omogućavaju daljinsko očitavanje potrošnje vode.

U FOKUSU:

Kragujevac je i prvi grad u Srbiji koji je postao deo „Gugl tranzit” sistema, čime je celokupan gradski i prigradski saobraćaj besplatno dostupan na „Gugl mapama”. Kragujevac je od 2005. godine među prvima u Srbiji uveo LED semafore i skoro sve raskrsnice su digitalizovane zahvaljujući sistemu daljinskog nadzora i upravljanja. S obzirom na to da je porastao broj vozila u gradu, u narednom periodu biće uveden i sistem adaptabilnog upravljanja i veštačke inteligencije, što podrazumeva uvođenje detektora na svakoj raskrsnici. Cilj je da se skrati vreme putovanja, smanje gužve u saobraćaju, a sa ekološkog aspekta smanji emisija izduvnih gasova.

Očigledno je došlo vreme pametnih gradova, u kojima nam savremena tehnologija omogućava da grad „pročitamo”. Pred nama je još mnogo posla u pronalaženju odgovora na različite izazove. Važno je doći do optimalnih rešenja, koja će zadovoljiti potrebe svih građana, a pri tome uštedeti vreme, energiju i novac. Najkraće, da svaki pametan grad bude najbolja verzija sebe.

Održivi grad ne može postojati bez obnovljivih izvora energije. Koji su dosadašnji rezultati?

– Projekat „Balkanski solarni krovovi” samo je jedan u nizu projekata koje Kragujevac realizuje u cilju smanjenja emisije gasova staklene bašte. U odnosu na nivoe iz 1990. godine, zacrtali smo smanjenje za 40 odsto do 2030, sa dugoročnim ciljem neutralisanja ugljenika do 2050. godine. Za postizanje ovih ciljeva, sproveli smo različite mere, kao što su unapređenje energetske efikasnosti u zgradama, povećanje korišćenja obnovljivih izvora energije i promocija održive mobilnosti. Rezultati pokazuju da smo dali značajan doprinos ovom globalnom naporu.

Na pet javnih objekata u Kragujevcu izgrađene su solarne elektrane za proizvodnju električne energije za sopstvene potrebe, u vrtiću „Zeka”, Centru za razvoj usluga socijalne zaštite „Kneginja Ljubica”, Javnoj garaži, Srednjoj stručnoj školi i Centru za sport i rekreaciju osoba sa invaliditetom „Iskra”, a u proceduri je i solarna elektrana „Zatvoreni bazen”. Pored toga, u okviru projekta „Solarni paneli u školama Zapadnog Balkana”, šest osnovnih škola – „21. oktobar”, „Sveti Sava”, „Miloje Simović” u Dragobraći, „Natalija Nana Nedeljković” u Velikom Polju, „Dositej Obradović” u Erdeču i „Sreten Mladenović” u Desimirovcu, dobiće status prozjumera, odnosno proizvođača i potrošača električne energije.

Naš prioritet je zeleni održivi sistem i krenuli smo od energetike. Zahvaljujući snažnoj podršci predsednika države, Vlade Srbije i EBRD-a, kotlovi na ugalj zamenjeni su kotlovima na gas. Samo u prvoj grejnoj sezoni aero-zagađenje manje je za 70 posto.

Korak napred su još dva projekta, podržana od strane resornog ministarstva. U cilju uštede energenata za potrebe daljinskog grejanja, obnovljivi izvor biće otpadna energija koju generiše Državni data centar, čiji je kapacitet 1.080 rek ormana. Računi građana, kao ni troškovi toplane i lokalne samouprave, neće biti uvećani, a značajno će doprineti kvalitetu životne sredine i smanjenju zagađenja vazduha. Realizacijom ovog projekta povećava se sigurnost snabdevanja toplotnom energijom i smanjuje zavisnost od uvoza prirodnog gasa. Pored toga, promovišemo energetsku efikasnost i zaštitu životne sredine, uključujući inicijative za smanjenje zagađenja iz individualnih ložišta i stambenih zgrada. Preduzimamo i korake ka statusu zelenog grada, uključujući obavezu ugostiteljskih objekata da ugrade filtere na bazi aktivnog uglja i odluku koja obavezuje investitore da za svaki novoizgrađeni stan ili lokal posade po jedno stablo. To nije više samo pitanje dobre volje, to je i naša obaveza prema budućim generacijama. Gradovi su ključna žarišta klimatskih uticaja, ali isto tako i mesta gde možemo da napravimo najveće promene, da usporimo ovaj proces i umanjimo štetne efekte.

