Home Blog Page 587

Početak rada prvog „Zatvorenog distributivnog sistema“ u Srbiji

Foto-ilustracija: Unsplash (Fré Sonneveld)
Foto: Energetika Kragujevac

„Energetika“ d.o.o. Kragujevac je 1. marta 2021. godine postala operater prvog zatvorenog distributivnog sistema u Srbiji.

Zatvoreni distributivni sistem (ZDS) je formiran i funkcioniše prema jasnim, transparentnim i nediskriminatornim principima za siguran, ekonomičan i pouzdan rad i pristup.

U okviru ZDS-a snabdeva se ukupno 23 potrošača, a za sada, se svi potrošači snabdevaju električnom energijom od strane dva snabdevača.

Planirana količina električne energije koja u periodu od godinu dana treba da protekne u okviru ZDS-a je oko 40 hilјada MWh.

Svim potrošačima koji se snabdevaju električnom energijom u okviru zatvorenog distributivnog sistema omogućen je integrisan metod merenja potrošnje električne energije, tako da će svaki potrošač imati detaljan uvid u strukturu svoje potrošnje.

Imajući u vidu da se, uglavnom, radi o industrijskim potrošačima, takav način registrovanja im omogućava da bolјe upravlјaju svojom potrošnjom, odnosno troškovima vezanim za električnu energiju.

U narednom periodu kragujevačka Energetika očekuje povećanje broja potrošača, a takođe biće otvoreni i za saradnju sa novim snabdevačima koji ispunjavaju uslove prema važećoj zakonskoj regulativi u oblasti energetike.

Energetski portal

Zakon o rudarstvu izaziva oprečne reakcije

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U toku je izrada novog Zakona o rudarstvu i geološkim istraživanjima koji će, prema rečima ministarke Zorane Mihajlović doprineti tome da se ova oblast razvija, što bi doprinelo većim prihodima u državi i boljim investicijama u rudarstvu.

Kako je ministarka ranije navela, novi zakon je moderan, pa investitorima omogućuje sigurnost – da efikasno i brzo uđu u istraživanje, a kasnije i u eskploataciju. I zaštita životne sredine je u fokusu te se kroz ceo zakon prožima to da ona bude dodatno ispoštovana kroz definisane procedure.

“Udeo rudarstva u 2015. godini u BDP-u iznosio je 2,1 odsto, dok je prošle godine to bilo 1, 6 odsto. Naš cilj je da za četiri godine on bude 4 odsto”, rekla je ministarka.

Međutim, iz Koalicije za održivo rudarstvo u Srbiji (KORS) poručuju da je novi zakon gori nego prethodni.

“Napisan je tako da se još više redukuje mogućnost učešća javnosti ida se još više onemogući zaštita životne sredine. Ovaj zakon omogućava da se praktično cela teritorija naše zemlje pretvori u istražno i eksploataciono polje. Rudarstvo kako je predstavljeno u ovom zakonu apsolutno ne uzima u obzir da je na planeti klimatsko vandredno stanje i podrazumeva da će Srbija da iskopa preko dve milijarde tona uglja i emituje preko dve milijarde tona ugljen-dioksida (CO2) samo iz uglja”, kaže Zvezdan Kalmar iz Koalicije za održivo rudarstvo u Srbiji.

Kako objašnjava, ukoliko bude usvojen novi zakon, štete po životnu sredinu biće nepojmljive. Prema njegovim rečima potpuno je neprihvatljivo ne uzeti u obzir ogromne štete koje ćemo pretrpeti kroz gubitak vodnih resursa, zemljišta, zatim eroziju tla i dr.

“Apsolutno je neprihvatljivo da se rudarstvo pretvara u ekonomsku aktivnost koja ima apsolutno nedodirljivi prioritet u odnosu na sve drugo. Predlog zakona o rudarstvu celu teritoriju Srbije proglašava jednim ogromnim rudarskim poljem na kome svaki preduzimač može da odluči da se bavi istraživanjima, bez obaveze da se uradi procena uticaja na životnu sredinu, posledice po druge ekonomske i društvene aktivnosti”, ističe Kalmar.

Kako je naveo, svi građani Srbije su vlasnici svih prirodnih resursa i niko nema pravo da po automatizmu svaku rudu proglasi strateškim mineralom, kao i da proglasi javni interes.

“Nedopustivo da se rudna renta naplaćuje na dobit od prodaje. U celom svetu naplaćuje se renta po jedinici iskopane rude i ti procenti se kreću od 10 do 20 odsto, pa čak i do 50 odsto. Način na koji predlog zakona tretira način korišćenja rudne rente je direktno štetan po državu. Naime, zašto bi država iz dobiti od rudne rente, izdvajala sredstva za štete, rekultivacije, zatvaranje rudnika, kada je normalno da se te stvari pokrivaju iz sredstava rudarskih kompanija”, pita se Zvezdan Kalmar i  zaključuje da je neophodno ponovo napisati Zakon o rudarstvu i geološkim istraživanjima. 

Milica Radičević

 

 

 

Dodatna sredstva za sertifikaciju organske poljoprivrede i proizvodnje malih proizvođača

Foto: Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede

Kako se navodi u saopštenju Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, biće izdvojena dodatna sredstva za sertifikaciju organske poljoprivrede i proizvodnje malih proizvođača.

Savremni potrošači očekuju da kupljena hrana bude kvalitetna i bezbedna. Stoga, poslednjih godina sertifikacija postaje veoma važna i pred proizvođače se sve češće, od strane velikih trgovačkih lanaca, ali i potrošača, postavljaju zahtevi za primenu određenih standarda.

Takođe, raste i tražnja za proizvodima koji se odlikuju autentičnošću i tradicijom, odnosno proizvodima sa dodatom vrednošću, koja proizilazi iz vrednosti njihovog sastava, načina proizvodnje i prerade ili specifičnosti podneblja sa kog dolaze.

