Home Blog Page 59

Akvarijum sa ribama iz reka Srbije otvoren u Evropskoj kući – novi edukativni kutak

Foto-ilustracija: Freepik (bearfotos)

U Evropskoj kući u Beogradu, otvorena je Kućica za ribe, kao novi kutak u kojem će građani moći da se upoznaju sa biodiverzitetom.

Najmlađi su u okviru radionice Mali čuvari velikih reka, imali priliku prvi da se upoznaju sa akvarijumom u kojem se nalaze slatkovodne vrste koje žive u Srbiji.

Kako je istaknuto na sajtu EU u Srbiji, aktivnosti radionice su pažljivo osmišljene kako bi kod dece podstakla empatija prima prirodi, kreativnost, želja za istraživanjem i inspiracija za dalje učenje. Interaktivno predavanje omogućiće im da saznaju koje vrste riba žive u našim vodama, kako ih ugrožavaju zagađenje i klimatske promene, i zašto je važno da reke ostanu čiste i žive. Deca će kroz ovo višeslojno i dragoceno iskustvo naučiti mnogo o razvijanju emocionalnih veza sa živim bićima , ali i o tome da i najmanja stvorenja imaju svoju ulogu u prirodi.

Odgovore na pitanja koja su postavljali mali istraživači, dao je Emanuele Žiofre, ambasador Evropske unije u Srbiji.

Pročitajte još:

„Ovo su mali čuvari naših reka i oni uče kako da štite biodiverzitet i raznolikost života u rekama širom Srbije. Sve ribe u akvarijumu potiču iz Srbije, a deca uče koliko je važno da se čuva biodiverzitet i ekosistem. Zato pozivam svu decu, i naravno roditelje, da dođu u Evropsku kuću, pogledaju naš akvarijum i nauče više o biodiverzitetu u Srbiji. Poruka je da svi moramo biti odgovorni i naučiti koliko je biodiverzitet važan — raznolikost u našim rekama, ali i na poljima, u šumama, u prirodi širom Srbije i Evrope — i kako možemo biti odgovorni u njegovoj zaštiti“, rekao je ambasador Žiofre.

Ovakve radionice, prilika su da deca uče, ne samo o prirodi, već i o tome kako da budu odgovorni građani, svesni svog uticaja na svet oko sebe. Takva znanja i vrednosti Evropska unija nastoji da prenese mladim generacijama, kao deo šire vizije održive, solidarne i zelene Evrope, navodi se na sajtu EU u Srbiji.

Događaj je organizovala Evropska kuća u Beogradu, u saradnji sa nevladinom organizacijom „Aquaria Life“ (poznatom po Javnom akvarijumu i tropikarijumu u Beogradu), i uz podršku projekta „EU za Zelenu agendu“, koji ima za cilj da pomogne Srbiji da se što efikasnije uključi u zelenu tranziciju i zaštitu biodiverziteta.

Energetski portal

Nove kontrole hrane bez najave od 2026. godine

Foto-ilustracija: Unsplash (pvsbond)

Kako bi se uveo sistem provera koje će biti rađene kroz ceo lanac proizvodnje hrane u zemlji, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, počelo je izradu Nacrta zakona o službenim kontrolama.

Kada bude uveden, što je planirano od 1. januara 2026. godine, sistem će funkcionisati po principu od njive, gde se hrana uzgaja, do trpeze, gde je konzumirana, kao i sistem kontrola hrane iz uvoza.

Cilj je da se nadzor vrši na racionalan i efikasan način, a hrana bude dobrog kvaliteta i bezbedna za konzumaciju.

Kako je navedeno na sajtu Ministarstva, ključna novina je da će službene kontrole biti sprovođene bez prethodne najave, osim u slučajevima gde je najava neophodna i opravdana za potrebe sprovođenja same službene kontrole. Na ovaj način biće pojačana efikasnost i otkrivanje eventualnih nepravilnosti u realnom stanju.

Ovim kontrolama obezbeđuje se i usaglašenost mera u Republici Srbiji sa standardima Evropske unije, čime se stvaraju uslovi za nesmetan izvoz životinja, hrane, hrane za životinje i druge robe.

Pročitajte još:

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede naglašava da se u oblastima na koje se primenjuju službene kontrole neće primenjivati Zakon o inspekcijskom nadzoru.

Među predviđenim rešenjima u Nacrtu zakona su i definisanje zahteva za uvoz, izvoz i tranzit životinja i robe, kao i uspostavljanje informacionog sistema za službene kontrole.

Proces konsultacija je u toku i otvoren je do 13. juna 2025. godine.

Državni organi, organizacije, udruženja, privredni subjekti, stručna javnost i ostali zainteresovani mogu svoje komentare na radnu verziju Nacrta zakona o službenim kontrolama dostaviti najkasnije do 13. juna 2025. godine, putem elektronske pošte na adresu: sluzbenekontrole@minpolj.gov.rs.

Energetski portal

Prvi Digital Detox park u Srbiji otvoren u Divcima – mesto gde priroda briše ekran

Foto: Wood Play

Na samom ulazu ka Divčibarama, u mestu Divci, 1. juna je otvoren prvi Digital Detox park u Srbiji – prostor namenjen potpunom odmoru od ekrana, ali i aktivnom povezivanju sa prirodom, društvom i ekologijom.

Smešten na sportskom aerodromu u Divcima, park je okružen prostranim zelenim livadama, drvećem i planinskim pejzažima, pružajući savršen ambijent za beg od digitalnog sveta. Ono što ovaj park čini posebnim jeste spoj više elemenata: prirodne lepote, reciklaže, cirkularne ekonomije i ekoloških društvenih igara.