Kako ocenjujete trenutni sistem javnog prevoza u Kragujevcu? Da li postoji prostor za inovacije i unapređenja?

– Godišnja anketa, koju JKP „Šumadija” sprovodi u skladu sa Zakonom o komunalnim delatnostima, važan je mehanizam koji omogućava građanima da iskažu svoje mišljenje i potrebe, čime zajedno unapređujemo kvalitet usluga. Pozitivne ocene, sa preko 90 odsto zadovoljnih građana u oblasti javnog prevoza, svakako su podsticaj. Od novembra 2023. godine, sukcesivno su pristigla 72 nova autobusa koji ispunjavaju sve moguće standarde, a to znači da imaju info-table sa informacijama gde se vozilo nalazi, elektronsko čekiranje, video-nadzor i Wi-Fi uređaje. Međutim, uvek može bolje. Visoko smo postavili ciljeve i svesni smo da je potrebno još više da radimo kako bismo ih ostvarili i dodatno unapredili kvalitet života u našem gradu.

Intervju vodila: Milena Maglovski

Intervju u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala ODRŽIVA MOBILNOST

Održan 40. jubilarni susret stručnjaka za gas u Opatiji

U periodu od 7. do 9. maja 2025. godine, u kongresnom centru Grand hotela Adriatic u Opatiji, održan je jubilarni 40. Međunarodni naučno-stručni susret stručnjaka za gas – jedan od najznačajnijih regionalnih i evropskih događaja u oblasti gasne i energetske industrije.

Skup je okupio više od 500 učesnika iz Evrope i sveta – predstavnike vodećih energetskih kompanija, regulatornih tela, akademske zajednice, državnih institucija i međunarodnih organizacija. U okviru bogatog programa, održano je oko 60 stručnih predavanja, dok je više od 40 izlagača iz 20 zemalja predstavilo svoja najnovija tehnička i tehnološka rešenja u izložbenom prostoru.

Foto-ilustracija: Freepik (wirestock)

Ovogodišnji susret bio je usmeren na ključnu temu: ulogu prirodnog gasa u energetskoj tranziciji, s akcentom na sigurnost snabdevanja, održivost i dostupnost energije. Učesnici su razmatrali značaj prirodnog gasa, vodonika i obnovljivih izvora energije u procesu dekarbonizacije privrede, kao i izazove koji proističu iz sve kompleksnijih geopolitičkih okolnosti i klimatskih ciljeva EU.

Posebna pažnja posvećena je razvoju infrastrukture za vodonik, upotrebi tečnog (TPG), komprimovanog (KPG) i tečnog naftnog gasa (TNG), kao i novim regulatornim okvirima i sistemima trgovine emisijama (ETS2). Diskutovalo se i o digitalizaciji gasnih sistema, energetskoj efikasnosti u industriji, savremenim tehnologijama, kao i pravnoj zaštiti i pravima krajnjih potrošača.

Među zapaženim govornicima bio je Andrea Steger, potpredsednik i budući predsednik Međunarodne gasne unije (IGU) za period 2025–2028. U svom izlaganju istakao je da prirodni gas, uprkos ubrzanom prelasku ka obnovljivim izvorima energije, i dalje ima ključnu ulogu u obezbeđivanju stabilnog i održivog globalnog energetskog sistema.

Pročitajte još:

Marina Piškorjanac iz Prvog plinarskog društva d.o.o. govorila je o „Dobavnim pravcima i stabilnosti tržišta gasa u kontekstu globalnih izazova”, naglašavajući kako Hrvatska, zahvaljujući sopstvenoj proizvodnji i TPG terminalu, ima prednost u odnosu na zemlje koje su više zavisne od spoljnog snabdevanja.