Sa druge strane, za male proizvođače finansijski trošak predstavlja veliku prepreku. Zbog ovih činjenica Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede obezbedilo je dodatna sredstva kako bi se procesi proizvodnje poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda uskladili sa zahtevima međunarodnih standarda za bezbednost hrane, ali specifičnih standarda namenjenih pripadnicima različitih verskih zajednica. Sve ovo doprineće boljoj konkurentnosti pre svega malih proizvođača i proizvođača organskih proizvoda na domaćem i inostranom tržištu.

Resorno Ministarstvo proizvođačima još od 2013. godine omogućava da dobiju podsticajna sredstva za uvođenje i sertifikaciju sistema kvaliteta hrane, organskih proizvoda i proizvoda sa oznakom geografskog porekla. Da je ova odluka ispravna govori i podatak o rekordnim izvoznim rezultatima sektora za organsku poljoprivredu koji je tokom 2020. godine izvezao robu za 30 odsto više nego prethodne godine.

Povećanje iznosa po korisniku ovih podsticaja posebno je interesantno za organske proizvođače i to za one koji imaju grupnu proizvodnju i okupljaju i po nekoliko stotina kooperanata. Ovaj sistem organske proizvodnje se u našoj zemlji pokazao kao veoma uspešan, s obzirom na to da omogućava ekonomsku dobit i gazdinstvima sa manjim površinama u ruralnim područijima i sa otežanim uslovima rada u poljoprivredi.

Ministarstvo poljoprivrede nastavlja sa podrškom proizvođačima organske hrane sa istim sredstvima po hektaru kao i prošle godine u iznosu 26.000 dinara po hektaru.

Prema odluci, svaki zahtev moguće je podržati sa milion dinara.

Ovo su sertifikati koje mogu dobiti poljoprivrednici uz finansijsku podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede:

1) sistemi upravljanja bezbednošću hrane prema ISO 22000, FSSC 22000, BRC, IFS, GOST-R standardu;

2) dobre poljoprivredne prakse prema GLOBALG.A.P. standardu;

3) sistem kvaliteta hrane prema HALAL standardu;

4) sistem kvaliteta hrane prema KOSHER standardu;

5) proizvodi dobijeni metodama organske proizvodnje;

6) proizvodi sa oznakom geografskog porekla;

7) proizvodi sa oznakom „srpski kvalitet”

Energetski portal

Kragujevac raspodelio 9,7 miliona dinara Fonda za zaštitu životne sredine

Foto: Wikipedia/Струјајое
Foto-ilustracija: Unsplash (Martin Péchy)

Nakon pribavljene saglasnosti Ministarstva za zaštitu životne sredine Gradsko veće na sednici održanoj 1. marta donelo je Program raspodele sredstava budžetskog fonda za zaštitu životne sredine.

Najviše sredstava, nešto preko tri miliona dinara, odobreno je za kontrolu kvaliteta vazduha koja podrazumeva sistematsko merenje imisije osnovnih i specifičnih zagađujućih materija poreklom iz stacioniranih izvora i izduvnih gasova motornih vozila.

Za izradu plana kvaliteta vazduha radi smanjenja štetnih posledica po zdravlje ljudi biće utrošeno 1,2 miliona dinara.

U obrazloženju je navedno da prema Godišnjem izveštaju Agencije za zaštitu životne sredine za 2019. godinu Kragujevac ima treću kategoriju kvaliteta vazduha zbog prekoračenja granične vrednosti za suspendovane čestice PM, koje nastaju kao posledica kombinovanog uticaja grejanja, saobraćaja i industrije.

Za monitoring alergenog polena u vazduhu koje je počelo krajem februara i traje do novembra biće izdvojeno 550 000 dinara, a za ispitivanje kvaliteta površinskih voda na reci Lepenici, nizvodno od Kragujevca i utvrđivanje nivoa zagađujućih materija 45 000 dinara.

Za kontrolu i zaštitu prirode, biodiverziteta i javnih zelenih površina odnosno održivo upravljanje prirodnim resursima namenjeno je 100 000 dinara, dok je 400 000 opredeljeno za kontrolu i zaštitu zemljišta.

Kontrola i zaštita od buke koja se obavlja na šest mernih mesta u zonama odmora i rekreacije, pored prometnih saobraćajnica, gradskog centra, u zoni industrije, stambenoj i bolničkoj zoni planirano je 270 000 dinara.

Značajna sredstva 1,5 miliona dinara izdvojeno je i za edukaciju, promociju i popularizaciju zaštite životne sredine.

Gradsko veće je utvrdilo i predlog odluke o određivanju pravca dela državnog puta prvog B reda 24 i uputilo u skupštinsku proceduru.

Nakon pribavljene saglasnosti Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, pravac dela državnog puta koji čini asfaltna kolovozna konstrukcija širine od 6,50 do 23 metra u dužini 3,9 km, proći će kroz naseljeno mesto Kragujevac, iz pravca Batočine ka pravcu Kraljevo, ulicama Avalska, Milentija Popovića, Radoja Domanovića i Bulevarom kraljice Marije.

Energetski portal

Uskoro sredstva iz evropskog fonda IPARD 3 za poljoprivrednike u Srbiji

 

Foto: Unsplash / Tim Mossholder

Srbija je prošle godine ostvarila odlične rezultate u oblasti poljoprivrede, ocenili su potpredsednik Vlade Republike Srbije i ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Branislav Nedimović i šef Delegacije EU u Srbiji Sem Fabrici.

Nedimović i Fabrici konstatovali su tokom jučerašnjeg sastanka da je od ukupne poljoprivredne trgovinske razmene Srbije, čak 75 odsto obavljeno sa EU, a izvoz Srbije u Uniju u 2020. godini dostigao je iznos od skoro dve milijarde evra.

Oni su razgovarali i o daljem toku evropskih integracija i reformama potrebnim za napredak u oblasti poljoprivrede.