Povratak prirodi i starim vrednostima

Park je pokrenula porodica posvećena ekologiji i održivom razvoju, koja kroz svoj brend Wood Play oživljava zaboravljene drvene igre i podstiče svest o važnosti reciklaže. Njihova misija je jednostavna, ali moćna – da pokažu kako igra i ekologija mogu da idu ruku podruku.

U parku se posetioci mogu zabaviti uz tradicionalne igre izrađene od prirodnih materijala, ali i uživati u pogledu na planine Maljen, Povlen i Divčibare, cvrkutu ptica, šetnji livadom i posmatranju sportskih aviona. Patke koje slobodno šetaju parkom dodatno doprinose osećaju sklada sa prirodom.

Pročitajte još:

Aktivno učestvovanje u očuvanju planete

Jedna od ključnih karakteristika ovog koncepta jeste edukacija kroz praksu – svaki posetilac sam raspremi svoj sto nakon igre i pravilno sortira otpad u jasno obeležene kante za PET ambalažu, staklo i tetrapak. Na taj način, Detox park ne samo da podstiče fizičku aktivnost i socijalizaciju, već i razvija ekološku svest kod posetilaca svih uzrasta.

„Oči će gledati travu i planine, uši slušati vetar i ptice, nos će udisati čist planinski vazduh, ruke će učiti gde se odlaže koja ambalaža, mozak će se osloboditi svakodnevnog stresa, a srce – ono će biti puno radosti zbog vremena provedenog u prirodi”, kažu osnivači parka jer „Digital Detox” ovde nije samo fizički, već i čulni.

Ovaj jedinstveni koncept najavljuje i buduće planove – širenje sličnih parkova širom Srbije, sa ciljem da se digitalni detoks, održivost i igre bez ekrana ponovo vrate u svakodnevni život.

Energetski portal

Kompletna ponuda punjača za električna vozila uz nove modele Schneider Electric punjača

Foto: Schneider Electric

Transport danas čini 23 odsto globalne potrošnje energije, a zgrade 26 odsto. Kako bismo postigli nultu emisiju, neophodno je da ubrzamo prelazak na upotrebu električne energije i korišćenje obnovljivih izvora energije. Kombinovanjem efikasnih rešenja za punjenje električnih vozila, koristeći softverska rešenja za upravljanje distribucijom električne energije, vlasnici i menadžeri mogu postići ciljeve održivosti, obezbediti pouzdanost, optimizovati energetsku efikasnost i pružiti besprekorno korisničko iskustvo za vozače električnih vozila.

Brzi punjač dizajniran za komercijalne i industrijske zgrade

Novi EVlink Pro DC brzi punjač dizajniran je za komercijalne ili industrijske zgrade i vozne parkove. Obezbeđuje brzo, sigurno i efikasno punjenje, omogućavajući vam da postignete 80 odsto punjenja za samo 20 minuta. Stanica za punjenje kombinuje energetsku efikasnost uz minimiziranje troškova, dok se neprimetno integriše sa sistemima za upravljanje energijom kao što je EcoStruxure EV Charging Expert, nudeći inteligentnu distribuciju raspoložive energije i praćenje u realnom vremenu.

U FOKUSU:

Detaljnije karakteristike nove stanice za brzo punjenje:

  • Skalabilna snaga od 120 do 180 kW i tehnologija spremna za budućnost, što olakšava nadogradnju i modernizaciju.
  • Pouzdanost sa nezavisnom sertifikacijom, C4M zaštita od korozije, rad u teškim uslovima i ekstremnim temperaturama do 50°C bez degradacije snage.
  • Poboljšana ugrađena zaštita i dugme za zaustavljanje punjenja za sigurniji rad.
  • Senzori za vibracije i ulazak vode, sa upozorenjima u realnom vremenu u slučaju problema na mestu punjenja.
  • Jednostavnost korišćenja sa identifikacijom vozila koja automatski pokreće punjenje kada je registrovano vozilo povezano, omogućavajući dva vozila da se dinamički pune istovremeno za maksimalnu energetsku efikasnost.

Schneider Electric

Tekst u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala  ODRŽIVA MOBILNOST

Počela eksploatacija uglja na površinskom kopu „Radljevo”

Foto: EPS

Na novom površinskom kopu „Elektroprivrede Srbije” „Radljevo” počela je eksploatacija uglja pomoću diskontinualne mehanizacije. Radovi su započeti s ciljem formiranja useka za odvodnjavanje i stvaranja uslova za uvođenje dva nova kontinualna sistema, čija je montaža trenutno u toku.

Rudarskim radovima u prethodnom periodu za otkopavanje je pripremljeno oko 1,7 miliona tona uglja, dok je u ovoj početnoj fazi prema projektu okontureno oko 500.000 tona.

Na otkopavanju će biti angažovana mehanizacija RB „Kolubara”, a ugalj će se vaditi hidrauličnim bagerima kašičarima i transportovati kamionima do Tamnavske deponije. Planirani dnevni kapacitet iznosi oko 2.500 tona.

Pročitajte još:

Paralelno sa eksploatacijom, na montažnim placevima izvode se radovi radovi na montaži dva velika jalovinska BTO sistema. Ovi sistemi će tokom naredne godine biti uključeni u rad i angažovani na otkrivanju ugljenog sloja.

Nakon što budu stavljeni u proizvodni proces, očekuje se da će godišnja proizvodnja otkrivke na PK “Radljevo” dostići do 19 miliona kubika.

Energetski portal

Otvorene prijave za akciju „Za zeleniji Beograd” – takmičenje za najlepše zelene oaze

Foto-ilustracija: Freepik (benzoix)

Prijave za akciju „Za zeleniji Beograd”, koju JKP „Zelenilo Beograd” već tradicionalno organizuje, ove godine su otvorene do 15. septembra. Cilj akcije je da podstakne sugrađane da, u pozitivnoj atmosferi i zdravoj konkurenciji, estetski i funkcionalno unaprede svoj životni i radni prostor i tako doprinesu lepšem izgledu grada u celini.

