Home Blog Page 559

Otvoreno “Pipi Igralište” u Novom Sadu

Foto: Grad Novi Sad
Foto: Grad Novi Sad

Povodom obeležavanja 75. rođendana Pipi Duge Čarape ambasada Švedske je, uz podršku i donacije 12 kompanija iz ove zemlje, u Novom Sadu otvorila “Pipi Igralište” koje je prilagođeno deci sa posebnim potrebama.

Pre 36. godina Astrid Lindgren autorka romana o Pipi Dugoj Čarapi, posetila je Novi Sad i dobila je povelju Zmajevih dečjih igara. Njenom posetom i učešćem u Zmajevim dečjim igrama, Novi Sad je i zvanično ostao zabeležen u dokumentaciji stvaralaštva i zaostavštine Astrid Lindgren koju Švedska i dalje promoviše.

”Drago nam je da otvaramo “Pipi igralište” kao poklon švedskih kompanija deci Novog Sada. Zajedno smo obezbedili sprave za igru koje su prilagođene deci sa posebnim potrebama, mislim da bi se Pipi radovala da to čuje. Pipi je simbol jednog snažnog deteta koja čuva i sebe i druge, ima svoju ideju o tome šta je pravedno i sprovodi je u delo, iako ima tešku porodičnu situaciju. Priča o Pipi skreće pažnju društvu na to da deca treba da budu zaštćena i da imaju prava“, rekao je ambasador Švedske u Srbiji Nj.E. Jan Lundin.

On je dodao da ga raduje što se priprema novi Zakon o porodici i pravima deteta, u kome neće biti mesta nasilju i telesnom kažnjavanju dece.

“To će biti pozitivan doprinos pravima dece u Srbiji“, rekao je ambasador Lundin.

Foto: Grad Novi Sad

Pipi Duga Čarapa jedna je od najpoznatijih junakinja u književnosti za decu u svetu i zahvaljujući njoj autorka Astrid Lindgren postala je najpopularnija autorka knjiga za decu. Priče o Pipi objavljene su na 106 jezika u 165 miliona primeraka i smatraju se prekretnicom u savremenoj književnosti za decu i najuticajnijom dečjom knjigom svih vremena. Kritičari kažu da Pipi inspiriše decu da  porastu u ljude koji će misliti svojom glavom i boriti se za lepši život.

Gradonačelnik Novog Sada Miloš Vučević rekao da je da postoji kontinuitet u saradnji sa ambasadom Švedske kroz različite projekte, a da je kruna te saradnje upravo otvaranje “Pipi Igrališta” u godini u kojoj Pipi puni 75. godina.

“Igralište se nalazi u delu grada koji se brzo razvija, siguran sam da će mališani uživati u njemu. Zahvalni smo švedskim kompanijama koje su dale svoj doprinos u realizaciji ovog projekta“, rekao je gradonačelnik Novog Sada Miloš Vučević.

Opremanje Pipi igrališta u Novom Sadu pomogle su švedske kompanije: AstraZeneca, Pejkom, Brovex, Husqvarna, Ikea, Securitas, SystemAir, Atlas Copco, Catena Media, Tetra Pak, Paroco i Unimet.

Izvor: Ambasada Švedske

Deset miliona dinara projektima koji menjaju svet: Inicijativa za bolji vazduh ponela prvo mesto

Foto: Promo
Foto: Promo

Kompanija A1 Srbija uručila je priznanja odabranim projektima u okviru društveno odgovornog programa „Svet kakav želiš“.

Troje superfinalista dobilo je novčanu podršku A1 od ukupno deset miliona dinara za dalju realizaciju ideja osmišljenih da unaprede oblasti javnog zdravlja, obrazovanja i ekologije.

Tokom dve nedelje onlajn glasanja građani su imali priliku da podrže željeni projekat i time utiču na konačnu raspodelu sredstava, a ukupno je pristiglo više od 57.000 glasova.

Projekat „Bolji vazduh građanima“ Internet društva Srbije, zauzeo je prvo mesto sa gotovo 27.000 glasova i nagradu u iznosu od pet miliona dinara. Ova ekološka inicijativa bazira se na produkciji pristupačnih low-cost uređaja za merenje kvaliteta vazduha koji će posebno biti značajni za stanovnike onih područja u Srbiji u kojima nema dovoljno kapaciteta za takva merenja.

Drugoplasirani projekat „Mama, kako si“, iza kojeg stoji Centar za mame, poneo je nagradu od tri miliona dinara za kreiranje besplatne telefonske linije za psihiološku podršku mamama. Fondacija Petlja našla se na trećem mestu osvojivši dva miliona dinara za realizaciju otvorene platforme „Budi data driven“, koja će omogućiti besplatan onlajn pristup edukativnim materijalima koji se tiču interpretacije i vizuelizacije podataka.

Kako su istakli iz A1, čitav program brižljivo je planiran, a prvobitno je tim vrsnih stručnjaka iz različitih oblasti odabrao ovih troje superfinalista iz šire selekcije projekata rukovodeći se težnjom kompanije da to budu ideje koje će unaprediti oblasti javnog zdravlja, obrazovanja i ekologije.