Srbija je, kako navodi Nedimović, prva u regionu izradila svoj predlog za upotrebu novca iz evropskog fonda  IPARD 3 koji je u skladu sa svim pravilima i uputstvima Evropske komisije.

Takođe , šef Delegacije EU podržao je Srbiju da u potpunosti i efikasno iskoristi sredstva u okviru programa IPARD 2. Ovim programom je u periodu od 2014. do 2020. godine Evropska unija pružila pomoć Srbiji u oblasti ruralnog razvoja kako bi se dostigli evropski standardi i podigla konkurentnost.

Program donacija realizovao se preko Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine, kao i Uprave za agrarna plaćanja, a ukupan budžet iznosio je 229.970.558 eura.

Tokom razgovora je takođe ocenjeno da Srbija ispunjava brojne uslove iz pregovaračkih poglavlja kako bi se uspešno nastavili pregovori o članstvu u EU i koji su trenutno među najzahtevnijim.

Fabrici očekuje da će Srbija nastaviti sa reformama kao i da će usvojiti pravne tekovine Evropske unije, pri čemu je naveo da Srbija beleži pozitivne rezultate u regionu po pitanju pristupa novim sredstvima iz fondova EU.

Energetski portal

Volvo planira da do kraja 2030. godine proizvodi samo električne automobile

Foto: Fejsbuk Printskrin / Volvo car USA

Autokompanija Volvo juče je u Stokholmu predstavila svoj prvi električni automobil XC40 Ričardž. Od ekoloških vozila, ova kompanija do sada je proizvodila samo hibride  koji kombinuju električni pogon  i pogon na fosilna goriva, a hibridni modeli XC40, XC60 i XC 90 Ričardž mogu se kupiti i kod nas.

Iako su delimično ekološki, hibridi još uvek emituju između 162 i 175 grama ugljen dioksida (CO2) po pređenom kilometru, što dodatno utiče na globalno zagrevanje budući da je CO2 gas koji izaziva efekat staklene bašte.

Kako je plan globalne politike da smanji emisiju štetnih gasova i spreči dodatno zagrevanje Planete, vlasnici kompanije Volvo više ne vide budućnost u proizvodnji automobila na fosilna goriva.

Zato je cilj ove švedske kompanije da u potpunosti obustavi proizvodnju automobila koji sagorevaju fosilna goriva do kraja 2030. godine  i okrene se isključivo proizvodnji električnih automobila.

Ipak, kompanija Volvo nije prva koja se odvažila na ovaj korak. Model ukidanja automobila na fosilna goriva do 2030. prva je postavila Velika Britanija, što je inspirisalo i ohrabrilo švedsku kompaniju.

Takođe, i druge velike autokompanije poput Jaguara i Bentlija odlučno idu ka potpunom ukidanju automobila na fosilna goriva do kraja 2030. godine.

Za sada je komercijalna proizvodnja električnih automobila još uvek izazov budući da se intenzivno radi na razvijanju novih tehnologija, pa je neophodno da različite autokompanije ponekad udruže snage kako bi razmenile svoja tehnološka dostignuća.

Došlo je čak i do uspostavljanja neočekivane saradnje između konkurentskih autokompanija, a sve to kako bi se troškovi proizvodnje električnih automobila što pre sveli na minimum.

Predstavnici kompanije Volvo očekuju da će do 2025. godine troškovi proizvodnje električnih automobila biti isti kao troškovi proizvodnje benzinaca, a ubuduće bi ovi troškovi trebalo da budu manji jer se radi na pojednostavljivanju sistema električnih vozila i na smanjenju broja odvojenih kompjutera.

U švedskoj kompaniji vlada optimizam, pa se očekuje značajno uvećanje profita kada se u potpunosti pređe na proizvodnju električnih automobila. Volvo ima ambiciozan cilj – da postane lider u industriji električnih automobila.

Ovo prebacivanje na proizvodnju ekoloških vozila pratiće još jedna novina. Kupovina vozila, kao i sva propratna dokumentacija, obavljaće se isključivo onlajn.

To znači da će budući vozači Volva moći da nabave svoj automobile bez odlaska u salone i bez posredovanja dilera, a postoji mogućnost i da im vozilo stigne na kućnu adresu.

Milena Maglovski 

 

Osnovano udruženje “Obnovljivi izvori energije Srbije”

Foto-ilustracija: Unsplash (Bastian Pudill)
Foto: Promo

Udruženje “Obnovljivi izvori energije Srbije“ osnovano je 1. marta 2021. godine sa ciljem da doprinese unapređenju poslovnog ambijenta u oblasti obnovljivih izvora energije, tranziciji sa fosilnih na obnovljive izvore energije, podizanju svesti o značaju zelene energije i zaštite životne sredine, otvaranju zelenih radnih mesta, dekarbonizaciji Srbije, kao i globalnoj borbi protiv klimatskih promena.

Osnivači udruženja su licencirani proizvođači električne energije koji su u Srbiji izgradili vetroelektrane čija je ukupna snaga veća od 300 MW, a investiciona vrednost veća od 600 miliona evra. Osnivači udruženja su privredna društva Vetroelektrane Balkana DOO (VE Čibuk 1), Electrawinds K-Wind d.o.o. Kovačica (VE Kovačica) i Electrawinds-S DOO BEOGRAD (VE Alibunar), čije projekte su finansirale međunarodne finansijske institucije i komercijalne banke.

Obnovljivi izvori energije predstavljaju budućnost globalne energetike i najveću podršku održivom razvoju i borbi za dekarbonizaciju planete.  Republika Srbija je poslednjih godina napravila značajan pomak u oblasti zelene energije, a novo udruženje će se truditi da dodatno unapredi poziciju obnovljivih izvora energije u Srbiji.