Rok do sredine septembra, ostavlja dovoljno vremena da zainteresovani urede svoje cvetne i zelene oaze.

Prijave se podnose poštom, na adresu JKP „Zelenilo-Beograd” Mali Kalemegdan br. 8, 11000 Beograd ili putem e-maila info@zelenilo.rs, sa naznakom Za akciju „Za zeleniji Beograd”. U prijavi je obavezno navesti ime, prezime i kontakt telefon podnosioca, tačnu lokaciju kao i kategoriju na koju se prijava odnosi, a takođe je potrebno dostaviti i fotografije navedene površine.

Sugrađani mogu da se takmiče u sedam kategorija:

  1. Najlepša zelena površina oko stambene zgrade u okviru koje stambene zajednice predstavljaju rezultat zajedničkog truda svih stanara na ulešavanju prostora oko svojih zgrada;
  2. Najlepši balkon, gde naši kreativni sugrađani dele ideje za uređenje svojih ličnih prostora i time doprinose ukupnoj lepoti zgrade;
  3. Najlepša zelena površina ispred poslovnog objekta gde se uređujući sopstveno radno okruženje neposredno doprinosi ulepšavanju grada i pozitivno utiče na životnu sredinu;
  4. Najlepše školsko dvorište gde nam je cilj da deca školskog uzrasta savladaju važnu životnu lekciju – koliko nam znači „zeleni svet“ i kako se sa malo truda može urediti i ozeleneti prostor u kome provode svoje vreme;
  5. Najleše zelenilo oko predškolske ustanove gde najmlađi sugrađani, od najranijeg životnog doba, uče o tome koliko je zelenilo važno za zdrav život i pravilan razvoj;
  6. Najlepše uređeno zelenilo ugostiteljskog objekta (letnja bašta) – u okviru koje beogradski ugostitelji predstavljaju prostore za uživanje svojih gostiju;
  7. Najlepša okućnica kategorija u kojoj nagrađujemo trud naših komšija uložen za uređenja prostora na parcelama oko objekata za individualno stanovanje.

Pročitajte još:

Prvi krug takmičenja sprovodi se na nivou deset centralnih gradskih opština (Voždovac, Vračar, Zvezdara, Zemun, Novi Beograd, Palilula, Rakovica, Savski venac, Stari grad i Čukarica), čije komisije biraju po troje najboljih u svakoj od navedenih kategorija.

Pobednici iz svake opštine takmičiće se na gradskom nivou, a na završnoj svečanosti, koja se tradicionalno održava u prostorijama JKP „Zelenilo-Beograd” na Malom Kalemegdanu, biće proglašene najlepše zelene površine u Beogradu u okviru sedam kategorija.

Kroz ovu Akciju, JKP „Zelenilo-Beograd” i sve brojniji učesnici žele da pruže primer odgovornog odnosa prema životnoj sredini, podižući svest građana o značaju očuvanja i unapređenja zelenih površina za kvalitet života u gradu.

Energetski portal

Pametna brojila u Srbiji – gde smo danas, šta sledi i koji grad prednjači?

Foto-ilustracija: Unsplash (jon-moore)

Električno brojilo je uređaj koji meri električnu energiju — evidentira koliko je energije (kWh) isporučeno tokom određenog intervala. Brojilo ne meri struju, niti — kao u slučaju gasa — fizičku zapreminu potrošenog goriva koje prolazi kroz instalaciju.

Savremena generacija takozvanih pametnih brojila, koja se intenzivno ugrađuje od 2010-ih godina, postala je temelj digitalne transformacije elektrodistributivne mreže. Za razliku od starijih elektromehaničkih „satova“, nova brojila objedinjuju digitalno brojilo kao merni deo, sat i kalendar realnog vremena, procesor i memoriju za lokalno čuvanje podataka, kao i dvosmerni komunikacioni modem. Zahvaljujući povezanosti sa centrima upravljanja (AMM/MDM sistemima), ovi uređaji u realnom vremenu razmenjuju milione zapisa o potrošnji i stanju mreže, i pored toga omogućavaju daljinsko upravljanje, promenu tarifnih planova i brže otkrivanje kvarova.

Srbija na mapi razvoja digitalizacije brojila

Prvi pilot-projekti pametnih brojila u Srbiji pokrenuti su između 2003. i 2008. godine kako bi se ispitala moguća tehnička rešenja. Prekretnica dolazi 2010. godine, kada „Elektroprivreda Srbije“ (EPS) usvaja nacionalnu specifikaciju za pametna brojila. Zbog tadašnje visoke cene opreme, prioritet је dat industrijskim potrošačima: svega dva odsto mernih mesta odnosilo se na čak 40 odsto ukupne potrošnje električne energije u zemlji, zbog čega je zamena upravo tih brojila najbrže donela korist privredi, naročito jer je industrija njen temelj.

U domaćinstvima, zamena je otpočela tokom 2018. godine — beogradsko naselje Bežanija dobilo је oko 35.000 digitalnih brojila, dok su Niš i Zlatibor opremljeni sa po 16.500 uređaja.  

Pravi masovniji zamah usledio je zahvaljujući donaciji Evropske unije u iznosu od 110 miliona evra, kada je za tri godine zamenjeno ukupno 523.000 brojila u Beogradu i Novom Sadu.

Danas se pametna brojila nalaze na oko 600.000 mernih mesta, što predstavlja približno 16 odsto od ukupno ≈ 3,8 miliona brojila u Srbiji. „Elektrodistribucija Srbije“ (EDS) nastavlja nabavku iz sopstvenih sredstava u okviru redovnih javnih nabavki i uvela je pravilo: svaki zahtev za nov priključak mora naknadno biti opremljen uređajem koji podržava dvosmernu komunikaciju. Na taj način se postepeno gradi infrastruktura koja će omogućiti potpunu digitalnu transformaciju domaće elektroenergetske mreže.

