Home Blog Page 559

Usvojen program zaštite prirode Republike Srbije za period od 2021. do 2023. godine

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Miloš Karaklić

U skladu sa Zakonom o planskom sistemu Republike Srbije i pratećim podzakonskim aktima pripremljen je Program zaštite prirode Republike Srbije za period od 2021. do 2023. godine, koji je Vlada usvojila 20. maja 2021. godine.

Ovim programom se revidira Predlog strategije zaštite prirode Republike Srbije za period od 2019. do 2025. godine, a u skladu sa Zakonom o planskom sistemu Republike Srbije, Strateškim planom UN Konvencije o biološkoj raznovrsnosti za period od 2011-2020. godine, Aiči ciljevima zaštite biodiverziteta i odlukama donesenim na redovnim zasedanjima Konferencija članica ove konvencije, i drugim potvrđenim međunarodnim ugovorima za zaštitu prirode, očuvanje biološke raznovrsnosti i promene klime.

Izrada Predloga strategije zaštite prirode Republike Srbije započeta je u okviru projekta „Planiranje očuvanja biološke raznovrsnosti na nacionalnom nivou kao podrška implementaciji Strateškog plana UN Konvencije o biološkoj raznovrsnosti za period od 2011. do 2020. godine u Republici Srbijiˮ, koji je finansiran od strane Globalnog fonda za životnu sredinu (GEF) u saradnji sa UNDP. Ovim dokumentom je izvršena revizija prve Strategije biološke raznovrsnosti Republike Srbije za period od 2011. do 2018. godine sa Akcionim planom.

Na osnovu stanja biološke i geološke raznovrsnosti i raznovrsnosti predela, Programom su definisani opšti i posebni ciljevi i mere za unapređenje sistema zaštite prirode i očuvanje biodiveriteta koji su jasno određeni, merljivi, prihvatljivi, realni i vremenski određeni u Akcionom planu za sprovođenje Programa zaštite prirode koji čini njen sastavni deo.

Sprovođenjem ovog Programa obezbeđuje se primena ciljeva i mera Strategije Evropske unije o biodiverzitetu do 2030, sa planiranim nastavkom primene nakon usklađivanja EU Strategije, kao i ovog programa sa Globalnim strateškim planom za biodiverzitet koji se nalazi u postupku razmatranja i usvajanja u okviru UN Konvencije o biološkoj raznovrsnosti.

Program zaštite prirode Republike Srbije za period od 2021. do 2023. godine možete preuzeti ovde.

Izvor: Ministarstvo zaštite životne sredine

Veštačka koža od ostataka hrane

Foto - ilustracija: Unsplash (Kelly Sikkema)
Foto-ilustracija: Unsplash (Robbie Noble)

Retko koji materijal je tako mekan, dugotrajan i udoban kao koža, pa ipak, mnogi već sada odbijaju da kupuju kožne predmete iz istog razloga iz kog prestaju da jedu meso.

Da bi se sprečila ekspoatacija životinja i negativan uticaj industrije kože na životnu sredinu, ali i obezbedio kvalitetan materijal za sve namene, neophodno je da se za životinjsku kožu pronađe alternativa.

Zato je dizajnerka Ujen Tran iz Vijetnama došla na ideju da spoji naizgled nespojivo – talog od kafe i ostatke morske hrane, i na taj način dobije veštačku kožu koju odlikuje izuzetna otpornost, mekoća, elastičnost, a u kombinaciji sa pčelinjim voskom, i vodootpornost.

Naime, ljuske škampa, jastoga i drugih morskih plodova, sastoje se od polisaharida hitina koji se uveliko koristi u industriji i poljoprivredi, a Ujen Tran je uočila da bi njegova svojstva mogla biti pogodna i za izradu materijala.

Način da brzo i lako dođe do hitina Tran je videla u industriji hrane jer se svake godine baci od 6 do 8 miliona tona ostataka od morskih plodova. Osim toga, do taloga od kafe je lako doći jer ga ima na tone – tačnije, svake godine nastane oko 9,5 miliona tona taloga nakon ispijanja najpopularnijeg crnog napitka.

Kada spojite hitin iz ljuski i talog od kafe, ono što dobijete je 100 odsto biorazgradivi i reciklabilni materijal pod nazivom Tomteks.

Na sajtu istoimene kompanije navode da njihov materijal ne sadrži toksine niti plastiku, a u procesu se koriste samo prirodne boje, dok se veštačka koža do sada mahom pravila od toksčinog poliuretana.

Nakon što se materijal pohaba i ošteti (mada je za to potrebno dosta vremena), može se jednostavno prepustiti prirodnim procesima radi biorazgradnje, a može se i reciklirati u fabrici Tomteks kako bi se cirkularna ekonomija podigla na još viši nivo.