„U ime kompanije A1 Srbija zahvaljujem našim sjajnim entuzijastima što su pokazali da promene kreću od pojedinaca koji ne čekaju bolju budućnost, već je sami stvaraju. Mi podržavamo upravo takve ljude i takve ideje, vođeni korporativnom filozofijom koja se zasniva na korišćenju tehnologije u smeru koji menja život ljudi na bolje. Uvereni smo da će nagrađeni projekti pružiti takav doprinos već u narednim mesecima. Takođe, hvala našim sugrađanima koji su prepoznali vrednost ove inicijative podržavajući selektovane projekte, kao i našem ekspertskom timu koji smo specijalno okupili ovom prilikom sa ciljem da detektujemo ideje koje će najadekvatnije odgovoriti na aktuelne potrebe našeg društva“, izjavila je Ana Boroš Todić, ekspert za komunikacije u kompaniji A1 Srbija.

Svi projekti će biti realizovani do kraja godine uz dodatnu mentorsku podršku A1 Srbija i regionalne organizacije Propulsion, koja je partner kompanije na ovom programu.

Projekte i organizacije su predložili i na osnovu šire selekcije odabrali istaknuti stručnjaci u svojim oblastima: Darko Soković, partner u regionalnoj organizaciji Propulsion; Vladimir Đurđević, meteorolog i profesor na Fizičkom fakultetu; Anđelka Grujičić, lekarka u oblasti javnog zdravlja i specijalistkinja socijalne medicine; Nemanja Đorđević, naučni komunikator i ekspert za obrazovne politike; Petar Laušević, koordinator edukativnih projekata Centra za promociju nauke i istraživač u Institutu “Vinča”; Tamara Kojić, pokretačica inicijativa Rok kamp za devojčice i Kilometar kose; novinar Galeb Nikačević, kao i Dušan Šaponja i Dušan Čavić, autori emisije Marka žvaka.

Energetski portal

Sve manje ptica na poljoprivrednim površinama

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica

Izumiranje je prirodni deo evolucije ptica i dešava se iz mnogih razloga poput gubitka njihovog staništa, hrane, lova, trovanja i vremenskih promena. Međutim, čovečanstvo bi ih sačuvalo od toga samo kada bi odgovorno upravljali životnom sredinom i preduzeli korake za smanjenje rizika.

Nakon što je dugo godina njihov broj opadao, dobra je vest da je kod uobičajenih ptica stabilan ili se čak povećao. To se posebno odnosi na šumske ptice čija se populacija povećala za devet odsto između 2000. i 2019. godine. Ali, nažalost u Evropskoj uniji i dalje ima manje vrsta nego pre nekoliko decenija.

Procenjuje se da se populacija u EU svih uobičajenih vrsta smanjila za četiri odsto, ali poslednjih godina pokazuje znakove oporavka. Međutim, grupa onih na tipičnim poljoprivrednim površinama opada, a od 2000. godine smanjila se za 17 odsto, upozorava Evropska komisija.

Ove se životinjice smatraju dobrim pokazateljima raznovrsnosti i celovitosti ekosistema jer njihove zajednice odražavaju promene u populacijama vrsta kojima se hrane, poput insekata.

Vrlo su pokretne – mogu se preseliti drugde kad njihovo okruženje postane neprikladno. Zbog toga prisutnost, obilje i raznolikost njihovih vrsta govore o stanju životne sredine i njegovom razvoju tokom vremena. Važno je i to da ih je lakše posmatrati od većine drugih grupa životinja što je privlačno za javnost. Stoga je o njima dostupno puno podataka.

Kako ih zaštititi?

Naučna zajednica veruje da se veliki gubici u populacijama uobičajenih vrsta ptica na poljoprivrednim površinama mogu pripisati promenama u korišćenju zemljišta i poljoprivrednim praksama, kao što je nestanak malih neproduktivnih pejzažnih elemenata poput živica, šumaraka kao i upotreba pesticida.

Učinci toga mogli bi da se ublaže strategijom “Od njive do trpeze”, kojom želi da smanje ukupnu upotrebu i rizik od hemijskih pesticida za 50 odsto do 2030. godine kao i strategijom EU o biološkoj raznovrsnosti do 2030. godine s ciljem vraćanja najmanje 10 odsto poljoprivrednog zemljište u ono sa obeležjima krajolika visoke bioraznovrsnosti i povećati površinu pod organskim uzgojem tako da ono čini 25 odsto ukupnog obradivog zemljišta u EU.

Važno je da javnost bude svesna ugroženosti ovih životinja. Kako pojašnjava The Spruce, od 10.000 vrsta ptica na svetu, više od 10 odsto službeno je klasifikovano kao ugroženo. Stoga je potrebno zaštititi njihova staništa i smanjiti rizike koji prete njihovoj egzistenciji, kao što su invazivne grabljivice.

Izvor: Agroklub

Gradnja metroa počinje u novembru

Foto ilustracija: Pixabay
Foto – Ilustracija: Pixabay

Oko 90 odsto geoloških istražnih bušotina od 123 planiranih završeno  je na trasi prve linije budućeg metroa, a laboratorijski je ispitano oko pedeset odsto. U zavisnosti od potreba buši se na različitim dubinama, tako da se na Banovom brdu išlo do 45 metara, koliko će i inače biti prosečna dubina budućeg metroa, dok su se na Dorćolu analize obavljale na oko 19 metara jer je tu planirana tolika dubina, navodi se na sajtu Grada Beograda.

Zamenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić istakao je da se geološka istraživanja rade da bi na osnovu toga kompanija „Pauer Čajna” mogla da projektuje mašinu „krticu” koja će kopati tunel prečnika deset metara.

“Tokom juna raspisujemo konkurs za prvih devetnaest metro stanica. Inače, prva linija metroa imaće 21 stanicu, na ukupnoj dužini od 21,1 kilometar, a u projektovanje će biti uključene naše mlade arhitekte. Takođe, trenutno se radi i katastar rizika, što znači da se na čitavoj trasi snima svaka zgrada kako bismo znali kakvi su im temelji i u kakvom su stanju. Sa kompanijom ‘Ežis’ vrlo brzo treba da potpišemo ugovor za projektovanje druge linije i za idejno rešenje treće linije”, rekao je Vesić.

On je dodao i da će druga linija metroa imati 21 stanicu na ukupnoj dužini od 19,2 kilometra, dok će treća linija imati ukupno 20,8 kilometara i takođe 21 stanicu. Druga linija će počinjati u Železničkoj stanici „Zemun”, a završavaće se u Mirijevu, a plan je da treća linija ide od Bloka 72 do Banjice 2.

Ubrzano se radi eksproprijacija na Makiškom polju, dodao je Vesić, podsećajući i da je usvojen Zakon o metrou, te da se sada usvajaju podzakonski akti. U oktobru bi trebalo da bude usvojen Plan generalne regulacije šinskih sistema.

Plan je i da se BG vozom povežu prigradske opštine sa gradom, a u ovom trenutku postoje sledeće linije: Batajnica–Ovča oko 31 kilometar, Resnik–Ovča oko 36 kilometara, Mladenovac–Ovča 62 kilometra i Lazarevac–Ovča 68 kilometara.

“To je ukupno 197 kilometara i 104 polaska dnevno. Kada budemo napravili nove linije, imaćemo 223 kilometra i 76 stanica. Gradimo dva mosta, depo, duple koloseke prema Lazarevcu i Mladenovcu. Suština je da će građani ‘u špicu’ na svakih 20, 25 minuta imati voz do centra Beograda, a ‘van špica’ na 45 minuta do sat vremena. To će značiti da Beograd postaje jedna celina i da građani mogu da žive u tim opštinama a da rade u gradu i obratno”, istakao je Vesić.

Energetski portal

Ajfelov toranj po prvi put zasijao zahvaljujući zelenom vodoniku

Foto: twiter skrinšot

Od 20. do 30. maja, Parižani su imali priliku da posete jedinstveni spektakl – Ajfelov toranj po prvi put u istoriji bio je osvetljen energijom dobijenom iz zelenog vodonika, preneli su svetski mediji.

Događaj pod nazivom „Vodonik Pariz“ imao je za cilj da ukaže na ulogu koju ovaj obnovljivi izvor energije može odigrati u energetskoj tranziciji i zelenom oporavku Francuske od pandemije.

Ovu manifestaciju organizovao je Energy Observer, kompanija koja je napravila istoimeni autonomni brod na vodonični pogon sa nultom emisijom, dok je kompanija Air Liquide – pionir u proizvodnji zelenog vodonika, obezbedila 400 kg vodonika za nezaboravni laser – šou.

Umesto dizel generatora, ovoga puta korišćen je električni generator za vodonik EODev’s GEH2® koji ne emituje štetne gasove niti čestice.

Na ovom događaju našla su se i brojna vozila na vodonični pogon, kako bi se skrenula pažnja na veću zastupljenost zelenih tehnologija u mobilnosti, a isti sertifikovani vodonik, koji je bio korišćen za osvetljavanje tornja, koristi novi model automobila na vodonični pogon Tojota Mirai.

“Podržavanje Energy Observer-a osvjetljavanjem Ajfelove kule obnovljivim vodonikom je pre svega simbol, ali i ilustracija da rešenje postoji i da moramo zajednički voditi inicijative za razvoj vodoničnog društva, sa velikim projektima u Francuskoj i širom sveta”, rekao je Metju Žiard, zamenik direktora kompanije Air Liquide, piše u saopštenju za medije.

Milena Maglovski

Beč dobija novu četvrt kao odgovor na klimatske promene

Foto: EurocommPR
Foto: EurocommPR

Nova stambena četvrt u trećem bečkom bezirku pod nazivom “Selo u trećem” biće izgrađena do 2026. godine, a predviđa se da će u ovom održivom životnom prostoru živeti oko 4.000 Bečlija.

Grad Beč i ARE Austrian Real Estate izgradiće 1.900 stanova, od kojih će 800 finansirati Grad, na površini od 11 hektara. Pored klasičnih subvencionisanih stanova, izrazito povoljnih “smart” stanova i gradskih socijalnih stanova, realizovaće se posebni oblici stanovanja za samohrane roditelje i mlade ljude, kao i grupni građevinski projekat sa infrastrukturom po meri.

Osnovni koncept projekta jeste ekološki održiva gradnja kao odgovor na klimatske promene što podrazumeva ozelenjavanje fasada i krovova, regulisanje temperature zgrada, stvaranje hlada i korišćenje obnovljivih izvora energije. Nova gradska četvrt biće „laboratorija“ koja će isprobati različite mere, a neke od njih će u budućnosti postati standardi.