Šta pametno brojilo donosi u praksi?

U Srbiji većina potrošača i dalje razmišlja o računu za struju u dinarima, a retko o stvarnoj potrošnji u kilovat-satima (kWh). Klasična brojila ne olakšavaju brzu proveru ni jasnu analizu potrošnje. Da bi se bar približno procenilo koliku energiju troši određeni uređaj, obično se polazi od njegove snage i vremena rada: grejači su najveći potrošači, pa bojler snage 2 kW za pola sata rada potroši oko 1 kWh energije. Pametno brojilo, međutim, omogućava tačan i gotovo svakodnevni uvid u potrošnju, bez potrebe za procenama.

Na radionici u Novom Sadu, koju je organizovala „Elektrodistribucija Srbije“ u prostorijama svog ogranka, uputili su nas više u prednosti pametnih brojila i u buduće planove EDS-a.

Zahvaljujući svakodnevnom daljinskom očitavanju i automatskom arhiviranju stanja svakog prvog dana u mesecu u ponoć, pametno brojilo omogućava da račun stigne gotovo odmah po isteku obračunskog perioda, uz osamnaest meseci čuvanja podataka koji korisniku i distributeru pružaju čvrst osnov za brzu proveru ili eventualnu reklamaciju.

Precizna elektronika meri energiju uz klasu tačnosti ±0,5 odsto, nasuprot ±2 odsto koja je prisutna kod trenutno najvećeg broja starih brojila. Dakle, sa novom generacijom, greška brojila se smanjuje, a napravljena razlika neposredno znači pravedniji i precizniji obračun za sve.

Prema procenama iznetim na radionici EDS-a, kada bi se zamenila sva brojila u zemlji, jer je ipak reč o starim mehanizmima koji se troše, pa samim tim sporije vrte i greše na štetu distributera – ukupni distributivni gubici sa sadašnjih više od 10 odsto mogli bi biti smanjeni za oko 2 odsto. To se naknadno pretvara u desetine miliona evra godišnje koji više ne odlaze na pokrivanje „nestale“ energije, već ostaju za modernizaciju mreže.

Takođe, podaci sa pametnih brojila dodatno omogućavaju da se tehnički i komercijalni gubici lociraju gotovo u realnom vremenu: ako jedna trafostanica pokazuje neobjašnjiv manjak, ekipe se upućuju tamo gde je registrovan problem, umesto da obilaze kilometre vodova naslepo. 

Pametna brojila daju mogućnost da se potrošnja beleži na mesečnom, dnevnom, satnom, pa i 15-minutnom nivou. Ta količina podataka otvara vrata novom portfoliju tarifa: od sezonskih, vikend-popusta ili prazničnih popusta, do potpuno dinamičkih tarifa koje se menjaju iz sata u sat. Te tarife se unapred programiraju i zakazuju za automatsko stupanje na snagu određenog datuma. Kompleksne šeme tarifiranja postaju lakše za primenu. Ugrađen niz senzora nadgleda brojilo i detektuje svako prislanjanje magneta, neovlašćeno otvaranje ili sličan pokušaj manipulacije, pa svaku anomaliju beleže i šalju u centralni sistem.

Osim toga, pametna brojila su nezaobilazna karika u razvoju energetske mreže koja podržava prozjumere, virtuelne elektrane, skladišta električne energije, punjače za električna vozila i ubrzani prelazak na “zelenu” energiju.

Šta je sledeći korak u Srbiji?

Predstoje dva velika projekta koja će ubrzati zamenu još stotina hiljada uređaja.

Projekat EDS Smart Metering faza 1A — Uz pomoć kredita Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u iznosu od 40 miliona evra, vršiće se zamena 200.000 brojila u Nišu, Kraljevu i Čačku, sa rokom implementacije od devet meseci. Po završetku radova Niš će biti grad na pragu pune pokrivenosti pametnim brojilima. 

Projekat EDS Smart Metering faza 1B — Drugi program, vredan 80 miliona evra iz kredita Evropske investicione banke (EIB), planira zamenu dodatnih 400.000 uređaja. Radovi bi trebalo da počnu naredne godine.

Ako se oba projekta realizuju prema planu EDS-a, do kraja 2026. godine, u sistemu će raditi više od 1,2 miliona pametnih brojila, odnosno približno trećina ukupnog broja mernih mesta u zemlji.

Neizostavan deo, na kom EDS paralelno radi od pre nekoliko meseci jeste realizacija veb portala i mobilne aplikacije za pristup mernim podacima, koja korisnicima omogućava neposredan, svakodnevni uvid u sopstvenu potrošnju.

Dugoročno gledano, strateški cilj Republike Srbije usklađen je sa EU direktivama — najmanje 80 odsto domaćinstava trebalo bi da poseduje pametno brojilo do 2030. godine.

Milica Vučković

 

Održiva mobilnost utemeljena na inovativnosti

Foto: Bex

Foton, globalni lider u komercijalnim vozilima sa inovativnim pristupom održivoj mobilnosti, predstavio se na Eco Forumu u Herceg Novom i Sajmu automobila u Beogradu. Foton eBus osvojio je prestižnu nagradu za vozilo sajma, a to priznanje je potvrdilo posvećenost inovacijama, održivom transportu i prepoznatljivost brenda na tržištu električnih vozila (EV).

Tokom sajma, privukli su veliku pažnju posetilaca i stručne javnosti, dok je eBus demonstrirao svoj napredni dizajn, energetsku efikasnost i ekološke prednosti u odnosu na tradicionalne modele autobusa. Ova potvrda kvaliteta samo je još jedan pokazatelj globalne strategije kompanije da doprinese razvoju održive mobilnosti i smanjenju emisije štetnih gasova.