“Pozivamo sve zainteresovane kompanije i pojedince koji se bave solarnom energijom, biomasom, biogasom, geotermalnom energijom i vetroenergijom da nam se pridruže, kako bismo zajedno doprineli pozicioniranju industrije obnovljivih izvora energije na lidersku poziciju u oblasti energetike i ekonomije Srbije. Članovi udruženja mogu biti kompanije koje u svom radu neguju principe poštovanja najstrožih standarda zaštite životne sredine, poslovne etike i profesionalnih standarda ponašanja. Osim svojim članovima, Udruženje će biti na raspolaganju državnim institucijama i svim građanima u borbi za zelenu Srbiju”, navodi se u saopštenju udruženja.

Udruženje je nastalo uz podršku Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), koja je opredelila sredstva za njegovo osnivanje i razvoj. EBRD je jedan od vodećih investitora u zelenu ekonomiju u Srbiji i posvećen je jačanju dijaloga privatnog i javnog sektora.

Izvor: OIE Srbije

 

Danas je Svetski dan divljih vrsta

Foto-ilustracija:Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Gubitak prirodnog staništa, požari, klimatske promene, ilegalne trgovine i prekomerni lov dovode do toga da su mnoge divlje vrste ugrožene, a neke su, nažalost potpuno istrebljene. Kako bi podigle svest o pretnjama po opstanak biljnog i životinjskog sveta, Ujedinjene nacije su 3. mart proglasile za Svetski dan divljih vrsta.

Ovaj datum se podudara sa datumom stvaranja Konvencije o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje faune i flore (CITES – Convention on International Trade in Endangered Species of Wild Fauna and Flora) 1973. godine. CITES Konvencija štiti ugrožene vrste putem regulisanja međunarodnog prometa i trgovine preko 35 000 vrsta životinja i biljaka. Ovaj međunarodni ugovor ima 183 potpisnice, uključujući i Republiku Srbiju od 2001. godine.

O divljim vrstama treba brinuti tokom cele godine, a na ovaj dan nadležni i aktivisti posebno ukazuju na to koliko je neophodno da sačuvamo divlje životinje koje su često meta krivolovaca i krijumčara. Takođe, neophodno je sačuvati njihova prirodna staništa i odmah treba prestati sa neodrživim korišćenjem prirodnih resursa.

Šume i egzistencija: Opstanak ljudi i planete” glavni je moto ovogodišnjeg dana divljih vrsta. U fokusu je centralna uloga šuma, šumskih vrsta i usluga ekosistema u održavanju egzistencije stotina miliona ljudi širom sveta, a posebno domorodačkih i lokalnih zajednica koje imaju istorijske veze sa šumskim i susednim područjima.

Foto-ilustracija: Pixabay

Kako se navodi na sajtu Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode, danas u šumskim područjima Sveta ili pored njih živi između 200 i 350 miliona ljudi. Oni se oslanjaju na različite usluge ekosistema koje im šume i šumske vrste pružaju za život i pokrivaju svoje najosnovnije potrebe, uključujući hranu, sklonište, energiju i lekove. Autohtoni narodi i lokalne zajednice prednjače u simbiotičkom odnosu između ljudi i šuma, divljih vrsta koje obitavaju u šumi i usluga ekosistema koje pružaju. Otprilike sa 28 odsto svetske kopnene površine trenutno upravljaju autohtoni narodi, uključujući neke od ekološki netaknutih šuma na planeti. Ovi prostori nisu samo centralni za njihovo ekonomsko i lično blagostanje, već i za njihov kulturni identitet.

Šume i divlje vrste biljaka i životinja, koje žive u njima se trenutno nalaze u velikoj opasnosti zbog negativnih uticaja čoveka, krčenja i prevođenja u poljoprivredno zemljište, klimatskih promena, i drugih negativnih aktivnosti.

Energetski portal

Budućnost proizvodnje energije u Japanu u snazi priobalskog vetra

Foto: Unsplash / Nicholas Doherty

U cilju sprečavanja globalnog zagrevanja i zaštite životne sredine, gotovo sve zemlje sveta obavezale su se na postizanje nulte emisije do 2050. godine.

Ovo ne znači da će doći do potpune obustave emisije štetnih gasova, već da će atmosfera biti u stanju da održava balans, te da neće doći do dodatnog zagrevanja Planete.

Jedna od zemalja čiji je cilj postizanje nulte emisije je i Japan, koji je napravio svoju strategiju kako bi se realizovao ovaj globalni projekat.

Za razliku od Japana, nekoliko zemalja među kojima je i Australija nisu su se obavezale da postignu ovaj cilj, dok je Kina dodelila drugačiji rok – klimatsku neutralnost ova mnogoljudna država postići će do 2060. godine.

Ipak, ovih dana veliku pažnju privlači Japan i njihov način borbe za budućnost sveta. Tamo su se opredelili da klimatsku neutralnost postignu pomoću veće upotrebe vetra za proizvodnju energije.

Do 2011. godine, nuklearna energija bila je nacionalni prioritet u Japanu i proizvodila je 30 odsto ukupne električne energije, ali nakon incidenta u Fukušimi 2011. godine, popularnost nuklearne energije je drastično opala.

Od marta 2020. godine, od ukupno 54 nuklearna reaktora samo 9 su bili u funkciji, a 24 reaktora je u procesu gašenja.

Japan sada intenzivno ulaže u obnovljive izvore energije, a kako je dužina obale ove zemlje 29.751 kilometara, ne čudi što su se Japanci opredelili za izgradnju vetroturbina u moru, nedaleko od obala.

“Vetar u blizini obala je izvor energije u budućnosti”, navode u Ministarstvu ekonomije u Japanu, a cilj je da se upotreba priobalskog vetra za proizvodnju energije uveća četiri puta u odnosu na dosadašnju upotrebu.

Planirana je izgradnja vetroturbina kapaciteta 45 GW do 2040. godine, a privremeni cilj je izgradnja turbina kapaciteta od 10 GW do 2030. godine. Procenjeno je da priobalski vetar u Japanu ima kapacitet od ukupno 608 GW.