„Selo u trećem“ će raspolagati mnogobrojnim zajedničkim objektima i terasama, parkovima, vodenim parkovima, fitnes ponudom, sportskim terenima i zonama za kućne ljubimce. Stanovnicima će život biti utoliko lakši jer će se u okviru četvrti nalaziti predškolska ustanova, mesna zajednica, socijalne ustanove, prodavnice i restorani, a osim toga, u blizini se nalazi glavna železnička stanica i kompleks Belvedere.

„U neposrednoj blizini ‘Sela u trećem’ nalazi se najveće pasivno naselje u Evropi sa 700 subvencionisanih stanova, koje je izgrađeno 2007. godine. Zajedno sa novom četvrti dosledno nastavljamo putem održivosti i pristupačnog prostora za život“, izjavili su Mihael Ludvig, gradonačelnik Beča, i Katrin Gal, članica gradskog veća zadužena za stanogradnju.

Izvor: EurocommPR

Zelena ekonomija je velika šansa za oporavak srpske privrede od pandemije

Foto: UNDP
Foto ilustracija: Unsplash (Scott Graham)

Da bi se Srbija ekonomski oporavila od posledica pandemije COVID-19 i uspešno odgovorila na izazove koje donose klimatske promene, neophodna je veća i efikasnija finansijska podrška preduzećima u privatnom sektoru.

Ovo je jedan od zaključaka Studije o zelenom oporavku, koju su na Mikser festivalu zajedno predstavili Delegacija Evropske unije i Program Ujedinjenih nacija  za razvoj (UNDP). Cilj studije bio je da proceni kakve su trenutne mogućnosti za finansiranje “zelenog” oporavka, odnosno prelaska srpskih preduzeća na energetski efikasnije i ekološki prihvatljivije modele poslovanja.

Studija je obuhvatila praktična iskustva mikro, malih i srednjih preduzeća (MMSP), koja su okosnica srpske privrede, ali i bankarskog sektora i međunarodnih finansijskih institucija. Rezultati pokazuju da su mnoga MMSP u Srbiji spremna da ulažu u “zelene” modele poslovanja, ali se i dalje suočavaju sa brojnim preprekama. One uključuju nedostatak finansija, manjak veština i informacija o zelenim tehnologijama i mogućnostima finansiranja, kao i previše komplikovane zakonske procedure.

“Zeleno je ključna reč za rast, radna mesta i zdravlje. Ulaganje u zaštitu životne sredine i akciju za klimu je investicija u budućnost. Ukoliko ništa ne preduzmemo, cena klimatskih promena koju će privrede zemalja i društvo u celini morati da plate – biće mnogo veća od troškova borbe protiv klimatskih promena sada,” rekao je Ingve Engstrom, šef sektora za saradnju Delegacije EU u Srbiji.

Sa druge strane, upravo su mikro, mala i srednja preduzeća naročito izložena riziku od ekonomskih posledica pandemije, zbog toga što nisu u stanju da izdrže duge periode gubitka prihoda. Usled problema sa likvidnošću i nastojanja da sačuvaju radna mesta, neka preduzeća su već odložila i smanjila preko potrebne zelene investicije, što ugrožava njihovu konkurentnost na regionalnim i globalnim tržištima, a naročito na glavnom izvoznom tržištu – Evropskoj uniji.

Kada je reč o pristupu finansijama, Evropski zeleni dogovor će pružiti podsticaj Srbiji kroz Zelenu Agendu za Zapadni Balkan. Ovim ekonomskim i investicionim planom Evropska unija je namenila 9 milijardi evra bespovratne pomoći državama ovog regiona za zelenu transformaciju privrede i javnog sektora.

Foto-ilustracija: Pixabay

“Zbog uticaja pandemije, svet se sada istovremeno suočava sa ekonomskom recesijom i sa ubrzavanjem klimatskih promena. Pokazalo se da i dalje preovlađujući linearni modeli poslovanja imaju razoran efekat na prirodu. Budući ekonomski rast više ne sme da se bazira na prekomernoj upotrebi resursa, a proizvodnja energije bi trebalo u što manjoj meri da se oslanja na korišćenje fosilnih goriva.”, poručila je Fransin Pikap, stalna predstavnica UNDP-a u Srbiji

Koristi od povećanja zelenih investicija bile bi višestruke, uključujući ekonomski razvoj i otvaranje novih radnih mesta, veće mogućnosti za inovacije i otvaranje novih tržišta, smanjivanje ekonomskih i društvenih nejednakosti, kao i smanjivanje troškova povezanih sa zagađenjem i degradacijom životne sredine.

Studija “Povećavanje udela zelenog finansiranja u privatnom sektoru u Srbiji u periodu posle pandemije” dostupna je OVDE.

Izvor: UNDP Communications Serbia

Proizvodnja peleta i briketa od biootpada u Užicu

Foto: Grad Užice
Foto: Grad Užice

JKP “Duboko” nastavlja sa nabavkom novih vozila i opreme u cilju realizacije aktuelnih projekata planiranih za 2021. godinu, navodi se na sajtu Grada Užice.