Već se pokazalo da je Tomteks pogodan za sve namene  – izradu obuće, odeće, pa čak i nameštaja, a kupcima su dostupne različite debljine materijala kao i mnoštvo šara od kojih neke oponašaju kože egzotičnih životinja.

Milena Maglovski

 

Novi propisi za registraciju vozila stupaju na snagu 5. jula

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Poslednjih nekoliko dana polemisalo se oko toga da li će nova pravila za registraciju vozila stupiti na snagu od 5. jula. Vozači polovnih automobila nadali su se da će primena novog pravilnika biti odložena, ali sudeći po gužvama i listama čekanja na tehnički pregled u Beogradu, izgleda da će za nešto više od mesec dana, na snagu stupiti novi propisi.

Tako će automobili na tehničkom pregledu morati da ispune određene kriterijume kada je u pitanju emisija štetnih gasova. Ukoliko vozilo zbog prepravki dodatno zagađuje vazduh, neće proći tehnički pregled, biće vraćeni u fabričko stanje, što znači da će morati da poseduju katalizatore i DPF filtere.

To praktično znači da prilikom tehničkog pregleda kod vozila sa dizel motorom biće proveravan sadržaj čađi u izduvnim gasovima, dok kod benzinskih motora pažnja će se posvetiti sadržaju ugljen-monoksida. Ukoliko vozilo ima neispravne katalizatore i DPF filtere, neće moći da bude registrovano.

Prema podacima, u Srbiju se godišnje uveze i do 150.000 polovnih automobila, činjenica je da većina nema ugrađene katalizatore i DPF filtere, što znači da je na našim ulicama veliki broj zagađivača. 

Prilikom uvoza proverava se da li ova vozila imaju ugrađene katalizatore i DPF filtere, ali ne i to da li su oni ispravni. Vlasnici automobila ih uklanjaju sa vozila, jer im je to bilo jeftinije, nisu morali da ih menjaju i čiste izduvni sistem. 

Zato su mnogi sada u panici, neki kupuju nove i postavljaju na vozila, mogu se naći i polovni, a sve češće se pojavljuju oglasi u kojima se nudi iznajmljivanje.

Za nove katalizatore treba izdvojiti od 50 do 1.500 evra zavisno od toga da li su univerzalni, zamenski ili originalni. Dok je za iznajmljivanje, prema oglasima na internetu, potrebno izdvojiti 15 evra. 

„Još uvek nam nije stigao konkretan dopis o novim pravilima, ali očekujemo da će se to desiti vrlo brzo jer se približvamo roku od 30 dana koji mora da prođe od usvajanja novih mera, da bi počela od 5. jula da se primenjuju. Već nedeljama unazad stvaraju se gužve prilikom zakazivanja termina, usled naglog zatvaranja velikog broja tehničkih pregleda koji nemaju ovlašćenja da rade prema najavljenom novom pravilniku. Ljudi pokušavaju na razne načine da doskoče novim merama, ali najviše nade polažu da će se ukinuti merenje ovalnosti kočnica, kao i da će se merenje izduvnih gasova vršiti po datumu prve registracije u Srbiji, a ne po datumu proizvodnje vozila“, objašnjava Svetislav Ignjatović iz „Maus Centra“ na Novom Beogradu.

Prema Pravilniku o podeli motornih i priključnih vozila i tehničkoj ispravnosti strožiji standardi važiće za sva vozila koja su u Srbiji prvi put registrovana posle 1. marta 2014. u odnosu na ona registrovana pre ovog datuma, bez obzira kada su proizvedena.

Tako benzinski motori, prvi put registrovani do ovog datuma moraju imati manje od 4,5 odsto ugljen-monoksida, pri broju obrtaja na praznom hodu motora. Vozila koja su prvi put registrovana posle 1. marta 2014. godine moraju imati manje od 3,5 odsto ugljen-monoksida.

Milica Radičević

Još jedan projekat za čistiji vazduh u Nišu

Foto-ilustracija: Pixabay
Photo-illustration: Pixabay

Ministarstvo za zaštitu životne sredine bi trebalo da izdvoji 12 miliona dinara za projekat smanjenja zagađenja vazduha iz individualnih ložišta na području Niša, a plan je da Grad doda još 5,6 miliona dinara, prenose Južne vesti.

Iako još nije poznato kada će biti raspisan konkurs, rok za završetak celokupnog projekta je, kako piše u rešenju, sedam meseci. Ovo je već drugi projekat koji bi mogao da utiče na smanjenje zagađenja vazduha u najvećem gradu juga Srbije.

Još sredinom marta nadležni u Nišu su najavili da će patiti polovinu ukupnog iznosa za zamenu šporeta na drva i ugalj domaćinstvima koja žele da nabave kotlove na pelet i prirodni gas ili se priključe na daljinsko grejanje, a sve sa ciljem da se smanji zagađenost vazduha, te je sada na sednici Gradskog veća i usvojeno rešenje o realizaciji i sufinansiranju tog projekta.