Za sada je još uvek dominantna proizvodnja električne energije sagorevanjem fosilnih goriva, ali je u Ministarstvu ekonomije, trgovine i industrije u Japanu saopšteno se radi na značajnom uvećavanju proizvodnje energije upotrebom priobalskog vetra, što će doprineti otvaranju još oko 80.000 novih radnih mesta dok će se emisija ugljenika smanjiti za 71 miliona tona.

Time bi Japan postao globalni lider u upotrebi energije priobalskog vetra, a samo do pre dve godine bilo je iskorišćeno svega 65,6 MW od ukupnog kapaciteta vetra na obalama.

Milena Maglovski 

https://www.youtube.com/watch?v=hQwgXrb3XPs

Preliminarna rang lista za dodelu sredstava za sufinansiranje realizacije projekata pošumljavanja

Foto Ilustracija: Pexels
Foto-ilustracija: Unsplash (Geran de Klerk)

Ministarstvo zaštite životne sredine – Komisija za pripremu Javnog konkursa za dodelu sredstava za sufinansiranje realizacije projekata pošumljavanja u cilju zaštite i očuvanja predeonog diverziteta u 2021. godini i za ocenjivanje projekata prijavljenih na Javni konkurs, na osnovu sprovedenog Javnog konkursa za dodelu sredstava za sufinansiranje realizacije projekata pošumljavanja u cilju zaštite i očuvanja predeonog diverziteta u 2021. godini (u daljem tekstu: Javni konkurs), a na osnovu člana 12. Uredbe o bližim uslovima koje moraju da ispunjavaju korisnici sredstava, uslovi i način raspodele sredstava, način praćenja korišćenja sredstava i ugovorenih prava i obaveza, kao i druga pitanja od značaja za dodeljivanje i korišćenje sredstava Zelenog fonda Republike Srbije („Službeni glasnik RS”, broj 25/18), objavljuje:

Preliminarnu rang listu projekata za finansiranje iz sredstava Ministarstva zaštite životne sredine Republike Srbije po Javnom konkursu za dodelu sredstava za finansiranje realizacije projekata pošumljavanja u cilju zaštite i očuvanja predeonog diverziteta u 2021. godini.

Kompletnu Preliminarnu rang listu možete pogledati ovde.

U Srbiji svakodnevno čitamo vesti o pošumljavanju gradova i njihovih opština, pa je tako među najaktuelnijim bila akcija sadnje u Kikindi, kada je istaknuto da je ovo najnepošumljeniji region Srbije.

Poljočuvarska služba postoji u Kikindi sedam godina i Bojan Jankov je jedan od 27 pripadnika ove službe koja nadgleda prostor od 62.000 hektara na severu Banata. Staraju se o usevima, bezbednosti na poljima , ali i očuvanju zasada drveća i vetrozaštitnih pojaseva, jer je Kikinda sa svega 1 odsto nejnepošumljeniji region Srbije. Nelegalna seča drva dešava se manje u odnosu na prethodne sezone, ali je to stalno prisutan problem.

Baš zbog izuzetno slabe pošumljenosti grad Kikinda puno čini na obnovi zasada. U poslednjih šest godina posađeno je novih 100 hiljada stabala, a novi radovi uskoro počinju i to sa prvim  optimalnim uslovima za sadnju biljaka u zimskoj hibernaciji. U planu da je da se prvo radi na vetrozaštitnom pojasu uz saobraćajnicu Mokrin – Padej.

Energetski portal

Otvara se novi rudnik u Mojkovcu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Dominik Vanyi)

Novi rudnik cinka, olova i bakra trebalo bi da bude otvoren u Mojkovcu. Švajcarska rudarska kompanija “Tara Resources“ za izgradnju rudnika izdvaja 150 miliona evra i biće zaposleno 450 radnika.

Nadležni su zadovoljni što velika kompanija stiže u Mojkovac, dok su građani zabrinuti da će ovaj kraj postati nova crna ekološka tačka i to zbog jalovišta koje će uticati na životnu sredinu.

Kako navode iz ove kompanije, planirani rudnik ima potencijala da bude jedan od vodećih na Balkanu i uglavnom će proizvoditi koncentrate cinka, olova i bakra koji sadrže srebro.

“Cink je važan metal za životnu sredinu. Štiteći čelik od korozije produžava životni vek infrastrukture i vozila, a takođe se pojavljuje i kao važna sirovina u globanoj energetskoj tranziciji”, navodi se u saopštenju.

Kompanija je trenutno u fazi izrade kapitalnog rudarskog projekta, kao i procena uticaja na životnu sredinu, sve sa ciljem dobijanja odobrenja, dozvole i saglasnosti za eksploataciju.

“Početak projekta uključuje i sanaciju trenutnih uticaja na životnu sredinu proisteklih iz bivših rudarskih operacija. Svi radovi koji se izvode dizajnirani su u skladu sa najvišim evropskim standardima i najboljom industrijskom praksom. Po završetku projekta, lokacija će doživeti sveobuhvatnu restauraciju i pejzažnu sanaciju sadnjom zelenila i stabala, te će na taj način biti kompletno uklopljena u okolni prirodni ambijent”, piše u saopštenju.

Kako navode, pri samom planiranju lokacije, najveći prioritet je stavljen na ublažavanje uticaja na životnu sredinu. Zahvaljujući tome, projekat neće imati uticaja na reku Taru ili Nacionalni park Biogradska gora, niti na turističke aktivnosti planirane oko Mojkovca, uključujući i ski centar Žarski.