„Posetioci Fotonovog štanda imali su priliku da se upoznaju i sa naprednim rešenjima za punjenje, razvijenim u saradnji sa kompanijom Bexenergy. Ova rešenja uključuju inteligentne sisteme za punjenje, koji omogućavaju brzu i efikasnu dopunu baterija, optimizuju potrošnju energije i doprinose smanjenju operativnih troškova za vlasnike EV”, saopštili su iz Fotona.

U FOKUSU:

Njihova vizija održivog transporta temelji se na kombinaciji inovativne tehnologije, visokih performansi i pouzdanosti. Foton već godinama ulaže u istraživanje i razvoj kako bi elektrifikacija komercijalnog transporta postala standard, a ne izuzetak. Globalno prisustvo na više od 100 tržišta omogućava Fotonu da razvija vozila prilagođena različitim potrebama korisnika, pri čemu ekološki aspekt ostaje ključni prioritet.

Na Eco Forumu u Herceg Novom, predstavili su nekoliko modela koji odražavaju ovaj pristup: eTunland G7, Tunland G7 i eAumark.

Ova vozila su primeri savremenih transportnih rešenja koja objedinjuju ekonomičnost, izdržljivost i ekološku prihvatljivost. Sa unapređenim baterijskim sistemima, većom efikasnošću i smanjenim troškovima održavanja u odnosu na konvencionalna vozila, Fotonovi modeli pružaju konkretnu korist kompanijama koje žele da modernizuju svoje flote i smanje svoj ugljenični otisak.

Bila je ovo prilika i za razgovore sa industrijskim liderima, donosiocima odluka i partnerima koji oblikuju budućnost održivog transporta, kao i učestvovanje na panel diskusijama.

Fotonovi modeli poput eAumarka dokazuju da električni kamioni nisu više samo koncept budućnosti, već realna opcija za kompanije koje žele da optimizuju svoje poslovanje.

Prisustvo Fotona na Eco Forumu u Herceg Novom deo je šire strategije kompanije da se pozicionira kao lider u održivom transportu regiona, a posebno značajna su tržišta Srbije i Crne Gore.

Foton

Tekst u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala  ODRŽIVA MOBILNOST

Kikinda i okolne opštine dobijaju 20.000 kanti za primarnu separaciju otpada

Foto-ilustracija: Pixabay (manfredrichter)

Ugovor o ustupanju opreme za sakupljanje i reciklažu otpada – kanti za primarnu separaciju, potpisan je u Gradskoj kući u Kikindi. Dokument su potpisali Nemanja Erceg, pokrajinski sekretar za urbanizam i zaštitu životne sredine, zajedno sa predstavnicima Grada Kikinde i opština Ada, Bečej, Novi Bečej i Nova Crnja.

Gradonačelnik Kikinde je naglasio da će građani dobiti 20 hiljada kanti za primarnu separaciju otpada, što će omogućiti njegovu naknadnu reciklažu i smanjiti količine otpada na deponijama.

Kako je istaknuto, ova oprema je veoma značajna zato što će doprineti brojnim benefitima na ekološkom, ekonomskom i društvenom planu.

Pročitajte još:

Prema rečima pokrajinskog sekretara, na ovaj način svako domaćinstvo će moći da vrši primarnu separaciju otpada – bilo da je reč o plastičnoj, kartonskoj ili drugoj ambalaži – koja će potom biti usmerena na odgovarajuća mesta. Lokalna samouprava će pritom ostvarivati prihode, a smanjiće se i pritisak na kapacitete deponija. Erceg je najavio da će akcija biti nastavljena i u drugim regionima.

Potpisnici ugovora smatraju da je ključno da se sada radi na edukaciji građana i uspostavljanju funkcionalnog sistema kako bi se iskoristile sve pogodnosti od ove vredne opreme.

Energetski portal

Niš: Subnacionalni dijalog o transformaciji prehrambenih sistema

Foto-ilustracija: Social work photo created by freepik - www.freepik.com

U Naučno-tehnološkom parku u Nišu, u ponedeljak 16. juna sa početkom u 11 časova, biće održan Subnacionalni dijalog o transformaciji prehrambenih sistema.

Ovaj događaj ima za cilj da osnaži učešće lokalnih aktera u planiranju i sprovođenju održivih prehrambenih sistema, kao i da unapredi saradnju između institucija, stručnjaka, civilnog društva, privatnog sektora, obrazovnih i naučnih ustanova, kao i proizvođača hrane. Takođe, priprema Srbiju za učešće na narednom UN samitu o prehrambenim sistemima (UNFSS+4), koji će se održati u julu 2025. godine u Etiopiji.

Glavni govornici biće:

  • dr Kata Trifković, konsultant za inovacije
  • prof. dr Mirjam Vujadinović Mandić, Poljoprivredni fakultet Beograd
  • prof. dr Denis Kučević, Poljoprivredni fakultet Novi Sad
  • Marko Marić, Zlatiborski Eko agrar

Glavne teme razgovora biće usmerene na trostruku planetarnu krizu, odnosno klimatske promene, zagađenje i gubitak biodiverziteta. Pored toga, diskutovaće se o temi gubici i otpad hrane, kao i o zdravnom načinu ishrane. 

Događaj je deo projekta „Od zrna do održivosti – prehrambeni sistemi za sve“, jednogodišnje inicijative koju finansira Zajednički SDG fond, uz podršku Evropske unije i brojnih zemalja. U Srbiji je vodi Kancelarija stalnog koordinatora UN a sprovodi Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO), zajedno sa Programom UN za životnu sredinu (UNEP) i Agencijom UN za rodnu ravnopravnost i osnaživanje žena (UN Women), uz podršku Ekonomske komisije Ujedinjenih nacija za Evropu (UNECE), a u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srbije i drugim nacionalnim partnerima.