Ukupna vrednost projekta je 17,6 miliona dinara, od čega Ministarstvo zaštite životne sredine sufinansira projekat sredstvima u iznosu od 12 miliona dinara, a Grad Niš sufinansira projekat sredstvima u iznosu od 5,6 miliona ili 31,82 odsto – piše u rešenju.

Početkom aprila je energetski menadžer Bojan Gajić istakao da će Nišlije moći da konkurišu za subvencije za mesec – mesec i po dana, ministarka Irena Vujović je sredinom tog meseca rekla da će konkurs biti “uskoro”, ali se on sada samo nazire u nabrojanim aktivnostima projekta.

Podsetimo, Niš je jedan od gradova u Srbiji sa najzagađenijim vazduhom. O subvencijama za građane za zamenu kotlova bilo je reči i na poslednjoj hitnoj sednici niškog parlamenta, a o tom projektu su imali suprotna mišljenja predstavnici vlasti i opozicije.

Plan je da se za novac konkuriše kod Ministarstva energetike, a građani bi bili sufinansirani sa 50 odsto novca za zamenu stolarije, kotlova ili poboljšanje izolacije.

Izvor: Južne vesti

Bespovratna sredstva Mađarske za osvetljenje Valjeva

Foto: Wikipedia/Guerberj
Foto: Promo

Za izradu studije o implementaciji javnog osvetljenja na teritoriji grada Valjeva, kompanija Smart Energy Investment Kft obezbedila je bespovratna sredstva u iznosu 82.857 evra. Budžetska sredstva Mađarske, osim za ovaj projekat, usmerena su na razvoj Zapadnog Balkana, u cilju ostvarivanja rezultata u skladu sa Pariskim sporazumom o klimi.

Projekat, osim celokupne analize i merenja infrastrukture za javno osvetljenje obuhvata idejni projekat koji ima za cilj da predvidi najbolje i nejefikasnije rešenje za sistem javnog osvetljenja. Održan je sastanak, na kojem su osim gradonačelnika Valjeva Lazara Gojkovića, prisustvovali ambasador Mađarske Attila Pintér, počasni konzul Mađarske u Srbiji Nemanja Milutinović i direktor kompanije SEI Obrad Tadić. Na sastanku je zaključeno da je Grad spreman za navedeni projekat, kao i da će omogućiti svu pomoć i potrebnu dokumentaciju koja je neophodna kako bi se elaborat pripremio do kraja avgusta meseca, navodi se u saopštenju.

Tokom procesa rada realizovaće se analiza optimalnog rešenja za obnovu javnog osvetljenja sa pametnim LED svetiljkama i tehno – ekonomskim mogućnostima razvoja i korišćenja infrastrukture rasvete za budući Smart City projekat. Projektom će se dati rešenje za proširenje sistema javnog osvetljenja sa solarnim panelima, na mestima gde je potrebno osvetljenje, a gde nema mreže u blizini. Grad će imati mogućnost da delimično realizuje projekat zamene svetiljki u prvom koraku, dok će ostale elemente realizovati kada se budu stekli finansijski uslovi.

Na osnovu dosadašnjih procena, realizacijom projekta postoji mogućnost uštede na godišnjem nivou oko 3.700.000 kWh električne energije, odnosno oko 2.114,7 tona ugljen-dioksida godišnje. Ovo praktično znači da jedan hektar šume koja je dostigla zrelost, preradi oko 180t/CO2 godišnje i da je potrebno oko 12 hektara šume starije od 40 godina kako bi se dostigao isti nivo.

Energetski portal

Energetska tranzicija ne znači zatvaranje termoelektrana “preko noći”

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Zbynek Burival)

Srbija se obavezala na sprovođenje energetske tranzicije koja podrazumeva napuštanje fosilnih goriva i prelazak na obnovljive izvore energije do 2050. godine. Ipak, ovaj naizgled kratak rok može izazvati strah među zaposlenima u termoelektranama jer bi naglo gašenje postrojenja mnoge ostavilo bez posla.

Na sreću, nema razloga za paniku jer energetska tranzicija ne znači zatvaranje termoelektrana “preko noći” već postepeno i temeljno planiranje na koji način Srbija može osigurati dovoljno energije iz čistih izvora do 2050. godine i smanjiti proizvodnju električne energije iz uglja.

Ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović poručila je da energetska tranzicija podrazumeva i investicije u izgradnju novih energetskih kapaciteta i otvaranje novih radnih mesta na čemu će intenzivno raditi Ministarstvo rudarstva i energetike zajedno sa ostalim nadležnim institucijama.

Ona je navela da, ukoliko želimo da i Srbija bude među dobitnicima energetske tranzicije, moramo da delujemo pravovremeno i planiramo rad naših elektrana do 2050. godine kako bismo imali dovoljno energije u decenijama ispred nas.