Prema rečima direktora ovog preduzeća, Momira Milovanovića, u toku je realizacija trećeg po redu projekta koji Deponija “Duboko” realizuje kroz program prekogranične saradnje gradova Užica i Tuzle, a kroz koji će biti nabavljena vredna oprema.

“Ove godine dobili smo još jedan projekat od Ujedinjenih nacija gde smo planirali da radimo briket i pelet od biootpada. Vrednost projekta je 98.000 dolara, deo sufinansira Deponija, a deo dobijamo od donatora. Potrebno je da napravimo novu halu od 450 m2, gde ćemo da smestimo opremu i da počnemo da proizvodimo briket i pelet koji ćemo koristiti za sopstevene namene, a jedan deo ćemo moći da ponudimo i na tržištu.”, rekao je Milovanović.

Takođe, u planu je da se svake godine nabave barem po dva nova kamiona jer je na terenu svake godine 3 do 5 tona otpada više i stoga je neophodan veći kapacitet transportnih sredstava.

“Krajem 2020. godine dobili smo nov kamion, pre mesec dana nabavili smo prikolicu, u julu mesecu očekujemo još jedan nov kamion. Stiglo nam je 6 novih kontejnera od 32 kubika koji su namenjeni za transport otpada iz ostalih lokalnih samouprava. U martu mesecu nabavili smo nov bager, pravimo planove da do kraja godine nabavimo i novi kompaktor koji nam je neophodan za izdvajanje metana i gasa.”, istakao je Milovanović.

On dodaje da će za te namene u ovoj godini biti izdvojeno između 700 i 800 hiljada evra sopstvenih sredstava jer od 2011. godine, kada je preduzeće počelo da radi sa prijemom otpada, nije kupovana nova oprema.

Cilj je osavremeniti i modernizovati preduzeće koje je, prema njegovim rečima, lider u Srbiji po pitanju upravljanja komunalnim otpadom. Narednih dana očekuje se početak radova na proširenju i stabilizaciji tela deponije.

Energetski portal

Froneri Adriatic – poželjan poslodavac i pouzdan partner lokalne zajednice

Foto: Executive Group
Foto: Executive Group

Fabrika sladoleda Froneri Adriatic u Staroj Pazovi i ovog leta zaposliće više od 450 sezonskih radnika, pored 330 stalno zaposlenih, od kojih su mnogi angažovani i pored izazova koje je donela pandemija.

Ova kompanija je poznata po proizvodnji svima znanih i popularnih sladoleda, ali i po velikoj brizi za zajednicu. Većina sirovina koje se koriste u proizvodnji sladoleda Milka, Oreo, Nirvana, Aloma i mnogih drugih kupuje se od lokalnih kompanija i dobavljača, čime se direktno pruža podrška lokalnoj zajednici i domaćoj ekonomiji.

Razvoj i investicije kompanije Froneri Adriatic doprineli su povećanju zaposlenosti na lokalnom nivou, menjajući perspektivu za lokalno stanovništvo, posebno za mlade. Od 330 zaposlenih, 190 je iz opština Stara Pazova i Inđija. Širok sistem beneficija za zaposlene, koji uključuje podsticaje i sistematske lekarske preglede, doprineo je da ova kompanija stekne status pouzdanog i poželjnog poslodavca.

„Cilj nam je da pružimo podsticajnu atmosferu za profesionalni rast u modernoj fabrici koja koristi najsavremeniju proizvodnu tehnologiju. Ulažući u razvoj i kompetencije zaposlenih, kompanija dobija efikasan i kvalitetan kadar. Ova investicija, međutim, ima i širi društveni značaj jer doprinosi povećanju profesionalnih veština na nivou celokupne ekonomije“, rekao je direktor operacija Froneri Adriatic-a, Miroslav Micković, navodi se u saopštenju.

Fabrika u Staroj Pazovi važan je deo kompanije Froneri International, drugog po veličini proizvođača sladoleda u Evropi i trećeg po veličini u svetu. Sladoledi proizvedeni u Staroj Pazovi izvoze se u više od 25 zemalja. Nekadašnja fabrika Delte i Nestlea značajno je modernizovana 2018. godine zahvaljujući investiciji od 20 miliona evra. Ukupne investicije do sada su dostigle 50 miliona evra, a proizvodni kapacitet se do danas povećao za 400 odsto.

Froneri Adriatic teži da bude aktivan i pouzdan partner lokalne zajednice i ostvaruje dobru saradnju i komunikaciju sa lokalnim vlastima. Kompanija učestvuje u svim programima Nacionalne službe za zapošljavanje. Povećana zaposlenost direktno doprinosi lokalnim budžetima kroz plaćanje svih poreza.

Osim toga, povezujući se sa lokalnim institucijama i udruženjima građana, kompanija akcijama i donacijama pomaže različitim socijalnim kategorijama. Zaposleni su imali priliku da učestvuju u raznim humanitarnim akcijama i uvek su se rado odazvali.

Froneri Adriatic će nastaviti da ulaže u nove proizvodne metode i zapošljava najbolje profesionalce sa ciljem da postane jedan od najvećih proizvođača sladoleda u Jugoistočnoj Evropi, ostajući pritom posvećen održivoj proizvodnji u korist svih građana.