Značajan doprinos dao je i Anders Helberg iz kompanije Siemens Energy Ltd. iz Švedske, koji je učestvovao u diskusiji o smanjenju emisije CO₂ primenom visokoefikasnih gasnih turbina i kombinovanih ciklusa. On je naglasio da modernizacija postrojenja i uvođenje naprednih tehnologija igraju ključnu ulogu u postizanju ciljeva energetske efikasnosti i dekarbonizacije.

Moti Kuperberg, predstavnik izraelske energetske kompanije, podelio je iskustva Izraela u razvoju gasne infrastrukture, ističući da je otkriće bogatih nalazišta u Sredozemlju omogućilo Izraelu da značajno smanji energetsku zavisnost i postane izvoznik gasa.

Kao i prethodnih godina, skup je bio izuzetna prilika za razmenu znanja, iskustava i uspostavljanje novih poslovnih kontakata. Opatija je još jednom potvrdila svoju poziciju kao važno mesto okupljanja stručnjaka iz oblasti energetike.

Organizatori skupa bili su Centar za gas Hrvatske d.o.o. i Hrvatsko stručno udruženje za gas (HSUP), članica Međunarodne gasne unije.

Energetski portal

Moguća saradnja Srbije i Republike Koreje u oblasti nuklearne energije

Foto-ilustracija: Unsplash (Frédéric Paulussen)

Produbljivanje saradnje sa Republikom Korejom u energetskom sektoru, za Srbiju predstavlja važan korak. Upravo o ovoj temi Dubravka Đedović Handanović, ministarka rudarstva i energetike razgovarala je sa novimenovim ambasadorom Republike Koreje u Srbiji Hjongom Te Kimom.

Ministarka je istakla da je Republika Koreja je za Srbiju strateški važna azijska zemlja, dodajući da sa korejskim partnerima već razvijamo jedan od najvećih projekata u energetskom sektoru, solarne elektrane velikog kapaciteta od jednog gigavata sa baterijskim skaldištima.

„Očekujemo da i solarni paneli i baterije zadovolje visoke standarde kvaliteta, kao i da će ove elektrane koje će biti u državnom vlasništvu proizvoditi zelenu energiju već za dve godine”, rekla je ministarka. 

Srbija je ukinula moratorijum na izgradnju nuklearnih elektrana izmenama i dopunama Zakona o energetici prošle godine, podsetila je ministarka i navela da se razmatra pokretanje nuklearnog programa.

Pročitajte još:

Ona je istakla da je Republika Koreja već imala uspeha u izgradnji nuklearnih postrojenja van svoje teritorije, poput onih u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, te da Srbija planira da tokom ove godine potpiše Memorandum o razumevanju sa korejskom kompanijom KHNP. Taj dokument bi predstavljao osnovu za jačanje saradnje u oblasti mirnodopske upotrebe nuklearne energije, obrazovanje i obuku kadrova u nuklearnoj nauci i tehnologiji, razmenu stručnih i tehničkih znanja, ali i zajednički rad na razvoju vodonika kao izvora energije.

Ambasador je tom prilikom istakao da Srbija i Republika Koreja neguju dobre i prijateljske odnose, kao i da postoj prostor za unapređenje saradnju i podizanje međusobnih odnose na viši nivo.

„Imamo snažne temelje na kojima možemo da nastavimo da razvijamo i unapređujemo saradnju. Verujem da će dolazak Hjundai Inženjeringa koji već razvija solarne elektrane u Srbiji biti uspešan primer i za ostale korejske kompanije da dođu i šire svoje tehnologije u Srbiji”, zaključio je ambasador.

Energetski portal

HE „Perućica” 65 godina u službi crnogorske energetike

Foto: epcg

Najstariji hidroenergetski objekat u Crnoj Gori, HE „Perućica”, obeležava značajan jubilej – 65 godina rada i doprinošenja stabilnosti nacionalne elektroenergetske mreže.

Sa radom je počela 1960. godine i do danas je isporučila 56.213.823 megavat-sati električne energije, što čini čak 41 odsto ukupne domaće proizvodnje. U ovoj godini do sada je proizvela 394.448 MWh, čime je već ostvareno 42 odsto od planiranih 950.000 MWh za celu godinu.

Radovan Đukanović, rukovodilac podružnice HE „Perućica”, rekao je da su u toku intenzivne pripreme za redovni remont i realizaciju investicionih projekata.