“Energetska tranzicija znači planiranje, kao i velike investicije u nove energetske kapacitete. Investicije podrazumevaju i nova radna mesta koja će se otvarati zbog izgradnje i upravljanja novim hidroelektranama, gasnim elektranama, solarnim elektranama, vetroelektranama, i drugim elektranama koje koriste obnovljive izvore energije, kao i u proizvodnji pratećih tehnologija, komponenti i opreme”, objasnila je ona.

Mihajlović je istakla da čitav ovaj proces nije otpočeo niti će se desiti preko noći, već se njime upravlja planski i strateški, u dogovoru države, preduzeća, sindikata i zaposlenih.

Energetski portal

Vinarstvo najbrže rastući sektor srpske ekonomije

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Vinarstvo je najbrže rastući sektor čitave srpske ekonomije i uz domaći IT sektor ima najveći potencijal za razvoj.

Premijerka Ana Brnabić izrazila je zadovoljstvo zbog toga što domaće vinarstvo vidno napreduje i ima ambicije da postane prepoznatljivo i na svetskom tržištu.

Kako je podsetila, Vlada je u uz pomoć ministra poljoprivrede Branimira Nedimiovića i Saveza vinara i vinogradara usvojila Strategiju razvoja ovog sektora s ciljem da svake godine povećavamo površine pod vinovom lozom za 400 do 600 hektara.

“Pripremamo Zakon o vinu i molim vas da se uključite u to kako bismo ispunili sve naše potencijale u vinarstvu, i očekujem da ćemo ga usvojiti do kraja ove godine. Ponosna sam na naše vinarstvo, svaka vam čast i sve čestitke od srca, i zaista verujem da i u tome možemo biti jedni od najboljih u svetu”, istakla je premijerka.

Energetski portal

 

Evropska komisija usvojila akcioni plan za smanjenje zagađenja

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Evropska unija ima jasan cilj – postizanje klimatske neutralnosti do 2050. godine. Kako ovo nije nimalo lak zadatak, do 2030. godine sve zemlje članice ( i one koje to žele da postanu ) moraće da ulože velike napore da smanje zagađenja vazduha, vode i zemljišta.

Da pi put ka cilju bio što efikasniji, Evropska komisija je usvojila akcioni plan pod nazivom „Prema nultoj stopi zagađenja vazduha, vode i zemljšta“ koji će biti glavna tema ovogodišnje Zelene nedelje od 1. do 4. juna, saopštila je Evropska komisija.

Ovaj plan objedinjuje sve relevantne propise EU za smanjenje i prevenciju zagađenja u sklopu evropskog Zelenog sporazuma, a poseban značaj sada se daje upotrebi digitalnih rešenja i pametnih tehnologija. Osim toga, intenzivno se radi i na unapređenju evropskog zakonodavstva kako bi se uočili eventualni propusti i pristupili efikasnijoj implementaciji tamo gde je potrebno.

Frans Timermans, izvršni potpredsednik za evropski Zeleni sporazum, istakao je da akcioni plan ima za cilj da izgradi zdravo okruženje za celu planetu, a ako želimo svet bez toksina i zagađenja, moramo da postupamo odmah.

„Ovaj plan će nas usmeravati na putu ka postizanju klimatske neutralnosti. Nove zelene tehnologije već mogu da nam pomognu da smanjimo zagađenje i ponudimo nove poslovne  modele. Evropski napori da se izgradi čistija, pravednija i održivija ekonomija moraju doprineti postizanju nultog zagađenja.“, rekao je Timermans opisujući novi akcioni plan.

Poboljšanje kvaliteta vazduha nesumnjivo je prioritet jer Svetska zdravstvena organizacija procenje da prekomerno zagađenje svake godine odnese preko 400.000 života u Evropskoj uniji. Stoga se očekuje da će do 2030. godine građani EU udisati za 55 odsto čistiji vazduh nego što je sada, a da bi se to postiglo, Evropska unija će neprestano usklađivati mere za regulisanje zagađenja sa preporukama SZO.

Zagađenje vode predstavlja još jedan veliki problem Evropske unije jer su reke i mora pune plastičnog otpada, mikroplastike i teških metala. Zato će u sklopu ovog akcionog plana biti preduzeti svi koraci da se količina plastičnog otpada smanji za 50 odsto, a prisustvo mikroplastike, koja naročito ugrožava biodoverzotet, za 30 odsto.

Unapređenje kvaliteta zemljišta podrazumevaće manji gubitak nutrijenata i redukovanje pesticida za 50 odsto, kao i intenzivnu revitalitaciju zagađenog zemljišta, saopštava Evropska komisija.

Pored pomenutih mera, u planu je i održivije upravljanje otpadom u skladu sa principima cirkularne ekonomije, a niz mera imaće za cilj podizanje svesti stanovništva o odlaganju otpada i reciklaži kako bi manje smeća dolazilo iz domaćinstava.