Izvor: Executive Group

Prvi put nakon 3.000 godina u divljini Australije rođeni tasmanijski đavoli

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Prošle godine u rezervat prirode u Novom Južnom Velsu u Australiji pušteno je 11 primeraka tasmanijskog đavola. Oni su se nakon 3.000 godina ponovo našli u divljini ove zemlje. Nekoliko meseci kasnije dobili su mlade, čak sedam mladunaca rođeno je u divljini u Novom Južnom Velsu, prenose svetski mediji.

Tasmanijski đavoli, na teritoriji Australije nestali su još pre dolaska Evropljana. Naučnici smatraju da je razlog njihovog nestanka pojava psa dinga, porast ljudske populacije, kao i velika suša koja je pogodila Australiju. Zato je ova vrsta preživela samo na Tasmaniji.

Pod zaštitom države su od 1941. godine, dok ekolozi decenijama ulažu velike napore u to da povećaju njihovu populaciju. Ove životinje, kao predatori, veoma su važni u kontroli broja štetočina, kao što su lisice, divlje mačke, zato je rođenje sedam mladunaca veliki korak ka očuvanju ove vrste.

Tokom godina, stručnjaci za ove životinje nailazili su na brojne probleme. Jedan od najtežih bio je pojava zaraznog tumora koji se prenosi ugrizom. Zbog njega je devedesetih godina populacija tasmanijskih đavola smanjena sa 140.000 na 20.000. Kako bi zaustavili širenje ove bolesti, naučnici su osmislili jedinsvetn karantin tako što su odvajali zdrave jedinke i štitili su ih.

Rođenje sedam mladunaca daje nadu da će se formirati stabilna populacija ovih životinja na tlu Australije.

Tasmanijski đavo je vrsta torbara mesoždera, ima crno krzno i nepravilne bele šare, poznati su po glasnim i zastrašujućim kricima koje ispuštaju. Mužjaci su veći od ženki, njihova prosečna težina je 8 kilograma, u divljine žive do šest godina, ali u zatočeništvu mnogo duže.

Plen love u sumrak i tokom noći, a tokom dana odmaraju i spavaju u žbunju i jazbinama.

Milica Radičević

Eko vikend – “Reva Peva” 

Photo-illustration: Pixabay

Već nekoliko dana građani i aktivisti ekoloških organizacija blokraju prilaz bari Reva u Krnjači, kako bi sprečili dalje odlaganje građevinskog otpada.

Prirodno stanište Reva, nalazi se uz levu obalu Dunava, u blizini naselja Krnjača, svega 10 kilometara od centra prestonice. 

Prema pisanju domaćih medija, građevinski otpad, koji kamioni dovoze, uništava ovu prirodnu oazu. Velika površina pokrivena je građevinskim šutom koji zatrpava drveće i biljke. Građani svojim telima sprečavaju ulazak kamiona na ovaj prostor, a ovoj akciji priključile su se i brojne javne ličnosti.

Kako se navodi na Fejsbuk stranici Čuvari/ke vatre blokada Reve trajaće do ispunjenja sledećih zahteva:

  • Hitna obustava radova dok se ne završi korekcija studije o uticaju na životnu sredinu
  • Od direktora JKP “Gradska čistoća” da obustavi radove zbog kršenja svih zakonskih propisa u oblasti zaštite životne sredine
  • Informaciju od Sekretarijata za zaštitu životne sredine o našim primedbama na studiju o proceni uticaja na životnu sredinu.
  • Od gradonačelnika Beograda da dođe na Revu i izjasni se zašto se dozvoljava uništavanje zelene oaze.
  • Od ministarke za zaštitu životne sredine da dođe na Reci i hitnom reakcijom obustavi radove i ekocid.

Branioci Reve tokom vikenda organizuju Eko vikend “Reva Peva”. 

“Pozivamo sve ljubitelje prirode kojima nije svejedno šta će se desiti sa ovim značajnim područjem, da dođu na Revu. Branićemo se zaštitom životne sredine i biologijom, sportom i muzikom. Očekujemo brojne bicikliste, planinare, ekologe, sve kojima je priroda u srcu, da daju svoj doprinos”, navodi se u saopštenju.

Za više informacija o Eko vikendu pogledajte ovde.

Bara Reva, važan je deo međunarodno značajnog područja za ptice i biodiverzitet IBA “Ušće Save u Dunav”, što je ujedno čini delom ekološke mreže Republike Srbije. Preko 130 vrsta ptica naseljava ovo područje, a orao belorepan morao bi da napusti svoje prirodno stanište.

Energetski portal

 

 

 

Apatinska pivara prikupila 1,25 tona čepova za “Čep za hendikep”

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Promo

U akciji prikupljanja čepova Apatinska pivara prikupila je jednu tonu i 250 kilograma čepova. Oni su namenjeni Udruženju “Čep za hendikep” za nabavku ortopedskih pomagala osobama sa invaliditetom širom Srbije.

“Mi kao Udruženje nismo stali sa radom iako su okolnosti bile drugačije. Hvala Apatinskoj pivari što se među prvima priključila ovoj inicijativi i već sedmu godina predano pruža podršku osobama sa invaliditetom”, rekao je Zoran Martinov, osnivač Udruženja “Čep za hendikep“.