Ulaz je besplatan, ali je zbog ograničenog broja mesta registracija obavezna putem linka koji je dostupan ovde.

Događaj organizuje Centar za unapređenje životne sredine u svojstvu implementacionog partnera UNEP-a, u saradnji sa lokalnim partnerom – udruženjem ENECA.

Energetski portal

Evropa traži izlaz iz krize automobilske industrije – tri glavna obećanja

Foto-ilustracija: Unsplash (zaptec)

Evropska komisija traga za načinima da ponudi odgovore na trenutnu krizu u evropskoj automobilskoj industriji. Plan predsednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen za modernizaciju sektora donosi niz ambicioznih mera koje bi mogle da preokrenu negativne trendove u industriji koju mnogi već vide na putu pada.

Iako je njen tim kritikovan zbog nedavnog ublažavanja ciljeva za emisiju gasova do 2025. godine, novi akcioni plan kombinuje elemente industrijskih politika SAD-a, Kine i EU. Cilj plana je da se poveća tražnja za električnim vozilima, ubrza digitalizacija i unapredi domaća proizvodnja baterija. Međutim, primena plana u praksi nailazi na ozbiljnije prepreke, jer kako navodi organizacija Transport & Environment, komesari Evropske komisije akcionom planu pristupaju selektivno – biraju samo one mere koje im odgovaraju, dok se prema ostalim, manje poželjnim za njihove administracije, odnose sporo i bez stvarne posvećenosti.

Tri obećanja i prateća neizvesnost

Prvo i verovatno najvažnije obećanje odnosi se na podršku proizvodnji baterija u EU po uzoru na američki Zakon o smanjenju inflacije (IRA). Ova vrsta državne pomoći trebalo bi da omogući evropskim proizvođačima ravnopravniji položaj na tržištu i podstakne kineske gigante poput BYD-a na deljenje tehnologije. Međutim, nacrt smernica koji je objavila komesarka Ribera zabranjuje ovakvu vrstu pomoći, a otpor dolazi i iz drugih evropskih organa.

Pročitajte još:

Drugo obećanje tiče se regulisanja kineskih stranih direktnih investicija u evropsku automobilsku industriju. Plan predviđa stroža pravila kako bi se sprečilo formiranje pogona koji služe samo za sklapanje, bez prenošenja znanja i tehnologije. Ipak, postoje indicije da se od tog cilja odustaje u tišini, jer Evropska komisija trenutno razmatra samo neobavezujuće smernice, koje mnoge članice EU mogu jednostavno ignorisati.

Treće, jedno od najkonkretnijih obećanja jeste uvođenje obaveze da električna vozila i njihove ključne komponente, poput baterija, sadrže određeni procenat delova koji su proizvedeni u Evropi. Ova mera bi mogla biti deo budućih propisa, poput zakona o voznim parkovima ili novog Zakona o ubrzanoj industrijskoj dekarbonizaciji (IDAA). Suština tog zahteva je da se podrži domaća proizvodnja, smanji zavisnost od uvoza iz Kine i obezbedi da subvencije i druge pogodnosti ne idu firmama koje samo sklapaju vozila u Evropi, a tehnologiju uvoze. Ipak, ostaje nejasno koliko će ta odredba imati stvarnu pravnu snagu – da li će biti obavezujuća kao zakon ili će ostati na nivou preporuka, kao što je slučaj s nekim postojećim pravilima poput NZIA (Net Zero Industry Act).

Fond der Lajen je u svom planu predvidela i obavezu da velike kompanije od 2030. godine koriste isključivo vozila sa nultom emisijom u svojim voznim parkovima. To bi, uz ciljane zahteve za logističke gigante poput Amazona i Ikee, stvorilo stabilno tržište za električne kamione i podstaklo ulaganja u dekarbonizaciju transporta. Prevoznici i proizvođači kamiona ovu meru podržavaju. Ipak, umesto jasnih pravnih normi, Direktorat za transport EU trenutno razvija samo smernice koje neće biti obavezujuće.

Energetski portal

Izgradnja fabrike vode u Idvoru 

Foto-ilustracija: Unsplash (amritanshu-sikdar)

Ugovor o izgradnji fabrike vode u mestu Idvor, vredan gotovo 300 miliona dinara, potpisan je danas između potpredsednice Vlade Republike Srbije i ministarke privrede, Adrijane Mesarević, i predstavnika Opštine Kovačica.

Planirani radovi obuhvataju izgradnju postrojenja za preradu vode, uključujući bunar sa crpnom stanicom, kao i uređenje čitavog lokaliteta. Ministarka je naglasila da se radi o sveobuhvatnoj investiciji koja podrazumeva kompletiranje svih radova neophodnih za puštanje fabrike u rad, navodi se na sajtu Vlade.

Pročitajte još:

Predviđeni rok za završetak radova je 15 meseci, a naredni koraci uključuju raspisivanje javne nabavke, izbor izvođača i početak radova na terenu.

Ministarka je podsetila da je prioritet Ministarstva privrede izgradnja infrastrukture koja omogućava povećanje kapaciteta u industrijskim zonama i drugim delovima gradova, najavivši da će u narednom periodu fokus biti i na drugim važnim infrastrukturnim projektima širom Srbije.

Energetski portal

Mikroplastika u hrani, vodi i vazduhu – EU pomaže Srbiji u borbi protiv zagađenja plastikom

Foto-ilustracija: Freepik (frimufilms)

U okviru Evropske zelene nedelje 2025, Svetski dan zaštite životne sredine obeležen je i u Evropskoj kući, razgovorom o borbi protiv zagađenja plastikom.

Plamena Halačeva, zamenica šefa Delegacije Evropske unije u Srbiji, prilikom otvaranja ovog događaja, istakla je da zagađenje mikroplastikom, koja se danas nalazi u hrani, vodi i vazduhu, predstavlja ozbiljnu pretnju ekosistemima i dobrobiti ljudi širom sveta.