Građani iz svih zemalja EU moći će da diskutuju o merama za postizanje nulte emisije na glavnoj konferenciji ovogodišnje Zelene nedelje u Briselu, ali  i na preko 600 pratećih onlajn događaja u sklopu ove manifestacije.

Milena Maglovski

Užice potpisuje Deklaraciju o zaštiti pčela

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Grad Užice

Grad Užice uskoro bi mogao da se pridruži opštinama i gradovima iz pet zemalja u jugoistočnoj Evropi koje imaju BFC sertifikat. BFC je jedinstveni program koji  lokalnim samoupravama nudi smernice za unapređenje kvaliteta usluga i informacija za postojeću privredu i potencijalne ulagače, koji na osnovu BFC kriterijuma mogu da mere lokalne uslove poslovanja u pet zemalja, navodi se na sajtu grada.

Predstavnici NALED-a razgovarali su o programu sertifikacije sa zamenikom gradonačelnika Dragoljubom Stojadinovićem i članom Gradskog veća Slobodanom Kuzmanovićem, a osim razmene iskustava stečenih tokom proteklog perioda, jedna od tema bila je i Deklaracija o zaštiti pčela.

Dosadašnja saradnja Užica i NALED-a ocenjena je kao veoma uspešna pa ovaj grad, kako je najavljeno, u narednom periodu očekuje se i potpisivanje Deklaracije o zaštiti pčela. Ova Deklaracija podrazumeva napuštanje prakse tretiranja komaraca i krpelja sredstvima otrovnim za pčele, sprečavanje pomora pčela kroz informisanje lokalnih poljoprivrednika, jačanje svesti građanja o značaju pčela kroz medijske kampanje i saradnju sa lokalnim udruženjima pčelara na zaštiti pčela.

Dušan Vasiljević direktor za preduzetništvo i investicije NALED-a ocenio je da je Grad Užice prepoznat kao grad dobre poslovne klime zbog čega se i našao među gradovima koji imaju šansu da u narednih godinu dana dobiju BFC sertifikat.

“Program certifikacije daje opštinama i gradovima plan reformi i jasne smernice kako da kreiraju dobru poslovnu klimu i uvedu međunarodno priznate standarde efikasne i transparentne lokalne administracije”, rekao je Vasiljević i izrazio nadu da će užička lokalna samouprava uspeti da ispuni neophodne uslove i pridruži se gradovima i opštinama u Srbiji i zemljama regiona koje su to već učinile.

Po rečima zamenika gradonačelnika Užica, ovaj program, koji lokalnoj samoupravi i privredi donosi brojne prednosti, vredan je pažnje.

“Određene uslove iz pomenutog programa certifikacije već smo ispunili i to nas je između ostalog kandidovalo među gradove i opštine sa povoljnom poslovnom klimom, a u narednom periodu razmotrićemo nedostatke i sve ono što treba uraditi, jer nama jeste u interesu da budemo deo programa ali i BFC Kluba čije osnivanje je najavljeno.”, istakao je Stojadinović.

Energetski portal

Selo Resnik u Sokobanji uskoro bez divljih deponija

Foto: Sokobanjsko ekološko društvo (SED)
Foto: MRCN

Iako Sokobanja predstavlja pravo prirodno bogatstvo, Sokobanjsko ekološko društvo (SED) mapiralo je više od 100 divljih deponija na teritoriji ove opštine.

Kako bi se izborili za čistiju sredinu, prošle nedelje je stotinak aktivista očistilo javne površine u selu Resnik na nekoliko lokacija, navodi se u saopštenju SED-a.

Osim toga, plan je da do jeseni Sokobanja dobije sudove za smeće gde će građani moći da ostavljaju otpad nakon izleta ili boravka na nekim od lokacija u Sokobanji.

Prema rečima Vladana Dimitrijevića iz SED-a, divlje deponije na teritoriji Sokobanje nastaju zbog neuređenog sistema upravljanja otpadom.

“Pojedini znaju da ga odlože u gradu ili na gradskoj deponiji, a pojedinima je to teško ili prosto nemaju osećaj i bacaju ga u prirodu. Mi želimo da se bavimo tim problemom, želimo da rešimo taj veliki problem Sokobanje i zato nam je bilo potrebno jedno selo gde bi sproveli pilot projekat, gde bi probali da taj problem rešimo i gde bismo videli koji su sve to izazovi, koji su potencijalni problemi i kad taj projekat uspe, onda ćemo imati metode da to rešimo i u drugim selima”, dodaje Dimitrijević.

Za sprovođenje pilot projekta odabrali su selo Resnik zato što je najveće u opštini Sokobanja i ima mnogo ljudi koji su spremni da pomognu.