Energetski portal

Veliki korak napred: Neće se graditi MHE u Varešu

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Na osnovu Zaključka o potpunoj zabrani izgradnje MHE u Federaciji Bosne i Hercegovine koji je Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine izglasao prošle godine u junu, Ministarstvo za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Zeničko-Dobojskog kantona (ZDK) odustalo je od postupka dodele koncesije za malu hidroelektranu (MHE) „Očevlja 1“, na reci Očevlji, na području opštine Vareš što predstavlja veliki pomak i daje nadu da pojedine institucije ipak rade svoj posao na pravi način i u interesu građana, poručuju iz Koalicije za zaštitu reka Bosne i Hercegovine.

“Nadamo se da će se ta praksa u Federaciji nastaviti, ali i da će na teritoriji Republike Srpske početi da se poštuju i sprovode zahtevi iz Deklaracije o zaštiti reka RS koja je jednoglasno usvojena u Narodnoj skupštini prošle nedelje. Usvajanje Deklaracije predstavlja političku volju i osnov su za još veći pritisak ka nadležnima kako bi se izmenilo zakonodavstvo u oblasti obnovljivih izvora energije i zaštitile reke“, rekla je Dragana Skenderija, koordinatorka Koalicije za zaštitu reka BiH.

Iz Aarhus centra u BiH pozdravljaju navedene odluke ministarstava i nadaju se da će se i ostali kantoni u FBiH ugledati na pomenute pozitivne primere.

“U vreme kada većina kantona, nažalost, ne poštuje Zaključak Parlamenta, za šta je najbolji primer Srednjebosanski kanton (SBK) koji trenutno sprovodi procedure javnih rasprava za izmene Prostornog plana 2005.-2025. kojim je planirana izgradnja 38 novih MHE, ipak imamo i svetle primere poštovanja odluka zakonodavnog tela kao što je slučaj sa ZDK i HNK. Nadamo se da će i ostali kantoni u Federaciji nastaviti da donose odluke uvažavajući Zaključak zakonodavnog tela Federacije, i time sprečiti devastaciju reka naše domovine”, izjavila je Nina Kreševljaković, pravna savetnica Arhus centra.

Još jedna od pozitivnih vesti sa kojima je počela ova godina dolazi i iz Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK). Krajem januara Skupština HNK tražila je od Vlade HNK preispitivanje dodeljenih koncesija za izgradnju malih hidroelektrana Buna 1 i Buna 2 na lokalitetu Bunskih kanala jer je koncesija dodeljena nad zaštićenim delovima prirode. Zatražila je i preispitivanje ostalih koncesija za izgradnju MHE koje nisu realizovane u predviđenim rokovima.

Iz Koalicije za zaštitu reka Bosne i Hercegovine naglašavaju da je evidentno da se podigla svest o štetnosti malih hidroelektrana po ljude i životnu sredinu i zaključuju da je ovo početak kraja ovih projekata.

“Sve nam ovo govori da su konačno i nadležne institucije prepoznale ovaj problem što znači da se uništavanje naših reka neće još dugo tolerisati. Dugogodišnja borba aktivista i aktivistkinja Koalicije za zaštitu reka BiH sada iz dana u dan daje konkretne rezultate. Nastavljamo sa borbom dok se ne donese moratorijum na gradnju MHE na teritoriji cele BiH”, zaključila je Skenderija.

Energetski portal

Simpo ŠIK ponovo na sudu zbog pomora ribe

Foto: Unsplash / Jo-anne Mcarthur

Zbog sumnje da su u avgustu 2019. iz kuršumlijskog Simpo ŠIK-a, ćerke firme Simpa iz Vranja, ispuštene otpadne vode i ugrožen opstanak riba u reci Toplici, protiv ove firme i njenog v.d. direktora trenutno se vodi sudski postupak, saznaje CINS.

Firma je već dva puta osuđivana zbog zagađivanja vode i platila je gotovo dva miliona dinara. Novčane kazne su efikasne samo ako su kazne dovoljno visoke da se zagađenje ne ponavlja, ali to kod nas često nije slučaj, smatraju stručnjaci.

Crna reka, uginule ribe koje plutaju po površini i nepodnošljiv smrad koji opisuju meštani – ovakvo stanje zatekle su krajem avgusta 2019. kamere Radio-televizije Srbije (RTS) u delu reke Toplice u blizini Kuršumlije.

„Gotovo da nema živog sveta“, svedočio je novinar RTS-a.

Mogući uzrok neprijatnog mirisa i pomora ribe bilo je ispuštanje otpadnih voda u reku.

Kako otkriva Centar za istraživačko novinarstvo Srbije (CINS), inspekcija Ministarstva zaštite životne sredine za ovo sumnjiči kuršumlijski pogon, Simpo ŠIK, ćerku firmu fabrike nameštaja Simpo iz Vranja.

Zato što se sumnja ispuštanjem voda ugrozili zdravstveno stanje, život i opstanak riba u reci, inspekcija je u oktobru 2019. protiv ove firme i njenog vršioca dužnosti direktora Milorada Andrejevića podnela prijavu za privredni prestup javnom tužilaštvu. Suđenje je u toku u Privrednom sudu u Nišu, a ročište je zakazano za početak marta.

Simpo ŠIK se bavi proizvodnjom lesonita, šper ploča, parketa i masiva. Nalazi se uz obalu Banjske reke koja se ubrzo uliva u Toplicu.

Milorad Andrejević nije želeo da komentariše postupak koji je u toku.

Zakon o zaštiti i održivom korišćenju ribljeg fonda koji je, prema navodima inspekcije, u ovom slučaju prekršen, navodi da je zagađivanje ribolovne vode štetnim i opasnim materijama zabranjeno. Ukoliko sud utvrdi da je kombinat prekršio zakon, zaprećena je novčana kazna do tri miliona dinara.

Novčane kazne mogu da reše problem samo ako su dovoljno visoke, tako da se zagađivaču ne isplati da zagađuje životnu sredinu, smatra biolog Miroslav Nikčević.