„Naš tim svakodnevno pokazuje visok nivo odgovornosti i posvećenosti. To je ključna snaga ovog kolektiva već decenijama”, naglasio je Đukanović.

Miro Vračar, izvršni rukovodilac FC Proizvodnja, naglasio je da zaposlene očekuju ozbiljni zadaci pored svakodnevnih aktivnosti. Među ključnim prioritetima su modernizacija agregata A7, A3 i A4 i nastavak radova na izgradnji agregata A8. Istovremeno, tokom ove godine biće značajno angažovanje i na infrastrukturnom projektu koji predviđa prevođenje viška voda reke Zete u akumulaciju Krupac, kao i povezivanje jezera Krupac i Slano.

Pročitajte još:

„Kada svi ovi zahvati budu završeni, što se očekuje u naredne dve do tri godine, „Perućica” će biti potpuno modernizovana, sa znatno unapređenom efikasnošću i sposobnošću da maksimalno valorizuje raspoloživi vodni potencijal”, istakao je Vračar.

Krajem 2024. u pogon su puštene rekonstruisane male hidroelektrane „Podgor” i „Rijeka Crnojevića”, a istovremeno su značajno unapređeni i uslovi rada za zaposlene.

HE „Perućica” ima instalisanu snagu od 307 megavata. Vodu koristi iz gornjeg toka reke Zete, koja zahvaljujući izrazito povoljnom padu s područja Nikšićkog polja, pokreće turbine elektrane.

Sistem obuhvata akumulacije „Krupac”, „Slano” i retenziju „Vrtac”, a sastavni deo čini i pet malih hidroelektrana koje se nalaze na teritoriji Podgorice, Kolašina, Cetinja i Šavnika.

 Energetski portal

Ekološka dubinska analiza postaje obavezna u EU – Šta ovo znači za proizvođače automobila

Foto-ilustracija: Freepik (user6702303)

U borbi protiv klimatskih promena i smanjenja zagađenja, razvoj električnih vozila postavlja se među globalne prioritete. Međutim, da bi tranzicija ka elektromobilnosti zaista bila i ekološki i društveno održiva, neophodno je uvesti dodatne mere kontrole duž čitavog lanca snabdevanja.

Dok već postoje međunarodni standardi i smernice kada je reč o poštovanju ljudskih prava – poput onih koje je razvila Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) – pitanja zaštite životne sredine do sada su bila manje obuhvaćena. Zbog toga u avgustu ove godine na snagu stupa EU Uredba o baterijama, koja po prvi put obavezuje kompanije da sprovode i ekološku dubinsku analizu (Environmental Due Diligence). Cilj je da se prepoznaju, procene i ublaže ekološki rizici u lancima snabdevanja – uključujući zagađenje voda, gubitak biodiverziteta, deforestaciju i emisije gasova sa efektom staklene bašte.

Iako su određeni proizvođači automobila napravili značajan napredak u primeni ekološke dubinske analize, potrebno je dodatno raditi na ovom pitanju, zbog čega je veoma značajno što će dubinska analiza postati obavezna kroz procenu svih rizika i u celokupnom lancu snabdevanja.

Organizacija Transport & Environment (T&E) objavila je izveštaj pod nazivom Pedal to the Metal, u kojem analizira kako su evropski i globalni proizvođači automobila do sada primenjivali dubinsku analizu u svojim lancima snabdevanja baterijama. Izveštaj obuhvata pozitivne primere, kao i nedostatke u pristupima različitih proizvođača.

Pročitajte još:

Kao pozitivan primer navode se proizvođači Tesla i BYD, koji su napravili značajan napredak kada je reč o dugoročnim ugovorima za ključne sirovine poput litijuma, nikla i kobalta, dok sa druge strane mnogi evropski proizvođači zaostaju po ovom pitanju.

Napredak postoji kada se posmatraju pojedinačni ekološki rizici, posebno u vezi sa emisijama gasova staklene bašte. Ali u nekim drugim, kao što je krčenje šuma u lancima snabdevanja, samo jedan proizvođač ima konkretnu obavezu sa vremenskim okvirom, dok ostali imaju nedovoljno razvijenu i primenjenu politiku. Takođe, većina proizvođača objavljuje podatke o sopstvenoj potrošnji vode, ali ne objavljuje podatke o potrošnji vode svojih dobavljača.

U izveštaju se ističe da su evropski proizvođači automobila znatno spremniji na stupanje na snagu EU Uredbe od kineskih.

Zbog svega navedenog, neophodno je da Evropska komisija obezbedi doslednu i efikasnu primenu Uredbe o baterijama. Organizacija T&E pozvala je Komisiju da zadrži suštinske odredbe o ekološkoj dubinskoj analizi bez ublažavanja obaveza, ali da istovremeno pojednostavi način izveštavanja. Kako bi se omogućilo da nadležna tela u državama članicama budu spremna za primenu Uredbe, potrebno je takođe da se smernice za njeno sprovođenje završe na vreme. Na kraju, u izveštaju se navodi da je potrebno da se uvedu jasni i strogi kriterijumi za priznavanje šema dubinske analize, kako bi se osiguralo da se priznaju samo one koje u potpunosti ispunjavaju zahteve Uredbe.

Energetski portal

Kako novinari u Italiji plaćaju cenu za izveštavanje o životnoj sredini

Foto-ilustracija: Pixabay/Engin_Akyurt

U Italiji je po prvi put objavljen sveobuhvatan prikaz pretnji s kojima se suočavaju novinari koji izveštavaju o životnoj sredini. U periodu od 2011. do 2025. godine zabeleženo 114 slučajeva napada na novinare, pokazalo je istraživanje Međunarodnog instituta za štampu (IPI) Marte Frigerio i Gianluce Live.

Izveštaj pod nazovim „Loša klima: neotkrivene pretnje novinarima koji izještavaju o zaštiti životne sredine u Italiji”, opisuje stanje u Italiji kao „problematično”, ističući uticaj određenih zakona koje promoviše vladajuća koalicija pod vođstvom premijerke Dorđe Meloni.

Kako bi prikupili podatke o napadima na novinare koji izveštavaju o temama životne sredine ili velikim energetskim kompanijama u Italiji, istraživači su koristili dve dostupne baze podataka koje dokumentuju i fizičke i onlajn pretnje.

Pritisci na novinare su odigravali i na javnom prostoru, a napadi nisu zaobišli ni klimatologe.

„114 dokumentovanih slučajeva verovatno ne odražava stvarni obim problema. Istrage pojedinačnih incidenata otkrile su više slučajeva koji uopšte nisu bili evidentirani ni u bazi podataka Ossigeno ni u MFRR-u — što upućuje na znatno veći broj pretnji koje ostaju neprijavljene ili nezabeležene”, navodi se u izveštaju.

Pročitajte još:

Pretnje  bi ponekad prerasle u pretnje smrću, pa čak i fizičke napade, kao u slučaju novinara Lučano Mana iz Apulija. On je istraživao ilegalni ribolov duž obale rodnog grada, a priče  su kasnije preuzeli i veliki međunarodni mediji. Kako se navodi, prijavio je desetine prijava policiji zbog pretnji i uvreda koje je primao putem društvenih mreža, a suočio se i s brojnim tužbama.

Talasi mržnje naročito su česti na društvenim mrežama, a gde se u negativnom kontekstu ističe platforma X.

U istraživanju su posebno istaknuti napadi i pritisci na italijansku novinarku Frančesku Santolini, koja se zbog izveštavanja našla na meti onlajn kampanja mržnje nakon što je u aprilu 2024. objavila esej Ekofašisti (Ita. Ecofascisti) , u kojem istražuje kako krajnja desnica koristi ekološke teme za promociju nacionalističkih ideja. Ona je podnela više prijava policiji i izbrisala svoj nalog na X-u zbog stalnog uznemiravanja.

IPI navodi da je ovo prvo istraživanje koje se bavi napadima na novinare koji izeštavaju o životnoj sredini, a koje bi trebalo da otvori dalje rasprave. Napominju da su u Italiji, čak pretnje na društvenim mrežama ozbiljne, poput onih dokumentovanih u izveštaju, kao i da nije dozvoljeno objavljivati imena profila koji stoje iza napada pa taman bili i lažni.

Energetski portal