“Ovo nam je najmasovnija aktivnost koju smo planirali, ovo je centralna akcija čišćenja. Mi sada sa planinarima iz Oštre čuke, sa meštanima i uz podršku i opštine Sokobanja, čistimo javne površine u selu. Čistimo i dve manje deponije na Čučinskoj reci u blizini sela. Veoma smo zadovoljni što smo od svih njih dobili podršku, ne samo usmeno, nego su već neke konkretne aktivnosti preduzete i po našem mišljenju na dobrom smo putu da ovaj projekat realizujemo baš onako kako je zamišljeno”, istakao je Dimitrijević.

I planinarsko društvo “Oštra čuka” sarađuje sa SED-om godinama unazad jer im je, kako kažu, u interesu da planinarske staze budu čiste kako turisti planinari ne bi zatekli smeće.

Foto: MRCN

“Ovo je jedna od više akcija u kojima smo učestvovali zajedno sa SED-om. Velika stvar je ovo za jedno selo i nadam se da će sva ostala naselja u sokobanjskoj opštini slediti ovaj primer. Naravno, mi smo tu da ih podržimo i kao planinari, jer je i nama bitno da ta mesta budu čista, sređena i lepa. Jednostavno, ljudi vole i prirodu, a mislim da je otpad ono što kvari celu tu koncepciju, i na tome treba raditi”, kaže jedan od članova PD “Oštra Čuka”, Mladen Antić.

U akciju čišćenja uključena i lokalna samouprava

Da bi se problem rešio sistemski, članovima udruženja i aktivistima će se priključiti i mehanizacija, kao i radnici i zaposleni u javnom preduzeću “Zelenilo”.

“Na jesen će meštani dobiti adekvatne sudove za smeće, a potom će započeti odvoženje smeća. Kako bi sve to funkcionisalo, pobrinuće se jedan tim kontrola koji smo formirali, koji će raditi monitoring, znači, šta god da zaškripi u upravljenju otpadom, bilo neki eventualni problem sa komunalnim preduzećem ili neki meštani ne budu hteli da podrže, neki da poštuju ta pravila, mi ćemo to svakako prijavljivati”, kaže Dimitrijević.

Članovi Sokobanjskog ekološkog društva tražiće od opštinske inspekcije da se takvi građani brzo sankcionišu, kako bi sprečili da projekat ne uspe, navodi se u saopštenju.

Energetski portal

Poljoprivrednicima na raspolaganju veliki broj subvencija – šta je glavna mana?

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U okviru Dana poljoprivrede onlajn koje organizuje Novosadski sajam, održano je predavanje na temu “Kako do subvencija u poljoprivredi?”, u okviru kog je direktorka Uprave za agrarna plaćanja Biljana Petrović rekla da su trenutno u fokusu zahtevi podneti u 2020. godini kada su u pitanju mere direktnih podsticaja i završetak mera ruralnog razvoja.

Upravo je pitanje mnogih poljoprivrednika – zašto isplata subvencija kasni iz tekuće, ali i prethodnih godina?

“Važno je da poljoprivrednici pošalju kompletnu i ispravnu dokumentaciju kako bismo i mi bili brži i efikasniji. Za dopunu dokumentacije koju mi ne možemo da dobijemo po službenoj dužnosti prođe nekad više od dva meseca”, rekla je Petrovićeva i apelovala na poljoprivrednike da ne čekaju poslednji dan konkursa da pošalju zahtev za subvencije.

Nema izgovora “Nisam prepoznat ni u jednom konkursu”

S druge strane, iz državnih institucija kažu, a potvrđuju i agrarni analitičari da nikad nije bio veći izbor subvencija i mera podrške na raspolaganju proizvođačima, sa isticanjem programa za Konkurentnu poljoprivredu, poznatiji kao “50-40-10“.

“Više nema izgovora da neko kaže ‘nisam prepoznat ni u jednom konkursu, ni u jednoj meri, ni u jednom pozivu’, da li je to preko IPARD-a, da li je to preko aranžmana sa Svetskom bankom, pokrajinskih i nacionalnih konkursa. Ja stvarno ne pamtim kad smo imali tako široku lepezu obuhvata i korisnika sredstava i prihvatljivih investicija”, kaže agrarni analitičar Žarko Galetin i dodaje da ovo jedna “dobra stvar” uz primedbe koje mi imamo u samoj tehnici sprovođenja i implementaciji samih mera.

Nadovezujući se o primedbama i manama raspoloživih poziva, istakao je da mu se čini da je konkurisanje za IPARD sredstva “prekomplikovano”, iako je tehnološka pismenost naših poljiprivrednika na višem nivou nego ranije, ali i da su neke mane ispravljene u projektu sa Svetskom bankom.

“Glavna primedba kod IPARD-a, jeste sporost – ja ću razumeti razlog nedostatak ljudskih resursa koje Uprava ima i verujem da je to tako.”