“Kao društveno odgovorna kompanija, motivišemo kako naše zaposlene, tako i partnere i saradnike da učestvuju u ovoj, sada već izuzetno prepoznatljivoj inicijativi. Odmah nastavljamo dalje i ubrzo očekujte nove količine čepova. Ovom akcijom postižemo trostruki efekat: pomažemo onima kojima je pomoć zaista potrebna, čuvamo našu planetu i podstičemo druge odgovorne subjekte da daju svoj doprinos”, rekla je Vesna Milovančević, menadžer trejd marketinga Apatinske pivare, navodi se u saopštenju. 

Ispred Udruženja, Apatinsku pivaru su posetili i preuzeli čepove Zoran Martinov, predsednik Udruženja zajedno sa Ninom Naumović, novim pojačanjem u Udruženju. 

“Kada bi svako domaćinstvo u Srbiji sačuvalo samo po jedan čep svakoga dana, prikupilo bi se oko 1,5 tona čepova dnevno. Ta količina bi bila dovoljna da se svakodnevno nabavi najmanje jedno ortopedsko pomagalo“, rekla je Nina Naumović.

Energetski portal

Kompanija Schneider Electric nastavlja da podržava talentovane studente i Elektrotehnički fakultet

Foto: Schneider Electric
Foto: Schneider Electric

Kompanija Schneider Electric, lider u digitalnoj transformaciji upravljanja energijom i automatizaciji, u okviru dugogodišnje saradnje sa fakultetima organizovala je SMARTUP, takmičenje za studente Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu.

U takmičenju su mogli da učestvuju svi studenti završnih godina osnovnih studija, modul Energetika, kao i studenti master studija Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, koji su projektovali elektroinstalacije za objekte budućnosti.

Na projektni zadatak odgovarali su koristeći softver za projektovanje elektroinstalacija EcoStruxure Power Design kompanije Schneider Electric, a za najbolji tim nagrada je stručna praksa u kompaniji gde će biti u prilici da u radu sa mentorima steknu praktično iskustvo.

Konstantnim ulaganjem u znanje i kvalitet Schneider Electric želi da ukaže na značaj generacija koje dolaze i da pokaže studentima šta je sve moguće uraditi praktično, pored teorijskog znanja. Kroz takav pristup studenti se osnažuju da svoje znanje pokažu na primenjivim rešenjima.

„Naša kompanija neguje dugogodišnju saradnju sa Elektrotehničkim fakultetom kroz donacije opreme i stipendije. Jasno nam je da na ovaj način ulažemo u budućnost naše nauke i privrede, kao i da olakšavamo i unapređujemo obrazovanje naših budućih kolega“, istakla je Ksenija Karić, direktorka kompanije Schneider Electric Srbija i Crna Gora, i dodala da će podrška studentima i u budućnosti biti važan deo kompanijskih poslovnih ciljeva.

Pored organizovanja takmičenja, kompanija je Elektrotehničkom fakultetu u Beogradu obezbedila opremu za Laboratoriju za relejnu zaštitu, relej za linijsku diferencijalnu zaštitu na srednjem naponu, tipa Easergy P3L30. Ovaj tip zaštite bazira se na komunikaciji između dva uređaja na dva kraja energetskog voda. Ovu opremu će na vežbama koristiti studenti četvrte godine osnovnih studija na modulu Energetika.

Foto: Schneider Electric

 „Veoma je važno da se studenti na vreme upoznaju sa opremom koju će, nakon diplomiranja, koristiti u svakodnevnom radu. Zahvalan sam Schneider Electric-u na već tradicionalnoj saradnji i procesu stipendiranja, kojim našim studentima otvaraju nove vidike i mogućnosti i čine korak napred u osnaživanju naših budućih stručnjaka“, rekao je dr Milo Tomašević, dekan i redovni profesor Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu.

U Srbiji Schneider Electric ima i Razvojni centar koji okuplja više od 1000 stručnjaka iz oblasti energetike i računarstva. Za studente tih profila, tačnije studente druge, treće, četvrte godine akademskih ili master studija tehničkih odeljenja na Prirodno-matematičkom i Fakultetu tehničkih nauka Univerziteta u Novom Sadu, kao i Eletrotehničkog i Matematičkog fakulteta u Beogradu, Razvojni centar je u martu pokrenuo novi ciklus stipendiranja.

Odabrani studenti imaju priliku da razmenjuju znanja i iskustva direktno sa mentorima i da svoje formalno obrazovanje primene na praktičnim primerima, a osim stipendije, biće im pružena mogućnost da svoju karijeru započnu u Razvojnom centru kompanije Schneider Electric.

Izvor: Represent

Otvorena izložba “Karavan za klimu 3.0”

Foto: Gradska uprava za zaštitu životne sredine Novi Sad
Foto: Gradska uprava za zaštitu životne sredine Novi Sad

U Pokrajinskom zavodu za zaštitu prirode otvorena je izložba “Karavan za klimu 3.0″. Izložba je realizovana u saradnji sa Francuskim institutom u Srbiji i Gradskom upravom za zaštitu životne sredine Grada Novog Sada.