Prema njenim rečima, Evropska unija ima ključnu ulogu u globalnim pregovorima o novom međunarodnom sporazumu za okončanje zagađenja plastikom.

„Zagovaramo sveobuhvatan pristup koji obuhvata celokupan životni ciklus plastike – od proizvodnje i dizajna do odlaganja, sa posebnim fokusom na pažljivo praćenje nivoa proizvodnje, ne samo upravljanje otpadom”, rekla je Halačeva, dodajući da kroz Okvir za investicije na Zapadnom Balkanu i inicijative poput EU za Zelenu agendu u Srbiji, Evropska unija pomaže javnom i privatnom sektoru u smanjenju emisija, poboljšanju cirkularnosti i zaštiti biodiverziteta.

Nakon izrade Mape puta za cirkularnu ekonomiju za period 2022–2024. godina, koja je usklađena sa evropskim direktivama, i sa ciljem da do 2030. Srbija pređe na cirkularni model privrede, sada je u pripremi i novi program za cirkularnu ekonomiju za period 2025–2030. Sara Pavkov, ministarka zaštite životne sredine, naglasila je da će se novi program uskoro naći na javnoj raspravi.

Pročitajte još:

Kako je navedeno na sajtu EU u Srbiji, predstavnici nadležnih institucija, međunarodnih organizacija, privatnog sektora i stručnjaci iz oblasti zaštite životne sredine na događaju su diskutovali o uticaju plastike i mikroplastike na zdravlje ljudi i ekosisteme, kao i o održivim alternativama i značaju primene principa cirkularne ekonomije kao rešenja za smanjenje plastičnog i drugih vrsta otpada.

Mikroplastika se nalazi i u proizvodima koje svakodnevno konzumiramo – od soli i šećera, preko meda, flaširane vode i mleka, rekao je Jakup Beriš, stalni predstavnik Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Srbiji, dodajući da se ovaj otpad vremenom samo nagomilava u prirodi, pogoršavajući već akutnu ekološku krizu. On je istakao da je podrška inovacijama u oblasti cirkularne ekonomije ključna za smanjenje plastičnog i drugog otpada.

Pored glavnog programa, održana je i kreativna radionica za učenike nižih razreda osnovnih škola, koji su imali priliku da se upoznaju sa životnim ciklusom plastike u prirodi, kao i alternativama za njenu upotrebu.

Ovaj događaj održan je u okviru inicijative „EU za Zelenu agendu u Srbiji”, koju, uz tehničku i finansijsku podršku Evropske unije, sprovodi UNDP u partnerstvu sa Ministarstvom zaštite životne sredine i u saradnji sa Švedskom i Evropskom investicionom bankom (EIB), uz dodatna sredstva koje su obezbedile vlade Švedske, Švajcarske i Srbije.

Energetski portal

Kako se na efikasan i ekološki odgovoran način možemo izboriti sa komarcima

Foto-ilustracija: Freepik (freepik) AI generation

U Srbiji se suzbijanje komaraca još uvek vrši na odraslim formama komaraca, često iz aviona. 

Mada ovaj pristup jeste efikasan ako se sprovede na pravi način, on je istovremeno ograničen na relativno male površine na koje, kada je brojnost velika, novi komarci mogu doleteti posle nekoliko dana. Onda je, da bi ih se rešili, potreban još jedan tretman, piše za Klima101, dr Dušan Petrić sa Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu. 

Takođe, svi biocidi (otrovi) za suzbijanje odraslih komaraca štetni su i za ostale insekte, i zbog toga je ovakav način suzbijanja zabranjen u većini evropskih zemalja. 

Sa druge strane, razvijen je veliki broj metoda za suzbijanje komaraca koje se baziraju na poznavanju biologije različitih vrsta ili grupa vrsta i zbog toga su visoko specifične – ali su i izrazito efikasne i ekološki manje štetne.

Postoje, primera radi, velike razlike između „rečnih” i „kućnih” komaraca: kod prvih se odrasle jedinke javljaju pošto voda poplavi jaja položena u zemlju pored reka, pa se nova generacija javlja samo posle porast nivoa reka, dok kod potonjih ženke polažu jaja na površinu vode, i njihov razvoj je kontinuiran u toku sezone.

Ukoliko se, najčešće usled neznanja, metode tipične za suzbijanje „rečnih” komaraca primene na „kućnog komarca”, rezultati će biti razočaravajući. 

Uzeću Dunav kao primer na kome ću objasniti suzbijanje „rečnih” komaraca, a zatim izneti razlike u pristupu borbi protiv „kućnog” (kućni komarac, Culex pipiens, vektor virusa Zapadnog Nila) i „kontejnerskog” komaraca (azijski tigrasti komarac, Aedes albopictus, vektor denga, čikungunja i Zika virusa). 

Pročitajte još:

„Rečni” komarci: Pravovremena primena bakterijskog toksina

Ženke „rečnih” vrsta komaraca polažu jaja u zemlju, birajući mesta koja će biti plavljena u toku narednih deset godina i na kojima mogu da prežive niske zimske temperature (-25°C). 

Foto: pixabay

U narodu vlada uverenje da se komarci javljaju kada Dunav počne da opada, i ono jeste delimično tačno jer je percepcija vezana za pojavu odraslih jedinki. 

Međutim, komarci tj. njihove larve se zapravo javljaju (pile) kada reka počne da raste i voda pokrije jaja. Larve se slabo kreću, koncentrisane su na relativno maloj površini koja je 1000 puta manja od one na koje se iz izvorišta pored reka za svega nekoliko dana razlete izuzetno mobilne odrasle jedinke. 