Novi pozivi već krajem meseca

Foto-ilustracija: Unsplash (Zoe Schaeffer)

Prijave za “50-40-10” koju još nazivaju “mali IPARD” traju do 5. juna, jako je veliko interesovanje i do sada je pristiglo 355 zahteva, a najveći broj očekuje se u poslednja dva dana.

“Plan je da se raspiše sledeći poziv u junu i julu, a u septembru još jedan. Raspisivaće se po sektorima, kako bismo na brži i efikasniji način rešavali i obrađivali predmete kako naši korisnici ne bi čekali”, kaže Petrovićeva i najavljuje krajem maja ili početkom juna raspisivanje IPARD poziva za Meru 1, odmah nakon toga za Meru 3.

Potvrdila je i da se radi na tome da 50 odsto novca “ide” avansno na račun korisnika za Meru 3, ali i za Meru 1. Podsetimo, ideja je da nakon odobravanja projekta, korisnik može da koristi ili povuče sredstva u iznosu od 50 odsto vrednosti investicije bez PDV-a.

Izvor: Agroklub

Prijavi lokaciju za akciju Zavrni rukave no.4

Foto: Promo

Zavrni rukave je akcija masovnog čišćenja po Srbiji koja se sprovodi svake četiri nedelje. Prijave za lokaciju, za narednu akciju, traju do utorka 25.maja do 20 sati.

Kako se navodi na sajtu Eko Straže, koja je i pokrenula ovu akciju, glavni cilj je ne samo da se počisti đubre sa određene lokacije, već da se akcije omasovi kako bi se uticalo na institucije da regulišu problem upravljanja otpadom, ali i sprovedu kaznenu politiku, kao i da se skrene pažnja javnosti na ovaj veliki problem. 

Svaka lokacija koja se čisti mora da ima “domaćina”, odnosno vođu akcije. Kako da prijavite lokaciju za čišćenje, postanete “domaćin” pogledajte ovde.

Zavrni rukave je nacionalna kampanja čišćenja Srbije, održava se ugrubo jednom mesečno. Na prošloj je učestvovalo oko 2.000 ljudi i sprovela se na 54 lokacije u preko 30 gradova i sela u Srbiji.

Izvor: Eko Straža

 

Jedna pčela za svakog stanovnika Beča

Foto-ilustracija: Unsplash (Odin Aerni)
Foto-ilustracija: Unsplash (Bianca Ackermann)

Gradsko saobraćajno preduzeće Bečke linije započelo je projekat stvaranja staništa za medonosne pčele. Cilj projekta je da se na zelenim površinama Bečkih linija do leta 2022. godine nastani 80 pčelinjih društava sa dva miliona pčela.

Pčele su od presudnog značaja za biodiverzitet, posebno u gradu. Mnoge cvetnice zavise od oprašivanja pomoću insekata, a 80 odsto ovog posla obavljaju medonosne pčele. 

“Javni prevoz nudi idelano mesto za stanište pčela. Duž šina ima dosta neiskorištenih površina na kojima niče bezbroj cvetnica. To je izvor organske, neprskane hrane za pčele. Gde god bude bilo moguće pretvorićemo neiskorištene zelene površine u staništa za pčele“, izjavila je Aleksandra Rajnagl, direktorka Bečkih linija.

Već nekoliko godina Bečke linije zajedno sa Univerzitetom za prirodne resurse i biologiju istražuju biodiverzitet na livadama pored šina. Uskoro će biti predstavljene mere za podsticanje staništa za divlje pčele, leptire i skakavce. 

Divlje pčele su značajne i za oprašivanje kulturnih biljaka. U okviru studije koja je sprovedena u Beču 2015. godine zabeleženo je 456 vrsta divljih pčela. Ujedinjene nacije su 2018. godine proglasile 20. maj, dan rođenja Antona Janše, pionira savremenog pčelarstva, Svetskim danom pčela.

Izvor: Eurocomm-PR 

Rešavanje dugogodišnjih ekoloških problema u Prijepolju i Novoj Varoši

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Intenzivno se radi na sanaciji deponije Stanjevine u Prijepolju i na izgradnji transfer stanice u Novoj Varoši. Kada ova dva ekološka projekta budu završena znatno će se poboljšati kvalitet života stanovnika Prijepolja, Priboja, Nove Varoši i Sjenice.

Deponija Stanjevine, decenijski problem građana Prijepolja, zatvorena je prošle godine i njena sanacija će biti završena do polovine juna” – objasnila je ministarka Irena Vujović, dodajući da će po završetku radova na prostoru nekadašnjeg smetlišta biti zasađeni četinari.

“Kada smo zatvorili Stanjevine, a otpad iz Prijepolja privremeno preusmerili na deponiju u Priboj, građanima smo dali čvrste garancije da ćemo ove godine započeti izgradnju transfer stanice u Novoj Varoši, na koju se dugo čekalo. Obećanje smo ispunili. Gradnja je započeta i transfer stanica će biti završena u oktobru ove godine”, rekla je Vujović, navodi se u saopštenju.