Ovogodišnje izdanje projekta obuhvata pedagošku izložbu koja predstavlja javnosti različite globalne posledice klimatskih promena (topljenje polarnih ledenih kapa, porast temperature i acidifikaciju mora, klimatske ekstreme poput požara) sa direktnim uticajem na biološku raznovrsnost, ali i invazivne vrste, visokoplaninska staništa, vlažna staništa i biodiverzitet gradova, nudeći odgovore na pitanje kako doprineti očuvanju biodiverziteta. Izložba je upotpunjena interaktivnim eksponatima koje je osmislio Centar za promociju nauke, navodi se u saopštenju.

Karavan za klimu je projekat koji je osmislio Francuski institut u Srbiji, a koji se realizuje u partnerstvu sa Centrom za promociju nauke i uz podršku Delegacije EU u Srbiji i Kancelarije Programa UN za razvoj u Srbiji.

Povezujući borbu protiv klimatskih promena i zaštitu biodiverziteta, “Karavan za klimu 3.0” ima za cilј podizanje svesti građana o značaju upoznavanja i identifikovanja zaštićenih vrsta na teritoriji Srbije, nudeći odgovore na pitanje kako doprineti očuvanju biodiverziteta.

Izložba “Karavan za klimu” do 8. juna 2021. godine biće u Zavodu u Novom Sadu, a zatim kreće put Srbije.

Izvor: Pokrajinski zavod za zaštitu prirode

 

408 kilometara na sat uz nulto zagađenje

Foto: Tviter skrinšot
Foto: Tviter skrinšot

I dok se jedni boje brzine, drugi je obožavaju, a Voksan Vatman – zvanično najbrži električni motocikl na svetu, svakako nije za one sa slabim stomakom.

Na ovaj neustrašivi dvotočkaš, stvoren da bude “kralj” brzine, 31. oktobra 2020. godine seo je svetski šampion Maks Bjađi i oborio dotadašnji rekord u kategoriji „delimično-strimlajn električni motocikl preko 300 kg“ dostigavši 366 km/h.

Prema propisima Međunarodne motociklističke federacije, maksimalna brzina Vatmana dobijena je kao srednja vrednost dve vožnje na trasi od jedne milje iz letećeg starta, a Vatmanov GPS brzinometar zabeležio je neverovatnih 408 km/h, piše na sajtu Voksan Motors.

Strimlajn vozila imaju oblik koji smanjuje otpornost vazduha, a za neobičan dizajn, koji nema drugu ulogu osim postizanja maksimalne brzine, zaslužan je francuski dizajner automobila, motocikala i nameštaja Saša Lakić poreklom iz Beograda.

Ovaj jedinstveni ultra-čvrsti aluminijumski egzoskelet integriše sve komponente pogonskog sklopa i unapređuje performanse dvotočkaša za oko 35 km/h.

Francuski proizvođač motocikala Voksan Motors odlučan je da Vatman zadrži titulu najbržeg električnog dvotočkaša pa i do 2022. godine, kako najavljuju, možemo očekivati nove rekorde od preko 400 km/h.

Vatman pokreće motor trkačkog automobila Mercedes Formula E snage 270 kW i zato ne čudi što mu je od nule do 100 km/s potrebno samo 3,4 sekunde, saopštio je Voksan Motors.

Milena Maglovski

Poziv za građane Ulcinja: Mali grantovi za originalne ideje

Foto: Ministarstvo održivog razvoja i turizma
Foto: Opština Ulcinj

Ulcinjska solana, sa njenim jedinstvenim prirodnim lepotama, istorijskim i kulturnim vrednostima i bogatim divljim svetom, nakon 15 dugih godina borbe za njenu zaštitu, konačno je proglašena parkom prirode i Ramsarskim područjemmočvarom od međunarodnog značaja.

Sada svi stanovnici Ulcinja mogu dati svoj doprinos zaštiti Ulcinjske solane tako što će učestvovati u kreiranju atraktivnih i tržišno-konkurentnih turističkih iskustava, proizvoda, usluga i ponuda.

Zajedno sa javnim i privatnim sektorom, kao i sa angažovanim i zainteresovanim pojedincima, nastojimo da pomognemo u stvaranju osnove za pojačanu ekološku odgovornost i socioekonomski razvoj Ulcinja sa okolinom. Želimo da stvaramo i merimo ono što je bitno.

Prva faza projekta realizovana je je 2019. i 2020. godine kada je podržano pet projekata lokalnog stanovništva. Ovim projektima podržani su mladi bračni parovi, žensko preduzetništvo i porodični biznisi.

Kroz žensko preduzetništvo osnažena je grupa ulcinjskih domaćica okupljena oko Udruženja za promociju ženskog preduzetništva – lokalni kvalitet a cilj projekta je bio povezati gastro ugođaj sa lepotama Ulcinja, gde bi se među obaveznim destinacijama našla Ulcinjska solana.

Neki projekti su pak pomogli budućim turističkim zaposlenicima da krenu iz početka. Tako je entuzijazam i kreativnost jednog mladog para rezultirala kreiranjem brenda Reborn by Adventures, koji stremi promociji Ulcinjskog i Anamalskog polja kroz tzv. outdoor turizam.

Svih pet projekata imali su jednu zajedničku nit, a to je veza sa Ulcinjskom solanom, što se očekuje i od ovogodišnjih ponuđača.

Detalje konkursa pronađite OVDE.

Izvor: Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore