
Đerdap na četvrtini kapaciteta zbog istorijski niskog dotoka
Podeli

Dotok na Đerdapu pao je na svega 1.450 kubnih metara u sekundi, što je istorijski minimum, zbog čega hidroelektrane na Đerdapu trenutno rade sa najviše četvrtinom kapaciteta, saopštila je ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović tokom razgovora sa direktorima „Elektroprivrede Srbije“.
Prema njenim rečima, svi agregati na Đerdapu su u pogonskoj spremnosti, dok se dotoci održavaju u koordinaciji sa rumunskom stranom. U akumulacijama je trenutno oko 140 gigavat-sati rezervi, koje mogu da budu iskorišćene u slučaju nepredviđenih okolnosti.
Povoljnija situacija beleži se u RHE Bajina Bašta, gde je proizvodnja u julu bila oko 30 odsto iznad plana, zahvaljujući kapitalnom remontu koji je urađen posle 42 godine.
Slabija proizvodnja hidroelektrana dolazi u trenutku veoma visokih cena struje na tržištu. Prema navodima resornog ministarstva, berzanske cene električne energije 3. avgusta prelazile su 500 evra po megavat-satu, što nije zabeleženo od energetske krize 2022. godine.
Pročitajte još:
- Poremećaj na prenosnoj mreži izazvao ispad Termoelektrane „Pljevlja“
- Rumunija uvodi hitne mere za očuvanje rada nuklearnog bloka u Černavodi usled niskog vodostaja Dunava
- Planirano povećanje kapaciteta gasne veze Hrvatske i Mađarske
U takvim okolnostima značajna je i stabilna proizvodnja uglja i rad termoelektrana. U Kolubari je proizvodnja uglja tokom poslednja tri meseca bila stabilna i iznad prošlogodišnjeg nivoa, a cilj je da se takav trend nastavi kako bi se nadoknadio manjak sa početka godine i obezbedile dovoljne količine uglja pred grejnu sezonu.
U narednim danima u Kolubaru bi trebalo da stigne nova rudarska oprema, uključujući bagere i odlagače. U Kostolcu su postojeće deponije uglja popunjene, zbog čega se radi na njihovom proširenju kako bi proizvodnja mogla da se nastavi prema planu.
Na sastanku je navedeno i da bi novi kop Radljevo uskoro trebalo da počne sa radom, nakon puštanja u pogon novog bagera, što bi trebalo da obezbedi dodatne količine uglja.
Zbog visokih temperatura istaknuta je i potreba za sprovođenjem svih mera zaštite od požara.
Energetski portal