Larve i lutke žive u vodi i razvijaju se, zavisno od njene temperature od jedne do dve nedelje. Larva se presvlači i prolazi četiri stupnja razvoja, a efikasno suzbijanje se može izvršiti do ranog četvrtog stupnja, odnosno u relativno kratkom vremenskom intervalu. 

Larve žive samo u stajaćoj ili blago pokretnoj vodi dubine do jednog metra a koncentrisane su pored obala izliva. Osnovni generator pojave i brojnosti „rečnih” komaraca je broj porasta nivoa Dunava iznad određenog nivoa u periodu mart – oktobar. Prva jaja položena u zemlju plavnih terena aktiviraju se kada nivo Dunava kod Novog Sada poraste iznad 200 cm, a najezde se javljaju kada nivo vodostaja pređe 400 centimetara.

Iz iznetog je jasno da je suzbijanje larvi pravi izbor u borbi protiv „rečnih“ komaraca ali i da su vreme i mesto tretmana presudni za uspeh. 

Za suzbijanje larvi se može koristiti visokoselektivni egzotoksin bakterije Bacillus tiringiensis israelensis, koja je inače redovni stanovnik našeg zemljišta. Ovaj toksin je u Izraelu otkrio naučnik Joel Margalit, rodom iz Čantavira u Vojvodini. 

Ovaj toksin nema nepovoljno dejstvo na veliku većinu ostalih akvatičnih organizama, suprotno biocidu za suzbijanje odraslih komaraca koji ubija sve ostale insekte, uključujući i pčele. 

Precizno vreme tretmana (signal je porast Dunava preko određenog nivoa) i lokacija površina na kojima su prisutne larve mogu se odrediti u sprezi intenzivnog rada na terenu i modela simulacije plavljenja sa viskom rezolucijom. Podaci se zatim prebacuju u navigacione uređaje letilica koje efikasnim tretmanima mogu smanjiti brojnost larvi preko 90 odsto i pouzdano rešiti problem uznemiravanja od strane „rečnih” komaraca. 

Nažalost, ova metodologija se ne primenjuje u Srbiji, verovatno jer zahteva mnogo rada a donosi mali profit. 

Ceo tekst pročitajte ovde.

Izvor: Klima101

Javni konkurs za finansiranje projekata u zaštićenim područjima Vojvodine

Foto-ilustracija Unsplash (Jovan Vasiljević)

Pokrajinski sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine raspisao je Javni konkurs za dodelu budžetskih sredstava za finansiranje ili sufinansiranje projekata koji se odnose na tekuća ulaganja upravljača zaštićenih područja na teritoriji Autonomne pokrajine Vojvodine u toku 2025. godine.

Opšti cilj konkursa jeste zaštita prirode, očuvanje biodiverziteta i unapređenje stanja zaštićenih područja u AP Vojvodini.

Kako se navodi u dokumentu, specifični ciljevi konkursa obuhvataju:

  • sprovođenje aktivnih mera zaštite radi očuvanja biodiverziteta,
  • sanaciju i revitalizaciju osetljivih ekosistema (močvara, vlažnih staništa, slatina, peščara, stepa i šuma),
  • očuvanje i unapređenje stanja zaštićenih područja kroz jačanje kapaciteta upravljača
  • izradu promotivnih sadržaja koji doprinose razvoju ekoturizma.

Ukupan iznos planiranih sredstava po ovom javnom konkursu iznosi 15 miliona dinara.

Pročitajte još:

Pravo učešća imaju upravljači zaštićenih područja u kategorijama: nacionalni park, specijalni rezervat prirode, predeo izuzetnih odlika, park prirode i zaštićeno stanište.

Jedan podnosilac može konkurisati samo sa jednom prijavom, i to za jedno zaštićeno područje. Iznos koji može biti dodeljen po projektu iznosi najmanje 300.000 dinara, a najviše milion dinara.

Više informacija o potrebnoj dokumentaciji, načinu prijave i ostalim detaljima konkursa dostupno je ovde.

Rok za podnošenje prijava je 4. jul 2025. godine.

Energetski portal

Podsticaji za kvalitetna priplodna grla u stočarstvu: Otvoren javni poziv za 2025.

Foto-ilustracija: Unsplash (Annie Spratt)

Na osnovu Pravilnika o uslovima i načinu ostvarivanja prava na ove vrste podsticaja, raspisan je Javni poziv za podnošenje zahteva za ostvarivanje prava na podsticaje u stočarstvu za kvalitetna priplodna grla za 2025.  

Pravo na ove podsticaje imaju registrovana pravna lica, preduzetnici i nosioci komercijalnih porodičnih poljoprivrednih gazdinstava koji su u skladu sa zakonom izvršili obnovu registracije za tekuću godinu.

Poziv je otvoren do 4. jula 2025. godine, a podsticaji se dodeljuju za različite vrste kvalitetnih priplodnih grla: mlečne i tovne krave, ovce, koze, krmače, živinu i ribe.

Proizvođači se mogu prijaviti isključivo elektronskim putem preko informacionog sistema eAgrar, što omogućava transparentnost, brzinu i efikasnost u obradi zahteva.

Pročitajte još:

Iznosi podsticaja po grlu su sledeći:

  • za kvalitetne priplodne mlečne krave i tovne krave i bikove 55.000 dinara;
  • za ovce i koze 10.000 dinara;
  • za krmače 18.000 dinara;
  • dok su za živinu i ribe predviđeni iznosi od 100 do 500 dinara po grlu.

Ukupna raspoloživa sredstva po ovom javnom pozivu iznose preko 18 milijardi dinara.

Svi detalji, kao i tehnička uputstva za podnošenje zahteva, dostupni su na internet stranicama Ministarstva poljoprivrede i Uprave za agrarna plaćanja, kao i preko informacionog centra Ministarstva i kontakt centra Uprave za agrarna plaćanja.

Energetski portal