„Samo treba zakon da se sprovodi striktno i da kazne budu odgovarajuće. Vrlo često kazne kod nas nisu odgovarajuće.“

Banjska reka je bila zagađena tog avgusta, utvrdio je niški Institut za javno zdravlje. Ispitivanje je pokazalo da su u vodi bile povećane koncentracija amonijum-jona, sulfida, fenola, mangana i gvožđa, kao i smanjene vrednosti kiseonika. Analiza je utvrdila i da su u reci Toplici bile povećanje koncentracije arsena, amonijum-jona i ortofosfata.

„Ribama smetaju dve stvari“, objašnjava Nikčević za CINS, „jedna je nedostatak kiseonika. Dakle, ako ima puno organskih materija u vodi, raspadanjem organskih materija dolazi do gubitka kiseonika, i onda dolazi do gušenja ribe. Druga stvar je ako kroz otpadne vode neko pusti neki industrijski otrov.“

Ako se ispuštaju teški metali, to može da bude štetno za dalju budućnost, objašnjava Nikčević, budući da se oni talože pa mogu kroz duže vreme da truju živi svet.

Ministarstvo zaštite životne sredine do objave teksta nije odgovorilo na pitanje šta radi kako bi se rešio problem pomora ribe, kao i na koji način se sprečava da jedno preduzeće ili pojedinac više puta zagađajuju reku i ugrožavaju živi svet u njoj.

Simpo ŠIK već dva puta osuđen zbog zagađenja reke

Ovo nije prvi put da se kuršumlijski pogon nađe pred sudom zbog ispuštanja otpadnih voda i ugrožavanja riba, pokazuju dokumenti u koje je CINS imao uvid.

Prvi postupak vodio se na početku rada fabrike, u 2011. godini kada su inspektori Ministarstva zaštite životne sredine (stari naziv: Ministarstvo životne sredine, rudarstva i prostornog planiranja) prilikom vanredne inspekcije utvrdili da firma nije ispitivala kvalitet otpadnih voda pre i posle prečišćavanja po propisima, iako je morala. Inspektori su utvrdili i da je i nakon prečišćavanja kvalitet vode koji je ispuštan u Banjsku reku bio loš, čime je opstanak riba mogao biti ugrožen.

Prilikom suđenja okrivljeni su naveli da su oni pratili kvalitet vode pre ispuštanja u reku, kao i da je koncentracija otpadnih voda pre ispuštanja u reku bila u skladu sa propisanim vrednostima. Međutim, sud ove navode nije mogao da prihvati pošto ih, kako se navodi u presudi, nije radilo ovlašćeno lice, a podaci su u suprotnosti za analizama niškog Instituta za javno zdravlje.

Foto: Unsplash / Michael Weidner

Privredni sud u Nišu doneo je odluku da su pogon i direktor kao odgovorno lice dužni da plate novčanu kaznu – 400 hiljada dinara bila je kazna za Simpo ŠIK, dok je tadašnji direktor morao da plati deset puta manje, odnosno 40 hiljada dinara.

Naredne godine ponovila se slična situacija: Ministarstvo (tadašnje Ministarstvo prirodnih resursa, rudarstva i prostornog planiranja) je ponovo uočilo da je došlo do ispuštanja otpadnih voda u Banjsku reku i uginuća riba.

Okrivljeni su, kao i prvog puta, negirali krivicu. U presudi u koju je CINS imao uvid navodi se da oni nisu jedini zagađivači, kao i da ne može da se utvrdi da su oni odgovorni za pomor ribe.

Sud je prihvatio navode da postoje i drugi zagađivači, ali to ne isključuje činjenicu da je i Simpo ŠIK, kako se navodi u presudi, ispuštao štetne materije u nedozvoljenim količinama.

Privredni sud u Nišu utvrdio je da je firma odgovorna za ispuštanje štetnih materija i da je time ugrozila opstanak riba. Ovog puta novčana kazna je bila veća – Simpo ŠIK osuđen je na kaznu od 1,5 miliona dinara, dok je tadašnji direktor bio dužan da plati 100 hiljada dinara.

Ispuštanje otpadnih voda i ugrožavanje opstanka ribe u reci Toplici je problem koji se ponavlja, kaže ribočuvar Dragan Mijajlović i smatra da će postojati sve dok se ne izgradi fabrika za prečišćavanje vode.

„Mi na tome insistiramo više od 30 godina, ali od toga nema ništa.“

Prilikom prethodnih suđenja iz Simpo ŠIK-a su naveli da njihovo postrojenje za prečišćavanje vode radi, ali ono, prema podacima niškog Instituta za javno zdravlje, nije dovoljno. Sud je dva puta utvrdio da je reka bila prekomerno zagađena.

U Kuršumliji trenutno ne postoji postrojenje za prečišćavanje vode, ali je ova investicija najavljena za naredni period. Krajem 2020. godine predsednik opštine Kuršumlija Radoljub Vidić rekao je da je u toku izrada studije izvodljivosti.

Izvor: Cins

Predlog programa za dodelu praznih kuća mladim poljoprivrednicima

Foto: Unsplash /Filip Zrnzevic

U Ministarstvu za brigu o selu nedavno je najavljeno da će uskoro biti iznet detaljan predlog programa za dodelu praznih kuća mladim poljoprivrednicima.

Ministar u Vladi Republike Srbije Milan Krkobabić naveo je da pustih kuća, prema nezvaničnim podacima, u Srbiji ima oko 150.000, a za dodelu ovih kuća biće raspisan javni poziv.

Broj dodeljenih kuća zavisiće od visine opredeljenih sredstava, ali i od realne ponude takvih kuća, rejona i zainteresovanosti građana.

Ovaj program vršiće se u saradnji sa lokalnim samoupravama, a prvenstveno će biti namenjen mladim bračnim parovima koji žele da se osamostale i zasnuju svoju porodicu i poljoprivredno gazdinstvo, budući da u Srbiji često po tri generacije žive u jednom domaćinstvu.