Ministarka je zahvalila građanima na strpljenju, naglasivši da je izgradnja transfer stanice prvi korak u rešavanju problema odlaganja otpada iz Prijepolja, Priboja, Nove Varoši i Sjenice, a sledeći je izgradnja regionalnog sistema za upravljanje otpadom, za šta je preduslov upravo izgradnja transfer stanice.

Kako je najavila zelene investicije u ovom delu Srbije tek slede, jer je u planu izgradnja prečistača otpadnih voda i kanalizacione mreže. Ona je dodala da su ove godine značajna sredstva uložena i u projekte za poboljšanje kvaliteta vazduha, kao i da je resorno ministarstvo izdvojilo 70 miliona dinara za tri opštine, za rešavanje problema otpada na Limu, postavljenjem plutajućih brana.

Energetski portal

 

 

 

 

Teslin unapređeni Model S najbrže e-vozilo ikada

Foto: Tesla - promo
Foto: Tesla – promo

Teslin Model S predstavljen je još 2012. godine, ali je nadogradnja ovog modela tekla postepeno. Tako  je 2014. godine ugrađen autopilot, a 2016. godine unapređeni autopilot uz pomoć kojeg vozilo može samo da se parkira, dok je 2017. godine implementiran sistem za prepoznavanje sumnjivih aktivnosti u blizini vozila.

Verzija Modela S koja je do sada bila dostupna na tržištu pod nazivom Long Rejndž sadrži dva motora, neverovatnih 670 konjskih snaga i može preći 663 km sa jednim punjenjem baterije.

Zahvaljujući besprekornim performansama ovog vozila, Long Rejndž je bio najprodavaniji električni automobil u 2015. i 2016. godini, a ljubitelji električnih automobila ga još uvek rado kupuju, iako mu je cena 81.000 dolara.

Ipak, kompanija Tesla je, kao i uvek, otišla korak dalje, pa je od 2019. godine počela da testira Model S Pled – najbrži električni automobil među onima koji se nalaze u proizvodnji.

Direktor kompanije Tesla, Ilon Mask, najavio je na svom tviter nalogu njegovo prvo zvanično predstavljanje za 3. jun u prostorijama Tesline fabrike u Kaliforniji, piše The Verge.

“Model S Pled je limuzina sa najboljim performansama ikada napravljena”, piše na sajtu kompanije Tesla, a da je ovo istina svedoči i činjenica da sa tri motora, pogonom na sva četiri točka i čak 1.020 konjskih snaga, Pled dostiže brzinu od 100 km/h za samo 1,99 sekundi.

Domet ovog unapređenog modela biće 830 kilometara sa jednim punjenjem, a baterija se od prazne do 50 odsto  može napuniti za samo 15 minuta. Svi elemnti, od širine šasije do težine baterije, usavršeni su tako da se postigne maksimalna brzina od 329 km/h, nešto po čemu će Model S Pled svakako biti čuven.

Milena Maglovski

 

Najveći ledeni breg na svetu se odvojio od Antarktika

Foto-ilustracija: Unsplash (Matt Palmer)

Najveći ledeni breg na svetu A-76 odvojio se od ivice Antarktika i otplutao je u more Veber. Da je ova ledena ploča u obliku prsta, skoro četiri puta je veća od Njujorka, pokazuju satelitski podaci, prenosi Gardijan.

Ledeni breg A-76 čija površina iznosi oko 4.320 kvadratnih kilometara, dug je 175 kilometara i širok 25 kilometara.

Kako stručnjaci navode u ovom delu Antarktika nema priliva toplih okeanskih voda i to nije oblast koja prolazi kroz značajne promene na koje ima uticaj globalno zagrevanje.

Ledeni breg A-68A koji se 2017. godine odlomio od ledenog grebena Larsen C, početkom ove godine raspao se u nekoliko komada. Dugo je zadavo glavobolje naučnicima, jer je od trenutka kada se odlomio, prešao oko 1.500 kilometara. 

Ovaj ledeni breg, koji je bio dva puta veći od Londona, u jednom trenutku se kretao ka britanskom ostrvu Južna Džordžija i postojala je mogućnost da u njega udari.

Krajem prošle godine, džinovski ledeni breg promenio je pravac, tada je zagrebao morsko dno i od njega se odlomilo nekoliko manjih delova.

Ledene ploče nakon odvajanja mogu da ostanu na istom mestu decenijama, u zavisnosti od morskih struja i topografije morskog dna. 

Najveću izmerenu visinu od 510 metara imao je ledeni breg registrovan 1868. godine u vodama južno od Afrike. Kako se iznad vode nalazi jedan deo ledenog brega, može se samo pretpostaviti kolika je bila njegova stvarna veličina.

Milica Radičević