Kuće će takođe biti ponuđene i mladim nezaposlenim stručnjacima – agronomima, veterinarima, lekarima, stomatolozima i slično, a neće biti izostavljeni ni oni mladi koji trenutno ne žive na selu ali imaju nameru da se oprobaju kao savremeni poljoprivrednici.

Ministar Milan Krkobabić i akademik Dragan Škorić, kopredsednici Nacionalnog tima za preporod sela Srbije, razgovarali su u Novom Sadu sa predsednikom Zadružnog saveza Vojvodine o usvojenom Programu preporoda zadrugarstva čiji se početak realizacije očekuje krajem matra ove godine.

Cilj ovog programa je vraćanje radno sposobnog stanovništva na selo, kako bi se ponovno oživele ruralne sredine u Srbiji i ojačao njihov društveni i socijalni status.

Nema sumnje da je važno ojačati demografsku strukturu ruralnih sredina jer je to preduslov za njihov privredni i ekonomski razvoj.

Milena Maglovski

 

 

 

U Kuli posađeno 5.000 sadnica bagrema

Foto: JVP "Vode Vojvodine"
Foto: JVP “Vode Vojvodine”

Na desnoj obali Velikog Bačkog kanala u Kuli, na delu do Pontonskog mosta nizvodno ka Vrbasu posađeno je 5.000 sadnica bagrema. Radnici JVP “Vode Vojvodine” uz pomoć pčelarskih udruženja iz Kule i Sivca zajedno su pošumljavali ovaj deo grada.

Sadnjom bagrema počela je velika akcija pošumljavanja Vojvodine koju organizuje JVP “Vode Vojvodine”.

“Na ovom području posađeno je 5.000 sadnica, na površini od 2 hektara, što je samo početak jer će u narednom periodu biti posađeno ukupno 170.000 sadnica na 80.000 hektara širom Vojvodine. Sledi pošumljavanje u Crvenki, Vrbasu, Somboru, Novom Sadu i ostalim naseljima uz kanal. Pošumljavanje počinjemo od Kule jer ovde imamo najviše pripremljenog prostora za pošumljavanje“ rekao je Srđan Kružević, vršilac dužnosti direktora  JVP “Vode Vojvodine“.

On se zahvalio pčelarima i predstavnicima lokalne samouprave na podršci i najavio je radove na prevodnici u Malom Staparu u koju decenijama nije ulagano.  

U celoj Srbiji preterana i neplanska seča dovela je do toga da je sve manje povšina pokrivenom šumom što u velikoj meri utiče na degradaciju životne sredine

Prema podacima Strategije poljoprivrede i ruralnog razvoja Republike Srbije za period 2014-2024. godine i Nacionalne inventure šuma iz 2009. godine, stepen šumovitosti u Republici Srbiji je samo 29,1 odsto. Ovaj podatak zabrinjava, jer je prema postavljenim ciljevima u Prostornom planu Republike Srbije od 2010. do 2020. godine, optimalna šumovitost trebalo je da bude 41,4 odsto.

Posebno zabrinjava podatak da je na području Vojvodine u periodu od 2014. do 2017. godine planirano da bude pošumljeno 1.196 hektara, međutim na svega 509 hektara zasađeno je drveće.

Akcije kao ova u znatnoj meri doprineće pošumljavanju ovog dela Srbije.

Energetski portal

Prekršajna prijava za Otpad-promet iz Koceljeve

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto-ilustracija: Pixabay

Nakon prijave građana zbog dima i buke od sečenja starih automobila, kao i zbog širenja neprijatnih mirisa inspektori za zaštitu životne sredine obavili su u ponedeljak nadzor nad kompanijom Otpad-promet doo iz Koceljeve.

Prema rečima resorne ministarke Irene Vujović, inspektori će i ubuduće nastaviti da reaguju na svaku prijavu nepoštovanja propisa koje narušava kvalitet života i vazduha u Srbiji.

Vujović je naglasila i da ova kompanija može da očekuje prekršajnu prijavu.

Prema njenim rečima, inspektori su na terenu zabeležili da su otpadna ulja uskladištena van boksova koji su predviđeni za privremeno skladištenje, i to na neadekvatnom prostoru koji nije izbetoniran, pored prese za baliranje otpadnih vozila.

Boksovi i ambalaža u kojoj je pakovan otpad nisu adekvatno obeleženi, otpad nije razvrstan, a posude u kojima je skladišten nisu odvojene od ostalog otpada poput guma, metala, plastike. Kompanija nije imala ni relevantan izveštaj o merenju buke u životnoj sredini.

“Upravljanje i skladištenje otpada je ozbiljan posao, a naši inspektori su svakodnevno na terenu – rade čak i vikendom. Otpad mora da se tretira po propisima, jer se tako čuva životna sredina, što je u opštem interesu čitavog društva”, poručila je ministarka Vujović.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ona je u nedelju obišla, zajedno sa inspektorima, nekoliko kompanija koje se bave skladištenjem neopasnog otpada u „Luci Beograd“, gde je zbog nepoštovanja propisa vezano za zaštitu životne sredine i neposedovanja neophodnih dozvola, najavila prekršajne prijave protiv odgovornih lica.

Vujović je navela da, pored toga što su uočene brojne nepravilnosti, poseban problem pravi skladištenje opasnog otpada na nedozvoljenom mestu.

U nekoliko kompanija koje se bave skladištenjem neopasnog otpada na lokaciji „Luke Beograd“, uočeno je da su radile bez dozvole, jer je ona prestala da važi početkom godine, a nije podnet zahtev za izdavanje novog dokumenta u zakonskom roku od 120 dana pre isteka važenja. Uočeno je, primera radi, i da neki od operatera ove godine uopšte nisu unosili podatke u server Agencije za zaštitu životne sredine i nisu poslali nikakav podatak o ulazu ili izlazu sa skladišta.

Energetski portal